Professional Documents
Culture Documents
Sadraj: 1. Uvod ........................................................................................................... .....3 2. Nastanak i razvoj Interneta..............................................................................4 3. Internet pravo...................................................................................................9 3.1. judsko pravo na Internetu...............................................................1! 3.2. Internet i dru"tvo..............................................................................14 3.3. #utorsko pravo$ standardi i Internet.................................................1% 3.4. &a"tita autorski' prava......................................................................1( 3.%. Pravi)nik o pona"anju na Internetu..................................................1( 3.*. Pravo privatnosti na Internetu..........................................................2! 3.(. #P+,ova pove)ja o Internet pravima..................................................21 4. &ak)ju-ak..................................................................................................... ....29
%. iteratura..................................................................................................... ...3!
1. Uvod
Predmet prouavanja ovog seminarskog rada jeste internet pravo, razvoj internet prava kroz historiju, openito razvoj interneta, zatita podataka i privatne svojine na internetu kao i internet autorskih prava. Na samom poetku potrebno je definisati sam pojam internet prava, elektronske pote, te naravno detaljno opisati razvoj, to predstavlja i glavnu tematiku ovog rada, odnosno definisati norme kojima je uslovljen rad i upotreba cjelokupnog sistema i mehanizama elektronske pote i internet prava u svrhu zadovoljenja korisnika. Cilj istra ivanja i svrha ovog seminarskog rada jeste upoznavanje svih korisnika elektronske pote sa normama i zakonima po kojima ona posluje, a sve to, kao to je ranije navedeno, u svrhu zadovoljenja njihovih potreba i zahtjeva. !nternet je globalna kibernetska informaciona mre a u kojoj uestvuju mnogi subjekti kao korisnici razliitih informacija. " tom globalnom virtuelnom interaktivnom komunikacijskom prostoru, razmenjuju se razliite informacije pa se postavljaja pitanje bezjbednosti i integriteta tih podataka, autentinost, odnosno identitet korisnika, kao i potvrda prijema i slanja podataka.
0vaki korisnik na !nternetu ima svoje jedinstveno korisniko ime +user name,, korisniku adresu i lozinku +pass/ord,.$a bi se !nternet mogao pouzdano koristiti, neophodno je sprovesti odre1ene mjere zatite. Najpoznatije usluge za na !nternetu su)
World Wide Web ' koristi 2..P za prijenos /eb stranica napisanih u 2.34'u ' to je noviji servis, ali i najbr e rastui razgovor ili avrljanje (chat) ' koji mo e biti komunikacija glasom +oba raunala trebaju imati zvune kartice, mikrofone i zvunike5slualice, ili pismena komunikacija ' primjeri su !6C, !C7 i u zadnje vrijeme sve popularniji 0k8pe
elektronika pota ' koristi P9P, 03.P i druge protokole, jedna od prvih usluga na !nternetu prijenos datoteka ' uz standardni -.P danas se sve vie koristi peer to peer protokoli "senet ' mre a namjenjena razmjeni poruka u interesnim grupama Ignorantia iuris nocet ili u prijevodu sa latinskog) nepoznavanje prava kodi,
jedno je od temeljnih pravnih naela. 9granienje prava gra1ana i nametanje tereta dozvoljeno je samo na temelju zakona. 0vaki akt javne vlasti mora biti utemeljen na zakonu i u skladu sa odredbama zakona. 3e1utim, sve pravne norme nisu sadr ane samo u zakonima. Podzakonski pravni propisi detaljnije ure1uju postupke i obveze dr avnih tjela i gra1ana na temelju zakonskih odredbi..ako primjerice, ministarstva donose pravilnike za provedbu pojedinih zakona.: !nternet se tokom vremena razvio u najveu i najva niju raunalnu mre u na svijetu. $anas je velikom broju ljudi ivot nezamisliv bez !nterneta. Prvotna ideja vodilja je bila napraviti mre a koja ce nastaviti funkcionirati kada je neki dio mre e otecen. 3re a se stvara na nain da uvijek postoje alternativni putovi od poetne do
http)55///.poslovniforum.hr5zakoni5
zavrne take, te da paketi mogu samostalno tra iti put. ;udui da se paketi alju neovisno, mogu doi razliitim putovima do krajnje take. <ak je mogue ponovno poslati pakete ako se zagube. $ruga ideja koja je zaslu na za ovakav razvoj !nterneta je ta to je !nternet zapravo skup vie neovisnih mre a. ;ilo tko mo e postaviti novo raunalo na mre u i postaviti neki novi servis, bez da eka uslugu ili odobrenje od nekog centralnog upravljackog tijela. .ime je osigurana vrlo velika dostupnost, fleksibilnost i lagano dodavanje novih sadr aja i usluga. Ponu1ai usluga i servisa su potpuno neovisni i time motivirani za dodavanje sve vie i vie sadr aja. " poecima, !nternetom se slu ila ograniena grupa ljudi za potrebe razmjene uglavnom znanstvenih informacija. #orisniko suelje je bilo rudimentarno i bilo je potrebno dugo razdoblje uenja koritenja !nterneta. .ime je irenje !nterneta bilo ogranieno. Pojavom prvih !nternet preglednika, koritenje interneta i razmjena informacija je postala jako jednostavna. .o je osiguralo nagli porast broja korisnika, a time i porast broja informacija. 0lijedio je strelovit razvoj interneta u :='tak godina do razine kakvim ga danas poznajemo. !nternet se razvija i raste veoma brzo. 9no sto je oigledno jeste da uzima preimustvo nad ostalim masovnim medijima, kao sto su novine, .%, radio i telefoni. !nternet postaje osnovni izvor informacija za sve veci broj ljudi, koji sve vie zapostavljaju medije kao sto su novine ili televizija. !pak, tradicionalni masovni mediji nee nestati, ali je sigurno da !nternet mijenja gotovo sve to radimo, ukljuujui komunikacije, uenje, poslovanje, dobijanje raznih vrsta informacija, tra enje posla, kupovinu, dru enje tj. svaki aspekt socijalizacije coveka danas. 0ajtovi kao to je m8space ili facebook daju svakom korisniku interneta mogunost da napravi sopstvenu /eb stranicu i na taj nain se ukljui u globalnu mre u na kojoj sa ostalim korisnicima uestvuje u >c8ber dru enju?, da sa njima razgovara, razmjenjuje fotografije, video zapise itd. 8outube.com je sajt na kom korisnici irom sveta postavljaju svoje snimke dostupne svim korisnicima, a
/ikipedia.org je najvea on'line enciklopedija na internetu. Pretra ivai kao google.com ili 8ahoo.com i nekolicina drugih omogucuju pretra ivanje kompletne mre e ukucavanjem pojma tj. rijei koja se tra i. 3ogucnosti i ponuda interneta su iz dana u dan sve vee, ime je internet postao svakodnevnica ogromnog broja ljudi razliitih zanimanja, interesovanja, i kultura irom sveta. @a razvoj koncepcije interneta zaslu no je troje ljudi i jedna konferencija. %annevar ;ush je jedan od osnivaca A6PAneta. %ec je u julu :BC=. objavio lanak DAs /e ma8 thinkD u kojem govori o koritenju informatike tehnologije kojom e se stvoriti DmemeED ' ure1aj na kojem e pojedinac moi pohranjivati svoje knjige, biljeke i komunikacije, komada namjetaja kojem e se sa udaljenosti moi pristupati brzo i fkleksibilno. 3atematicar Norbert *iener je zaslu an za pokretanje istra ivackog polja kibernetike. .ijekom $rugog svjetskog rata radio je kao raketni znanstvenik i bavio se istra ivanjem povratne sprege +reakcije, kod raketa tj. kako elektronika odgovara kod leta rakete na njen polo aj i smjer leta. "stanovio je da je povratna sprega kljuni mehanizam svih ivih bia od najjednostavnijih biljaka do najkompleksnijih ivotinja, a omoguava reakciju na promjenu u okoliu. 6azvio je princip kibernetike kombinacijom ovjeka i elektronike koji je :BCF. objavio u knjizi DC8berneticsD. :B=G. godine na $artmouth College u %ermontu odr ana je konferencija o umjetnoj inteligenciji +$artmouth Artificial !ntelligence conference,. #onferencija je okupila veliki broj znanstvenika u raspravi o novoj tematici H umjetnoj inteligenciji. "tvr1eno je da se snaga raunala udvostruuje svakih osamnaest mjeseci i da kree prema tome da strojevi mogu postati inteligentni poput ljudi, samo je pitanje kada i na koji nain ce se to desiti. 3arshall 3c4uhan je poetkom :BGI'ih iznio koncept Dglobalnog selaD povezanog elektronikim ivanim sustavom. Prvi je u svojim radovima ukazao na koncept Dglobalnog selaD uvidajui kako se svijet sve vie elektroniki povezuje pa doga1aj na jednom mjestu mo e u realnom vremenu imati utjecaj na neko udaljeno mjesto, ba kao to se mo e deavati u nekom malom neselju.
8
Prve korake interneta kakvog danas imamo pred nama, mo emo nai u okrilju vojne industrije. .ijekom Dhladnog rataD i blokovske politike svaka je strana nastojala to vie poja<ati svoje naoru anje, razviti to je mogue vei ubojiti arsenal. !ako je to nespojivo sa uvrije enom Dzdravom pameuD nastojao se ouvati mir konstantnim naoru avanjem i prijetnjama Dprvim udaromD ili Dodgovorom na prvi udarD. 6azvoj interaktivne raunalne mre e dobio je konkretne okvire u zadnjih =I godina. Prije := godina kada je poceo masovni razvoj !nterneta, vjerojatno nitko nije ni mogao zamisliti do koje mjere e se !nternet do danas razviti. Jedan od naziva !nterneta je c8ber'space to bi se moglo prevesti kao imaginarni prostor. @a neke ljude je !nternet postao paralelni svijet. Najbolji primjer paralelnog svijeta je 0econd 4ife kojeg autori ne ele nazvati racunalnom igrom. 6adi se o paralelnom svijetu u kojem je mogue kupovati i iznajmljivati nekretnine, prodavati usluge, zaradivati. Cak je moguce zamijeniti novac iz virtualnog svijeta za pravi novac u stvarnom svijetu. Postoji i nekoliko tvrtki koje se bave prodajom usluga u virtualnom svijetu za stvarni novac. @apravo se gubi granica izmedu stvarnog i virtualnog svijeta. Na poetku razvoja, !nternet je bio samo mjesto gdje se moglo pronai mnotvo informacija u tekstualnom i grafikom obliku. $o danas je !nternet postao puno vie od toga. %eliku popularnost su postigli servisi za pretra ivanje !nterneta kao to su google i 8ahoo koji su danas korporacije vrijedne milijarde dolara. 0vjedocimo i velikoj popularnosti !nternet dnevnika +blogova, koje vode obini ljudi. Puno ljudi ima potrebu voditi dnevnik i podijeliti svoje misli s nepoznatim ljudima. Posljednjih godinu dana je jako popularno objavljivanje i dijeljenje amaterskih snimki. Najpoznatiji /eb' site koji omoguava objavljivanje i dijeljenje amaterskih snimki je ///.8outube.com. Napomenimo da je Kahoo kupio Kou.ube za :,G= milijardi dolara, to je jedan od veih iznosa plaenih za neki !nternet servis. 3noge !nternet stranice se financiraju iskljuivo prodajom oglasnog prostora. %e sada je oglaavanje na !nternetu postalo jednako va na kao i oglaavanje u tradicionalnim medijima +casopisi, novine, radio, televizija,. !z dana u dan je sve vei udio trgovine preko !nterneta u odnosu na klasinu trgovinu. .om efektu su puno doprinijeli i servisi za aukcije kao ///.e' ba8.com.
9
!nternet danas slu i i kao transportni medij za prijenos drugih informacija. Najpopularnija upotreba je %o!P +%oice over !nternet Protocol, H prijenos glasa preko !nterneta. " osnovi se radi o mogunosti telefoniranja preko !nterneta. $va korisnika koji me1usobno telefoniraju prikljue telefone na !nternet preko lokalnog prikljuka i koriste !nternet infrastrukturu za prijenos glasa. 9va usluga je naroito korisna kod me1ukontinentalnih razgovora jer se ne plaa medukontinentalni razgovor, nego samo troak lokalnog spajanja na !nternet. 0a sve veim proirenjem mobilnih tehnologija, postaje sve popularniji i mobilni pristup internetu s rucnih i mobilnih racunala. Pretpostavlja se da ce mobilni pristup internetu i %o!P uvelike smanjiti trokove telefoniranja.
3. Internet pravo
#ompjuteri i inernet su se svakako, na @apadu a polako i kod nas, upleli u svakodnevno ivljenje do razine egzistencijalnih potreba ' od kupovanja hrane za one koji ne mogu do trgovakog centra i ostalih plaanja, do najva nijih slu benih evidencija, upravnih postupaka i svega to ivot u civilizaciji znai. $anas, nakon par desetljeca, lako se nasladivati nad nematovitocu takvih prognoza. !nternet je nadrastao pojam medija. !nternet je u svojoj kratkoj povijesti u logiku svog funkcioniranja uspio upisati sve dosadanje medije i dodati im sebi imanentne komunikacijske aspekte. #ao multimedij nad kojim je gotovo nemogue uspostaviti nadzor pitanje Demu +ili kome, slu i internetLD predstavlja tek la no pitanje. ;itno je podcrtati ovo ope znanje o internetu kad govorimo o njegovoj moguoj prosvjetiteljskoj ulozi. 3ogui pozitivni ciljevi razvoja interneta zacrtani na njegovim poecima morali su stvoriti uvjete za mogucnosti koje ne iskljucuju njegovu negativnu primjenu. 9blast Dinternet pravoD u naem pravnom sistemu +a ni u vecini drugih, jo uvek ne postoji kao formirana disciplina i nema svoj precizno odre1en sadr aj. .renutno je to multidisciplinarna oblast koja zalazi i u aspekte javnog i privatnog prava. .renutno se sa pravnog aspeta internet +a i raunari uopte, uglavnom izuavaju kao sredstvo. " obalsti krivinog prava govori se uglavno o tzv sajber kriminalu +cija veza sa internetom se ogleda u tome to se internet smatra
10
sredstvom izvrenja, narocito krivina djela otecenja i unitenja podataka, neovlaceno preuzimanje i distribucija podataka, rasizam i ksenofobija putem interneta i djeija pornografija. " privatno'pravnom smislu pojam internet prava se uglavnom svodi na pitanja zatite podataka, autorskog prava, zatita potroaca u internet trgovini, zatita privatnosti i td... 9no to trenutno predstavlja znaajan problem u formiranju posebne pravne oblasti je nemogunost teritorijalnog odre1enja aktivnosti i subjekata u vezi sa internetom. Naime, internet ne poznaje granice, kilometarske razdaljine, dr avljanstva i td, pa se postavlja pitanje kako odrediti mesto izvrenja ugovora ukoliko se svi njegovi elementi izvravaju na internetu...
toliko daleko da broadband proglase zakonskim pravom.9bje zemlje ak razmatraju i ograniavanje internet veza gra1anima koji konstantno skidaju glazbu i filmove besplatno, naruavajui autorska prava.-inska e tom problemu pristupiti manje radikalno) operateri ce slati opomene onima koji ilegalno ire autorski zaticen sadr aj, ali se pristup internetu nee ograniavati. !nternet provideri u zemlji koja ima najvei postotak stanovnika koji se koriste internetom, ak B=Q, morat ce svakom gra1aninu omoguiti pristup broadband internetu. %ie od B= posto od ukupno pet milijuna -inaca ve ima brzu vezu, no problem je u ruralnim podrujima na koje se ova odredba i odnosi. 3inimalna dozvoljena brzina bit e : megabit po sekundi. RPravo na komunikaciju se ne sme ignorisati> H ka e za ;;C dr. 2amadun .oure, generalni sekretar 3e1unarodne telekomunikacione unije +!.",. R!nternet je najmoniji potencijalni izvor prosvenja ikada izmiljen>. 9n navodi da vlade moraju Rtretirati internet kao bazinu infrastrukturu H kao puteve ili vodu>. R3i smo kroili u drutvo znanja i svako mora biti u mogunosti da uestvuje>. & Prema rezultatima istra ivanja organizacije !nternational .elecommunication "nion +!.",, cijene irokopojasnog pristupa !nternetu su tokom prole godine u :G: zemlji, koliko je obuhvaeno istra ivanjem, sni ene u prosjeku za C& procenata. !ako su cijene u proloj godini znatno sni ene, usluge irokopojasnog pristupa !nternetu su jo uvijek previsoke i nedosti ne za korisnike u mnogim zemljama. Najjeftiniji pristup !nternetu imaju gra1ani 2ong #onga, 4uksemburga, $anske, Norveke, %elike ;ritanije i 0A$, gdje cijena pristupa !nternetu iznosi manje od : odsto bruto domaeg proizvoda po stanovniku, dok u nekim afrikim zemljama cijena pristupa !nternetu dosti e ak GN procenata bruto domaeg proizvoda po stanovniku. Nedavno je Ovropska unija usvojila odredbu o slobodama na internetu, koja nala e svim lanicama da prilikom zabrane pristupa globalnoj mre i nekom gra1aninu Rmoraju potovati njegova bazina prava i slobode>.
2
http)55///.freedomforum.org5
12
posebno stoji da gra1ani O" imaju pravo na Rfer i nepristrasnu proceduru> prije nego to se pokrene bilo koja mjera limitiranja njihovog pristupa internetu.Ovropska unija je tako1e posveena omoguavanju univerzalnog pristupa irokopojasnom internetu. 3edutim, kao i u mnogim drugim dijelovima svijeta ovaj region se i dalje bori kako da omogui pristup brzom internetu u ruralnim dijelovima gdje tr ite oklijeva da ide. Analitiari ka u da je problem mnogih zemalja to to se sve vie neuspjeno bave sa zahtijevima gra1ana koji ele pristup mre i. !stra ivanje ;;C'a je pokazalo da FN procenata korisnika interneta smatra da bi pristup mre i trebao da bude Rosnovno pravo svih ljudi>. %ie od NI odsto onih koji ne koriste internet smatraju da bi im trebalo omoguiti pristup. Motovo NB procenata ispitanika ka e da sna no podr ava opis interneta kao fundamentalnog ljudskog prava H bilo da su trenutno korisnici ili ne." zemljama kao to su 3eksiko, ;razil i .urska ispitanici su najvie podr ali ideju pristupa internetu kao ljudskom pravu, pokazalo je istra ivanje. %ie od BI odsto njih u .urskoj je izjavilo da je pristup internetu osnovno pravo H to je vii procenat od ispitanika u zemljama O". Ju na #oreja, zemlja sa najvecom stopom korisnika interneta na sijvetu, ima najvii procenat onih koji veruju da je pristup globalnoj mre i bazino ljudsko pravo. Njih ak BG procenata misli tako. 3o da tajna tog odgovora le i i u cinjenici da skoro cijela zemlja u iva u brzom internetu. " #ini FN procenata podr ava klasifikovanje interneta kao osnovnog ljudskog prava, to je za :I procenata vie od prosjeka ostatka sveta. !ako veina smatra da bi vlasti trebalo da se ukljue u regulisanje sadr aja na internetu njih &B odsto kao najveu bojazan na mre i navode dr avnu cenzuru, to je najvei procenat u svijetu kada je ovaj odgovor u pitanju. !spitivanje ;;C'a je tako1e otkrilo da internet velikom brzinom postaje vitalni dio ljudskih ivota u irokom spektru nacija. " Japanu, 3eksiku i 6usiji je tri etvrtine ispitanih izjavilo da ne bi mogli da odgovore svim svojim obavezama bez pristupa mre i. %ecina upitanih veruje da internet ima pozitivan uticaj na njih, dok skoro etiri od pet ispitanika ka e da im je donio vecu slobodu. 3e1utim, mnogi korisnici interneta su izrazili i svoju zabrinutost. 9pasnost od prevare, olakan pristup nasilnim i eksplicitnim sadr ajima i briga oko privatnosti je najee spomenut aspekt te zabrinutosti. %eina korisnika u Japanu, Ju noj #oreji i
13
Njemakoj osjeaju da ne mogu slobodno da iska u svoj stav online, dok su u Nigeriji, !ndiji i Mani samouvjereni kada je istupanje na mre i u pitanju. !stra ivanje je za ;;C sprovela agencija RMlobe0can>, a tom prilikom je otkriveno i ta stanovnici razliitih dr ava misle o nekim aspektima interneta. .ako na primjer, korisnici interneta u Ju noj #oreji i Nigeriji smatraju da vlada nema pravo da se mijea u regulaciju interneta, dok se veina stanovnika u #ini i evropskim zemljama ne sla e sa tim stavom. " %elikoj ;ritaniji, na primjer, == odsto ispitanika smatra da ima dosta sluajeva mijeanje vlade u regulaciju interneta. " %elikoj ;ritaniji bi do kraja &I:&. godine trebalo da bude oformljena univerzalna irokopojasna mre a interneta. Na ovaj nain operateri bi imali mogunost da iskljue ili uspore korisnicima protok i brzinu interneta, ali i da vide nelegalno skidanje materijala sa interneta, poput fimova, muzike i da te korisnike iskljue. "vo1enje ovog ili slinog zakona se tako1e razmatra u -rancuskoj, ali i ostalim dr avama. R#upili ste medije ali internet je jo naS> ( $vadeset godina poslije otkrica interneta, jedno globalno istra ivanje je ustanovilo da vecina ljudi u svijetu danas smatra pristup internetu osnovnim ljudskim pravom.
http)55///.bifonline.rs5vesti5article.phpLstor8idT=&N
14
!nternet je u svome razvoju prerastao onaj osnovni okvir razmjene informacija i postao jedno od osnovnih sredstava modernog i poslovnog ivota. Poslovanje dananjih firmi bez elektronike pote nezamislivo je. Nakon komercijalizacije !nterneta, tj. pojave i mogunosti obrtaja novaca putem Don'lineD kupovine i !nternet bankarstva pojavila se vea potreba za sigurnim nainima komunikacije.#ako i kod svake tehnologije pa i kod !nterneta pojavio se problem niza drutveno neprihvatljivog i potencijalno opasnog ponaanja u vidu) U povrede privatnosti, U ne eljene elektronike pote, U lananih pisama, U malicioznih programa prilago1enih za kra1u korisnikih osobnih podataka, U iznajmljivanje mre a zara enih raunala, U distribucije sadr aja zatienih autorskim pravom U pa i irenja djeje pornografije, industrijske i druge pijuna e "vidjevi va nost nove infrastrukture te opasnosti od zloupotrebe !nterneta %ijee Ourope je izdalo skup smjernica nazvanog #onvencija o kibernetikom kriminalu +eng. Convention on c8bercrime, koje je za cilj imao izjednaavanje kaznenih zakonodavstava zemalja potpisnica.
!nternet kao takav nam je omoguio da na vrlo jednostavan i lagodan nain do1emo do kopije nekog dokumenta, informacije, fotografije ili bilo kog drugog dijela. !sto tako nam je omoguio i vrlo lako, a opet i nesvjesno, krenje autorskih moralnih prava. 0 druge strane veliki je broj i svjesnih krenja tih prava, a tu naposljetku le i i najvei dio problema. Autorsko pravo je iskljuivo zakonsko pravo, stvaratelja ili koje je stvaratelj ustupio za utvr1eni broj godina da tiska, objavljuje, prikazuje, snima ili zapisuje knji evni, umjetniki ili glazbeni materijal, i da ovlauje druge da rade to isto. Jednostavno reeno, autorsko pravo titi nositelja prava i identitet djela. Povreda autorskih prava doga1a se kada se intelektualno vlasnitvo umno ava, prikazuje emitira, prevodi ili prera1uje bez izriitog odobrenja stvaratelja ili osobe ovlatene da se slu i dotinim materijalom.
$a li namjerno ili u neznanju, znatan broj korisnika standarda kre zakone o autorskim pravima tako to reprodukuju i5ili redistribuiu standarde. $oprinoenje krenju autorskih prava rezultira gubitkom zarade organizacija koje razvijaju i distribuiu standarde, a koje ne ukljuuju samo !09 i !OC ve i njihove lanove te autorizovane distributere. .o tako1er ugro ava i same standarde, tako to ih izla u riziku od falsifikovanja i5ili nenamjerne modifikacije. !09 i !OC su prije nekoliko godina uveli onlajn prodaju kao odgovor na zahtjev klijenata za brzi i odgovarajui pristup standardima. Na nesreu, lakoa pristupa je omoguila i lake ilegalno fotokopiranje, a distribucija putem interneta je poveala mogunost da se standardi ilegalno nabavljaju i distribuiu. #oncept autorskog prava je uvrten u jo iri koncept poznat kao intelektualno vlasnitvo. 0vjetska organizacija za intelektualno vlasnitvo ga definie kao bilo kakvu kreaciju umaV izumi, knji evni i umjetniki radovi kao i simboli, imena, zamisli i dizajni koriteni u trgovini. $o krenja autorskih prava dolazi kada se intelektualno vlasnitvo reprodukuje, izvodi, emituje, prevodi ili usvaja bez izriite dozvole autora ili grupe5pojedinca ovlatenog za dati materijal.
Jedan od razloga zato je toliko teko sprovesti zatitu autorskih prava na internetu je zato to postoji mnotvo naina za krenje pravila H namjerno ili sluajno. $ok borba oko autorskih prava u muzikoj industriji istie peer'to'peer ering tehnologije+ tehnologija dijeljenja u vezama ravnopravnih raunara,, postoji jo mnotvo naina za naruavanje integriteta intelektualnog vlasnitva. " sluaju standarda neki od najeih metoda ukljuuju)
16
Zloupotrebu pasvorda H dijeljenje +ering, pasvorda koji je dodjeljen jednom korisniku na odre1enom sajtu koji prodaje standarde. Ilegalna distribucija kopija standarda H ili masovnim slanjem putem e'mail' a ili kru enjem papirnih fotokopija kupljenih standarda. Skidanje s interneta kupljenih standarda H ili na javno dostupnom internet sajtu ili na unutranjoj mre i organizacije, ime postaju dostupni iroj grupi korisnika.
3.4.
#ako sa danas gotovo sva glazba distribuira u digitalnom obliku, vrlo popularan je postao prijenos digitalne glazbe putem !nterneta i spremanje na kuna raunala. .aj nain distribucije ima mnoge prednosti poput utede novca, jednostavnosti kupovanja, raznovrsnosti ponude i slino, ali dovodi u pitanje zatitu autorskih prava. 3P( format je u potpunosti nezaticen od kopiranja te se tako na !nternetu mo e pronai mnotvo besplatnih 3P( kopija zatiene glazbe koju nije dozvoljeno dijeliti osim ako imate pisanu dozvolu vlasnika prava.
17
<lan ( Sadr,a" !omuni!aci"a i$medu KORISNIKA i drugih !orisni!a na Internetu ne mo,e biti u suprotnosti sa imperati nim pra nim propisima' me-unarodnog pra a' !ao ni sa ugo orima' !ode!sima i !on enci"ama !o"e "e prih atio PRO)A*+ER' a o #i"em prih atan"u od strane PRO)A*+ERA "e KORISNIK oba i"e(ten% <lan C Sadr,a" !omuni!aci"e smatra se nedo$ ol"enim naro#ito/ 0 u!oli!o se n"ime r(i !ri i#no d"elo ili pri redni prestup' 0 u!oli!o se n"ime r(i po reda odredaba autors!og pra a i pra a industri"s!e s o"ine' 0 u!oli!o se n"ime r(i "delo nelo"alne !on!urenci"e' 0 u!oli!o se n"ime ugro,a a"u ili po re-u"u ne#i"a licna pra a' a naro#ito pra a d"ece' 0 u!oli!o se n"ime r(i po reda dobrih poslo nih obi#a"a i pra ila o $a(titi pra a potro(a#a' 0 u!oli!o se n"ime r(i po reda ugo ora' !on enci"a i preporu!a u oblasti tele!omuni!acionih pra a !ao i Kode!sa pona(an"a na Internetu #i"u "e prim"enu PRO)A*+ER prih atio' a o !o"ima "e PRO)A*+ER oba i"estio KORISNIKA' 0 u!oli!o se n"ime distribuira"u ne$atra,ene propagandne poru!e putem e0mai0a i1ili !on&erenci"a' 0 u!oli!o se n"ime po!u(a a ost ariti neo la(ceni pristup ili dobiti !ontrola nad drugim sistemima na Internetu% 0 u!oli!o se n"ime r(i distribuci"a racunars!ih irusa ili drugih tipo a destru!ti nih programa' 0 u!oli!o se n"ime po!u(a a st aran"e $agu(en"a (+enial o& Ser ice)' ne,el"enog saobra.a"a i sl%' 0 u!oli!o se n"ime r(i la,no predsta l"an"e pri slan"u e0mail poru!a na internet <lan = KORISNIK is!l"u#i o' !ri i#no' gradans!i i na bilo !o"i drugi na#in odgo ara $a nedo$ ol"en sadr,a" s o"ih !omuni!acionih poru!a% KORISNIK odgo ara PRO)A*+ER2 $a s a!u (tetu prou$ru!o anu usl"ed nedo$ ol"enog sadr,a"a s o"ih !omuni!acionih poru!a%
18
Ta!o-e' u!oli!o osno ano posumn"a da KORISNIK !r(i oba e$e i$ o og Pra ilni!a' PRO)A*+ER mo,e suspendo ati i$ r(en"e s o"ih oba e$a pru,an"a Internet usluga u periodu u na" i(e pet dana i upo$oriti KORISNIKA da prestane sa $abran"enim pona(an"em% 2 slu#a"u da KORISNIK ne prih ati sugesti"e PRO)A*+ERA i nasta i sa $abran"enim pona(an"em' PRO)A*+ER o a" 2go or mo,e "ednosta no ras!inuti i be$ ot!a$nog ro!a' oba "e(ten"em upu#enim KORISNIK2% <lan G 2!oli!o "e KORISNIK pretrpio (tetu usl"ed !r(en"a o de datih pra ila pona(an"a od drugih !orisni!a Interneta' ima pra a da se obrati PRO)A*+ER2 $a pomo. u cil"u spr"e#a an"a dal"e (tete% PRO)A*+ER ce se' u s!ladu sa s o"im mogu.nostima i be$ garanci"e na usp"eh' truditi da pomogne KORISNIK2 u spr"e#a an"u dal"e (tete% <lan N KORISNIK "e du,an da/ 0 #u a s o"u lo$in!u (pass3ord) i seri"s!i bro" modema u ta"nosti' 0 spro odi potrebne procedure i r(i pro eru s og sistema radi $a(tite od programa $ara,enih irusima i drugih destru!ti nih programa !o"i mogu nani"eti (tetu putem Interneta samom KORISNIK2' PRO)A*+ER2' drugim !orisnicima o e uluge ili bilo !ome na Internetu% <lan F PRO)A*+ER ima pra o da u cil"u oba e(ta an"a s o"ih KORISNIKA po remeno putem E0maila (al"e KORISNI4I5A in&ormaci"e o no inama u pru,an"u s o"ih usluga% O a!a <lan B Prim"ena no og Pra ilni!a po#in"e dana 67%68%9668% godine i tra"e do i$m"ene od strane PRO)A*+ERA% tip !omerci"alnih oba e(ten"a ne.e se smatrati distribuci"om ne$atra,ene propagandne poru!e putem E0maila%
19
.o je tzv. WWobrada sa pristankomWW podataka. :a!on o $a(titi podata!a o li#nosti, 0lu beni list BN5&IIF, lan :I. Pristanak se mo e opozvati, pa je u tom sluaju WWobrada podatakaWW nedo$ ol"ena posle opoziva pristanka +lan ::,.
20
operatorima
dr,a nim
organima
nadle,nim
$a
neposredno
spro o-en"e
ele!trons!og nad$ora.
3.&
dru"tvene jednakosti. 6n mo4e oja-ati o3razovne i zdravstvene us)u7e$ )oka)ne poduzetnike$ u-e"5e javnosti$ pristup in2ormacijama$ do3ro uprav)janje i iskorjenjivanje siroma"tva. Ipak$ ne smijemo pretpostaviti da je svaka te'no)o"ka inovacija automatski i korisna. 6r7anizacije 7ra8ansko7 dru"tva 96:;<$ v)ade i re7u)atorne a7encije moraju tako8er 3iti svjesne opasnosti u-vr"5ivanja nejednakosti koje internet nosi sa so3om.
1.2
globalna javna infrastruktura. No, ona mora biti iroko rasprostranjena i mora nositi dovoljno band/idth'a +irine pojasa,, kako bi omoguila ljudima, ma gdje bili, da !skoriste njezin potencijal ' kako bi se uo njihov glas, poboljali njihovi ivoti i kako bi izrazili svoju kreativnost. 4judi imaju pravo na dobro rasprostranjenu nacionalnu internetsku infrastrukturu koja je povezana s me1unarodnom mre om.
1 ! Pravo na vje"tine:
&nanje i vje"tine omo7u5uju )judima da koriste i o3)ikuju internet prema svojim potre3ama.
oka)ne i naciona)ne v)asti$ me8unarodne or7anizacije$ )oka)ne zajednice i su3jekti iz privatno7 sektora moraju podr4avati i promovirati 3esp)atne i)i je2tine mo7u5nosti trenin7a i o3razovanja$ metodo)o7ije i materija)e koje se odnose na kori"tenje interneta i dru"tveni razvoj.
19
mu"karci internet.
#ravo Napori
jednako+ jednak za 3i
za
i da
U i
4ene
nemaju ?ako
mo7u5nostima pristupa
nejednakosti.
osi7ura)a
ravnopravnost
rodova$
mora
21
1)
moraju priu"titi. cijena$
#ravo osi7urati
na da i
pristup svi
koji 7ra8ani
si
svatko mo7u
)oe
?reatori po u postav)janje
po)itika koje
i si
cjenama dru"tvu$
.azvoj porezi
in2rastrukture$
pravi)a$ 3ez
omo7u5iti
nji'ove pri'ode.
1:
jedino pristup
pristupa 7dje na
na
>no7im .adnici i
)judima i u
radno ci)ju
mjesto
je
7)avno radnika
i)i i
mo7u radnom
pos)odavci
moraju
omo7u5iti
upotre3u
o3razovanja
>no7i )judi nikad ne5e u4ivati u privatnom pristupu ra-unaru i)i internetu. Nu4no je
uspostaviti ta-ke javno7 pristupa$ kao "to su te)ecentri$ 3i3)ioteke$ communitC centri$ k)inike i "ko)e$ kako 3i )judi ima)i pristup neda)eko od mjesta 7dje 4ive i)i rade. 6vo je oso3ito zna-ajno za m)ade )jude u zem)jama u kojima pristup internetu nije )ako dostupan i)i nije dovo)jno je2tin.
atini-no pismo
dominira De3,stanicama$ on)ine a)atima i so2tverom$ "to uti-e na razvoj )oka)ni' sadr4aja na jezicima koji ne koriste )atinicu i spre-ava razmjenu interku)tura)ni' sadr4aja.Te'ni-ki razvoj mora o'ra3riti )in7visti-ku raz)i-itost i pojednostaviti razmjenu in2ormacija prekojezi-ni' 3arijera.
22
v)ade i)i ne,dr4avni akteri. Internet je medij namijenjen javnoj i privatnoj razmjeni stavova i in2ormacija preko postoje5i' raz)i-iti' 7ranica. Pojedinci moraju 3iti u mo7u5nosti da izraze svoja mi")jenja i ideje$ kao i da s)o3odno dije)e svoje in2ormacije.
#$%&%' 1;, *P+, -,'$%.%/I0, * $01-S'I2 P.%3I2%: 0%A#9 !3A P6A%9 NA 049;9$" 3!04!, 0A%JO0.! !%JO69!0P9%JO0.!. #$%&%' 1<, *P+, -,'$%.%/I0, * $01-S'I2 P.%3I2%: 0%A#9 !3A P6A%9 NA 049;9$" 3!P4JONJA ! !@6AXA%ANJAV.9 P6A%9 "#4J"<"JO ! 049;9$" 3!P4JONJA ;O@ 3JOPANJA 0A 0.6ANO, #A9 ! P6A%9 NA .6AXONJO, P6!3ANJO ! P!6ONJO !N-963AC!JA #69@ 0%O %!$9%O 3O$!JA, ;O@ 9;@!6ANAM6AN!CO. (( (!
#ravo na s$o,odu od *enzure: Internet mora 3iti za"ti5en od svako7 poku"aja u"utkavanja kriti-ki' 7)asova i cenzure dru"tveno7 i)i po)iti-ko7 sadr4aja i)i rasprave. #ravo na uk$ju-ivanje u on$ine proteste: 6r7anizacije$ zajednice i pojedinci tre3aju 3iti s)o3odni da koriste internet kako
#$%&%' (=, *P+, -,'$%.%/I0,* $01-S'I2 P.%3I2%: 0%A#9 !3A P6A%9 NA 049;9$" 3!6N9M 9#"P4JANJA ! "$6"X!%ANJA .O3A () P6!0."P @NANJ" ! 1 Pravo na pristup znanju:
Airoko rasprostranjen pristup znanju i zdravo zajedni-ko znanje -ine osnovu
odr4ivo7 )judsko7 razvoja. 63zirom da internet omo7u5ava dije)jenje znanja i ko)a3orativnu kreaciju znanja u dosad nevi8enim razmjerama$ on mora 3iti u2okusu razvojne zajednice.
!(
#ravo na s$o,odu in.or)a*ije: Naciona)ne i )oka)ne v)asti i me8unarodne or7anizacije 2inansirane iz javni' 2ondova
moraju osi7urati transparentnost i od7ovornost stav)janjem in2ormacija re)evantni' za javnost koje proizvode i kojima raspo)a4u u javnu domenu. 6ne moraju osi7urati da 5e se takve in2ormacije distri3uirati kori"tenjem kompati3i)ni' otvoreni' 2ormata i da 5e 3iti dostupne )judima koji koriste ra-unare starije 7eneracije i sporiju internet vezu.
Sve in2ormacije$
uk)ju-uju5i znanstvena i dru"tvena istra4ivanja$ proizvedene uz podr"ku iz javni' 2ondova$ tre3aju 3iti s)o3odne za pristup
.O3A C) $!JO4JONJO @NANJA ! #6OAC!JO ' 049;9$AN 09-.%O6, 09-.%O6 9.%96ON9M #9$A ! 6A@%9J .O2N949M!JO
23
#$%&%' (:, *P+, -,'$%.%/I0, * $01-S'I2 P.%3I2%: S3%'* I2% P.%3* 1#,>+% 1 '1$?1.&*2 @I3*?1 Z%0,-&I/,, 1@I3%&0% 1 120,?&*S?I I 1-0,$% 1 '*.IS?I2% '*0, &*SI Z&%&S?3,&I &%P.,-%' 4.1. Pravo na dijeljenje:
Internet nudi izvanredne )o+u/nosti dije$jena in.or)a*ija i znanja, kao i )o+u/nost novi! .or)i za stvaranje sadraja, a$ata i ap$ika*ija. #roizvo0a-i a$ata, pruate$ji internet us$u+a i sadraja ne/e spre-avati $jude u koritenju interneta za dije$jenje znanja i stvaranje sadraja. atita interesa kreatora se )ora osi+urati pre)a na-e$u otvoreno+ i s$o,odno+ u-e/a u tokovi)a znanstveno+ i ku$turno+ znanja.
4.2.
Podr4avamo
upotre3u E6SS,a. .ad E6SS,om daje mo5$ poma4e iz7radnji vje"tine$ odr4iviji je i poti-e )oka)ne inovacije. Poti-emo
4.3.
se koriste na internetu
moraju uvijek 3iti otvoreni kako 3i omo7u5i)i interopera3i)nost i inovativnost. .azvoj novi' te'no)o7ija mora zadovo)jiti potre3e svi' se7menta dru"tva$ oso3ito oni' koji se suo-avaju s o7rani-enjima i preprekama pristupu di7ita)nim sadr4ajima 9na primjer$ zajednice koje koriste ne,)atini-na pisma i)i 'endikepirani )judi$ oni koji koriste starije ra-unare i)i oni koji nemaju 3rz pristup internetu<.
4.4.
Internet je
mu)timedijska p)at2orma. Pristup i re7u)acija moraju unaprijediti potencija) interneta za stvaranje i v)asni"tvo nad on)ine sadr4ajima u vi"e raz)i-iti' 2ormata$ na primjer$ radio i te)evizijske stanice u v)asni"tvu zajednica$ i)i usmjerene prema zajednicama.
podatke smiju prikup)jati samo minimum potre3ni' podataka na najmanji mo7u5i vremenski period. 6ne smiju procesirati samo one podatke koji su nu4ni. Prikup)janje$ kori"5enje$ otkrivanje i zadr4avanje ti' in2ormacija mora 3iti u sk)adu s transparentnom po)itikom privatnosti koja omo7u5uje )judima uvid ko)iko je podataka sakup)jeno i isprav)janje po7re"ni' in2ormacija. Sakup)jeni podaci moraju 3iti za"ti5eni od nedopu"teno7 otkrivanja$ a sve propuste u nji'ovom osi7uravanju tre3a ispraviti 3ez od)a7anja. Podaci moraju 3iti iz3risani isto7 trenutka kad su presta)i raz)ozi iz koji' su sakup)jeni. 1avnost tre3a upozoriti na potencija)ne z)oupotre3e dostav)jeni' podataka. 6r7anizacije imaju du4nost o3avijestiti )jude u s)u-aju z)oupotre3e$ 7u3itka i)i kra8e podataka.
#$%&%' 1(, *P+, -,'$%.%/I0, * $01-S'I2 P.%3I2%: &I0, -*P1>?,&* P.*IZ3*$0&* 20,>%&0, 1 P.I3%?&*S? *S*B,, &0,&, P*.*-I/, I$I P.,PIS', 6'*.,SP*&-,&/I0,8, '%* &I &%P%-I &% &0,&1 #%S? I .,P1?%/I01 9 ( Pravo na slobodu od nadzora:
i)i ometanja komunikacije. judima se mora omo7u5iti s)o3odna komunikacija$ 3ez prijetnje nadzora
24
a)ata koji "i2riraju poruke kako 3i osi7ura)i si7urnu$ privatnu i anonimnu komunikaciju.
mora 3iti mu)ti)atera)no i demokratsko$ uz puno u-e"5e v)ada$ privatno7 sektora$ 7ra8ansko7 dru"tva i me8unarodni' or7anizacija. Niti jedna v)ada ne smije u4ivati dominantnu poziciju u me8unarodnom uprav)janju internetom.
) (.
#ravo na transparentnost i dostupnost: Svi procesi dono"enja od)uka povezani sa uprav)janjem i razvojem interneta
) 4.
#ravo na otvorenu ar!itekturu: Internet$ kao Fmre4a svi' mre4aF je iz7ra8en od ve)iko7 3roja me8uso3no povezani'
mre4a i zasnovan na k)ju-noj sveo3u'vatnoj te'ni-koj ideji umre4avanja otvorene ar'itekture$ u koju se mo4e uk)ju-iti 3i)o koja mre4a 3i)o 7dje i tako postati javno dostupna. 6tvorena ar'itektura mora 3iti za"ti5ena.
otvoreni standardima koji su e2ikasni$ povjer)jivi i otvoreni 7)o3a)noj primjeni uz ma)o i)i 3ez ikakvi' )icencni' o7rani-enja. Speci2ikacije protoko)a moraju ostati dostupne svima$ 3ez nap)ate$ kako 3i se zna-ajno umanji)e prepreke u)asku i omo7u5i)a interopera3i)nost.
se u7)avnom odnosi na u-inkovit prijenos paketa$ omo7u5uje da podaci 3udu po'ranjeni na ra-unarima$ ap)ikacijama$ serverima i dru7im ure8ajima koji se na)aze na krajevima mre4e. To omo7u5ava razvoj "iroko7 spektra novi' aktivnosti na internetu$ industrija i us)u7a Fna nje7ovim krajevimaF$ i pretvara internet u zna-ajno sredstvo unutar "ire7 konteksta ekonomsko7 i dru"tveno7 razvoja. Najve5a sna7a i utjecaj interneta po-ivaju na u-inkovitosti mre4e. Stoje vi"e )judi koji imaju pristup internetu$ to je ve5a nje7ova vrijednost kao sredstva razmjene in2ormacija i komunikacije. Princip Fs kraja na krajF i neutra)nost mre4e nu4no je sa-uvati od poku"aja stvaranja dvostepeno7 interneta i centra)izirane kontro)e.
):
#ravo na internet kao inte+riranu *je$inu: 6va centra)na interopera3i)nost je dio vrijednosti interneta kao 7)o3a)no7
javno7 do3ra i ne smije se 2ra7mentirati putem prijetnji uspostave naciona)ni' intraneta$ koru"tenja 2i)tera za sadr4aj$ ne4e)jeno7 nadzora$ up)iva u privatnost i o7rani-enja s)o3ode izra4avanja.
(.2.
instrumentima 4a)3e u s)u-ajevima kr"enja prava. #ko sadr4aji koji se na)aze na internetu u7ro4avaju )judska prava i)i internet prava$ i)i ako su prava u7ro4ena nezakonitim nadzorom$ o7rani-avanjem s)o3ode izra4avanja$ uk)ju-ene strane moraju imati pristup pravnim me'anizmima kojima je takva kr"enja mo7u5e sprije-it i.
25
26
4.
ak$ju-ak
3o emo rei da je nemogue zamisliti dananje uredsko poslovanje bez koritenja informacijske tehnologije. " uredskom poslovanju kljunu i najva niju ulogu imaju informacije i podaci. $a bi smo uspjeno poslovali, vodili tvrtku potrebne su nam tone informacije koje, naravno ne bismo imali na vrijeme bez informacijske tehnologije. #roz kvalitetnu iskoritenost informacija stvara se dobra podloga za konkurentnost, suradnju i uspjenost u poslovanju. 9vaj seminarski rad je imao zadatak da poka e koliki i kakav je znaaj internet prava kao jednog od osnovnih ljudskih prava, te kodeksa, normi, i pravila ponaanja prilikom koritenja elektronskih medija, tanije elektronske pote, a sve to u cilju zadovoljenja korisnikih zahtjeva i potreba. Na poetku razvoja, !nternet je bio samo mjesto gdje se moglo pronai mnotvo informacija u tekstualnom i grafikom obliku. $o danas je !nternet postao puno vie od toga. 9ko NI odsto ljudi koji ne koriste internet ka e da bi trebalo da imaju pristup internetu, a skoro NB odsto njih smatra da je koricenje interneta fundamentalno pravo svakog ovjeka, bez obzira na to da li neko ima mogunost pristupa internetu ili ne.
27
". Literatura
http)55///.econom8.rs5elektronsko'poslovanje5=GNC5it'vesti5!nternet'a''' osnovno'ljudsko'pravo.html http)55///.hr'netiYuette.org5pravila5 http)55///.pannoniantourism.hu5htmls5gradivo.htmlLg!$T&(&Z!$T=I& http)55///.bifonline.rs5vesti5article.phpLstor8idT=&N http)55hr./ikipedia.org5/iki5OlektroniQCCQF$ka[poQC=QA:ta http)55///.freedomforum.org5
28