Professional Documents
Culture Documents
1
Šta je
stres.............................................................................................
5
Reakcije na stres……………………………………………………
…………………………….5
Fizičke promjene izazvane stresom……………………………
………………………..6
Konstantan stres nasuprot iznenadnom stresu………………
……………………7
Stres povećava rizik od srčanog i moždanog udara…………
………………….7
Ostale bolesti i zdravstveni problemi izazvani
stresom.........................8
Stres i
herpes.........................................................................................
8
Stres i
astma..........................................................................................
8
Stres može povećati rizik od prelaska HIV-a u
sidu...............................8
Stres,ekcem i
psorijaza..........................................................................9
Stres i
varenje........................................................................................
9
Stres i
reprodukcija................................................................................
9
Društvene posljedice
stresa...................................................................9
2
Stres i
mozak........................................................................................1
0
Poremećaj usled
zabrinutosti...............................................................10
Kako prepoznati poremećaj usled
zabrinutosti....................................11
Stres bez potresa
.................................................................................11
3
STRES
Šta je stres?
Stres je naša reakcija na problem i brige na koje nailazimo u životu.
Problemi vezani za ispunjavanje odredjenih vremenskih rokova,finansijski
ili porodični problem mogu izazvati stres. Ovi problem se nazivaju
stresorima, a naša reakcija na njih se naziva stres.Jednostavnije
receno,stresor je akcija,a stres reakcija.
Uobičajeni stresori su :
4
-Preopterećenost poslom
-Nečija smrt
-Veliki preokreti u životu
-Finansije-dugovi
Reakcije na stres
Reakcija naseg organizma na stres je pažljivo organizovan proces čiji
je cilj da nam pomogne da se oslobodimo opasnih okolnosti. Iznenadna
reakcija na stres moze se opisati kao reakcija “borba ili bijeg”,osmišljena
da nam pomogne da opstanemo u slučaju neposredne opasnosti.Hemijske
supstance u našem organizmu igraju glavnu ulogu u slučaju depresije i
utiču na našu reakciju na stres.
1 : Reakcija uzbune
2 : Pružanje otpora
3 : Stanje iscrpljenosti
Prva faza je reakcija uzbune. Kada je žena čula režanje risa, njen
organizam se pripremio za odbranu, a to je bila reakcija uzbune. U drugoj
fazi-fazi pružanja otpora-morala je brzo da odluci kako će se zaštiti. Morala
je da odluči da li da se bori protiv risa ili da pobjegne,što bi bila reakcija
tipa “bori se ili bježi“. Ona je odlučila da pobjegne.
Kada su u pitanju drugi uzroci stresa, kao što je stres na poslu, bračni
problem, finansijske poteškoće ili drugi, takav stres ne mora da bude
privremeno iskustvo. Obično smo izloženi stresorima koji ostaju prisutni u
5
našoj okolini danima, sedmicama, mjesecima ili cak i duže. Kada se ovo
dogodi, onda može da predje u fazu tri-stanje iscrpljenosti.
Kada nastupi ova faza, ako stresori nastave da djeluju, bolest ili čak
smrt mogu biti neizbježni.
Stres i herpes
Kada neko dodje u dodir sa virusom herpesa, ovaj virus se zauvijek
nastani u nervnom sistemu dotične osobe. Dugotrajno izlaganje stresu
može povećato rizik od izbijanja ove bolne genitalne bolesti. Medjutim,
istraživači nisu pronašli nikakvu vezu izmedju herpesa i kratkotrajnih
stresnih iskustava.
Stres i astma
7
Druga bolest na listi je astma. Stres može da podstakne napade
astme. Oni koji žive u siromaštvu nalaze se u većoj opasnosti da će dobiti
astmu. Osim toga, oni koji imaju porodičnih problema, problema sa
alkoholizmom, koji pate od depresije i nisu u stanju da izadju na kraj sa
finansijskim poteškoćama, takođe predstavljaju visokorizičnu grupu.
Stres,ekcem i psorijaza
Istraživači su otkrili da povećan nivo hormona zvanog CRH može biti
posljedica stresa. Ovaj hormon stimuliše određenu grupu bijelih krvnih
zrnaca u organizmu. Ove ćelije doprinose pogoršanju alergija na koži kao
što su ekcem i psorijaza.
Stres i varenje
Britanski istraživači su nedavno izjavili da postoji veza izmedju stresa
i čestog stanja crijeva koje se naziva sindrom iritabilnih crijeva. To stanje
uključuje različite smetnje kao što su bol u stomaku, naduvenost, dijareja
ili zatvor. Nevjerovatni podaci do kojih su ovi istraživači došli pokazuju da
je emocionalno rastrojstvo uzrok ovog poremećaja. Više od 70% osoba sa
ovim tegobama je prešlo kroz stresne situacije kao što su smrt drage
osobe ili raskid veze.
Stres i reprodukcija
8
Sterilitet je više nego ikada zabrinjavajuća pojava. Izgleda da stres na
mnogo načina utgiče na reproduktivno zdravlje. Jedno istraživanje je
pokazalo da stres može da izazove pojaćano lučenje odrđene grupe
hormona koji narušavaju plodnost kod muškaraca tako što umanjuju broj
spermatozoida.
Stres i mozak
Stres pogađa sve aspekte čovjekovog bića – fizički, društveni,
duhovni i mentalni. Poslednji od ova četiri aspekta – aspekt mentalnog
zdravlja – jeste taj gdje posljedice stresa često predstavljaju najveći razlog
za zabrinutost. Naše mentalno zdravlje određuje ko smo. Bez dobrog
mentalnog zdravlja kvalitt našeg života trpi u fizičkom i duhovnom smislu.
10
3. Post-traumatski stresni poremećaj, reakcija na neki
strašni događaj koji se vraća u vidu zastrašujućih, opterećujućih
sećanja- povećava aktivnost i umrtvljuje normalne emocije.
4. Fobije – dva tipa fobija: Specifična fobija i Socijalna
fobija
5. Opsesivno kompulzivni poremećaj: opterećujuće,
neželjene misli koje stalno ponavljaju i ritual koje osobe obavljaju
osećajući da je zo hitno i preko potrebno.
11
“ Dobro mi je sve dok ne pomislim da moram da mislim da
treba da izađem napolje. Ukoliko samo uzmem svoj kaput i
krenem,biće sve u redu, ali ukoliko imam jedan dan da čekam
pre nego što izađem, imaću loš dan. Mnogo češće nego ne,
smisliću neko izgovor da ne izađem.
Upoznati neprijatelja
Postoji 10 ključnih pitanja:
Upoznati neprijatelja
Postoje 12 pitanja
3. Šta ga smanjuje?
Na pr. biti sa porodicom, biti zauzet, razgovor sa prijateljima
5. Kakve misli, slike vam prolaze kroz glavu kada ste pod
stresom?
Na pr. strah da cete napraviti budalu od sebe, strah da cete se
onesvestiti
Upoznavanje neprijatelja
Ovaj korak spaja sve informacije koje su prikupljene. Time što
ste upoznali neprijatelja možete postaviti koji ciljevi su
realistični da postignete
Alkohol
Treba da se upoznate sa povezanošću uzimanja alkohola I
izazivanja stresa. Ukoliko ona postoji, treba smanjiti ili
izbjegavati alkohol, najkraće do perioda kada steknu bolju
kontrolu nad svojom anksioznošću. Ukoliko postoji alkoholna
zavisnost , treba potražiti pomoć profesionalca.
Lijekovi
O tome da li ćete uzimati lijekove treba porazgovarati sa
ljekarom. Danas lijekovi iz grupe savremenih antidepresiva
imaju najveći efekat na simptome stresa.
“Čarobni lijek”
“Stres kontrola” podrazumijeva težak rad da bi se postepeno
riješavali teški problemi. Nemojte misliti da brz, bezbolan
tretman postoji. Oni metodi koji djeluju brzo, mogu na kratke
staze smanjiti stres.
14
Podrška
Morate prihvatiti odgovornost za vaše postupke I njihove
posljedice bez potrebe da tražite odobravanje I podršku od
strane drugih. To moze otežati vaše odnose sa porodicom I
prijateljima.
Samo-kriticizam
Važan faktor na pr. da primjetite ponašanja koja su najčešće
automatska
Izbjegavanje
Jedan od najvažnijh faktora koji održavaju stres je izbjegavanje
“stresogenih” situacija. Ukazuje se na korisnost izbjegavanja
kao kratkotrajne strategije jer dovodi do trenutne redukcije
anksioznosti. Ali na duže staze izbjegavanje je glavni faktor
održavanja stresa.
Fizička aktivnost
Utvrdjena je pozitivna veza izmedju vjezbanja I smanjenja
anksioznosti barem kratkoročno gledano. Time što ćete se
pridružiti času aerobika ili plivanja, možete dobiti I veći
socijalni kontakt koji se može nastaviti I nakon vježbanja na pr.
da odete na piće zajedno poslije treninga.
Razgovor
Mnogi pojedinici postidjeni zbog svog stanja, možda neće reći
ni najblizem prijatelju u vezi svojih problema. “Skinuti kamen
sa srca” može biti koristan početak, I istovremeno predstavlja
izmjenu u strategiji u smislu suočavanja sa problemom.
Pretpostavka je da neće samo osoba od povjerenja reagovati
manje negativno nego što se mi plašimo već će takodje
15
pokazati empatiju I podršku. Ipak treba obratiti pažnju da ta
podrška ne uključuje previše uvjeravanja.
Kljucni koncept:
Ključni koncept:
Ključni koncept:
Ključni koncept:
1. Terapija
2. Higijena spavanja
3. Progresivna relaksacija
4. Kognitivna terapija
5. Kontrola stimulusa
18