You are on page 1of 3

1.Openito govorei, potovanje normi u drutvu osigurava se: Pozitivnim i negativnim sankcijama 2.

Kojem tipu drutva, prema Giddensu, pripadaju drutva Asteka, Maya i Inka te Gr ka i !imsko "arstvo# Neindustrijskim civilizacijama $.%edan od osniva a &unk'iona(i)ma u so'io(ogiji je: E.Durkheim *.+to je od navedenog &unk'iona(ni preduvjet drutvenog sustava prema ,arsonsu: Integracija -.Koji od navedeni. /0 ,!I,A1A 2e3erovoj tipo(ogiji drutvenog dje(ovanja: Simboliko djelovanje 4.1rutveni status &iksiran pri ro5enju 6kao npr. 7po( i(i rasa8 na)iva se : Propisani status 9.1oprinos koji neka institu'ija daje odr:avanju i opstanku drutvenog sustava u 'je(ini je: Funkcija ;./a in proi)vodnje .rane i sustav so'ija(i)a'ije novi. (anova drutva primjeri su pojava koje se u &unk'iona(isti koj teoriji drutva na)ivaju: Funkcionalni preduvjeti dru tva <.,rema &unk'iona(isti koj teoriji drutva, integra'ija drutvenog sustava )asniva se na: !rijednosnom konsenzusu 1=.2e3erovu so'io(ogiju o3i no se pove)uje s: "etodolo kim individulaizmom 11.,o(iti ke, pravne i o3ra)ovne institu'ije, te vjerovanja i vrijednosni sustav prema Mar>ovoj teoriji ine: Dru tvenu nadgradnju 12. Interak'ioni)am pripada: "ikrosociolo kim teorjama 1$.Osim Georgea ?er3erta Meada, sim3o(i kom intera'ioni)mu pripada i: #erbert $lumer 1*.Koja od navedeni. epo.a /0 ,!I,A1A k(asi&ika'iji ra)voja drutva prema Kar(u Mar>u# %enesansa 1-.@unk'iona(isti ki pog(ed na pro&esije nag(aava jedan od s(jedei. atri3uta pro&esija: &graienje ulaza u zanimanje 14.?arry Araverman tvrdi da je u veini pos(ova koje o3av(jaju B3ije(i ovratni'iC do(o do: Dekvali'ikacije 19.,rema Mar>u, skupina koju se u kapita(isti koj privredi )apo(java kao dodatne radnike u ra)do3(ju ekspan)ije i koju su spremni raditi )a ni:e nadni'e na)iva se: %ezervna armija rada 1;.,odje(a na pos(ove s visokim p(aama, sigurnou i sta3i(nou i one s niskim p(aama, (oom sigurnou pos(a i ma(im mogunostima napredovanja u karijeri na)iva se: Dualno tr(i te rada 1<.,rema teoriji Da('ota ,arsonsa, g(avna &unk'ija strati&ika'ije je: Integracija raznih skupina u dru tvo 2=.Koji od navedeni. pojmova pripada so'io(ogiji Ma>a 2e3era# Dru tveno zatvaranje 21.%. ,aku(ski i M.2aters na)ivaju strati&ika'ijski sustav kapita(isti ki. drutava s kraja 2=. sto(jea: Dru tvo organiziranih kasa 22.Deorija devijantnosti !o3erta K. Mertona je: Strukturalna teorija 2$.,oveane )arade manua(ni. radnika koje dovode do :ivotnog sti(a s(i nog pripadni'ima srednje k(ase so'io(o)i Go(dt.rope i Eo'kFood na)va(i su: $ur(uiranje 2*.O3ite(ji kojima je na e(u :ena na)ivaju se: "atri'okalne 2-.G(o ine koje po injaju oso3e visokog drutvenog statusa i ug(eda u okviru svojega )animanja 0dFin 7tu.er(and na)vao je: Zloinima bijelih ovratnika 24.,rema Giddensu, preo3ra)3a intimnosti u t)v. Hisokoj modernosti dovodi do pojave novog tipa (ju3avi I aktivne (ju3avi koja sjedinjuje i spaja. Do je: )on'luentna ljubav 29.@eministi ke autori'e koje smatraju da nisu sve :ene jednako pot(a ene i da je potre3no uo iti ra)(i ita iskustva koja imaju ra)ne skupine :ena na)ivaju se: Feministice razlike 2;.Jsporedne anse pojedina'a i) ra)(i iti. drutveni. s(ojeva da postignu odre5ene po(o:aje u so'ija(noj strukturi na)iva se: Strukturalna mobilnost 2<.Koja je, u) so'ija(i)a'iju dje'e, teme(jna i nesvodiva &unk'ija o3ite(ji prema Da('ottu ,arsonsu: Stabilizacija linosti odraslih $=.Interesne skupine koje dje(uju u po(iti kom :ivotu neke )em(je k(asi&i'iraju se prema 'i(jevima koje )astupaju na: Protektivne i promotivne $1.,rema Antoniju Grams'iju, ako v(adajua k(asa uspijeva )adr:ati kontro(u nad drutvom u) odo3renje i pristanak (anova drutva, tada je uspe(a ostvariti: #egemoniju $2.G(edite da je mo tijesno pove)ana sa )nanjem, odnosno da moK)nanje stvaraju jedno drugo te da dr:ava nad)ire svoju popu(a'iju )a.va(jujui prikup(janju in&orma'ija i )nanja )astupa: "ichel Foucault $$.,rema %eanL@ran'oisu Eyotardu postmoderni)am )na i nestanak vjere (judi u: "etapripovijesti $*.7truktura(isti ko g(edite o dr:avi 6A(t.usser, ,ou(ant)as8 smatra da se dr:ava sastoji od dva osnovna dije(a: Ekonomskih i kulturnih institucija $-.Knjige BEudi(o i 'ivi(i)a'ijaC i B/ad)or i ka)naC napisao je: "ichel Foucault $4.Odsutnost normi i desta3i(i)a'ija vrijednosti u drutvu, koji se naj ee jav(jaju kao pos(jedi'a 3r)i. drutveni. promjena, 1urk.eim je na)vao: *nomija $9.Jpotre3a pokretne proi)vodne trake, jednostavni radni )ada'i, standardi)irani dije(ovi od koji. se sk(apaju proi)vodi, masovna proi)vodnja re(ativno je&tini. proi)voda I oso3ine su: Fordizma $;.Kao )amjenu )a postu(at o &unk'iona(noj neop.odnosti odre5eni. institu'ija u drutvu,!o3ert Merton ponudio je kon'ept: Dis'unkcije $<.Ant.ony Giddens predstavnik je: Strukturalnog 'unkcionalizma *=.G(avno pitanje kojim se 3avi etnometodo(ogija je: Fiktivnost i krhkost dru tvenog poretka *1.!ad 0rvinga Go&&mana svrstava se u : Dramatur ku analizu *2.%edno od k(ju ni. o3i(je:ja modernosti prema Giddensu, u) me.ani)me iskorjenjivanja, je: %e'lektivnost *$./jema ki so'io(og !a(& 1a.rendor& istaknuti je predstavnik: +eorije kon'likta **.!adika(no staja(ite o moi u kojem se govori o Bdva (i'a moiC &ormu(irao je 3ritanski so'io(og: Steven ,ukes

1.Openito govorei, potovanje normi u drutvu osigurava se: Pozitivnim i negativnim sankcijama2.Kojem tipu drutva, prema Giddensu, pripadaju drutva Asteka, Maya i Inka te Gr ka i !imsko "arstvo# Neindustrijskim civilizacijama $.%edan od osniva a &unk'iona(i)ma u so'io(ogiji je: E.Durkheim *.+to je od navedenog &unk'iona(ni preduvjet drutvenog sustava prema ,arsonsu: Integracija -.Koji od navedeni. /0 ,!I,A1A 2e3erovoj tipo(ogiji drutvenog dje(ovanja: Simboli ko djelovanje 4.1rutveni status &iksiran pri ro5enju 6kao npr. 7po( i(i rasa8 na)iva se : Propisani status 9.1oprinos koji neka institu'ija daje odr:avanju i opstanku drutvenog sustava u 'je(ini je: Funkcija ;./a in proi)vodnje .rane i sustav so'ija(i)a'ije novi. (anova drutva primjeri su pojava koje se u &unk'iona(isti koj teoriji drutva na)ivaju: Funkcionalni preduvjeti drutva <.,rema &unk'iona(isti koj teoriji drutva, integra'ija drutvenog sustava )asniva se na: rijednosnom konsenzusu1=.2e3erovu so'io(ogiju o3i no se pove)uje s: !etodolokim individulaizmom 11.,o(iti ke, pravne i o3ra)ovne institu'ije, te vjerovanja i vrijednosni sustav prema Mar>ovoj teoriji ine: Drutvenu nadgradnju12. Interak'ioni)am pripada: !ikrosociolokim teorjama1$.Osim Georgea ?er3erta Meada, sim3o(i kom intera'ioni)mu pripada i: "erbert #lumer 1*.Koja od navedeni. epo.a /0 ,!I,A1A k(asi&ika'iji ra)voja drutva prema Kar(u Mar>u# $enesansa 1-.@unk'iona(isti ki pog(ed na pro&esije nag(aava jedan od s(jedei. atri3uta pro&esija: %grai enje ulaza u zanimanje 14.?arry Araverman tvrdi da je u veini pos(ova koje o3av(jaju B3ije(i ovratni'iC do(o do: Dekvali&ikacije 19.,rema Mar>u, skupina koju se u kapita(isti koj privredi )apo(java kao dodatne radnike u ra)do3(ju ekspan)ije i koju su spremni raditi )a ni:e nadni'e na)iva se: $ezervna armija rada 1;.,odje(a na pos(ove s visokim p(aama, sigurnou i sta3i(nou i one s niskim p(aama, (oom sigurnou pos(a i ma(im mogunostima napredovanja u karijeri na)iva se: Dualno tr'ite rada 1<.,rema teoriji Da('ota ,arsonsa, g(avna &unk'ija strati&ika'ije je: Integracija raznih skupina u drutvo 2=.Koji od navedeni. pojmova pripada so'io(ogiji Ma>a 2e3era# Drutveno zatvaranje 21.%. ,aku(ski i M.2aters na)ivaju strati&ika'ijski sustav kapita(isti ki. drutava s kraja 2=. sto(jea: Drutvo organiziranih kasa 22.Deorija devijantnosti !o3erta K. Mertona je: Strukturalna teorija 2$.,oveane )arade manua(ni. radnika koje dovode do :ivotnog sti(a s(i nog pripadni'ima srednje k(ase so'io(o)i Go(dt.rope i Eo'kFood na)va(i su: #ur'uiranje 2*.O3ite(ji kojima je na e(u :ena na)ivaju se: !atri&okalne 2-.G(o ine koje po injaju oso3e visokog drutvenog statusa i ug(eda u okviru svojega )animanja 0dFin 7tu.er(and na)vao je: Zlo inima bijelih ovratnika 24.,rema Giddensu, preo3ra)3a intimnosti u t)v. Hisokoj modernosti dovodi do pojave novog tipa (ju3avi I aktivne (ju3avi koja sjedinjuje i spaja. Do je: (on&luentna ljubav 29.@eministi ke autori'e koje smatraju da nisu sve :ene jednako pot(a ene i da je potre3no uo iti ra)(i ita iskustva koja imaju ra)ne skupine :ena na)ivaju se: Feministice razlike 2;.Jsporedne anse pojedina'a i) ra)(i iti. drutveni. s(ojeva da postignu odre5ene po(o:aje u so'ija(noj strukturi na)iva se: Strukturalna mobilnost 2<.Koja je, u) so'ija(i)a'iju dje'e, teme(jna i nesvodiva &unk'ija o3ite(ji prema Da('ottu ,arsonsu: Stabilizacija li nosti odraslih $=.Interesne skupine koje dje(uju u po(iti kom :ivotu neke )em(je k(asi&i'iraju se prema 'i(jevima koje )astupaju na: Protektivne i promotivne $1.,rema Antoniju Grams'iju, ako v(adajua k(asa uspijeva )adr:ati kontro(u nad drutvom u) odo3renje i pristanak (anova drutva, tada je uspe(a ostvariti: "egemoniju $2.G(edite da je mo tijesno pove)ana sa )nanjem, odnosno da moK)nanje stvaraju jedno drugo te da dr:ava nad)ire svoju popu(a'iju )a.va(jujui prikup(janju in&orma'ija i )nanja )astupa: !ichel Foucault $$.,rema %eanL@ran'oisu Eyotardu postmoderni)am )na i nestanak vjere (judi u: !etapripovijesti $*.7truktura(isti ko g(edite o dr:avi 6A(t.usser, ,ou(ant)as8 smatra da se dr:ava sastoji od dva osnovna dije(a: Ekonomskih i kulturnih institucija $-.Knjige BEudi(o i 'ivi(i)a'ijaC i B/ad)or i ka)naC napisao je: !ichel Foucault $4.Odsutnost normi i desta3i(i)a'ija vrijednosti u drutvu, koji se naj ee jav(jaju kao pos(jedi'a 3r)i. drutveni. promjena, 1urk.eim je na)vao: )nomija $9.Jpotre3a pokretne proi)vodne trake, jednostavni radni )ada'i, standardi)irani dije(ovi od koji. se sk(apaju proi)vodi, masovna proi)vodnja re(ativno je&tini. proi)voda I oso3ine su: Fordizma $;.Kao )amjenu )a postu(at o &unk'iona(noj neop.odnosti odre5eni. institu'ija u drutvu,!o3ert Merton ponudio je kon'ept: Dis&unkcije $<.Ant.ony Giddens predstavnik je: Strukturalnog &unkcionalizma *=.G(avno pitanje kojim se 3avi etnometodo(ogija je: Fiktivnost i krhkost drutvenog poretka *1.!ad 0rvinga Go&&mana svrstava se u : Dramaturku analizu *2.%edno od k(ju ni. o3i(je:ja modernosti prema Giddensu, u) me.ani)me iskorjenjivanja, je: $e&lektivnost *$./jema ki so'io(og !a(& 1a.rendor& istaknuti je predstavnik: *eorije kon&likta **.!adika(no staja(ite o moi u kojem se govori o Bdva (i'a moiC &ormu(irao je 3ritanski so'io(og: Steven +ukes

1.Openito govorei, potovanje normi u drutvu osigurava se: Pozitivnim i negativnim sankcijama 2.Kojem tipu drutva, prema Giddensu, pripadaju drutva Asteka, Maya i Inka te Gr ka i !imsko "arstvo# Neindustrijskim civilizacijama $.%edan od osniva a &unk'iona(i)ma u so'io(ogiji je: E.Durkheim *.+to je od navedenog &unk'iona(ni preduvjet drutvenog sustava prema ,arsonsu: Integracija -.Koji od navedeni. /0 ,!I,A1A 2e3erovoj tipo(ogiji drutvenog dje(ovanja: Simboliko djelovanje 4.1rutveni status &iksiran pri ro5enju 6kao npr. 7po( i(i rasa8 na)iva se : Propisani status 9.1oprinos koji neka institu'ija daje odr:avanju i opstanku drutvenog sustava u 'je(ini je: Funkcija ;./a in proi)vodnje .rane i sustav so'ija(i)a'ije novi. (anova drutva primjeri su pojava koje se u &unk'iona(isti koj teoriji drutva na)ivaju: Funkcionalni preduvjeti dru tva <.,rema &unk'iona(isti koj teoriji drutva, integra'ija drutvenog sustava )asniva se na: !rijednosnom konsenzusu 1=.2e3erovu so'io(ogiju o3i no se pove)uje s: "etodolo kim individulaizmom 11.,o(iti ke, pravne i o3ra)ovne institu'ije, te vjerovanja i vrijednosni sustav prema Mar>ovoj teoriji ine: Dru tvenu nadgradnju 12. Interak'ioni)am pripada: "ikrosociolo kim teorjama 1$.Osim Georgea ?er3erta Meada, sim3o(i kom intera'ioni)mu pripada i: #erbert $lumer 1*.Koja od navedeni. epo.a /0 ,!I,A1A k(asi&ika'iji ra)voja drutva prema Kar(u Mar>u# %enesansa 1-.@unk'iona(isti ki pog(ed na pro&esije nag(aava jedan od s(jedei. atri3uta pro&esija: &graienje ulaza u zanimanje 14.?arry Araverman tvrdi da je u veini pos(ova koje o3av(jaju B3ije(i ovratni'iC do(o do: Dekvali'ikacije 19.,rema Mar>u, skupina koju se u kapita(isti koj privredi )apo(java kao dodatne radnike u ra)do3(ju ekspan)ije i koju su spremni raditi )a ni:e nadni'e na)iva se: %ezervna armija rada 1;.,odje(a na pos(ove s visokim p(aama, sigurnou i sta3i(nou i one s niskim p(aama, (oom sigurnou pos(a i ma(im mogunostima napredovanja u karijeri na)iva se: Dualno tr(i te rada 1<.,rema teoriji Da('ota ,arsonsa, g(avna &unk'ija strati&ika'ije je: Integracija raznih skupina u dru tvo 2=.Koji od navedeni. pojmova pripada so'io(ogiji Ma>a 2e3era# Dru tveno zatvaranje 21.%. ,aku(ski i M.2aters na)ivaju strati&ika'ijski sustav kapita(isti ki. drutava s kraja 2=. sto(jea: Dru tvo organiziranih kasa 22.Deorija devijantnosti !o3erta K. Mertona je: Strukturalna teorija 2$.,oveane )arade manua(ni. radnika koje dovode do :ivotnog sti(a s(i nog pripadni'ima srednje k(ase so'io(o)i Go(dt.rope i Eo'kFood na)va(i su: $ur(uiranje 2*.O3ite(ji kojima je na e(u :ena na)ivaju se: "atri'okalne 2-.G(o ine koje po injaju oso3e visokog drutvenog statusa i ug(eda u okviru svojega )animanja 0dFin 7tu.er(and na)vao je: Zloinima bijelih ovratnika 24.,rema Giddensu, preo3ra)3a intimnosti u t)v. Hisokoj modernosti dovodi do pojave novog tipa (ju3avi I aktivne (ju3avi koja sjedinjuje i spaja. Do je: )on'luentna ljubav 29.@eministi ke autori'e koje smatraju da nisu sve :ene jednako pot(a ene i da je potre3no uo iti ra)(i ita iskustva koja imaju ra)ne skupine :ena na)ivaju se: Feministice razlike 2;.Jsporedne anse pojedina'a i) ra)(i iti. drutveni. s(ojeva da postignu odre5ene po(o:aje u so'ija(noj strukturi na)iva se: Strukturalna mobilnost 2<.Koja je, u) so'ija(i)a'iju dje'e, teme(jna i nesvodiva &unk'ija o3ite(ji prema Da('ottu ,arsonsu: Stabilizacija linosti odraslih $=.Interesne skupine koje dje(uju u po(iti kom :ivotu neke )em(je k(asi&i'iraju se prema 'i(jevima koje )astupaju na: Protektivne i promotivne $1.,rema Antoniju Grams'iju, ako v(adajua k(asa uspijeva )adr:ati kontro(u nad drutvom u) odo3renje i pristanak (anova drutva, tada je uspe(a ostvariti: #egemoniju $2.G(edite da je mo tijesno pove)ana sa )nanjem, odnosno da moK)nanje stvaraju jedno drugo te da dr:ava nad)ire svoju popu(a'iju )a.va(jujui prikup(janju in&orma'ija i )nanja )astupa: "ichel Foucault $$.,rema %eanL@ran'oisu Eyotardu postmoderni)am )na i nestanak vjere (judi u: "etapripovijesti $*.7truktura(isti ko g(edite o dr:avi 6A(t.usser, ,ou(ant)as8 smatra da se dr:ava sastoji od dva osnovna dije(a: Ekonomskih i kulturnih institucija $-.Knjige BEudi(o i 'ivi(i)a'ijaC i B/ad)or i ka)naC napisao je: "ichel Foucault $4.Odsutnost normi i desta3i(i)a'ija vrijednosti u drutvu, koji se naj ee jav(jaju kao pos(jedi'a 3r)i. drutveni. promjena, 1urk.eim je na)vao: *nomija $9.Jpotre3a pokretne proi)vodne trake, jednostavni radni )ada'i, standardi)irani dije(ovi od koji. se sk(apaju proi)vodi, masovna proi)vodnja re(ativno je&tini. proi)voda I oso3ine su: Fordizma $;.Kao )amjenu )a postu(at o &unk'iona(noj neop.odnosti odre5eni. institu'ija u drutvu,!o3ert Merton ponudio je kon'ept: Dis'unkcije $<.Ant.ony Giddens predstavnik je: Strukturalnog 'unkcionalizma *=.G(avno pitanje kojim se 3avi etnometodo(ogija je: Fiktivnost i krhkost dru tvenog poretka *1.!ad 0rvinga Go&&mana svrstava se u : Dramatur ku analizu *2.%edno od k(ju ni. o3i(je:ja modernosti prema Giddensu, u) me.ani)me iskorjenjivanja, je: %e'lektivnost *$./jema ki so'io(og !a(& 1a.rendor& istaknuti je predstavnik: +eorije kon'likta **.!adika(no staja(ite o moi u kojem se govori o Bdva (i'a moiC &ormu(irao je 3ritanski so'io(og: Steven ,ukes

1. Prema Weberu, moderna drutva podvrgnuta su procesu racionalizacije, pri emu afektivna i tradicionalna akcija postaju sve manje vanima. T 2. e!u vie strunjaka ubrajaju se nastavnici u kolama, medicinske sestre i socijalni radnici. N ". #eorija proletarizacije govori kako su rutinski $bijeli ovratnici% postali dijelom proletarijata i kako se vie ne mogu smatrati srednjom klasom. T &. 'psolutna mobilnost odnosi se na usporedne anse pojedinaca iz razni( drutveni( slojeva da postignu odre!eni poloaj u socijalnoj strukturi. T ). *nstrumentalni odnos prema radu znai upotrebu strojeva i aparata u proizvodnji. T +. Weber je tvrdio da statusne skupine dosiu svoj najrazvijeniji oblik u kastinskom sustavu tradicionalnog drutva u *ndiji. N ,. Prema Pakulskom i Watersu, u statusno - konvencijskom tipu drutva stratifikacija se zasniva na kulturnim, a ne na ekonomskim razlikama. T .. /trukturalna teorija devijantnosti 0oberta 1. ertona tvrdi da devijantnost potjee iz patoloki( osobina linosti i neprilago!enosti pojedinca. T 2. Prema #alcottu Parsonsu, status pojedinca u obitelji je pripisan i zasniva se na partikularistikim vrijednostima. T 13. $4aelo stratificirane difuzije% tvrdi da ono to danas rade oni to su na vr(u stratifikacijskog sustava, sutra 5e raditi oni to su na dnu. T 11. 4icos Poulantzas smatra da je drava u kapitalizmu relativno autonomna od izravnog utjecaja vladaju5e klase. T 12. 'bercrombie, 6ill i #urner smatraju da u kapitalistikim drutvima postoji snana dominantna ideologija koja ta dru!tva odrava na okupu. T 1". 'nt(on7 8iddens smatra da u tzv. 9isokoj modernosti mirovni i ekoloki pokreti gube na vanosti, a sve vaniji postaju radniki i demokratski pokreti. T 1&. Prema teoriji klasa :rika ;lina Wrig(ta, menaderi, nadzornici i predradnici imaju proturjeni klasni poloaj.T 1). <urk(eimov termin $me(anika solidarnost% odnosi se na slabu kolektivnu svijest i snanu individualnost lanova drutva. N 1+. nogi zloini bijeli( ovratnika su $zloini bez rtava%. T 1,. ;tu!enje je situacija u kojoj se stvari koje je ovjeanstvo stvorilo smatraju neovisnima o ljudima i pridaje im se mo5 kontrole nad ljudima. T 1.. ar= u kapitalistikom drutvu razlikuje etiri osnovne klase> kapitaliste, radnike, seljake i slubenike. N 12. 'nt(on7 8iddens upotrebljava pojam $dvojnost strukture% da bi opisao podjelu modernog drutva na dvije klase. N 23. Prema Weberu, ekonomska osnova karizmatske vlasti obino se oslanja na milostinju ili pljaku. T

1. 1azna za prebrzu vonju primjer je ? i ? sankcije. formalana i negativna 2. Pove5ane zarade manualni( radnika koje dovode do ivotnog stila slinog pripadnicima srednje klase sociolozi 8oldt(rope i @ockAood nazvali su buruiziranje ". ;bitelj u kojima su suprunike uloge sline Bmada ne identineC, zato to svaki suprunik doprinosi funkcioniranju ku5anstva sociolozi Doung i Willmott nazivaju simetrina &. 8lavno obiljeje drutva u kojima postoji slabo razvijena podjela rada i snana kolektivna svijest prema <urk(eimu je jednaka uvjerenja i vrijednosti ). Primjena metoda prirodni( znanosti u sociologiji naziva se pozitivizam +. Eaz izme!u sve bogatije buroazije i sve siromaniji( radnika ar= je nazvao klasna polarizacija ,. #eorijski pravac koji dri da razliite reproduktivne strategije mukaraca i ena dovode do razliitog ponaanja i zauzimanja razliiti( drutveni( uloga je ?. .. ;biaj da ene nakon vjenanja odlaze ivjeti s muem i njegovim srodnicima naziva se patrilokalnost 2. *zgledi da se provede vlastita volja ak i unato otporu drugi( Weberova je definicija ?. 13. Prema 8eorgeu 6. eadu, osnovni preduvjet inerakcije me!u ljudima je simbol 11. *zrazi kao to su $dokumentarna metoda%, $indeksinost% i $lom socijalnog svijeta% upotrebljavaju se u etnometodologijiF6erold 8arfin(al 12. <va osnovna aspekta strukture prema '. 8iddensu su pravila i resursi 1". Gnakove koji vie nemaju nikakve veze s bilo kakvom stvarno5u, odnosno slobodnolebde5e slike na ijoj je proizvodnji i razmjeni utemeljeno suvremeno drutvo Eean Houdrillard naziva simulakrum 1&. Prema a=u Weberu, birokratizacija je dio op5eg procesa racionalizacije 1). /kup vjerovanja koji je zajedniki skupini znanstvenika o tome to je valjano znanje te to i kako treba istraivati #(omas 1u(n nazvao je paradigma 1+. Proces kojim se pripadnici bogati( i mo5ni( skupina odabiru me!u djecom oni( koji ve5 pripadaju takvim skupinama poznat je kao samoregrutacija elite