You are on page 1of 28

Seminarski rad iz predmeta: Pravo u komunikacijama Tema: Internet pravo

Sadraj: 1. Uvod ........................................................................................................... .....3 2. Nastanak i razvoj Interneta..............................................................................4 3. Internet pravo...................................................................................................9 3.1. judsko pravo na Internetu...............................................................1! 3.2. Internet i dru"tvo..............................................................................14 3.3. #utorsko pravo$ standardi i Internet.................................................1% 3.4. &a"tita autorski' prava......................................................................1( 3.%. Pravi)nik o pona"anju na Internetu..................................................1( 3.*. Pravo privatnosti na Internetu..........................................................2! 3.(. #P+,ova pove)ja o Internet pravima..................................................21 4. &ak)ju-ak..................................................................................................... ....29

%. iteratura..................................................................................................... ...3!

1. Uvod
Predmet prouavanja ovog seminarskog rada jeste internet pravo, razvoj internet prava kroz historiju, openito razvoj interneta, zatita podataka i privatne svojine na internetu kao i internet autorskih prava. Na samom poetku potrebno je definisati sam pojam internet prava, elektronske pote, te naravno detaljno opisati razvoj, to predstavlja i glavnu tematiku ovog rada, odnosno definisati norme kojima je uslovljen rad i upotreba cjelokupnog sistema i mehanizama elektronske pote i internet prava u svrhu zadovoljenja korisnika. Cilj istra ivanja i svrha ovog seminarskog rada jeste upoznavanje svih korisnika elektronske pote sa normama i zakonima po kojima ona posluje, a sve to, kao to je ranije navedeno, u svrhu zadovoljenja njihovih potreba i zahtjeva. !nternet je globalna kibernetska informaciona mre a u kojoj uestvuju mnogi subjekti kao korisnici razliitih informacija. " tom globalnom virtuelnom interaktivnom komunikacijskom prostoru, razmenjuju se razliite informacije pa se postavljaja pitanje bezjbednosti i integriteta tih podataka, autentinost, odnosno identitet korisnika, kao i potvrda prijema i slanja podataka.

2. Nastanak i razvoj Interneta


Nakon pojave prvih kompjutera, utvrdeno je da je broj informacija koje nudi jedan raunar, bez obzira na njegove mogunosti nedovoljan, pa je bilo oigledno da je potrebno omoguiti komunikaciju izmedu razliitih raunara. #rajem ezdesetih godina amerika vojska razvija mre u ARPANET za svoje potrebe. $a bi se zatitilo od ratnih udara, mre a je bila decentralizovana, kako bi se sprijeio njen ispad u sluaju pada jednog raunara u toj mre i. %remenom je vojska dopustila univerzitetskim institucijama pristup, a sa pojeftinjenjem dovoljno jake opreme mre a se omasovila, povezavi se sa svim ostalim mre ama, dobivi ime !nternet. $anas se dolo do situacije da se na mre e sve manje gleda kao na skup povezanih razliitih mre a, a sve vie na jednu jedinstvenu mre u. !nternet danas omoguava pristup do informacija svih vrsta, u raznim formama, tekstualnim, grafikim, zvunim i animiranim, dostup do ogromne baze programa, i esto daje odgovor na pitanje koji se inae tra i godinama za svega nekoliko minuta. Nedostaci !nterneta su sve vece zaguenje potrebnim i nepotrebnim informacijama, koje sve vie okupiraju slobodno vrijeme korisnika, ba kao to je televizija prije etrdeset godina potpuno promijenila ovjekov dnevno posveti bar &'( sata. !nternet se esto kritikuje da su informacije sa njega ponekad netane ili drutveno neprihvatljive, ali to je karakteristika svih komunikacionih medija, poev od knjiga nadalje. !nternet svojim korisnicima nudi veliki broj usluga ' servisa. Najee koriteni servisi su) e' mail, *orld *ide *eb +***,, -.P, Ne/sgroups, Chat, servisi za pretra ivanje. ivot uinivi da joj

0vaki korisnik na !nternetu ima svoje jedinstveno korisniko ime +user name,, korisniku adresu i lozinku +pass/ord,.$a bi se !nternet mogao pouzdano koristiti, neophodno je sprovesti odre1ene mjere zatite. Najpoznatije usluge za na !nternetu su)

World Wide Web ' koristi 2..P za prijenos /eb stranica napisanih u 2.34'u ' to je noviji servis, ali i najbr e rastui razgovor ili avrljanje (chat) ' koji mo e biti komunikacija glasom +oba raunala trebaju imati zvune kartice, mikrofone i zvunike5slualice, ili pismena komunikacija ' primjeri su !6C, !C7 i u zadnje vrijeme sve popularniji 0k8pe

elektronika pota ' koristi P9P, 03.P i druge protokole, jedna od prvih usluga na !nternetu prijenos datoteka ' uz standardni -.P danas se sve vie koristi peer to peer protokoli "senet ' mre a namjenjena razmjeni poruka u interesnim grupama Ignorantia iuris nocet ili u prijevodu sa latinskog) nepoznavanje prava kodi,

jedno je od temeljnih pravnih naela. 9granienje prava gra1ana i nametanje tereta dozvoljeno je samo na temelju zakona. 0vaki akt javne vlasti mora biti utemeljen na zakonu i u skladu sa odredbama zakona. 3e1utim, sve pravne norme nisu sadr ane samo u zakonima. Podzakonski pravni propisi detaljnije ure1uju postupke i obveze dr avnih tjela i gra1ana na temelju zakonskih odredbi..ako primjerice, ministarstva donose pravilnike za provedbu pojedinih zakona.: !nternet se tokom vremena razvio u najveu i najva niju raunalnu mre u na svijetu. $anas je velikom broju ljudi ivot nezamisliv bez !nterneta. Prvotna ideja vodilja je bila napraviti mre a koja ce nastaviti funkcionirati kada je neki dio mre e otecen. 3re a se stvara na nain da uvijek postoje alternativni putovi od poetne do

http)55///.poslovniforum.hr5zakoni5

zavrne take, te da paketi mogu samostalno tra iti put. ;udui da se paketi alju neovisno, mogu doi razliitim putovima do krajnje take. <ak je mogue ponovno poslati pakete ako se zagube. $ruga ideja koja je zaslu na za ovakav razvoj !nterneta je ta to je !nternet zapravo skup vie neovisnih mre a. ;ilo tko mo e postaviti novo raunalo na mre u i postaviti neki novi servis, bez da eka uslugu ili odobrenje od nekog centralnog upravljackog tijela. .ime je osigurana vrlo velika dostupnost, fleksibilnost i lagano dodavanje novih sadr aja i usluga. Ponu1ai usluga i servisa su potpuno neovisni i time motivirani za dodavanje sve vie i vie sadr aja. " poecima, !nternetom se slu ila ograniena grupa ljudi za potrebe razmjene uglavnom znanstvenih informacija. #orisniko suelje je bilo rudimentarno i bilo je potrebno dugo razdoblje uenja koritenja !nterneta. .ime je irenje !nterneta bilo ogranieno. Pojavom prvih !nternet preglednika, koritenje interneta i razmjena informacija je postala jako jednostavna. .o je osiguralo nagli porast broja korisnika, a time i porast broja informacija. 0lijedio je strelovit razvoj interneta u :='tak godina do razine kakvim ga danas poznajemo. !nternet se razvija i raste veoma brzo. 9no sto je oigledno jeste da uzima preimustvo nad ostalim masovnim medijima, kao sto su novine, .%, radio i telefoni. !nternet postaje osnovni izvor informacija za sve veci broj ljudi, koji sve vie zapostavljaju medije kao sto su novine ili televizija. !pak, tradicionalni masovni mediji nee nestati, ali je sigurno da !nternet mijenja gotovo sve to radimo, ukljuujui komunikacije, uenje, poslovanje, dobijanje raznih vrsta informacija, tra enje posla, kupovinu, dru enje tj. svaki aspekt socijalizacije coveka danas. 0ajtovi kao to je m8space ili facebook daju svakom korisniku interneta mogunost da napravi sopstvenu /eb stranicu i na taj nain se ukljui u globalnu mre u na kojoj sa ostalim korisnicima uestvuje u >c8ber dru enju?, da sa njima razgovara, razmjenjuje fotografije, video zapise itd. 8outube.com je sajt na kom korisnici irom sveta postavljaju svoje snimke dostupne svim korisnicima, a

/ikipedia.org je najvea on'line enciklopedija na internetu. Pretra ivai kao google.com ili 8ahoo.com i nekolicina drugih omogucuju pretra ivanje kompletne mre e ukucavanjem pojma tj. rijei koja se tra i. 3ogucnosti i ponuda interneta su iz dana u dan sve vee, ime je internet postao svakodnevnica ogromnog broja ljudi razliitih zanimanja, interesovanja, i kultura irom sveta. @a razvoj koncepcije interneta zaslu no je troje ljudi i jedna konferencija. %annevar ;ush je jedan od osnivaca A6PAneta. %ec je u julu :BC=. objavio lanak DAs /e ma8 thinkD u kojem govori o koritenju informatike tehnologije kojom e se stvoriti DmemeED ' ure1aj na kojem e pojedinac moi pohranjivati svoje knjige, biljeke i komunikacije, komada namjetaja kojem e se sa udaljenosti moi pristupati brzo i fkleksibilno. 3atematicar Norbert *iener je zaslu an za pokretanje istra ivackog polja kibernetike. .ijekom $rugog svjetskog rata radio je kao raketni znanstvenik i bavio se istra ivanjem povratne sprege +reakcije, kod raketa tj. kako elektronika odgovara kod leta rakete na njen polo aj i smjer leta. "stanovio je da je povratna sprega kljuni mehanizam svih ivih bia od najjednostavnijih biljaka do najkompleksnijih ivotinja, a omoguava reakciju na promjenu u okoliu. 6azvio je princip kibernetike kombinacijom ovjeka i elektronike koji je :BCF. objavio u knjizi DC8berneticsD. :B=G. godine na $artmouth College u %ermontu odr ana je konferencija o umjetnoj inteligenciji +$artmouth Artificial !ntelligence conference,. #onferencija je okupila veliki broj znanstvenika u raspravi o novoj tematici H umjetnoj inteligenciji. "tvr1eno je da se snaga raunala udvostruuje svakih osamnaest mjeseci i da kree prema tome da strojevi mogu postati inteligentni poput ljudi, samo je pitanje kada i na koji nain ce se to desiti. 3arshall 3c4uhan je poetkom :BGI'ih iznio koncept Dglobalnog selaD povezanog elektronikim ivanim sustavom. Prvi je u svojim radovima ukazao na koncept Dglobalnog selaD uvidajui kako se svijet sve vie elektroniki povezuje pa doga1aj na jednom mjestu mo e u realnom vremenu imati utjecaj na neko udaljeno mjesto, ba kao to se mo e deavati u nekom malom neselju.
8

Prve korake interneta kakvog danas imamo pred nama, mo emo nai u okrilju vojne industrije. .ijekom Dhladnog rataD i blokovske politike svaka je strana nastojala to vie poja<ati svoje naoru anje, razviti to je mogue vei ubojiti arsenal. !ako je to nespojivo sa uvrije enom Dzdravom pameuD nastojao se ouvati mir konstantnim naoru avanjem i prijetnjama Dprvim udaromD ili Dodgovorom na prvi udarD. 6azvoj interaktivne raunalne mre e dobio je konkretne okvire u zadnjih =I godina. Prije := godina kada je poceo masovni razvoj !nterneta, vjerojatno nitko nije ni mogao zamisliti do koje mjere e se !nternet do danas razviti. Jedan od naziva !nterneta je c8ber'space to bi se moglo prevesti kao imaginarni prostor. @a neke ljude je !nternet postao paralelni svijet. Najbolji primjer paralelnog svijeta je 0econd 4ife kojeg autori ne ele nazvati racunalnom igrom. 6adi se o paralelnom svijetu u kojem je mogue kupovati i iznajmljivati nekretnine, prodavati usluge, zaradivati. Cak je moguce zamijeniti novac iz virtualnog svijeta za pravi novac u stvarnom svijetu. Postoji i nekoliko tvrtki koje se bave prodajom usluga u virtualnom svijetu za stvarni novac. @apravo se gubi granica izmedu stvarnog i virtualnog svijeta. Na poetku razvoja, !nternet je bio samo mjesto gdje se moglo pronai mnotvo informacija u tekstualnom i grafikom obliku. $o danas je !nternet postao puno vie od toga. %eliku popularnost su postigli servisi za pretra ivanje !nterneta kao to su google i 8ahoo koji su danas korporacije vrijedne milijarde dolara. 0vjedocimo i velikoj popularnosti !nternet dnevnika +blogova, koje vode obini ljudi. Puno ljudi ima potrebu voditi dnevnik i podijeliti svoje misli s nepoznatim ljudima. Posljednjih godinu dana je jako popularno objavljivanje i dijeljenje amaterskih snimki. Najpoznatiji /eb' site koji omoguava objavljivanje i dijeljenje amaterskih snimki je ///.8outube.com. Napomenimo da je Kahoo kupio Kou.ube za :,G= milijardi dolara, to je jedan od veih iznosa plaenih za neki !nternet servis. 3noge !nternet stranice se financiraju iskljuivo prodajom oglasnog prostora. %e sada je oglaavanje na !nternetu postalo jednako va na kao i oglaavanje u tradicionalnim medijima +casopisi, novine, radio, televizija,. !z dana u dan je sve vei udio trgovine preko !nterneta u odnosu na klasinu trgovinu. .om efektu su puno doprinijeli i servisi za aukcije kao ///.e' ba8.com.
9

!nternet danas slu i i kao transportni medij za prijenos drugih informacija. Najpopularnija upotreba je %o!P +%oice over !nternet Protocol, H prijenos glasa preko !nterneta. " osnovi se radi o mogunosti telefoniranja preko !nterneta. $va korisnika koji me1usobno telefoniraju prikljue telefone na !nternet preko lokalnog prikljuka i koriste !nternet infrastrukturu za prijenos glasa. 9va usluga je naroito korisna kod me1ukontinentalnih razgovora jer se ne plaa medukontinentalni razgovor, nego samo troak lokalnog spajanja na !nternet. 0a sve veim proirenjem mobilnih tehnologija, postaje sve popularniji i mobilni pristup internetu s rucnih i mobilnih racunala. Pretpostavlja se da ce mobilni pristup internetu i %o!P uvelike smanjiti trokove telefoniranja.

3. Internet pravo
#ompjuteri i inernet su se svakako, na @apadu a polako i kod nas, upleli u svakodnevno ivljenje do razine egzistencijalnih potreba ' od kupovanja hrane za one koji ne mogu do trgovakog centra i ostalih plaanja, do najva nijih slu benih evidencija, upravnih postupaka i svega to ivot u civilizaciji znai. $anas, nakon par desetljeca, lako se nasladivati nad nematovitocu takvih prognoza. !nternet je nadrastao pojam medija. !nternet je u svojoj kratkoj povijesti u logiku svog funkcioniranja uspio upisati sve dosadanje medije i dodati im sebi imanentne komunikacijske aspekte. #ao multimedij nad kojim je gotovo nemogue uspostaviti nadzor pitanje Demu +ili kome, slu i internetLD predstavlja tek la no pitanje. ;itno je podcrtati ovo ope znanje o internetu kad govorimo o njegovoj moguoj prosvjetiteljskoj ulozi. 3ogui pozitivni ciljevi razvoja interneta zacrtani na njegovim poecima morali su stvoriti uvjete za mogucnosti koje ne iskljucuju njegovu negativnu primjenu. 9blast Dinternet pravoD u naem pravnom sistemu +a ni u vecini drugih, jo uvek ne postoji kao formirana disciplina i nema svoj precizno odre1en sadr aj. .renutno je to multidisciplinarna oblast koja zalazi i u aspekte javnog i privatnog prava. .renutno se sa pravnog aspeta internet +a i raunari uopte, uglavnom izuavaju kao sredstvo. " obalsti krivinog prava govori se uglavno o tzv sajber kriminalu +cija veza sa internetom se ogleda u tome to se internet smatra
10

sredstvom izvrenja, narocito krivina djela otecenja i unitenja podataka, neovlaceno preuzimanje i distribucija podataka, rasizam i ksenofobija putem interneta i djeija pornografija. " privatno'pravnom smislu pojam internet prava se uglavnom svodi na pitanja zatite podataka, autorskog prava, zatita potroaca u internet trgovini, zatita privatnosti i td... 9no to trenutno predstavlja znaajan problem u formiranju posebne pravne oblasti je nemogunost teritorijalnog odre1enja aktivnosti i subjekata u vezi sa internetom. Naime, internet ne poznaje granice, kilometarske razdaljine, dr avljanstva i td, pa se postavlja pitanje kako odrediti mesto izvrenja ugovora ukoliko se svi njegovi elementi izvravaju na internetu...

3.1. Ljudsko pravo na Internet


Motovo etiri od pet ljudi na svijetu smatra da je pristup internetu fundamentalno ljudsko pravo, pokazalo je istra ivanje ;;C'a. !spitivanje, koje je obuhvatilo &N.III odraslih osoba u &G zemalja sveta, je pokazalo sna nu podrku optem pristupu globalnoj mre i. @emlje kao to su -inska i Ostonija su ve donijele zakon kojim je pristup internetu postao bazino ljudsko pravo za njihove gra1ane dok me1unarodna tijela kao to su "jedinjene nacije agituju za univerzalni pristup tom pitanju. 9d :. jula svaki -inac imat e zakonsko pravo brzog pristupa internetu. .ime je -inska postala prva zemlja koja je omoguila svakom svom stanovniku zakonsko pravo na DbroadbandD internet. Pto to znaiL .elekomunikacijske e kompanije biti obavezne svakom gra1aninu -inske omoguiti broadband linije minimalne brzine :3bps.-inska je vlada u svom nastojanju da stvori Dinformatiko drutvoD time postala prva koja je to i ostvarila, budui da nevjerojatnih BG posto gra1ana svakodnevno koristi internet koji je odavno prevaziao potrebu koritenja samo za zabavu. Nasuprot tome %elika ;ritanija i -rancuska obvezale su se da e do &I:&. godine omoguiti gra1anima koritenje interneta brzine &3bps, ali te dr ave nisu ile
11

toliko daleko da broadband proglase zakonskim pravom.9bje zemlje ak razmatraju i ograniavanje internet veza gra1anima koji konstantno skidaju glazbu i filmove besplatno, naruavajui autorska prava.-inska e tom problemu pristupiti manje radikalno) operateri ce slati opomene onima koji ilegalno ire autorski zaticen sadr aj, ali se pristup internetu nee ograniavati. !nternet provideri u zemlji koja ima najvei postotak stanovnika koji se koriste internetom, ak B=Q, morat ce svakom gra1aninu omoguiti pristup broadband internetu. %ie od B= posto od ukupno pet milijuna -inaca ve ima brzu vezu, no problem je u ruralnim podrujima na koje se ova odredba i odnosi. 3inimalna dozvoljena brzina bit e : megabit po sekundi. RPravo na komunikaciju se ne sme ignorisati> H ka e za ;;C dr. 2amadun .oure, generalni sekretar 3e1unarodne telekomunikacione unije +!.",. R!nternet je najmoniji potencijalni izvor prosvenja ikada izmiljen>. 9n navodi da vlade moraju Rtretirati internet kao bazinu infrastrukturu H kao puteve ili vodu>. R3i smo kroili u drutvo znanja i svako mora biti u mogunosti da uestvuje>. & Prema rezultatima istra ivanja organizacije !nternational .elecommunication "nion +!.",, cijene irokopojasnog pristupa !nternetu su tokom prole godine u :G: zemlji, koliko je obuhvaeno istra ivanjem, sni ene u prosjeku za C& procenata. !ako su cijene u proloj godini znatno sni ene, usluge irokopojasnog pristupa !nternetu su jo uvijek previsoke i nedosti ne za korisnike u mnogim zemljama. Najjeftiniji pristup !nternetu imaju gra1ani 2ong #onga, 4uksemburga, $anske, Norveke, %elike ;ritanije i 0A$, gdje cijena pristupa !nternetu iznosi manje od : odsto bruto domaeg proizvoda po stanovniku, dok u nekim afrikim zemljama cijena pristupa !nternetu dosti e ak GN procenata bruto domaeg proizvoda po stanovniku. Nedavno je Ovropska unija usvojila odredbu o slobodama na internetu, koja nala e svim lanicama da prilikom zabrane pristupa globalnoj mre i nekom gra1aninu Rmoraju potovati njegova bazina prava i slobode>.
2

" toj odredbi

http)55///.freedomforum.org5

12

posebno stoji da gra1ani O" imaju pravo na Rfer i nepristrasnu proceduru> prije nego to se pokrene bilo koja mjera limitiranja njihovog pristupa internetu.Ovropska unija je tako1e posveena omoguavanju univerzalnog pristupa irokopojasnom internetu. 3edutim, kao i u mnogim drugim dijelovima svijeta ovaj region se i dalje bori kako da omogui pristup brzom internetu u ruralnim dijelovima gdje tr ite oklijeva da ide. Analitiari ka u da je problem mnogih zemalja to to se sve vie neuspjeno bave sa zahtijevima gra1ana koji ele pristup mre i. !stra ivanje ;;C'a je pokazalo da FN procenata korisnika interneta smatra da bi pristup mre i trebao da bude Rosnovno pravo svih ljudi>. %ie od NI odsto onih koji ne koriste internet smatraju da bi im trebalo omoguiti pristup. Motovo NB procenata ispitanika ka e da sna no podr ava opis interneta kao fundamentalnog ljudskog prava H bilo da su trenutno korisnici ili ne." zemljama kao to su 3eksiko, ;razil i .urska ispitanici su najvie podr ali ideju pristupa internetu kao ljudskom pravu, pokazalo je istra ivanje. %ie od BI odsto njih u .urskoj je izjavilo da je pristup internetu osnovno pravo H to je vii procenat od ispitanika u zemljama O". Ju na #oreja, zemlja sa najvecom stopom korisnika interneta na sijvetu, ima najvii procenat onih koji veruju da je pristup globalnoj mre i bazino ljudsko pravo. Njih ak BG procenata misli tako. 3o da tajna tog odgovora le i i u cinjenici da skoro cijela zemlja u iva u brzom internetu. " #ini FN procenata podr ava klasifikovanje interneta kao osnovnog ljudskog prava, to je za :I procenata vie od prosjeka ostatka sveta. !ako veina smatra da bi vlasti trebalo da se ukljue u regulisanje sadr aja na internetu njih &B odsto kao najveu bojazan na mre i navode dr avnu cenzuru, to je najvei procenat u svijetu kada je ovaj odgovor u pitanju. !spitivanje ;;C'a je tako1e otkrilo da internet velikom brzinom postaje vitalni dio ljudskih ivota u irokom spektru nacija. " Japanu, 3eksiku i 6usiji je tri etvrtine ispitanih izjavilo da ne bi mogli da odgovore svim svojim obavezama bez pristupa mre i. %ecina upitanih veruje da internet ima pozitivan uticaj na njih, dok skoro etiri od pet ispitanika ka e da im je donio vecu slobodu. 3e1utim, mnogi korisnici interneta su izrazili i svoju zabrinutost. 9pasnost od prevare, olakan pristup nasilnim i eksplicitnim sadr ajima i briga oko privatnosti je najee spomenut aspekt te zabrinutosti. %eina korisnika u Japanu, Ju noj #oreji i
13

Njemakoj osjeaju da ne mogu slobodno da iska u svoj stav online, dok su u Nigeriji, !ndiji i Mani samouvjereni kada je istupanje na mre i u pitanju. !stra ivanje je za ;;C sprovela agencija RMlobe0can>, a tom prilikom je otkriveno i ta stanovnici razliitih dr ava misle o nekim aspektima interneta. .ako na primjer, korisnici interneta u Ju noj #oreji i Nigeriji smatraju da vlada nema pravo da se mijea u regulaciju interneta, dok se veina stanovnika u #ini i evropskim zemljama ne sla e sa tim stavom. " %elikoj ;ritaniji, na primjer, == odsto ispitanika smatra da ima dosta sluajeva mijeanje vlade u regulaciju interneta. " %elikoj ;ritaniji bi do kraja &I:&. godine trebalo da bude oformljena univerzalna irokopojasna mre a interneta. Na ovaj nain operateri bi imali mogunost da iskljue ili uspore korisnicima protok i brzinu interneta, ali i da vide nelegalno skidanje materijala sa interneta, poput fimova, muzike i da te korisnike iskljue. "vo1enje ovog ili slinog zakona se tako1e razmatra u -rancuskoj, ali i ostalim dr avama. R#upili ste medije ali internet je jo naS> ( $vadeset godina poslije otkrica interneta, jedno globalno istra ivanje je ustanovilo da vecina ljudi u svijetu danas smatra pristup internetu osnovnim ljudskim pravom.

3.2. Internet i drutvo


Pojavom !nterneta i njegovim ulaskom u danas ve skoro sve aspekte ljudskog ivota pojavila se i potreba za odre1enim pravilima i normama ponaanja kojih se potrebno pridr avati kako bi svi korisnici mogli nesmetano koristiti sve dostupne im resurse. 9pe prihvaena pravila i norme ponaanja koja vrijede na !nternetu u manjoj su ili veoj mjeri jednaka su ponaanju pojedinaca u socijalnim kontaktima u stvarnom ivotu. $rugim rijeima, onako kako bi se trebali ponaati u drutvu, trebali bi se ponaati i na !nternetu.

http)55///.bifonline.rs5vesti5article.phpLstor8idT=&N

14

!nternet je u svome razvoju prerastao onaj osnovni okvir razmjene informacija i postao jedno od osnovnih sredstava modernog i poslovnog ivota. Poslovanje dananjih firmi bez elektronike pote nezamislivo je. Nakon komercijalizacije !nterneta, tj. pojave i mogunosti obrtaja novaca putem Don'lineD kupovine i !nternet bankarstva pojavila se vea potreba za sigurnim nainima komunikacije.#ako i kod svake tehnologije pa i kod !nterneta pojavio se problem niza drutveno neprihvatljivog i potencijalno opasnog ponaanja u vidu) U povrede privatnosti, U ne eljene elektronike pote, U lananih pisama, U malicioznih programa prilago1enih za kra1u korisnikih osobnih podataka, U iznajmljivanje mre a zara enih raunala, U distribucije sadr aja zatienih autorskim pravom U pa i irenja djeje pornografije, industrijske i druge pijuna e "vidjevi va nost nove infrastrukture te opasnosti od zloupotrebe !nterneta %ijee Ourope je izdalo skup smjernica nazvanog #onvencija o kibernetikom kriminalu +eng. Convention on c8bercrime, koje je za cilj imao izjednaavanje kaznenih zakonodavstava zemalja potpisnica.

3.3. Autorsko pravo, standardi i Internet


Ne eljena elektronicka pota regulirana je @akonom o elektronikim komunikacijama. .ako je upotreba bilo kojih pozivnih sustava, ukljuujui telefaks, elektroniku potu, 030 i 330, u svrhu izravne promid be i prodaje doputena samo uz prethodno pribavljenu privolu korisnika usluga. 9peratora se obavezuje na poduzimanje odgovarajuih mjera radi sprjeavanja zlouporaba pretplatnikova korisnickog rauna, a daje mu se za pravo privremeno ili trajno iskapanje korisnika. Jedan od zakona koji uvelike utjee i na korisnike !nterneta je @akon o povredi autorskog prava i srodnih prava. @abranjena je bilo kakva distribucija i preinaka autorskoga djela bez dozvole autora. #ako to vrijedi za stvaran svijet tako vrijedi i za !nternet. <injenica da je !nternet uvelike olakao krenje autorskih prava ne znai da se ista i smiju kriti. Jedan DklikD se mo da ne ini kao velika stvar, ali za sobom povlai odre1ene posljediceS
15

!nternet kao takav nam je omoguio da na vrlo jednostavan i lagodan nain do1emo do kopije nekog dokumenta, informacije, fotografije ili bilo kog drugog dijela. !sto tako nam je omoguio i vrlo lako, a opet i nesvjesno, krenje autorskih moralnih prava. 0 druge strane veliki je broj i svjesnih krenja tih prava, a tu naposljetku le i i najvei dio problema. Autorsko pravo je iskljuivo zakonsko pravo, stvaratelja ili koje je stvaratelj ustupio za utvr1eni broj godina da tiska, objavljuje, prikazuje, snima ili zapisuje knji evni, umjetniki ili glazbeni materijal, i da ovlauje druge da rade to isto. Jednostavno reeno, autorsko pravo titi nositelja prava i identitet djela. Povreda autorskih prava doga1a se kada se intelektualno vlasnitvo umno ava, prikazuje emitira, prevodi ili prera1uje bez izriitog odobrenja stvaratelja ili osobe ovlatene da se slu i dotinim materijalom.
$a li namjerno ili u neznanju, znatan broj korisnika standarda kre zakone o autorskim pravima tako to reprodukuju i5ili redistribuiu standarde. $oprinoenje krenju autorskih prava rezultira gubitkom zarade organizacija koje razvijaju i distribuiu standarde, a koje ne ukljuuju samo !09 i !OC ve i njihove lanove te autorizovane distributere. .o tako1er ugro ava i same standarde, tako to ih izla u riziku od falsifikovanja i5ili nenamjerne modifikacije. !09 i !OC su prije nekoliko godina uveli onlajn prodaju kao odgovor na zahtjev klijenata za brzi i odgovarajui pristup standardima. Na nesreu, lakoa pristupa je omoguila i lake ilegalno fotokopiranje, a distribucija putem interneta je poveala mogunost da se standardi ilegalno nabavljaju i distribuiu. #oncept autorskog prava je uvrten u jo iri koncept poznat kao intelektualno vlasnitvo. 0vjetska organizacija za intelektualno vlasnitvo ga definie kao bilo kakvu kreaciju umaV izumi, knji evni i umjetniki radovi kao i simboli, imena, zamisli i dizajni koriteni u trgovini. $o krenja autorskih prava dolazi kada se intelektualno vlasnitvo reprodukuje, izvodi, emituje, prevodi ili usvaja bez izriite dozvole autora ili grupe5pojedinca ovlatenog za dati materijal.

Jedan od razloga zato je toliko teko sprovesti zatitu autorskih prava na internetu je zato to postoji mnotvo naina za krenje pravila H namjerno ili sluajno. $ok borba oko autorskih prava u muzikoj industriji istie peer'to'peer ering tehnologije+ tehnologija dijeljenja u vezama ravnopravnih raunara,, postoji jo mnotvo naina za naruavanje integriteta intelektualnog vlasnitva. " sluaju standarda neki od najeih metoda ukljuuju)
16

Zloupotrebu pasvorda H dijeljenje +ering, pasvorda koji je dodjeljen jednom korisniku na odre1enom sajtu koji prodaje standarde. Ilegalna distribucija kopija standarda H ili masovnim slanjem putem e'mail' a ili kru enjem papirnih fotokopija kupljenih standarda. Skidanje s interneta kupljenih standarda H ili na javno dostupnom internet sajtu ili na unutranjoj mre i organizacije, ime postaju dostupni iroj grupi korisnika.

3.4.

atita autorski! prava

#ako sa danas gotovo sva glazba distribuira u digitalnom obliku, vrlo popularan je postao prijenos digitalne glazbe putem !nterneta i spremanje na kuna raunala. .aj nain distribucije ima mnoge prednosti poput utede novca, jednostavnosti kupovanja, raznovrsnosti ponude i slino, ali dovodi u pitanje zatitu autorskih prava. 3P( format je u potpunosti nezaticen od kopiranja te se tako na !nternetu mo e pronai mnotvo besplatnih 3P( kopija zatiene glazbe koju nije dozvoljeno dijeliti osim ako imate pisanu dozvolu vlasnika prava.

3.". #ravi$nik o ponaanju na Internetu


<lan : KORISNIK ima pra o da !oristi Internet pri!l"u#a! radi $ado ol"a an"a s o"ih !omuni!acionih potreba% <lan & KORISNIK s e in&ormaci"e' bilo !o"i drugi materi"al' ili podat!e naba l"ene !ori(cen"em Internet pri!l"u#!a !oristi na sopst eni ri$i!% PRO)A*+ER nema ni!a! u odgo ornost $a a,urnost' ispra nost i ! alitet ta!o naba l"enih in&ormaci"a% PRO)A*+ER ta!o-e' ne snosi ni!a! u odgo ornost a!o KORISNIK' in&ormaci"e' bilo !o"i drugi materi"al ili podat!e dobi"ene !ori(ten"em ser isa !oristi na na#in proti an a,e.im nacionalnim i internacionalnim $a!onima' ili na (tetu trecih lica%

17

<lan ( Sadr,a" !omuni!aci"a i$medu KORISNIKA i drugih !orisni!a na Internetu ne mo,e biti u suprotnosti sa imperati nim pra nim propisima' me-unarodnog pra a' !ao ni sa ugo orima' !ode!sima i !on enci"ama !o"e "e prih atio PRO)A*+ER' a o #i"em prih atan"u od strane PRO)A*+ERA "e KORISNIK oba i"e(ten% <lan C Sadr,a" !omuni!aci"e smatra se nedo$ ol"enim naro#ito/ 0 u!oli!o se n"ime r(i !ri i#no d"elo ili pri redni prestup' 0 u!oli!o se n"ime r(i po reda odredaba autors!og pra a i pra a industri"s!e s o"ine' 0 u!oli!o se n"ime r(i "delo nelo"alne !on!urenci"e' 0 u!oli!o se n"ime ugro,a a"u ili po re-u"u ne#i"a licna pra a' a naro#ito pra a d"ece' 0 u!oli!o se n"ime r(i po reda dobrih poslo nih obi#a"a i pra ila o $a(titi pra a potro(a#a' 0 u!oli!o se n"ime r(i po reda ugo ora' !on enci"a i preporu!a u oblasti tele!omuni!acionih pra a !ao i Kode!sa pona(an"a na Internetu #i"u "e prim"enu PRO)A*+ER prih atio' a o !o"ima "e PRO)A*+ER oba i"estio KORISNIKA' 0 u!oli!o se n"ime distribuira"u ne$atra,ene propagandne poru!e putem e0mai0a i1ili !on&erenci"a' 0 u!oli!o se n"ime po!u(a a ost ariti neo la(ceni pristup ili dobiti !ontrola nad drugim sistemima na Internetu% 0 u!oli!o se n"ime r(i distribuci"a racunars!ih irusa ili drugih tipo a destru!ti nih programa' 0 u!oli!o se n"ime po!u(a a st aran"e $agu(en"a (+enial o& Ser ice)' ne,el"enog saobra.a"a i sl%' 0 u!oli!o se n"ime r(i la,no predsta l"an"e pri slan"u e0mail poru!a na internet <lan = KORISNIK is!l"u#i o' !ri i#no' gradans!i i na bilo !o"i drugi na#in odgo ara $a nedo$ ol"en sadr,a" s o"ih !omuni!acionih poru!a% KORISNIK odgo ara PRO)A*+ER2 $a s a!u (tetu prou$ru!o anu usl"ed nedo$ ol"enog sadr,a"a s o"ih !omuni!acionih poru!a%

18

Ta!o-e' u!oli!o osno ano posumn"a da KORISNIK !r(i oba e$e i$ o og Pra ilni!a' PRO)A*+ER mo,e suspendo ati i$ r(en"e s o"ih oba e$a pru,an"a Internet usluga u periodu u na" i(e pet dana i upo$oriti KORISNIKA da prestane sa $abran"enim pona(an"em% 2 slu#a"u da KORISNIK ne prih ati sugesti"e PRO)A*+ERA i nasta i sa $abran"enim pona(an"em' PRO)A*+ER o a" 2go or mo,e "ednosta no ras!inuti i be$ ot!a$nog ro!a' oba "e(ten"em upu#enim KORISNIK2% <lan G 2!oli!o "e KORISNIK pretrpio (tetu usl"ed !r(en"a o de datih pra ila pona(an"a od drugih !orisni!a Interneta' ima pra a da se obrati PRO)A*+ER2 $a pomo. u cil"u spr"e#a an"a dal"e (tete% PRO)A*+ER ce se' u s!ladu sa s o"im mogu.nostima i be$ garanci"e na usp"eh' truditi da pomogne KORISNIK2 u spr"e#a an"u dal"e (tete% <lan N KORISNIK "e du,an da/ 0 #u a s o"u lo$in!u (pass3ord) i seri"s!i bro" modema u ta"nosti' 0 spro odi potrebne procedure i r(i pro eru s og sistema radi $a(tite od programa $ara,enih irusima i drugih destru!ti nih programa !o"i mogu nani"eti (tetu putem Interneta samom KORISNIK2' PRO)A*+ER2' drugim !orisnicima o e uluge ili bilo !ome na Internetu% <lan F PRO)A*+ER ima pra o da u cil"u oba e(ta an"a s o"ih KORISNIKA po remeno putem E0maila (al"e KORISNI4I5A in&ormaci"e o no inama u pru,an"u s o"ih usluga% O a!a <lan B Prim"ena no og Pra ilni!a po#in"e dana 67%68%9668% godine i tra"e do i$m"ene od strane PRO)A*+ERA% tip !omerci"alnih oba e(ten"a ne.e se smatrati distribuci"om ne$atra,ene propagandne poru!e putem E0maila%

19

3.%. #ravo privatnosti na Internetu


!nternet je globalna kibernetska informaciona mre a u kojoj uestvuju mnogi subjekti kao korisnici razliitih informacija. Podaci koji se nalaze u kibernetskom prostoru mogu biti ugro eni od strane raznih pojedinaca ili pravnih lica, institucija ali i dr avnih organa. $a bi se ti podaci zatitili dr ave donose razne zakonske i podzakonske akte kojima se pru a zatita podataka ali istovremeno se legalizuje kontrola podataka, odnosno niim kontrolisano prikupljanje i obrada podataka na !nternetu od strane dr avnih organa. 3ilioni ljudi irom sveta koriste !nternet za prikupljanje informacija, razna istra ivanja, finansije i korespondenciju a da pri tom i ne pomisle koliko su pravna pitanja povezana i sastavni deo elektronske komunikacije i trgovine. !nternet kao produkt novih informacionih tehnologija sustinski menja nain rada i komuniciranja u svim oblastima zivota. Prisiljeni smo da nove informacione tehnologije koristimo za uspenije i kvalitetnije obavaljanje poslova. !nternet daje svakome mogunost da ima svoj /ebsite, jednaku mogunost na objavljivanje teksta, svako mo e emitovati svoju informaciju, stav ili miljenje irom sveta, bez potrebe da predhodno ide do izdavaa nekog asopisa i slino. 0 druge strane, mnoge vlade reaguju na informacije sa !nterneta tako to kontroliu i /ebsite i one koji pristupaju !nternetu. +lan ==, @akon izriito zabranjuje sve aktivnosti ili korienje ure1aja kojima se ugro,a a ili naru(a a pri atnost i po erl"i ost poru!a koje se prenose telekomunikacionim mre ama, osim kada postoji saglasnost !orisni!aC ili ako se ove aktivnosti vre u s!ladu sa $a!onom ili suds!im nalogom izdatim u skladu sa zakonom. Pri tome se ne ka e kojim zakon, jer to evidentno nije @o.. .ako1e, zakon obavezuje operatora da kao deo sistema, o sopstvenom troku, oformi podsisteme, opremu i instalacije za $a!onom o la(.eni ele!trons!i nad$or odre1enih telekomunikacija. Pri tome, tzv. WWtehnike usloveWW za ove podsisteme, ure1aje, opremu i instalacije definie Agencija +6A.O4,, u saradnji sa telekomunikacionim

.o je tzv. WWobrada sa pristankomWW podataka. :a!on o $a(titi podata!a o li#nosti, 0lu beni list BN5&IIF, lan :I. Pristanak se mo e opozvati, pa je u tom sluaju WWobrada podatakaWW nedo$ ol"ena posle opoziva pristanka +lan ::,.

20

operatorima

dr,a nim

organima

nadle,nim

$a

neposredno

spro o-en"e

ele!trons!og nad$ora.

3.&

A#'(ova pove$ja o Intrnet pravi)a

.ema 1: P.ISTUP INT/.N/TU &# S0/ 1.1


Uti*aj pristupa na razvoj i so*ija$nu pravdu: 1e2tin$ 3rz i )ak pristup internetu mo4e pomo5i u stvaranju ve5e

dru"tvene jednakosti. 6n mo4e oja-ati o3razovne i zdravstvene us)u7e$ )oka)ne poduzetnike$ u-e"5e javnosti$ pristup in2ormacijama$ do3ro uprav)janje i iskorjenjivanje siroma"tva. Ipak$ ne smijemo pretpostaviti da je svaka te'no)o"ka inovacija automatski i korisna. 6r7anizacije 7ra8ansko7 dru"tva 96:;<$ v)ade i re7u)atorne a7encije moraju tako8er 3iti svjesne opasnosti u-vr"5ivanja nejednakosti koje internet nosi sa so3om.

1.2

Pravo pristupa infrastrukturi, bez obzira na mjesto ivljenja: !nternet je

globalna javna infrastruktura. No, ona mora biti iroko rasprostranjena i mora nositi dovoljno band/idth'a +irine pojasa,, kako bi omoguila ljudima, ma gdje bili, da !skoriste njezin potencijal ' kako bi se uo njihov glas, poboljali njihovi ivoti i kako bi izrazili svoju kreativnost. 4judi imaju pravo na dobro rasprostranjenu nacionalnu internetsku infrastrukturu koja je povezana s me1unarodnom mre om.

1 ! Pravo na vje"tine:

&nanje i vje"tine omo7u5uju )judima da koriste i o3)ikuju internet prema svojim potre3ama.

oka)ne i naciona)ne v)asti$ me8unarodne or7anizacije$ )oka)ne zajednice i su3jekti iz privatno7 sektora moraju podr4avati i promovirati 3esp)atne i)i je2tine mo7u5nosti trenin7a i o3razovanja$ metodo)o7ije i materija)e koje se odnose na kori"tenje interneta i dru"tveni razvoj.

#$%&%' (), *P+, -,'$%.%/I0, * $01-S'I2 P.%3I2%:


=ITI US>1/./N6 P./># PUN6> .#&061U 6SN60NIB S 6=6;#. 1U;S?/

6=.#&60#N1/ T./=# 1U;S?IB P.#0# I

I@N6STI I 1#@#N1U P6AT60#N1#

1 4 Pravo na su5elje, sadraj i aplikacije koje su dostupne svima 67inkluzivni dizajn78:


Su-e)ja$ sadr4aji i ap)ikacije moraju 3iti o3)ikovani na na-in da omo7u5e dostupnost svima$ uk)ju-uju5i i )jude s 2izi-kim$ osjeti)nim i)i ko7nitivnim nedostacima$ nepismenima kao i 7ovornicima manjinski' jezika. Na-e)o ink)uzivno7 dizajna i upotre3e te'no)o7ije kao poma7a)a mora 3iti promovisano i podr4ano kako 3i omo7u5i)o )judima sa inva)iditetima da se koriste mo7u5nosti te'no)o7ije u potpunosti$ i podjednakim us)ovima kao i ne,inva)idi.

19
mu"karci internet.

#ravo Napori

jednako+ jednak za 3i

pristupa pristup se pove5anje

za

)ukar*e moraju puna

i da

ene: nau-e$ prepoznati

U i

mno7im de2iniraju$ popraviti

mjestima$ koriste i postoje5e postojati

4ene

nemaju ?ako

mo7u5nostima pristupa

o3)ikuju rodove puno

nejednakosti.

osi7ura)a

ravnopravnost

rodova$

mora

u-e"5e 4ena u svim o3)astima povezanim sa razvojem interneta.

21

1)
moraju priu"titi. cijena$

#ravo osi7urati

na da i

pristup svi

koji 7ra8ani

si

svatko mo7u

)oe

priutiti: internetu kao i skupinama

?reatori po u postav)janje

po)itika koje

i si

re7u)atori mo7u po)itika o3zira na

pristupiti pristup svim

cjenama dru"tvu$

.azvoj porezi

te)ekomunikacijske tari2e$ moraju

in2rastrukture$

pravi)a$ 3ez

omo7u5iti

nji'ove pri'ode.

1:
jedino pristup

#ravo mjesto internetu

pristupa 7dje na

na

radno) pristupiti mjestu$

)jestu: internetu. uk)ju-uju5i

>no7im .adnici i

)judima i u

radno ci)ju

mjesto

je

7)avno radnika

i)i i

mo7u radnom

pos)odavci

moraju

omo7u5iti

upotre3u

o3razovanja

za"tite radni-ki' prava.

1 ; Pravo javnog pristupa:

>no7i )judi nikad ne5e u4ivati u privatnom pristupu ra-unaru i)i internetu. Nu4no je

uspostaviti ta-ke javno7 pristupa$ kao "to su te)ecentri$ 3i3)ioteke$ communitC centri$ k)inike i "ko)e$ kako 3i )judi ima)i pristup neda)eko od mjesta 7dje 4ive i)i rade. 6vo je oso3ito zna-ajno za m)ade )jude u zem)jama u kojima pristup internetu nije )ako dostupan i)i nije dovo)jno je2tin.

1 < Pravo pristupa i kreiranja kulturno i linvisti5ki razli5itog sadraja:

atini-no pismo

dominira De3,stanicama$ on)ine a)atima i so2tverom$ "to uti-e na razvoj )oka)ni' sadr4aja na jezicima koji ne koriste )atinicu i spre-ava razmjenu interku)tura)ni' sadr4aja.Te'ni-ki razvoj mora o'ra3riti )in7visti-ku raz)i-itost i pojednostaviti razmjenu in2ormacija prekojezi-ni' 3arijera.

22

.O3A &) 049;9$A !@6AXA%ANJA ! "$6"X!%ANJA ( 1 Pravo na slobodu izraavanja:


S)o3oda izra4avanja mora 3iti za"ti5ena od o7rani-enja koje postav)jaju

v)ade i)i ne,dr4avni akteri. Internet je medij namijenjen javnoj i privatnoj razmjeni stavova i in2ormacija preko postoje5i' raz)i-iti' 7ranica. Pojedinci moraju 3iti u mo7u5nosti da izraze svoja mi")jenja i ideje$ kao i da s)o3odno dije)e svoje in2ormacije.

#$%&%' 1;, *P+, -,'$%.%/I0, * $01-S'I2 P.%3I2%: 0%A#9 !3A P6A%9 NA 049;9$" 3!04!, 0A%JO0.! !%JO69!0P9%JO0.!. #$%&%' 1<, *P+, -,'$%.%/I0, * $01-S'I2 P.%3I2%: 0%A#9 !3A P6A%9 NA 049;9$" 3!P4JONJA ! !@6AXA%ANJAV.9 P6A%9 "#4J"<"JO ! 049;9$" 3!P4JONJA ;O@ 3JOPANJA 0A 0.6ANO, #A9 ! P6A%9 NA .6AXONJO, P6!3ANJO ! P!6ONJO !N-963AC!JA #69@ 0%O %!$9%O 3O$!JA, ;O@ 9;@!6ANAM6AN!CO. (( (!
#ravo na s$o,odu od *enzure: Internet mora 3iti za"ti5en od svako7 poku"aja u"utkavanja kriti-ki' 7)asova i cenzure dru"tveno7 i)i po)iti-ko7 sadr4aja i)i rasprave. #ravo na uk$ju-ivanje u on$ine proteste: 6r7anizacije$ zajednice i pojedinci tre3aju 3iti s)o3odni da koriste internet kako

3i or7anizova)i i uk)ju-i)i se u proteste.

#$%&%' (=, *P+, -,'$%.%/I0,* $01-S'I2 P.%3I2%: 0%A#9 !3A P6A%9 NA 049;9$" 3!6N9M 9#"P4JANJA ! "$6"X!%ANJA .O3A () P6!0."P @NANJ" ! 1 Pravo na pristup znanju:
Airoko rasprostranjen pristup znanju i zdravo zajedni-ko znanje -ine osnovu

odr4ivo7 )judsko7 razvoja. 63zirom da internet omo7u5ava dije)jenje znanja i ko)a3orativnu kreaciju znanja u dosad nevi8enim razmjerama$ on mora 3iti u2okusu razvojne zajednice.

!(

#ravo na s$o,odu in.or)a*ije: Naciona)ne i )oka)ne v)asti i me8unarodne or7anizacije 2inansirane iz javni' 2ondova

moraju osi7urati transparentnost i od7ovornost stav)janjem in2ormacija re)evantni' za javnost koje proizvode i kojima raspo)a4u u javnu domenu. 6ne moraju osi7urati da 5e se takve in2ormacije distri3uirati kori"tenjem kompati3i)ni' otvoreni' 2ormata i da 5e 3iti dostupne )judima koji koriste ra-unare starije 7eneracije i sporiju internet vezu.

3.3 Pravo pristupa informacijama finansiranih iz javnih fondova:


svima.

Sve in2ormacije$

uk)ju-uju5i znanstvena i dru"tvena istra4ivanja$ proizvedene uz podr"ku iz javni' 2ondova$ tre3aju 3iti s)o3odne za pristup

.O3A C) $!JO4JONJO @NANJA ! #6OAC!JO ' 049;9$AN 09-.%O6, 09-.%O6 9.%96ON9M #9$A ! 6A@%9J .O2N949M!JO

23

#$%&%' (:, *P+, -,'$%.%/I0, * $01-S'I2 P.%3I2%: S3%'* I2% P.%3* 1#,>+% 1 '1$?1.&*2 @I3*?1 Z%0,-&I/,, 1@I3%&0% 1 120,?&*S?I I 1-0,$% 1 '*.IS?I2% '*0, &*SI Z&%&S?3,&I &%P.,-%' 4.1. Pravo na dijeljenje:
Internet nudi izvanredne )o+u/nosti dije$jena in.or)a*ija i znanja, kao i )o+u/nost novi! .or)i za stvaranje sadraja, a$ata i ap$ika*ija. #roizvo0a-i a$ata, pruate$ji internet us$u+a i sadraja ne/e spre-avati $jude u koritenju interneta za dije$jenje znanja i stvaranje sadraja. atita interesa kreatora se )ora osi+urati pre)a na-e$u otvoreno+ i s$o,odno+ u-e/a u tokovi)a znanstveno+ i ku$turno+ znanja.

4.2.

Pravo na slobodan softver i softver otvorenog koda 6A*SS8:


i o'ra3rujemo v)ade da usvoje po)itike koje stimu)iraju upotre3u E6SS,a$ oso3ito u javnom sektoru.

Podr4avamo

upotre3u E6SS,a. .ad E6SS,om daje mo5$ poma4e iz7radnji vje"tine$ odr4iviji je i poti-e )oka)ne inovacije. Poti-emo

4.3.

Pravo na otvorene tehnolo"ke standarde: Te'no)o"ki standardi koji

se koriste na internetu

moraju uvijek 3iti otvoreni kako 3i omo7u5i)i interopera3i)nost i inovativnost. .azvoj novi' te'no)o7ija mora zadovo)jiti potre3e svi' se7menta dru"tva$ oso3ito oni' koji se suo-avaju s o7rani-enjima i preprekama pristupu di7ita)nim sadr4ajima 9na primjer$ zajednice koje koriste ne,)atini-na pisma i)i 'endikepirani )judi$ oni koji koriste starije ra-unare i)i oni koji nemaju 3rz pristup internetu<.

4.4.

Pravo na korist od konvergencije i multimedijskih sadraja:

Internet je

mu)timedijska p)at2orma. Pristup i re7u)acija moraju unaprijediti potencija) interneta za stvaranje i v)asni"tvo nad on)ine sadr4ajima u vi"e raz)i-iti' 2ormata$ na primjer$ radio i te)evizijske stanice u v)asni"tvu zajednica$ i)i usmjerene prema zajednicama.

.O3A =) P6!%A.N90., NA$@96 ! ON#6!PC!JA +P!-6!6ANJO, 9 1 Pravo na za"titu podataka:


1avne i)i privatne or7anizacije koje tra4e od pojedinaca da dostave )i-ne

podatke smiju prikup)jati samo minimum potre3ni' podataka na najmanji mo7u5i vremenski period. 6ne smiju procesirati samo one podatke koji su nu4ni. Prikup)janje$ kori"5enje$ otkrivanje i zadr4avanje ti' in2ormacija mora 3iti u sk)adu s transparentnom po)itikom privatnosti koja omo7u5uje )judima uvid ko)iko je podataka sakup)jeno i isprav)janje po7re"ni' in2ormacija. Sakup)jeni podaci moraju 3iti za"ti5eni od nedopu"teno7 otkrivanja$ a sve propuste u nji'ovom osi7uravanju tre3a ispraviti 3ez od)a7anja. Podaci moraju 3iti iz3risani isto7 trenutka kad su presta)i raz)ozi iz koji' su sakup)jeni. 1avnost tre3a upozoriti na potencija)ne z)oupotre3e dostav)jeni' podataka. 6r7anizacije imaju du4nost o3avijestiti )jude u s)u-aju z)oupotre3e$ 7u3itka i)i kra8e podataka.

#$%&%' 1(, *P+, -,'$%.%/I0, * $01-S'I2 P.%3I2%: &I0, -*P1>?,&* P.*IZ3*$0&* 20,>%&0, 1 P.I3%?&*S? *S*B,, &0,&, P*.*-I/, I$I P.,PIS', 6'*.,SP*&-,&/I0,8, '%* &I &%P%-I &% &0,&1 #%S? I .,P1?%/I01 9 ( Pravo na slobodu od nadzora:
i)i ometanja komunikacije. judima se mora omo7u5iti s)o3odna komunikacija$ 3ez prijetnje nadzora

24

9 ! Pravo na kori"tenje "ifriranja:

judi koji komuniciraju putem interneta moraju imati pravo na kori"tenje

a)ata koji "i2riraju poruke kako 3i osi7ura)i si7urnu$ privatnu i anonimnu komunikaciju.

.O3A G) "P6A%4JANJO !N.O6NO.93 ) 1 Pravo na multilaterlani demokratski nadzor nad internetom:


Uprav)janje internetom

mora 3iti mu)ti)atera)no i demokratsko$ uz puno u-e"5e v)ada$ privatno7 sektora$ 7ra8ansko7 dru"tva i me8unarodni' or7anizacija. Niti jedna v)ada ne smije u4ivati dominantnu poziciju u me8unarodnom uprav)janju internetom.

) (.

#ravo na transparentnost i dostupnost: Svi procesi dono"enja od)uka povezani sa uprav)janjem i razvojem interneta

tre3aju 3iti otvoreni i dostupni na 7)o3a)nom$ re7iona)nom i naciona)nom nivou.

) !. #ravo na de*entra$izirani, ko$a,orativni i interopera,i$ni internet:Te'no)o"ki razvoj i uprav)janje k)ju-nim resursima na


internetu moraju 3iti decentra)izirani i ko)a3orativni$ i moraju pomo5i u osi7uravanju da mre4a 3ude interopera3i)na$ 2unkciona)na$sta3i)na$si7urna$ e2ikasna i mjer)jiva na du7i rok.

) 4.

#ravo na otvorenu ar!itekturu: Internet$ kao Fmre4a svi' mre4aF je iz7ra8en od ve)iko7 3roja me8uso3no povezani'

mre4a i zasnovan na k)ju-noj sveo3u'vatnoj te'ni-koj ideji umre4avanja otvorene ar'itekture$ u koju se mo4e uk)ju-iti 3i)o koja mre4a 3i)o 7dje i tako postati javno dostupna. 6tvorena ar'itektura mora 3iti za"ti5ena.

%." Pravo na otvorene standarde:

Najve5i dio protoko)a u teme)ju interneta jesu protoko)i zasnovani na

otvoreni standardima koji su e2ikasni$ povjer)jivi i otvoreni 7)o3a)noj primjeni uz ma)o i)i 3ez ikakvi' )icencni' o7rani-enja. Speci2ikacije protoko)a moraju ostati dostupne svima$ 3ez nap)ate$ kako 3i se zna-ajno umanji)e prepreke u)asku i omo7u5i)a interopera3i)nost.

%.% Pravo na neutralnost interneta i na na5elo 7s kraja na kraj7:

Neutra)nost interneta$ koja

se u7)avnom odnosi na u-inkovit prijenos paketa$ omo7u5uje da podaci 3udu po'ranjeni na ra-unarima$ ap)ikacijama$ serverima i dru7im ure8ajima koji se na)aze na krajevima mre4e. To omo7u5ava razvoj "iroko7 spektra novi' aktivnosti na internetu$ industrija i us)u7a Fna nje7ovim krajevimaF$ i pretvara internet u zna-ajno sredstvo unutar "ire7 konteksta ekonomsko7 i dru"tveno7 razvoja. Najve5a sna7a i utjecaj interneta po-ivaju na u-inkovitosti mre4e. Stoje vi"e )judi koji imaju pristup internetu$ to je ve5a nje7ova vrijednost kao sredstva razmjene in2ormacija i komunikacije. Princip Fs kraja na krajF i neutra)nost mre4e nu4no je sa-uvati od poku"aja stvaranja dvostepeno7 interneta i centra)izirane kontro)e.

):

#ravo na internet kao inte+riranu *je$inu: 6va centra)na interopera3i)nost je dio vrijednosti interneta kao 7)o3a)no7

javno7 do3ra i ne smije se 2ra7mentirati putem prijetnji uspostave naciona)ni' intraneta$ koru"tenja 2i)tera za sadr4aj$ ne4e)jeno7 nadzora$ up)iva u privatnost i o7rani-enja s)o3ode izra4avanja.

.O3A N) 0%!JO0. 9 P6A%!3A, NJ!29%A @AP.!.A ! 90.%A6!%ANJO N.:.


#ravo na zatitu prava, svijest i o,razovanje o pravi)a: Prava )judi kao korisnika interneta moraju 3iti za"ti5ena me8unarodnim dek)aracijama o $judski) pravi)a, zakoni)a i pri)jeno) po$itika. Na*iona$na, re+iona$na i +$o,a$na uprav$ja-ka tije$a )oraju o,ez,jediti s$o,odan pristup in.or)a*ija)a koje se odnose na prava i pro*edure vezane uz internet. 1o uk$ju-uje i javno o,razovanje kako o pravi)a $judi u koritenju interneta i )e!aniz)i)a zatite od krenja ti! prava.

(.2.

#ravo na uto-ite i po)o/ u s$u-ajevi)a krenja prava:

judi tre3aju s)o3odan javni pristup u-inkovitim

instrumentima 4a)3e u s)u-ajevima kr"enja prava. #ko sadr4aji koji se na)aze na internetu u7ro4avaju )judska prava i)i internet prava$ i)i ako su prava u7ro4ena nezakonitim nadzorom$ o7rani-avanjem s)o3ode izra4avanja$ uk)ju-ene strane moraju imati pristup pravnim me'anizmima kojima je takva kr"enja mo7u5e sprije-it i.

25

26

4.

ak$ju-ak

3o emo rei da je nemogue zamisliti dananje uredsko poslovanje bez koritenja informacijske tehnologije. " uredskom poslovanju kljunu i najva niju ulogu imaju informacije i podaci. $a bi smo uspjeno poslovali, vodili tvrtku potrebne su nam tone informacije koje, naravno ne bismo imali na vrijeme bez informacijske tehnologije. #roz kvalitetnu iskoritenost informacija stvara se dobra podloga za konkurentnost, suradnju i uspjenost u poslovanju. 9vaj seminarski rad je imao zadatak da poka e koliki i kakav je znaaj internet prava kao jednog od osnovnih ljudskih prava, te kodeksa, normi, i pravila ponaanja prilikom koritenja elektronskih medija, tanije elektronske pote, a sve to u cilju zadovoljenja korisnikih zahtjeva i potreba. Na poetku razvoja, !nternet je bio samo mjesto gdje se moglo pronai mnotvo informacija u tekstualnom i grafikom obliku. $o danas je !nternet postao puno vie od toga. 9ko NI odsto ljudi koji ne koriste internet ka e da bi trebalo da imaju pristup internetu, a skoro NB odsto njih smatra da je koricenje interneta fundamentalno pravo svakog ovjeka, bez obzira na to da li neko ima mogunost pristupa internetu ili ne.

27

". Literatura
http)55///.econom8.rs5elektronsko'poslovanje5=GNC5it'vesti5!nternet'a''' osnovno'ljudsko'pravo.html http)55///.hr'netiYuette.org5pravila5 http)55///.pannoniantourism.hu5htmls5gradivo.htmlLg!$T&(&Z!$T=I& http)55///.bifonline.rs5vesti5article.phpLstor8idT=&N http)55hr./ikipedia.org5/iki5OlektroniQCCQF$ka[poQC=QA:ta http)55///.freedomforum.org5

28

You might also like