Diplomski studij: Povrćarstvo i cvjećarstvo

Modul: Parazitski uzročnici bolesti povrća i cvijeća
Koordinator modula: Prof. dr. sc. Jasenka Ćosić

Literatura:
Kišpatić, J. (1988.): Bolesti šećerne repe i krumpira. Zagreb.
Maceljski, M. i sur. (1997., 2004.): Zaštita povrća od štetočinja. Znanje, Zagreb. Koike, S.T., Gladders, P., Paulus, A.O. (2007.): Vegetable Diseases – A Color Handbook. Academic Press. Jones, J.B., Jones, J.P., Stall, R.E., Zitter, T.A. (1993.): Compendium of Tomato Diseases. APS Press. Shwartz, H.F., Mohan, S.K. (2008.): Compendium of Onion and Garlic Diseases. APS Press. Pernezny, K., Roberts, P.D., Murphy, J.F., Goldberg, N.P. (2003.): Compendium of pepper diseases. APS Press. Zitter, T.A., Hopkins, D.L., Thomas, C.E. (2010.): Compendium of Cucurbit Diseases. APS Press.

Plasmodiophora brassicae
- uzročnik kupusne kile (zaražava više od 300 biljnih vrsta – uzgajane i korovne) - prvi puta je opisana 1852. godine u SAD-u (prisutna još u 13. st. ?) - bolest je u nas prisutna u gotovo svim područjima intenzivnog uzgoja kupusa - simptomi se uočavaju na korijenu ili korjenovu vratu svih pripadnika roda Brassicaceae (zaraza nastaje i na pravom i na mesnatom korijenu – rotkva, podzemna koraba; zadebljali hipokotil pokazuje određenu otpornost)

- na korijenu se formiraju zadebljanja (hipertrofija i hiperplazija)
- može biti zahvaćen cijeli korijen i pretvoren u kvrgavu masu - razvijaju se malobrojni postrani korjenčići (na njima nastaju zadebljanja najčešće valjkastog ili vretenastog oblika - u početku zadebljanja imaju boju korijena, a kasnije postaju smeđa i raspucavaju se - nadzemni dio biljaka: lisna masa je manja - ukoliko su zaražene prijesadnice štete su najveće – vanjski listovi rozete gube turgor i venu, biljke rijetko propadaju, često su nižeg rasta, starije lišće žuti i otpada - glavati kupus – vanjsko lišće žuti i otpada, glavice su manje i često nedovoljno čvrste - ako zaraza nastane kasnije u vegetaciji ili je zaražen samo manji dio korijena simptomi na nadzemnim dijelovima biljke jedva se opažaju, a prinos nije značajno smanjen

www.cals.ncsu.edu

agroatlas.org brokoli www.www.umassvegetable.ru www.gov.omafra.org cvjetača www.commons.on.ca .wikimedia.

veća količina hranjivih tvari i mala količina vode).kod pH iznad 7.optimalne temperature za klijanje spora 18 do 23ºC -zaraza nastaje na temperaturama 9 do 30 C .nakon formiranja plazmodija zaraženim stanicama se poveća volumen (hipertrofija)..tlo mora biti zasićeno vodom .vegetativno tijelo . vitalnost u tlu zadržavaju nekoliko godina . okolne stanice se ubrzano dijele (hiperplazija) .1 infekcije nisu moguće .u stanicama domaćina formiraju se trajne spore (debela membrana.raspadanjem zaraženog korijena trajne spore dospijevaju u tlo i kliju u zoosporangij sa zoosporama (dvije flagele) – u kiselom tlu iscjedak korijena kupusa potiče klijanje spora .zoospore se kreću do krijena biljke domaćina (kap vode) prodor u epidermalne stanice korijena ili korjenovih dlačica s više jezgara formiranje protoplasta s membranom odlaze u tlo zoosporangij sa zoosporama odbacivanje flagele haploidni plazmodij mitoza .obligatni intercelularni parazit .plazmodij .

mb.gov.www.ca .

kalcifikacija (kiselost tla!) .plodored 5-6 godina (ne kupusnjače i strne žitarice) .Mjere zaštite: .1% otopinu karbendazima .potapanje presadnica u 0.uništavanje korova domaćina .

ali postoje podatci o jakom napadu na lakim tlima Izraela i Južne Afrike s temperaturom tla od 40 C . mekani) .16-20 C – inkubacija 20 dana .bolest se manifestira samo na podzemnim organima biljaka . kreću se kroz vodu i zaražavaju zdrave biljke) .na gomoljima – u početku mali prištići svjetliji od okolnog tkiva kore (1-6 mm.preživljavanje u tlu (5-6 godina) ili zaraženim gomoljima . stoljeća (1842. u njima su spore spojene u glomerule hrđasto crne boje (u svakoj glomeruli je 500-1000 spora koje kliju u zoospore.Spongospora subterranea .nakon nekog vremena pokožica na prištićima puca.uzročnik prašne krastavosti krumpira .) . pukotina ima zvjezdast oblik. temperature 16-18 C).domaćin joj je i rajčica .prištići rjeđe mogu nastati i na korijenu i stolonima .prištići mogu biti pojedinačni ili se spajati → veće površine na gomolju .javlja se u područjima s težim ili slabo dreniranim tlima i hladnijom klimom ili u hladnijim i kišovitijim godinama (opt.kod nas je javlja povremeno .u Europi su poznati problemi s ovom pseudogljivom od 19.

original www.ethz.ch zoosporangiji u korjenovoj dlačici .spongospora.ethz.spongospora.ch www.

u Europi se bolest javila oko 1840. godine (masovno iseljavanje u SAD) . carstvo Chromista.Phytophthora infestans (Pseudogljive. a zaražava i patliđan i papriku . razdjel Oomycota) .vrlo značajna i na rajčici.uzročnik plamenjače krumpira ili krumpirove plijesni potječe iz Meksika .najštetnija i najraširenija mikoza krumpira u cijelom svijetu .

te različite korove iz porodice Solanaceae . intenzitet svjetla i genotip .na ekspresiju simptoma utječe temperatura. posebice u područjima s vlažnijom i hladnijom klimom .napada patliđan. relativna vlaga zraka.-raširena u gotovo svim uzgojnim područjima ove kulture.prvi simptomi u drugoj polovini lipnja.zaražava sve dijelove biljke osim pravog korijena . prvo na prizemnom dijelu cime i to na rubovima i vrhovima plojke .

koje mogu potpuno propasti. . a zatim se sasuši i izlomi. .paučinasta prevlaka Tkivo se razmekša kao da trune.U povoljnim uvjetima bolest se vrlo brzo širi na cijelu biljku i susjedne biljke.žućkaste pjege koje nisu oštro odijeljene od zdravog dijela lista .

Promjena boje se vidi i u unutrašnjosti.Simptomi na gomolju .u početku promjera 1 cm. lako se uočavaju na svježe izvađenim gomoljima. . s vremenom se povećaju. Pjege . meso ispod pjege je smeđe boje i postupno prelazi u zdravi dio.tamne olovnosive pjege.

edu www.konidije (sporangije) izlaze iz zaraženog lista kroz puči .simpodijalno razgranati konidiofori (sporangiofori) .hawaii..hawaii.sporangiji imaju tanke stjenke i limunastog su oblika s izraženom apikalnom papilom www.extento.obligatni endofitni parazit .extento.stanična stijenka građena od celuloze .micelij se širi intercelularno. u stanice ulaze končaste haustorije .edu Konidije (sporangije) Konidiofori (sporangiofori) .

apsnet.ako je temperatura viša od 15ºC (optimalno 24-25ºC) i vlaga minimalno 91% kliju izravno u micelij koji vrši zarazu www. konidije (sporangije) se preobraze u zoosporangij sa zoosporama (2 flagele). koje se kreću do biljke krumpira. prokliju u micelij i izvrše zarazu .Konidije (sporangije) mogu klijati na dva načina: .org .ako je temperatura niža od 15ºC (optimalno 10-14ºC) i prisutna je kap vode.

Spolno razmnožavanje (oospora) kod nas je izuzetno rijetko i praktično nema nikakav značaj u epidemiologiji krumpirove plijesni. .ca Bolest se prenosi iz godine u godinu zaraženim gomoljima u kojima se gljiva se održava kao micelij  sistemično zaražene biljke Svježe izvađeni krumpir (ulazna mjesta za patogena) posebno je osjetljiv na sporangije koje nose zračne struje (skladišta). Klijanje oospora u sporangij website.nbm-mnb.

edu www.com .orst.edu www.uwsp. www.plant-disease.ippc.findtarget.Izvor zaraze mogu biti i zaražene biljke ostavljene na krumpirištu ili uz uzgojne površine te konidije (sporangije) nošene vjetrom zaražavaju zdrave biljke.reference.

ruhr-uni-bochum.Također.de . izvor zaraze mogu biti korovi (npr. Solanum dulcamara.info www. Solanum nigrum) koji su domaćini ovoj pseudogljivi. www.minnesotawildflowers.

.

cornell.rub pjega je svjetlo zelen ili vodenast.sporulacija na naličju listova uočljiva je za vlažnog vremena (rub pjega) .za vlažnog vremena pjege se vrlo brzo povećavaju www.org www.Phytophtora infestans na rajčici .vrlo destruktivna bolest za rajčicu (vanjski uzgoj) .hort. nije oštro odjeljen od zdravog dijela .edu .apsnet.može za kratko vrijeme uništiti cijelu biljku .na licu lista se javljaju 2-10 mm velike pjege nepravilnog oblika .

edu .hort.cornell.www.

com www.hort. a za nekoliko dana se pojave nove lezije .edu .www.cornell.laptopgardener.sporangije raznose zračne struje te za vlažnog vremena mogu obaviti zarazu zdravih biljaka za nekoliko sati.tamno smeđe lezije na stabljikama koje za vlažnog vremena bivaju prekrivene bijelom prevlakom sporangiofora i sporangija .

www.edu www.zaraženi dio ploda ima kožast izgled .cornell.cornell.edu . na plodove se mogu naseliti bakterije te oni trunu (vlažna trulež) www.hort.cornell.hort.plodovi mogu biti zaraženi tijekom cijelog razvoja.edu .na plodovima maslinasto zelene do tamno smeđe lezije koje se vremenom povećavaju .ppath.vegetablemdonline.

a na njoj siva ili bjeličasta masa micelija i spora . nekroze i vlažne truleži kore).ukoliko dođe do zaraze rasada biljke propadaju vrlo brzo .. vrata korijena i plodova tikvenjača.na lišću nastaju nekrotične pjege (micelij za vlažnog vremena) ..ako nakon zaraze nastupi suho vrijeme. a pokožica izgled pergamentnog papira . rajčice i patliđana .ako nakon zaraze ploda (paprike.ako do zaraze dođe iz tla nakon presađivanja biljaka tada se jave simptomi u zoni korijenova vrata (pojava smeđe boje. plodovi se smežuarju. biljke venu i suše se . truleži korijena.) nastupi vlažno vrijeme oko mjesta zaraze nastaje vodenasta pjega koja se brzo širi i zahvaća veći dio ploda.Phytophthora capsici .plodovi paprike mogu biti zaraženi preko peteljke ili direktno . paprike. tikvenjače .uzročnik je polijeganja rasada.ako zaraza nastane u pazušcima lista ili grane odumiru dijelovi iznad .

www.edu www.ncsu.cals.edu www.cals.cals.ncsu.ncsu.edu .

edu www.www.cals.edu sporangia www.ncsu.ncsu.ca .cals.omafra.on.ncsu.gov.edu www.cals.

cornell.edu www.bc.ppath.vegetablemdonline.gov.gov.agf.agf.ca .bc.ca www.

edu www.cornell.edu www.longislandhort.edu www.cornell.cornell.longislandhort.www.longislandhort.cornell.longislandhort.edu .

on.omafra.ca .gov.www.

bc.flickr.agf.bc.gov.gov.masa spora www.agf.com www.ca zasušivanje kore .ca www.

gljiva prezimi u zaraženim biljnim ostatcima ili slobodno u tlu bez biljke domaćina ..org .razmnožava se na temperaturama od 10 do 35 C i u prisustvu vode A – sporangiji i zoospore B – oslobađanje zoospora iz sporangija C – oospore D – oospora i anteridij www.plantmanagementnetwork.

za suhog vremena nastaje nekroza napadnute zone na koju se nasele saprofitne gljive (Stemphylium botryosum.smanjenje količine i kakvoće uroda. patuljaste su. češnjaka i poriluka.Peronospora destructor .lokalne lezije su posljedica sekundarnih zaraza.uzročnik plamenjače luka.iz zaraženih lučica razviju se sistemično zaražene biljke. zaraženi luk trune tijekom skladištenja . za vlažnog vremena na njima nastaje sivoljubičasta prevlaka konidiofora i konidija . listovi su zavinuti i svjetlije zelene boje. domaćini su i druge vrste iz roda Allium .za vlažnog vremena list je presvučen sivoljubičastom prevlakom (sporonosni organi) .na kraju se listovi suše . Alternaria alternata) – lezija poprima crnu boju . na listovima nastaju male svjetlo žute pjege koje se vremenom povećavaju. list je često prelomljen i visi prema tlu (ne otpada) .

.

sjeme slabije sazrijeva ..listovi gube čvrstoću na mjestu gdje je nastala pjega → list se prelomi i visi .ako je zaražena cvjetna stapka na sjemenjačicama simptomi su kao i na listovima.

micelij je intercelularan – haustorije – ishrana) .infekcije nasatju na temp.najvažniji način prenošenja bolesti iz godine u godinu su zaražene lučice iz kojih se micelij proširi na listove → konidiofori i konidije → sekundarne zaraze (klijanje konidija..5 do 25 C (opt. u prirodi nije dokazana mogućnost prenošenja bolesti sjemenom .nakon vegetacije u zaraženim biljnim organima formiraju se trajne oospore koje nakon razdoblja mirovanja klijaju u micelij → infekcija .iako sjeme može biti jako zaraženo oosporama. 12 C) i RVZ najmanje 6 sati iznad 80%. a nakon toga RVZ mora barem 11 sati biti iznad 95% . 3. prodor u tkivo lista.

.

.

.

sadnja zdravih lučica.plodored . Ukoliko se primjenjuju fungicidi s površinskim djelovanjem potrebno je dodati okvašivač.fungicidi (na osnovi bakra. Najbolje djelovanje imaju sistemični fungicidi. ako su lučice posađene u jesen potrebno je u proljeće pregledati usjev i zaražene biljke uništiti.Mjere borbe: . kombinirani fungicidi i karbamati). . vrlo često provođenje ovih mjera nije dostatno .

. a na naličju listova nastaju prevlake sporonosnih organa . osobito su na zarazu osjetljivi klijanci i mlade biljke u klijalištu Simptomi: . postoji izvjesna specijalizacija izolata prema domaćinima . brokula.zaražava kultivirane (kupus.tkivo oko pjega žuti.kasnije se na licu listova javljaju pjege nepravilnog oblika i veličine .ukoliko kotiledoni otpadnu prije pojave pravih listova biljke mogu propasti .na naličju kotiledona i hipokotilu formira se paučinasta sivkasta prevlaka koju čine reproduktivni organi gljive (sporangiofori i sporangiji) . venu i suše se .može se javiti tijekom cijele vegetacije. kelj. hren ) i korovne vrste iz porodice Brassicaceae.osobito su osjetljivi kupus i cvjetača .kod jakih zaraza oboljelo lišće gubi turgor. a jako zaražene biljke propadaju u polju nakon presađivanja Starije biljke su otpornije i zančajnijih šteta nema. uvijaju se.kotiledoni zaraženih klijanaca žute.na svim nadzemnim dijelovima biljke . rotkvice. cvjetača. vene i otpada.Hyaloperonospora parasitica .

www.ncsu.org www.edu www.apsnet.umn.ipm.edu .extension.extension.umn.edu www.

org .U polju na površini glavica kupusa i kelja mogu nastati brojne ulegnute tamne pjege različite veličine. a sporulacija je vrlo oskudna ili je nema. www.forestryimages.

Kod cvjetače i brokule osim lista zaražene mogu biti cvati i cvjetne stapke na kojma se vide tamno smeđe pjege.edu Razvoj bolesti nastavlja se i u skladištu.org mtvernon.wsu.apsnet. . a bolesne biljke osjetljivije su na zarazu drugim gljivama i bakerijama koje uzrokuju trulež. www.

održavanju parazita doprinose također samonikle biljke i korovi . a značajno se smanjuje ako noćna temperatura prelazi 24°C .oostoje indicije da se prenosi na sjemenu u obliku oospora i micelija .veći broj oospora nastaje u kotiledonima nego u listu zbog veće fiziološke starosti .razvoj bolesti osobito je brz kada su noćne temperature između 9 i 16°C. formiraju se u starijem tkivu prije odumiranja .intercelularni micelij raste kroz biljku i formira novu generaciju sporangija .obligatni parazit koji se nespolno razmnožava pomoću sporangija . a optimalne temperature za njihovo klijanje i infekciju su od 8 do 12°C .prezimljava u obliku oospora na korijenu ili drugim biljnim dijelovima .spolnim putem nastaju oospore..sporangiji klijaju i inficiraju biljke direktno kroz kutikulu.sporangije se pri vlažnom vremenu šire zračnim strujama na velike udaljenosti .u proljeće na temperaturi oko 10°C oospore klijaju i vrše zarazu .

klijalište prije upotrebe sterilizirati ili dezinficirati .osigurati dobru cirkulaciju zraka oko biljaka .navodnjavati u jutarnjim satima .Mjere zaštite: . .proizvodnja zdravih prijesadnica .fungicide početi primjenjivati kada su biljke u fazi kotiledona Kada je proizveden zdrav rasad tretiranju u polju uglavnom nisu potrebna.

Pseudoperonospora cubensis           Parazit samoniklih i kultiviranih vrsta iz porodice tikava (Cucurbitaceae) Parazit dinja. 18-22 ºC – za razvoj svih plamenjača) pogoduje razvoju bolesti. Unutar staklenika kod uzgoja krastavaca gljiva se održava na preostalim krastavcima i korovima iz porodice tikava. U početku se vide pjege okruglastog oblika. U zatvorenom prostoru orošavanje ima bitnu ulogu u razvoju infekcije. krastavaca i bundeva Simptomi: na krastavcima se najčešće javlja pred formiranje prvih plodova. postaju uglate jer su omeđene lisnom nervaturom Na starijem lišću pjege se spajaju što dovodi do sušenja Zbog oštećenja lišća asimilacijska površina je manja te plodovi ostaju manji i deformirani Na naličju listova nastaje jedva zamjetna plavičasto siva prevlaka konidiofora i konidija. Za povoljnih uvjeta fruktifikacija je 4 dana . lubenica. zelenkasto svijetle list dobiva mozaičan izgled. U biljnom tkivu parazit stvara oospore čija uloga u epidemiologiji bolesti nije potpuno razjašnjena Visoka vlažnost zraka i umjereno toplo vrijeme (opt. Vremenom se pjege povećavaju. Konidiofori su dihotomo razgranati i na vrhu imaju 2 sterigme.

prgdb.cbm.fvg.it

www.omafra.gov.on.ca

  

 

Zaštita Sjetva na parcelama na kojima nisu prethodno rasle biljke porodice Cucurbitaceae. Sijati otporne hibride Primjena fungicida (bakreni fungicidi ili kombinacija organskih i bakrenih fungicida). Prskanje obaviti na naličju lista jer infekcija nastaje kroz puči na naličju. Oboljele biljne dijelove odstraniti i uništiti. Plodored 2-3 godine.

Bremia lactucae
uzročnik plamenjače salate, endivije i radiča biljke su osjetljive u svim razvojnim stadijima kotiledoni i prvi pravi listovi mogu biti potpuno prekriveni sporonosnim organima → biljke mogu propasti pjege na listovima su uglate (omeđene glavnim žilama) i različite veličine pjege su u početku svjetlozelene do žute, kasnije tkivo postaje tamnije (žutosmeđe), tanje, suho i prozirno Tipovi simptoma:

1. tipične pjege sa sporulacijom na donjoj strani lista
2. difuzne lezije vidljive s obje strane lista 3. široke lezije 4. male uglate nekrotične pjege 5. pjege sa sporulacijom na licu i naličju listova Pojava različitih tipova simptoma posljedica je različite genetske osjetljivosti i različitih vremenskih uvjeta tijekom razvoja bolesti.

www.pv.fagro.edu.uy

plant-disease.ippc.orst.edu

apps.rhs.org.uk

www.plante-doktor.dk

zaražene biljke u okruženju 4. oospore (anteridij + oogonij) formirane u biljnim ostatcima 2..sistemične zaraze: biljke su niže. . a pred zatvaranje glavice jave se tamnosmeđe pjege u pazušcima listova Izvor zaraze: 1. samonikle vrste iz roda Lactuca 5. a oslobađaju ujutro pri RVZ 50-90% i temperaturi 18-20 C. niža kakvoća sjemena . Najveći broj konidija se oslobodi noću jer kontinuirano svjetlo zaustavlja njihovo oslobađanje. micelij (sadnja salata po salati u zaštićenim prostorima) 3. zaraženo sjeme (malo značenje) Sekundarne zaraze obavljaju konidije nastale na listovima: Formiraju se noću.sjemenjačicama mogu biti napadnute cvjetne stapke i brakteje.

.klijanje konidija: 2 do 31°C (opt.org www. 10°C) i kap vode .apsnet.forestryimages.22°C 24 do 34 dana na 6°C www.inkubacija 4 do 7 dana na 20 .org .

co.uk .uzgoj manje osjetljivih hibrida (patotipovi ???) .fungicidi angliasalads.uništavanje zaraženih biljnih ostataka .Mjere zaštite: .

neke ratarske kulture. pšenici i soji. a od povrtlarskih na krumpiru. Pseudocercosporella herpotrichoides. ukrasne vrste). www. Domaćini – 259 biljnih vrsta iz 60 porodica Od ratarskih kultura najveće štete izaziva na šećernoj repi. rasad) izaziva truljenje. Štete 20 do 50% (iznimno do 90%).Tanatephorus cucumeris (Rhizoctonia solani) Parazit izaziva štete na jednogodišnjim biljkama (povrće. Kod pšenice ulazi u grupu uzročnika koji napadaju vlat izazivajući polijeganje i šturost klasova (Gaeumannomyces graminis. Simptomi ovise o vrsti domaćina i stadiju njegovog razvitka.forestryimages. Leptosphaeria herpotrichoides).org . Kod mladih biljaka (klice i klijanci. polijeganje i palež. višegodišnjim ukrasnim grmovima i nekim drvenastim biljkama.

vitalnost zadržavaju do 6 godina) . „trajni“ micelij. Izvor zaraze: sklerociji. internodiji skraćeni. ako je vlažno. mjeseca. To je spolni stadij (Tanatephorus). razvija se gusta bijela prevlaka micelija na stabljikama i doljnjem lišću. Optimalna temperatura za klijanje sklerocija 23°C (8-30°C). Klice iz zaraženih gomolja često propadaju. Raniji napad – biljke su grmolike. klijaju u micelij koji može zaraziti klice i korijen. crni. i 7. nodiji zadebljali.Na krumpiru je bolest poznata kao „bijela noga“. ali se simptomi vide i na nadzemnim dijelovima. Za suhog vremena na stabljici nastaje oštećenje koje podsjeća na grizotinu. U vrijeme nicanja na zaraženim stabljikama pjege su tamne boje. Zaražava sve podzemne dijelove (korijen. malo ulegnute i suhe (nema truljenja).nespolni stadij (Rhizoctonia). Zaraza gomolja (sitni. . stolone. gomolje). Tijekom 6. pločasti sklerociji na pokožici.

karekteristične “T” stanice

www.extension.missouri.edu www.plantpath.wisc.edu

sklerocije na gomoljima

www.potatodiseases.org

SUZBIJANJE: nema potpuno učinkovitih mjera, osobito ne profilaktičnih, jer to ovisi o domaćinu (nije isto za pšenicu i krumpir), preporuča se višegodišnji plodored i sadnja zdravih gomolja.

www.apsnet.org www.inra.fr www.forestryimages.org

Rhizoctonia solani na cvijeću
- prisutna je svugdje u svijetu, ima vrlo širok krug domaćina (Gerbera, Impatiens, Begonia, Campanula, Ficus...) - uzročnik je polijeganja rasada, truleži korijena i krune korijena te pjegavosti lišća i stabljika

- ako uzrokuje polijeganje rasada i mladih biljčica simptomi su posmeđenje stabljike
u razini tla - ukoliko je toplo i jako vlažno micelij gljive prekrije cijelu mladu biljčicu - micelij gljive je razgranat i smeđe boje i priljubljen je uz biljno tkivo i površinu tla - micelij se može više ili manje kružno proširiti od prve zaražene biljčice pa se u nasadu uočavaju oaze zaraženih biljaka - intenzitet bolesti ovisi o osjetljivosti biljke domaćina, patogenosti izolata i okolišnim čimbenicima - najbolje se razvija u dobro aeriranom, vlažnom tlu pri temperaturama tla između 17 i 26 C

karantenska bolest za Hrvatsku .najtipičniji simptomi na gomolju .nema veliko ekonomsko značenje .u Hrvatskoj utvrđen 1956.napada sve dijelove biljke osim pravog korijena (biljka dobro raste) . te neke korovne vrste iz porodice Solanaceae (Solanum nigrum.Synchytrium endobioticum (uzročnik raka krumpira) . Hyoscyamus niger) .napada i rajčicu. godine na Žumberku . Solanum dulcamara.

ljudi).vrše primarne zaraze .u proljeće iz zimskog zoosporangija izlaze zoospore (200-300).obligatni intracelularni parazit . njihova veličina je oko 1/50 veličine zimskih zoosporangija .na nova polja/područja bolest se prenosi komadićima tla (alat. izmetom životinja koje se hrane zaraženim gomoljima. a neki autori navode da se čestice tla sa zimskim zoosporangijima mogu prenijeti vjetrom u suhim česticama tla .. zaraženim gomoljima.prezimi u obliku zimskih zoosporangija (poznato je da ostaju vitalne i više od 40 godina) .

uvlači se u stanicu.fiziološki različite zoospore koje potječu iz različitih zoosporangija kopuliraju dajući zigotu koja ima dvije flagele pomoću kojih se kreće kroz vodu u tlu do gomolja krumpira. u stanici raste i nakon nekog vremena formira zadebljalu opnu i nastaje zimski zoosporangij .ciklus razvoja gljive od zaraze stanice do stvaranja zoospora traje 10-12 dana i u povoljnim uvjetima ponovlja se nekoliko puta tijekom vegetacije Spolno razmnožavanje . dok ih ne nastane 200-300  od svake jezgre i citoplazme formira se po jedna zoospora  svaki dio prosorusa postaje ljetni zoosporangij  svi ljetni zoosporangiji zajedno čine sorus  oslobađanje zoospora  sekundarne infekcije .zoospora  biljka krumpira  odbacivanje flagele  prodor u stanicu  hipertrofija i hiperplazija stanica  rakaste tvorevine  hrani na račun stanice domaćina i raste  zaodjene se membranom i stvori se prosorus  nekoliko uzastopnih dioba jezgre  prosorus se dijeli na 4-9 dijelova  u svakom dijelu prosorusa nastavlja se dioba jezgara.

.

ali ne i prinos teško se čuvaju simptomi se vide na gomoljima (ponekad i na stolonima) smeđe plutaste hrapave površine okruglastog nepravilnog oblika. duboka – nekoliko mm duboke udubine 3. veličine 5 do 10 mm. podsjećaju na krastice Krastavost može biti: 1. izbočena – kraste u obliku prišteva Tip i izgled krasta ovisi o sorti krumpira. rasi patogena i vremenu infekcije. plitka – na površini gomolja 2. acidiscabies i S. .Streptomyces scabies uzročnik obične krastavosti krumpira uz ovu bakteriju krastavost mogu izazvati i S. turgidiscabies zaraženi gomolji ružno izgledaju te im je tržna vrijednost manja.

potato.uk www.org www.nl .potato.org.umassvegetable.www.

pastrnjak) .4 do 7. mrkvu.sadnja zdravih gomolja ..0 .pH tla 4. a ispod njih se stvara novi sloj stanica koje bakterija opet napada .plodored (izbjegavati šećernu repu.opt.kada se bakterija naseli u epidermalne stanice one odumiru.bakterija koja živi u tlu .bakterija u gomolje ulazi kroz ozljede i lenticele brakteja . temperatura za zarazu je 20 C i vlaga tla 50-70% PVK . rotkvu.posljedica napada je stvaranje plutastih izraslina ili udubljenja Zaštita: .

u tlu bakterija ne preživljava zbog prisustva antagonista .na gomoljima se vide prmjene u zoni provodnih snopova – tkivo prvo požuti. 18 C Simptomi: . korijen.u RH je nema ..jedna od najštetnijih bolesti krumpira .) kojima se gomolji režu .. sepedonicus . gomolji) . eksudat . svija se od rubova prema licu lista . a zatim postaje smeđe. lišće dobiva žućkastu boju.prenosi se zaraženim gomoljima.Clavibacter michiganensis subsp.gubitak turgora najdonjeg lišća. alatima (noževima.trulež zahvaća i tkivo pokraj provodnih snopova → prstenasta zona trulog tkiva .sadnjom zaraženih gomolja bakterija prelazi u novu biljku (stabljika.promjene se šire na sve dijelove busa .odgovara joj umjereni klimat s nešto nižim ljetnim temperaturama (kod nas bi se mogla udomaćiti u nešto višim predjelima) – opt.

agf.org www.agroatlas.ca .org www.eppo.ru www.bc.photos.forestryimages.gov.www.

Sclerotinia sclerotiorum . Ambrosia artemisifolia. krumpir. gladiole) i korovne (Abutilon theophrasti. luk. salata. Xanthium strumarium) vrste . dalija. duhan. gerber. begonija. krastavci. soja.uzročnik bijele truleži . kupus.više od 400 domaćina (kultivirane i korovne biljne vrste) . grah. uljana repica.kultivirane (suncokret. karanfil. paprika.

Abutilon theophrasti Xanthium strumarium Ambrosia artemisifolia .

www.on.edu www.org www.ipm.ca original promedmail.org omafra.edu .umassvegetable.ncsu.umassvegetable.gov.oracle.ufl.com hos.

hife iz proklijalih askospora se šire s lista na lisnu peteljku i stabljiku . uništavanje samoniklog suncokreta i korova) .askospore ne mogu ostvariti zarazu kroz neoštećene dijelove stabljike . .fungicidi . sjetva zdravog dezinficiranog sjemena.ako se radi o stabljičnoj tipu bolesti zarazu obavljaju askospore. Sklerocije kliju ili u micelij ili u apotecij s askusima i askosporama.agrotehničke mjere (plodored.klijanjem sklerocija u tlu nastaje micelij koji se prvo naseli na mrtvu organsku tvar.Osnovni izvor zaraze su sklerocije (plodored 4 do 6 godina). zatim prodire u korijen i vrši zarazu .zarazu glave obavljaju askospore preko cvjetova Mjere suzbijanja: .

razmekšavaju se i potpuno propadaju. Listovi iznad napadnutog mjeta gube turgor i suše se. Do zaraze dolazi na stabljici u razini tla. Postaju sivi. sklerociji se formiraju najčešće kružno oko peteljke ploda. Plodovi rajčice također mogu biti zaraženi. iako se prvi simptomi u pravilu uočavaju u cvatnji. iako ulazna mjesta za gljivu mogu biti i pazušci zaperaka ili otkinuti zaperci. Na napadnutim mjetima prvo se uočavaju vodenaste pjege koje se šire i prstenasto obuhvaćaju stabljiku.Bijela trulež rajčice .relativno je česta bolest rajčice koja je osjetljiva u svim razvojnim stadijima. . Na zaraženim mjestima formira se bijeli micelij unutar kojega nastaju sklerociji.

Ukoliko dođe do zaraze glavice vanjski listovi se suše. a peteljka puca na mjestu izlaska iz kocena. Na tim se listovima formiraju 1-2 cm dugi sklerociji.Mumifikacija glave kupusa S. a u kocenu se formiraju micelij i sklerociji. sclerotiorum na kupusu uzrokuje mumifikaciju glave. . Veći broj listova otpada pa glavica poprimi dugoljast oblik. Vanjski listovi koji ne otpadnu na vrhu se suše i posive. a na donjem dijelu poprime svijetlo zelenu boju. Ukoliko je zaražen kocen dolazi do sušenja cijele biljke. simptomi se najčešće pojave pred zriobu iako je do zaraze došlo znatno ranije.

a na mjestu prodora parazita nastaje vlažna trulež.Bijela trulež salate Bijela trulež salate redovito se javlja u plasteničkom i stakleničkom uzgoju. Na mjestu odvajanja glavice od korijena uočava se bijeli micelij unutar kojega se formiraju crni duguljasti sklerociji nepravilnog oblika. Do zaraze dolazi u zoni korjenova vrata. Na sklerocijima nastaju plodišta (apoteciji) s askosporama koje omogućuju zarazu zdravih biljaka. a ako je uzročnik S. Na sklerocijima se može razviti micelij koji također može zaraziti biljku . Glavice salate gube turgor i lako se odvajaju od korijena koji ostaje u zemlji. Ukoliko je uzročnik truleži S. Bijelu trulež salate osim Sclerotinia sclerotiorum može izazvati i Sclerotinia minor. minor sklerociji su veliki 0. sclerotiorum sklerociji su veći (3-9 mm). iako može izazvati štete i u uzgoju na otvorenom ako se ne poštuje plodored. Gljiva u obliku sklerocija može održati svoju vitalnost duži niz godina.5-2 mm.

.

Zaražene mogu biti stabljike. Budući da stabljika trune dolazi do prekida provodnih snopova i biljka se suši. listovi i mahune. a micelij se može proširiti u unutrašnjost te je u tim slučajevima i sjeme površinski zaraženo. posebice oni bliže tlu gdje je vlaga veća. a cirkulacija zraka otežana.Bijela trulež graha i graška Bolest se najčešće pojavljuje na starijim biljkama za vrijeme kišnog vremena ili u gustom sklopu. . Na zaraženim mahunama nastaju vodenaste pjege. Na površini stabljike i u njezinoj unutrašnjosti formira se bijeli micellij i sklerociji. a napadnuta mjesta postaju sluzava. Na donjem dijelu stabljike uočavaju se vodenaste pjege.

a kada se biljke razviju parazit napada korijen. U staklenicima može uzrokovati propadanje klica u tlu. . Micelijska prevlaka često pokriva površinu tla oko bolesnih biljaka. vrat korijena i stabljiku. klijanaca nakon nicanja. Na bolesnim dijelovima.Od ukrasnih biljaka najviše se javlja na lončanicama pri stakleničkom uzgoju. što ne znači da ne napada ukrasno bilje na otvorenom polju. najčešće na stabljici odmah iznad razine tla kao i na lišću koje je u doticaju sa zemljom gljiva stvara gusti bijeli splet izgrađen od epifitnog micelija.

ubikvist i polifag . paprika.Botryotinia fuckeliana (teleomorf Botrytis cinerea) . soja. rajčica. . duhan. Pred kraj vegetacije stvara sklerocije ili prezimljuje kao micelij na zaraženim biljnim dijelovima. Na sklerocijama u proljeće dolazi do stvaranja micelija s konidijama. patliđan. ili rjeđe apotecija s askokarpima. uljana repica … . suncokret. vinova loza.tijekom vegetacije gljiva razvija isključivo konidijski stadij. jagode. salata.maline.

cinerea ima različita imena: siva palež. . ali i na otvorenom prostoru. siva plijesan. Bolest koju uzrokuje B. Gljiva Botryotinia fuckeliana mnogo je poznatija po svom konidijskom stadiju (anamorfni ili nespolni stadij) a to je Botrytis cinerea.U fitopatologiji gljive se opisuju pod imenom telemorfnog ili spolnog stadija. Ukrasno bilja može biti zaraženo u staklenicima. Upravo konidijski stadij pričinjava štetu u poljoprivrednoj (biljnoj) proizvodnji. siva trulež. palež pupova i cvjetova te «rak» izboja ili stabljike.

.

.

.

Suzbijanje sive plijesni nije jednostavno obzirom da gljiva preživljava kao saprofit. Za klijanje konidija i infekciju potrebna je kap vode (navlaženi biljni organ) ili visoka vlažnost zraka (iznad 90%) i temperatura između 15 i 20ºC. U literaturi se navodi da konidije klijaju u širokom rasponu temperatura od 1 . hormoni rast i dr. Klijanje spora potiču različite kemijske tvari koje se nalaze u kapima vode kao što su šećeri. a to znači uništavanje zaraženih biljaka ili biljnih dijelova. Preporučuje se uklanjanje izvora zaraze.Infekcija osjetljivih biljaka nastaje kroz prirodne otvore ili rane.30ºC. agrotehničke mjere i primjena fungicidnih pripravaka daju dobre rezultate. vrlo brzo napada biljne organe i za kratko vrijeme stvara obilje konidija koje se lagano raznose zračnim strujanjima. gerberi na pr. Rezano cvijeće (ruže. kontrola okolinskih uvjeta(u staklenicima). Fitosanitarne mjere. aminokiseline.) skladištiti (čuvati) suho na odgovarajućoj temperaturi uz obvezno prozračivanje kako pri skladištenju tako i tijekom transporta. organske kiseline. Preventiva ne može spriječiti pojavu bolesti iako u integriranim mjerama suzbijanja ima važnu ulogu. .

benzimidazol. S druge strane B. . ali rezultati nisu za sada zadovoljavajući. cinerea stvara patotipove otporne na neke fungicide (npr. U novije vrijeme se istražuje mogućnost korištenja bioantagonističkih gljiva (Trichoderma harzianum) za kontrolu B.Kemijska kontrola bolesti može biti otežana s jedne strane zbog moguće fitotoksične reakcije koja je specifična zaneke vrste cvijeća.dicarboximid) za relativno kratko vrijeme što čini njihovu primjenu neučinkovitom i skupom. cinerea. odnosno neke kultivare (sorte).

.

.

.

Siva plijesan rajčice Botrytis se u našem klimatu na rajčici javlja kod uzgoja u zaštićenom prostoru. na mjestu zakinutih zaperaka u obliku nekroza eliptičnog oblika sive boje.). Povećana vlaga zraka. Rasad rajčice može biti napadnut već u klijalištu. zakidanja zaperaka i sl. ožiljci nastali prilikom berbe. neopreznog zalijevanja. Na presađenim biljkama napad se najčešće uočava na stabljici. . niže temperature i pojačana gnojidba dušikom uvjetuju razvoj biljaka osjetljivih na sivu plijesan. oštećenja od vjetra. Gljiva prodire kroz oštećena mjesta (ubodi insekata.

"Srebrnasta pjegavost plodova" nastaje kao rezultat zaraze jednom jedinom sporom B. .Idealno mjesto za razvoj gljive su dijelovi cvijeta (latice) nakon cvatnje. cinerea. Ovaj tip bolesti ne utječe na kvantitet prinosa već na njegov kvalitet. tkivo ploda oko peteljke se razmekša i plod otpada. Infekcija može nastati i na mjestu gdje je plod pričvršćen za peteljku (javlja se vlažna trulež koja zahvaća veći dio ploda ili cijeli plod. Infekcija nastaje dok su plodovi još zeleni. a srebrnkaste pjege su u promjeru 2-3 mm. U sredini pjega nastaje jedva vidljiva nekroza okružena izblijedjelim tkivom. Pjege se ne povećavaju niti se stvara prevlaka. a na plodovima se javlja sivo smeđa prevlaka).

original original .

.

.

Prvo tretiranje treba obaviti već u cvatnji. posebice zaražene. • Vrlo je važna regulacija temperature i vlage u tlu i zraku. • Zemlju za uzgoj rasada kao i onu u plastenicima i staklenicima sterilizirati. • Biljne ostatke. . Sorte grmolikog rasta osjetljivije su napad Botrytisa (mikroklimat u nasadu). • Od fungicida za zaštitu se mogu koristiti fungicidi na osnovi iprodiona i vinklozolina. odlagati na udaljena mjesta jer su izvor zaraze.• Od mjera zaštite značajno je za podizanje staklenika izbjegavati mjesto gdje je visoka relativna vlaga zraka.

propadanje klijanaca .Siva plijesan paprike .ac.najveći broj zaraza se ostvaruje kroz ozljede agritech.tnau.edu .illinois.in ipm.optimalne temperature za razvoj bolesti 17-23 C i visoka RVZ .vodene pjege na listovima .na plodovima vodene pjege koje se brzo povećavaju i postaju sivo smeđe .

original .

com web2.com www.apsnet.mb.ca www.gov.flickr.com original .growingproduce.

org .uoguelph.ncsu.edu original www.ionopsis.apsnet.ca www.com www.www.ces.

.

albo-atrum i V. konidije su jedno ili dvostanične . dahliae – simptomi su isti. konidiofori su razgranati i dugi.traheoverticilioze .nema poznat spolni stadij .micelij je bijele boje.zemljišni.krumpir. rajčica. paprika. razlike u morfološkim i kulturalnim karakteristikama .optimalne temperature tla za razvoj oko 25°C (13 do 30°C) Vertcillium albo-atrum .patogenost mu je veća u odnosu na V. krastavac .Verticillium vrste . dahliae .relativno mali broj domaćina (vrlo značajni su hmelj i lucerna) .ne stvara mikrosklerocije . patliđan. fakultativni i polifagni paraziti .V.

ncsu. jednostanične.1 mm) se mogu održati u tlu do 15 godina .hijalini micelij.širok krug domaćina (350 vrsta iz 160 rodova) .Vertcillium dahliae .cals. slabo razgranati konidiofori www.mikrosklerocije (0. rijetko dvostanične konidije.edu .

zaraženi gomolji (krumpir) .nekrotične lezije (“V” – rajčica) .nekroza provodnih snopova .edu Simptomi: .fr ohioline.inra.izvor zaraze: biljni ostatci u tlu.osu. žućenje lišće i venjenje (vene dio biljke ili cijela biljka) .gubitak turgora.www.

on.ca .omafra.www.gov.

org greenspade.www.com www.bc.apsnet.gov.ca .agf.

hdc.uk .org.www.

cvjetovi. peteljke i stabljika .prvi simptomi uočavaju se 10 do 15 dana nakon zaraze na starijim listovima.uzročnik baršunaste plijesni rajčice .na licu lista vide se svijetlozelene do žute pjege nepravilnog oblika. a mogu biti zaraženi plodovi. a na naličju maslinasto-zelena baršunasta prevlaka (konidiofori i konidije) .listovi se suše.Passalora fulva (Mycovellosiella fulva. a zatim se šire na mlađe .ozbiljan problem u uzgoju u zaštićenim prostorima. divlje vrste rajčice su otporne na ovog patogena Simptomi .poznat mu je samo nespolni stadij . Cladosporium fulvum. cijela biljka može ostati bez lišća . javlja se i na otvorenom .najčešće zaražava listove rajčice.domaćini su mu vrste iz roda Lycopersicon. Fulvia fulva) .

.

zaraženo može biti i sjeme na kojem se uočavaju pjege smeđe boje .iz zaraženog sjemena formiraju se zaražene biljke .. zaraženi cvjetovi se suše i otpadaju .na plodovima nastaju tamne pjege nepravilnog ruba (mogu biti vrlo velike) .do zaraze cvijeta dolazi preko tučka ili prašnika.zaraza zelenih i zrelih plodova je moguća uz peteljkovinu ili na mjestima oštećenja ploda .

dezinfekcija prostora. iznošenje biljnih ostataka.prozračivanje. tolerantne/otporne sorte i hibridi.parazit egzistira na 4 do 32°C .com .temperatura i vlaga od posebnog su značenja za razvoj bolesti .iz vegetacije u vegetaciju prenosi se zaraženim biljnim ostatcima.. zaraženim sjemenom ili ostaje na armaturi plastenika/staklenika .infekcije ne nastaju na RVZ <60% . fungicidi . 22 C uz RVZ 90-95%) rmsjr.infekcije 10-27 C (opt. ne pregust usjev.gljiva stvara patotipove Zaštita: .

uzgoj u zaštićenim prostorima (češće) i na otvorenom foto original .Erysiphe cichoracearum foto original Krastavac foto original .

rajčica. salata. … .domaćini: krastavci. menta. suncokret.) Begonija Erysiphe cichoracearum Erysiphe polygoni Oidium begoniae Erysiphe cichoracearum Erysiphe communis Erysiphe polygoni Erysiphe cichoracearum Erysiphe galeopsidis Erysiphe polygoni Sphaerotheca macularis Dalija Mentha Helianthus annuus Erysiphe cichoracearum Sphaerotheca fuliginea Leveillula taurica . hibiskus. verbena.na mnogim domaćinima pepelnicu mogu izazvati i druge gljive (Sphaerotheca fuliginea. božićna zvijezda. jaglac.. gloksinija. dalija. bundeve. Oidium sp. gerber. tikve. paprika. E. polygoni i dr. begonije.. lubenice. mak.

razvoj konidija ograničen je vrlo visokim temperaturama (iznad 32 C).unutar vrste postoji veći broj varijeteta .crni loptasti kleistoteciji se na nekim domaćinima razvijaju relativno rijetko.oidije ostaju klijave 7 do 8 dana na tlu i dijelovima staklenika/plastenika .ispod prevlake uočava se promjena boje.. rijetko 4 jednostanične ovalne askospore . peteljkama i stabljikama . nastaju pojedinačno ili u grupama .izvor zaraze su konidije (oidije) i kleistoteciji s askusima i askosporama . jako napadnuto lišće može potpuno požutjeti i osušiti se .obligatni parazit . na nekim domaćinima njihov razvoj potpuno izostaje dok se na nekim domaćinima formira razmjerno velik broj ovih plodišta.gusta prevlaka brašnasto bijele boje na licu i naličju listova. optimalne temperature su oko 23 C .razvija se pri vlazi zraka većoj od 20% (optimum 65 do 85%) .mnogi korovi su domaćini ovoj gljivi i izbor zaraze za kultivirano bilje .u kleistoteciju nastaje veći broj askusa (> 10) s 2-3.

dk .plante-doktor.www.

carb.umd.plante-doktor.www.umbi.edu www.dk .

bc.gljiva subtropskih i tropskih područja (kod nas je česta u Dalmaciji) www. nije oštro ograničena od zdravog dijela . rajčica.Leveillula taurica (Oidiopsis taurica) .polifag (zaražava više od 1000 biljnih vrsta) .bc.ca . vise na biljci www. artičoka .ca . prljavo bijele boje . a na licu se uočava promjena boje (mrlje) u svjetlo zelenu do žutu. uvijaju se. patliđan.ne napada plodove i stabljike .prevlaka je rjeđa nego kod drugih pepelnica.gov.agf.agf. djelomično ili potpuno se osuše.paprika.za razliku od drugih pepelnica prevlaka nastaje na naličju listova.agf.zaraženi listovi požute.ca www.gov.bc.u centru pjega uočava se nekroza .obligatni parazit .gov. ružmarin.

inkubacija traje 18-21 dan .konidije raznose vjetar (zračna strujanja) i radnici na svojoj odjeći i rukama .gov.osjetljiviji su donji listovi i starije biljke .ca Konidiofori i konidije (oidije) www.bc.plantmanagementnetwork.org .agf.www.

gov.bc.ca .www.agf.

kasnije pepeljastosive pjege.Leptosphaeria maculans (anamorf Phoma lingam) - - - - raširena je svuda u svijetu i ozbiljna je bolest biljaka iz porodice Brassicaceae može se vrlo brzo proširiti na polju do zaraze može doći od faze klijanaca pa tijekom cijele vegetacije može preživjeti do 5 godina na sjemenu i 3 godine na zaraženim biljnim ostatcima pojava u klijalištima – rezultat sjetve zaraženog sjemena tijekom klijanja i nicanja zaražava hipokotil i kotiledone (blijedo zelene. piknidi se formiraju tek kada se tkivo osuši) gljiva može prodrijeti duboko u stabljiku i izazvati pucanje tkiva i . zaraza prelazi na korijen koji pocrni. piknidi). a biljčica propada na korijenu se formiraju piknidi koji su izvor zaraze za druge biljke nakon presađivanja parazit napada stabljiku (sivkaste pjege purpurnog ruba.

na sjemenu piknidi.edu www.ncsu.fr .prenosi se sjemenom i zaraženim biljnim ostatcima .piknidi nastaju na biljnim dijelovima. a piknospore nošene vodom izvor su zaraze www. u www..ipm.inra.umassvegetable.org sjemenoj ovojnici spavajući micelij .

Phoma) s piknidima i konidijama (piknosporama). Pseudoteciji Askospore Konidije . Coelomycetes. • Micelij je kod oba stadija višestaničan.• L. Loculoascomycetes. maculans (Ascomycota. Sphaeropsidales. • Nespolni (anamorfni) stadij je Phoma lingam (Deuteromycota. Leptosphaeria) je teleomorfni stadij gljive u kojemu nastaju pseudoteciji s askusima i askosporma.

.

autoecijska hrđa .Uromyces appendiculatus . 16 do 25 C .uredosorusi – smeđe boje.teleutosporuse klijaju u bazid s bazidiosporama – one obavljaju infekciju graha .velik broj uredo generacija može dovesti do sušenja lišća i manjeg prinosa . veći broj uredosorusa formira se za vlažnog vremena .napada list.uzročnik hrđe graha .uredospore klijaju ukoliko je list vlažan barem 8 sati uz temp.tijekom vegetacije uredosorusi postaju teleutosorusi (crne boje) .teleutosorusi prezimljavaju na zaraženim biljnim ostatcima . oko njih je tkivo svijetložute boje.na naličju listova nastaju ecidiji s ecidiosporama . rjeđe na stabljici i mahunama.kasnije u proljeće na naličju lista nastaju bijele ecidije (poput bijelih prištića) – najčešće ih nema puno i prođu nezapaženo .uredospore raznosi vjetar do 1 km i obavljaju ponovne infekcije . nastaju na listu.ecidiospore zaražavaju listove graha i nastaju uredosorusi s uredosporama . rjeđe stabljike i mahune .

teleutosorusi s teleutosporama commons. ispod 15 i iznad 28°C .www.poljoberza.klijanje uredospora je značajno manje na temp.org www.net .apsnet.org ecidije .wikimedia.

teleutospore .

www.ndsu.edu .ag.

es .Colletotrichum lindemuthianum . postaju uglate. Na lišću nastaju tamnosmeđe ovalne pjege.razvoju bolesti pogoduje vlažno prohladno vrijeme.parazitira sve nadzemne dijelove biljaka . Na hipokotilu nastaju duboke smeđe lezije i biljka može propasti. obrubljene lisnim žilama.asturias.iz godine u godine prenosi se zaraženim biljnim ostatcima i zaraženim sjemenom . tematico. visoka zračna vlaga i povremene oborine Biljke izrasle iz zaraženog sjemena imaju tamna udubljenja na kotiledonima.u nasadu se širi s bolesnih na zdrave biljke zračnim strujama i vodom (kišnim kapima) .javlja se svugdje u svijetu gdje se uzgaja grah izuzev u suhim vrućim područjima . koje kasnije.

forestryimages. .org Simptomi se očituju na lisnim peteljkama i stabljici u obliku duguljastih tamnih pjega.

umassvegetable.org www.bitkisagligi. okrugle ili ovalne. www.bitkisagligi.net .net www. U sredini su smeđe. s crvenkastim rubom.Na mahunama su pjege male.bitkisagligi.net www. a vremenom se povećavaju.

u optimalnim uvjetima 4-5 dana. Na kotiledonima nastaju acervuli iz kojih konidije obavljaju sekundarne infekcije. Da bi nastala infekcija potrebna je relativna vlaga 95% ili kiša. Optimalne temperature su od 16 do 18 C. Gljiva može prezimjeti na zaraženim biljnim ostacima. ali taj način prezimljenja manje je važnosti.Biologija Parazit se prenosi u unutrašnjosti i na površini sjemena Micelij koji se nalazi u sjemenu ulazi u kotiledone. . Inkubacija je kratka. na kojima nastaju plodna tijela (acervuli). na taj način nastaju sekundarne zaraze. Kiša i vjetar omogućavaju širenje konidija.

edu .ag.www.ndsu.

u nekim zemljama preporučuje se karbendazim i fungicidi na osnovu bakra . pri završetku cvatnje i prema potrebi u vrijeme punjenja mahune . trogodišnji plodored -sijati treba tretirano sjeme -sjemenski usjevi se mogu zaštititi prskanjem početkom cvatnje.Zaštita -sjeme treba uzimati sa zdravih usjeva. jer fungicidi koji se koriste u nas ne daju sigurne rezultate -nakon žetve treba spaliti biljne ostatke -treba uvesti dvogodišnji.

a kako podnosi više temperature od P. Izraelu. razvija se cijelog ljeta i može uzrokovati defolijaciju rajčice.koncentrična pjegavost lišća rajčice i krumpira • Na rajčici je poznata u svim uzgojnim područjima • Ekonomski je veoma štetna u pojedinim područjima SAD-a (Virginia. Australiji. Italiji i Engleskoj. solani manje je osjetljiva na nižu relativnu vlažnost zraka od Phytophtora infestans. .ALTERNARIA SOLANI • . Pennsylvania). • Bolest se javlja u humidnim ali i u semiaridnim područjima. infestans. • Ipak A. gdje su rose česte i osiguravaju dovoljno vlage za razvoj gljive.

org .edu apsnet. lišću i plodovima u bilo koje vrijeme vegetacije. Na njima se uočavaju smeđe. patlidžan i papriku. a preživjele biljke će zaostajati u rastu. malo udubljene pjege koje prstenasto obuhvaćaju struk. a mogu zahvatiti cijelo područje između dva nodija. A. umext.maine. solani parazitira također krumpir. Unutar većih pjega vide se karakteristični koncentrični krugovi. te neke korovne vrste iz porodice Solaneceae.• Simptomi se mogu javiti na stabljikama. • Ukoliko se bolest javi u stadiju klijanaca dio biljaka će propasti.

horticulturetalk.wordpress. Jako zaraženi listovi s vremenom posmeđe i otpadnu. ali se unutar njih uvijek vide pojedinačne pjege. bolest može izazvati defolijaciju i smanjuje broj i veličinu plodova. Pjege brzo rastu. a tkivo oko njih poprima žutu boju. Ukoliko se na listovima razvije više pjega one se spajaju u veće nekrotične površine. te na kraju mogu doseći veličinu 1 do 1.org . dobivaju manje ili više okrugao oblik s više koncentričnih krugova. Nekontrolirana.5 cm.• Na starijim listovima prvo se vide malene smeđe-crne pjege nepravilnog oblika.com apsnet.

tnau. lapovima i peteljkama ploda. a za toplog i vlažnog vremena prekriveno je gustom tamnom prevlakom od konidiofora s konidijama. agritech.ac.in . smeđe do crne boje s koncentričnim krugovima. Većina jače zaraženih plodova otpada. a prinos može biti umanjen za 30-50%. Pjege na plodovima su udubljene. veličine oko 3 cm. a pjege se javljaju i na čaški. Unutar njih tkivo postaje kožasto. Do zaraze u pravilu dolazi u zoni peteljke.• Plodovi bivaju zaraženi dok su još zeleni ili tijekom sazrijevanja.

org .apsnet.

org .ipmimages.www.

Konidije A.• Prenosi se zaraženim sjemenom ili biljnim ostacima. solani . patliđan i neke korovne vrste). Primarne infekcije omogućuju konidije formirane na sjemenu ili pri poviljnim okolišnim uvjetima na ostacima iz prošle vegetacije. Također se može održati na samonikloj rajčici i na drugim biljkama iz porodice Solaneceae (krumpir.

ippc.prve pjege na donjem lišću.na gomoljima se vide udubljene tamne pjege oštro plant-disease. kasnije postaju smeđe do crne. u početku su 1-2 mm.orst.uconn. žućkaste.edu odjeljene od zdravog dijela .edu plantpath. okrugle do eliptične s koncentričnim krugovima . oštro ograničene od zdravog dijela.hort. listovi se suše i ostaju na stabljici .pjege se povećavaju.wisc.edu Krumpir .

. odabirući one s kraćom karencom. • Iako se Alternaria vrste teško suzbijaju fungicidima mogu se primjeniti fungicidi za suzbijanje plamenjače. • Važna mjera borbe je i dovoljno širok plodored. U tu je svrhu neophodna i sterilizacija tla u klijalištima. te suzbijanje samonikle rajčice i korovnih vrsta koje su alternativni domaćini ovoj gljivi.• Najznačajnije mjere borbe su sjetva zdravog i tretiranog sjemena tolerantnih kultivara iz kojih će se proizvesti zdrav rasad.

F. verticillioides i neke druge vrste) izazivaju različite tipove bolesti na povrću. oxysporum. solani.sp. . Trulež gomolja krumpira izaziva nekoliko Fusarium vrsta. F. Vlažni uvjeti u polju pogoduju razvoju bolesti. a loši uvjeti skladištenja pospješuju razvoj bolesti. zatim F. Do zaraze dolazi u polju na mjestima oštećenja gomolja.Fusarium vrste na povrću Fusarium vrste (prije svega različite f.

s malim smeđim pjegama između glavnih žila lista. osobito u području nodija .korijenje je djelomično tamno i odumrlo. eumartii . plavkaste ili ružičaste nakupine konidija .zaraženi gomolji se mumificiraju .F.zaraza se redovito javlja u skladištu. gomolj poprima smeđu boju.izaziva suhu trulež gomolja .zaraza se širi s pupčane strane i zahvaća veći dio gomolja.tkivo kore podzemnog dijela stabljike krastavo je trulo . prevučena plavkastim micelijem . coeruleum .sp.lišće zaraženih biljaka poprima žućkastu boju. provodno tkivo korijena i stabljike je tamno .na presjeku stabljike vidi se posmeđenje srži.na tim mjestima pojavljuju se bjelkaste.u trulom tkivu gomolja katkad nastaje šupljina. postepeno se suši i nabora . solani f. a trulo tkivo posmeđi i bora se Fusarium solani var. biljke venu .

a zaražene biljke pokazuju lagano uvijanje. žućenje lišća i gubitak turgora .tkivo kore podzemnog dijela stabljike razoreno je.provodni snopovi podzemnog dijela stabljike su posve smeđi i ispunjeni micelijem gljive .provodni su snopovi gomolja smeđi. a saditi samo zdrave gomolje . a korijenje tamno i djelomično odumrlo .gomolj treba skladištiti na temperaturi oko 4 C. a najkasnije četiri sata nakon nastalog oštećenja gomolje sjemenskog krumpira treba tretirati .Fusarium oxysporum .neposredno nakon vađenja.biljke venu Zaštita .

edu www.cornell.oregonstate.oregonstate.edu www.ohioline.edu .edu vegetablemdonline.science.science.ppath.osu.

za toplih dana napadnute biljke gube turgor.može preživjeti u tlu i na 90 cm dubine -za razvoj zahtjeva visoke temperature tla (optimalne 26 do 28 C).Rajčica Fusarium oxysporum f. sp. .parazit zatvara provodne snopove te na taj način onemogućuje normalan protok vode zbog čega biljka vene Biologija Gljiva može preživjeti dugi niz godina u tlu u obliku hlamidospora .u zoni korjenovog vrata se razvijaju konidije i hlamidospore odakle se vodom za navodnjavanje šire od biljke do biljke . lycopersici Simptomi -mlade biljke dobivene iz zaraženog sjemena brzo propadaju bez nekih vidljivih vanjskih simptoma . a obično i venu nakon zametanja prvih plodova -ako stabljiku takve biljke presiječemo vidjet će se provodni snopovi tamne boje . lišće žuti .biljke zaražene iz tla svijetle između glavnih žila.

osu.edu original original .ohioline.

uzgojem u hidroponu original . sadnja otpornih sorata ili hibrida. plodored.dezinfekcija tla. cijepljenje na podloge koje su otporne prema parazitima koji napadaju korijen.Zaštita .

provodni snopovi smeđe boje. oxysporum .različite f. F.Krastavci.traheofuzarioze – začepljenje provodnih snopova.sp.edu www. dinje. venuće biljaka. gubitak turgora. propadanje čitavih biljaka aggie-horticulture.info . lubenice .tamu.hydroponicsworld.

gov.ca www.on.omafra.omafra.on.on.omafra.gov.www.ca .ca www.gov.

a preko noći biljke se oporave .naseljava provodne snopove – venuće . rajčica.ako se gomolj presječe i stavi se u komoru na 24-48 sati pojavljuje se žućkasti iscjedak .aerobna. u unutrašnjosti vide se nekroze provodnih snopova (smeđi prsten). lišće postaje žuto i gubi turgor. patliđan) Simptomi: .ako se zaraženi gomolji posade oni brzo trunu. kada se stisne izlazi eksudat .parazitira oko 200 biljnih vrsta (krumpir.promjene boje na lišću. turgor se gubi prvo za najtoplijih dijelova dana. a ako se iz njih razvije nova biljka ona je također zaražena .nakon nekog vremena biljke propadaju . neke gljive izazivaju pojavu smeđeg prstena. nesporulirajuća. ali ne i sluzi .prizemni dio biljke posmeđi. Gram-negativna bakterija . paprika.Ralstonia solanacearum .gomolj izvana izgleda zdrav.

a Ralstonia ne .plantmanagementnetwork.simptomi na gomoljima koje izaziva R.org agroatlas. solanacearum vrlo su slični onima koje izaziva Clavibacter michiganensis.ru . michiganensis izaziva uvijanje listova prema licu plojke i nekrozu rubova lista. ali C.

org apsnet.apsnet.edu apsnet.ufl.org edis.ifas.edu .ufl.ifas.org erec.

ncsu.Izvori zaraze: oruđe i alati tlo presadnice korovi www.edu/course/ .cals.

org www.ufl.plantpath.edu infonet-biovision.org .forestryimages.ifas.ufl.ifas.edu plantpath.

ali je unutrašnjost razmekšana i žućkaste boje .gubitci mogu biti i veći od 70% Simptomi: na listovima.zaražen je dio biljke ili cijela biljka .za vlažnog i toplog vremena stvara se iscjedak (eksudat) .izvor zaraze su sjeme (presadnice) i zaraženi biljni ostatci (bakterija u njima preživi do 3 godine) . suše se . stabljikama i plodovima .na stabljikama i peteljkama nastaju dublje ranice u obliku malih pukotina .zaraze nastaju korz oštećenja na biljci . peteljkama listova i cvjetova.Clavibacter michiganensis subsp. michiganensis .uzročnik bakterijskog venuća rajčice . venu.pjege na listovima koji žute.eksudat je također izvor novih zaraza .ako je plod zaražen kroz peteljku nema vanjskih simptoma.na plodovima nastaju žutobijele pjege s bradavičastom smeđom sredinom – izgled ptičjeg oka .

original original original .

original .

on.org .ca omafra.forestryimages.org omafra.gov.www.on.eppo.ca photos.gov.

.

od klijanja sjemena. P. ultimum. irregulare. P. vexans.ako zaraza nastupi tijekom nicanja klica propada u tlu -prizemni dio stabljike potamni i sasuši se (sušenje napreduje prema korijenu i prema listu) . graminicola. P. tijekom nicanja do formiranja 1-3 lista (za biljke starije od 1-2 mjeseca ova gljiva je praktično bezopasna). polifagne gljive.propadanje je brzo pri većoj vlažnosti i temperaturi (biljke jednostavno istrunu i nestanu) . P. uvjeti za klijanje i nicanje!!! . rostratum).Pythium vrste ( uzročnici paleži klijanaca ili polijeganja nasada) rodu pripada više od 125 vrsta (P. splendens. žive u tlima bogatim organskom tvari -do zaraze dolazi u najranijim stadijima razvoja. P.

Pythium na duhanu .

dinja ječam grah šećerna repa .

dobro razgranat . spajanjem jezgara nastajanje zigota .intercelularni ili intracelularni ..vanjski ili epifitni i unutarnji ili endofitni. jednostaničan.nespolno razmnožavanje .u kontaktu s oogonijem anteridij stvara kličnu cijev koja prodire u oogonij.na jedan oogonij nastaje 15 do 25 anteridija .oospora je krajnji rezultat spolnog razmnožavanja .dvije vrste micelija .konidija koje u vlažnoj sredini kliju u micelij .micelij je bijele boje. jezgra iz anteridija prelazi u oogonij.u kapi vode sporangiji daju zoospore (bubrežastog oblika s dvije flagele) .spolno razmnožavanje je oogamija (kopulacija anteridija i oogonija) . jednostaničan .endofitni micelij .

.

. a lukovice se potapaju u otopinu 15-20 min.Mjere zaštite: .prozračivanje .3% otopina Previcura ili Trepaka.tretiranje sjemena kao dodatna mjera .higijena .sterilizacija supstrata za uzgoj presadnica (vodena para ili kemijski pripravci) . za lukovice cvijeća može se koristiti 0.bolesne biljke odstraniti i spaliti .izbalansirana ishrana .tretiranje presadnica fungicidima nije dozvoljena u RH.biološki fungicidi .

Rhizoctonia solani • vrlo raširena parazitna vrsta na različitim biljkama. osobito je štetna kada se javlja kao parazit mladih biljaka: palež klijanaca. Pelargonium i dr. Saintpaulia jonata (afrička ljubica). trulež korijena. Euphorbia pulcherima (božična zvijezda). štete ponekada mogu biti ekonimski značajne • gljiva zaražava biljke u različitim stadijima razvoja. Gerbera jamesonii.(zvončić). Campanula sp. . palež stabljike • javlja se na mnogim lončanicama: Begonia sp.

com .wikia.• simptomi polijeganja nasada: stabljičice potamne na razini tla dobijajući izgled končića i iskrivljene su • trulež korijena prepoznaje se po blagim smeđim pjegama koje se ne vide na razvijenijim biljkama kada trulež zahvati tkivo http://vegetablemdonline.cornell.ppath.edu http://gardener.

ali i prozračnim tlima s niskom razinpm CO2 http://www.wisc. svjetlosmeđe boje i granaju se skoro pod pravim kutem i to u blizini septe • u nekim slučajevima gljivva stvara sklerocije • pojava i intenzitet bolesti ovise o domaćinu i okolinskim uvjetima • parazit se najbolje razvija u vlažnim i toplim tlima (17 .edu .plantpath.26 C).• hife su relativno široke.

• Mjere zaštite su jednake za sve zemljišne gljive. 0.4%/ 15 min. za dezinfekciju lukovica cvijeća mogu se koristiti Kidan ili Lupo (iprodion) u konc. .

Verbena hybrida • gljiva napada korijen. kod mladih biljaka zaražen je cijeli korijen zbog čega biljke propadaju.THIELAVIOPSIS BASICOLA (sin. Euphorbia pulcherima. Cyclamen pesicum (sobna ciklama).. velike štete mogu nastati na mladim biljkama i u proizvodnji preijesadnica • važniji domaćini: Begonia sp. Pelargonium hortorum. kod razvijenih biljaka oboli samo dio žila (pocrne i trunu) ali biljke prežive napad parazita . Chalara elegans) • raširen parazit na povrću i cvijeću • biljke zaražava u različitim fazama razvoja. Gerbera jamesonii. Fuchsia hybrida.

plante-doktor.ch http://www.dk .http://www.news.admin.

pH 7 ili malo viši. a micelij (tzv.dk . saprofitska faza) neograničeno dugo • uvjeti za razvoj gljive : 70%> vodnog kapaciteta tla.plante-doktor.• parazit ima dvije vrste micelija: epi.i endofitni micelij i dvije vrste spora: • mikro konidije ili endokonidije • makrokonidije ili hlamidospore • u tlu su hlamidospore vitalne do 5 godina. temperatura između 13 i 17 C • Mjere suzbijanja kao i za druge zemljišne gljive http://www.

Fagus/bukva. lišće gubi turgor i izboj se suši • palež na rubovima lišća je karakterističan znak.PHYTOPHTHORA RAMORUM (plamenjača ili palež) • novi parazit u Rh na ukrasnim vrstama (Rhododendron/azalea. Kanadi i 15-tek europskih zemalja uključujući Hrvatsku • simptomi na granama su tamne pjege. Castanea/kesten) • parazit je utvrđen u SAD. Camellia. Syringa/jorgovan) • utvrđen je i na drveću (Quercus/hrast. na kraju oboli cijeli list i on otpada . Viburnum/bekovina.

Novak .Foto: A.

org http://www.• micelij je jednostaničan i intercelularan • u nespolnom razvoju gljive razvijaju se zoosporangiji sa zoosporama.forestresearch.jgi-psf.uk .plantmanagementnetwork.org http://www.gov. oospore kao spolne strukture nisu nađene • parazit se održava u formi hlamidospora (nastaju fragmentacijom micelija) što nije karakteristika vrsta roda Phytophthora http://genome.

• zaraza nastaje kroz puči ili direktnim probijanjem kutikule. kontrola pri uvozu . vlažno biljno tkivo i temperaturo 20 C • širi se zaraženim sadnim materijalom. alatu i dr. česticama zemlje na obući. • Mjere suzbijanja: uništavanje izvora zaraze. za infekciju je neophodna visoka RVZ. vodom za zalijevanje.

latice • simptomi na lišću su tamnocrvene. cvjetne stapke. čaške. kasnije tamnosmeđe pjege.PERONOSPORA SPARSA (plamenjača ruže) • plamenjača ruže je opće proširena bolest a napada sve sorte i uzgojne tipove ruža • pretežito napada lišće. ponekada je lišće žuto s malonormalno zelene boje • na naličju lišća je bjeličasta prevlaka od konidiofora i konidija. ali zaraziti može stabljike (zelene). oospore nastaju u zaraženom lišću .

edu .orst.http://plant-disease.ippc.

• izvori primarnih zaraza su oospore. dormantni micelij prezimljuje u zaraženim stabljikama • uvjet za infekciju je RVZ barem 85%. optimalna temperatura 18 22 C • konidije na visokim temperaturama (27 C) propadaju tijekom 24 sata • na plamenjaču su više osjetljive ruže u staklenicima/plastenicima (mikroklima!) Mjere suzbijanja: u zaštićenim prostorima regulacija temperature i vlage bolesne ruže temeljito orezati primjena fungicida nema dozvolu u RH .

cvjetne pupove. Novi izboji (grane) mogu biti zaraženi micelijem koji je prezimio između listića spavajućih pupova. čašku i latice. cvjetne stapke.Sphaerotheca pannosa var. . rosae Simptomi su najkarakterističniji na lišću premda gljiva napada i stabljiku dok ne odrveni.

Šire se zračnim strujanjima te uz povoljne okolinske uvjete osiguravaju mnogobrojne sekundarne infekcije. a za klijanje konidija 21ºC.Micelij prekriva manje ili veće površine lista koji se uvija i deformira. Optimalna temperatura za rast micelija je 18-25ºC. Pri jakom napadu pepelnice lišće se suši i otpada. . U staklenicima i područjima s toplijom klimom micelij i konidije su trajni izvori infekcije. a nastaju u kraćim nizovima na konidioforu. Istovremeno potrebna je visoka relativna vlažnost zraka između 97 i 99%.. Konidije su propagativne spore. Formiranje kleistotecija nije redovito zbog čega oni nemaju značajnu ulogu u epidemiologiji bolesti.

Na otvorenom treba ukloniti izvor zaraze. .Suzbijanje pepelnice ruža najsigurnije je kombinacijom profilaktičnih i kemijskih mjera. To znači orezati ruže. pokupiti i uništiti otpalo lišće kao i odrezane dijelove biljke. U stakleniku treba regulirati vlažnost zraka i temperaturu kako bi uvjeti za klijanje konidija i infekciju bili nepovoljni. Prema nekim istraživanjima sorte s debljom kutikulom ispoljavaju veći stupanj otpornosti prema pepelnici. Fungicidne pripravke treba koristiti ako okolinski uvjeti favoriziraju razvoj parazita. One se ponešto razlikuju pri uzgoju ruža u stakleniku i na otvorenom. Međutim ona nije trajna obzirom da se formiraju novi agresivniji patotipovi gljive. Čime se uoče prvi simptomi treba koristiti fungicide. Tretiranja treba ponavljati svakih 6-7 dana odnosno dok god postoji opasnost od zaraze. Nove sorte su otpornije. a nekoliko ima vrlo visoku otpornost. Otpornost sorata je različita. Primjeniti se mogu preventivno (fungicidi s površinskim djelovanjem) ili sistemični fungicidi.

.

.

.

BOTRYTIS CINEREA - siva plijesan - ubikvist i polifag - maline, jagode, vinova loza, rajčica, paprika, patliđan, salata, suncokret, soja, duhan, uljana repica … - tijekom vegetacije gljiva razvija isključivo konidijski stadij. Pred kraj vegetacije stvara sklerocije ili prezimljuje kao micelija na zaraženim biljnim dijelovima. Na sklerocijama u proljeće dolazi do stvaranja micelije s konidijama, ili rjeđe apotecija s askokarpima.

Ukrasno bilja može biti zaraženo u staklenicima, ali i na otvorenom prostoru. Bolest koju uzrokuje B. cinerea ima različita imena: siva palež, siva plijesan, siva trulež, palež pupova i cvjetova te «rak» izboja ili stabljike.

Oboljeti mogu skoro svi dijelovi biljke, a simptomi ovise o domaćinu i organu biljke koji je zaražen. Oni variraju od pjega na lišću, laticama, braktejama (na pr. kod ruža, pelargonija, božićne zvijezde, ciklama) do truljenja, paleži ili «raka» na stabljikama (na pr. kod pelargonija, hortenzija, perzijske ruže, božićne zvijezde, kalanhoe, ruže). Na infekciju posebno je osjetljivo oštećeno tkivo kao i ono koje fiziološki stari. Formiranje obilne, sive, pahuljaste prevlake na zaraženim biljkama tipičan je i lagano prepoznatljiv simptom. Prevlaka se razvija pri visokoj zračnoj vlazi, a sastoji se iz vrlo dugačkih (1 – 3 mm) u gornjoj trećini razgranatih konidiofora.
U razvojnom ciklusu B. cinerea postoje još sklerociji, apoteciji s askusima i askosporama. U epidemiologiji sive plijesni stadij parazita je malo značajan i u prirodi se rijetko nalazi.

.

.

kontrola okolinskih uvjeta(u staklenicima). vrlo brzo napada biljne organe i za kratko vrijeme stvara obilje konidija koje se lagano raznose zračnim strujanjima. Suzbijanje sive plijesni nije jednostavno obzirom da gljiva preživljava kao saprofit. Preventiva ne može spriječiti pojavu bolesti iako u integriranim mjerama suzbijanja ima važnu ulogu. Preporučuje se uklanjanje izvora zaraze.) skladištiti (čuvati) suho na odgovarajućoj temperaturi uz obvezno prozračivanje kako pri skladištenju tako i tijekom transporta. agrotehničke mjere i primjena fungicidnih pripravaka daju dobre rezultate. a to znači uništavanje zaraženih biljaka ili biljnih dijelova. Rezano cvijeće (ruže. .Za klijanje konidija i infekciju potrebna je kap vode (navlaženi biljni organ) ili visoka vlažnosst zraka (iznad 90%) i temperatura između 15 i 20ºC. Fitosanitarne mjere. gerberi na pr.

cinerea stvara patotipove otporne na neke fungicide (npr. benzimidazol. ali rezultati nisu za sada zadovoljavajući. cinerea. S druge strane B.dicarboximid) za relativno kratko vrijeme što čini njihovu primjenu neučinkovitom i skupom. U novije vrijeme se istražuje mogućnost korištenja bioantagonističkih gljiva (Trichoderma harzianum) za kontrolu B. . odnosno neke kultivare (sorte).Kemijska kontrola bolesti može biti otežana s jedne strane zbog moguće fitotoksične reakcije koja je specifična zaneke vrste cvijeća.

.

.

.

rub pjrga je taman • posljedica je sušenje epidermalnog tkiva. wernsdorffiae koji uzrokuje tzv. ponekada se javlja i raspucavanje kore . palež izboja • simptomi na kori stabla ruže su žute ili crvene pjege čiji je središnji dio svjetlije boje.LEPTOSPHAERIA CONIOTHIRIUM (anamorf Coniothirium fuckelii) (obični rak ruže) • zaražava ruže pri uzgoju na otvorenom i zaštićenom (staklenici) prostoru • iz roda Leptosphaeria na ružama se javlja također L.

• u sredini pjega parazitna gljiva stvara piknide i piknospore kojima se bolest širi Plant Disease Diagnostic Clinic. Cornell University .

• zaraza nastaje uglavnom na izbojima. kontrolirati (koliko je moguće) mikroklimu u prostorima gdje se čuvaju ruže do sadnje ili prodaje . ali oboljeti mogu i litovi • infekcija nastaje kroz ozljede nastale biotskim i abiotskim čimbenicima (često su ulazna mjesta rane nakon orezivanja) • glavni izvori zaraze su zaražene sadnice i prostori u kojima se one čuvaju (okolinski uvjeti!) • Mjere suzbijanja: spriječiti ozljeđivanje biljaka.

Na naličju lista u okviru pjega formiraju se u koncentričnim krugovima teleutosorusi s teleutosporama.Puccinia horiana Simptomi se javljaju na lišću. braktejama i cvijetu. . mogu biti i malo izbočene. ponekada na stabljici. Vremenom srednji dio pjega posmeđi i nekrotizira. Na gornjoj strani lista prvo se vide malene (do 5 mm) svjetlo zelene do žute pjege . One se mogu spajati u veće nekrotizirane površine. Oni su bjeličasto-pahuljastog izgleda po čemu se bolest zove bijela hrđa.

.

U staklenicima se P. Klijanje teleutospora odvija se pri temperaturi od 4 .autoecijski (monokseni) parazit u čijem razvojnom ciklusu postoje samo dva stadija: teleutostadij (teleutosorusi s teleutosporama) i bazidiostadij (bazidi s bazidiosporama). One su vrlo vitalne pa tako na odsječenim biljkama (na lišću) mogu sačuvati vitalnost i nekoliko tjedana.23ºC (optimum 17ºC). ali pri visokim temperaturama (većim od 30ºC). vrijeme inkubacije se produžuje do 8 tjedana. čak i kada one traju kraće vrijeme. Inkubacioni period je prosječno 7 – 10 dana. . horiana održava na lišću i drugim biljnim dijelovima u formi teleutospora.

Donja (lijevo) i gornja (desno) strana lista Teleutosorusi .

Kada je bolest prisutna treba sakupljati i uništiti bolesne biljke. kao i biljne ostatke nakon završenog ciklusa proizvodnje. One se mogu potapati u toplu vodu (45 C. strobilurin). 5 min) što će inaktivirati micelij a neće oštetiti prijesadnice. triporina. U nasadima se mogu primijeniti i fungicidi) na pr. Za sadnju koristiti samo zdrave prijesadnice. Na osnovi triadimefona. Klijanje teleutospore Klorotične pjege na gornjoj strani lista krizanteme .

mucronatum je makrociklična (5 stadija u razvitku) monoksena (svi stadiji na ruži) hrđa.Phragmidium mucronatum P. P. tuberculatum su najznačajnije. . Hrđa je raširena svuda gdje se uzgajaju ruže. Simptomi se vide najviše na lišću. zatim zelenim mladim granama te čašićnim listićima. mucronatum i P.

ružičaste ili crveno-narančaste boje. Uredosorusi s uredosporama. Ecidije nastaju u grupama i imaju brašnast izgled zbog velikog broja ecidiospora. .Stadij spermagonija se obično ne primjećuje. On dolazi zajedno s krupnim narančastim ecidijama. nastaju na naličju lišća tijekom ljeta.

.

te zadržavaju klijavost samo 7 dana pri temperaturi 27ºC. Spore su osjetljive na isušivanje. . Uz prisutnost vode infekcija se ostvaruje već za 2-4 sata.U povoljnim okolinskim uvjetima nove generacije uredospora formiraju se svakih 10-14 dana. U blagoj klimi razvitak uredostadija nastavlja se i nakon ljetnih mjeseci. dok u područjima oštrije klime gljiva formira teleutosoruse s teleutosporama. stadij u kojem prezimljuje.

Teleutosorusi su slični uredosorusima. . ali su crne boje.

.

• Ruže temeljito orezati prije kretanja novih izboja kako bi odstranili izvor zaraze. • Danas u RH dozvolu za suzbijanje hrđe na ružama imaju pripravci na osnovi bitertanola (Baycor) i propineba (Antracol. Ukoliko okolinski uvjeti pogoduju parazitu suzbijanje fungicidima je neophodno. . U staklenicima spriječiti kondenzaciju jer je voda neophodna za infekcije.• Mjere suzbijanja su u prvom redu preventivne: skupljanje i uništavanje zaraženog lišća i tijekom vegetacije i pred zimu. Chromoneb).

Sedum/žednjak. najčešće su to okrugle malo uleknute tamne pjege neravnih rubova • pjege se mogu spajati u veće lezije. kada je zahvaćena glavnina lista on otpada . Ficus. Beginia.GLOMERELLA CINGULATA (anamorf Colletotrichum gloeosporioides) (antraknoza) • gljiva je parazit brojnih ukrasnih vrsta kao na pr. Anemone/vrtna šumarica. Hedera/bršljan.:Cisus/sobna lozica. cingulata antraknozu mogu uzrokovati i neke druge vrste iz rodova Glomerella/Colletotrichum • simptomi ovise o domaćinu. Dieffenbachia. Cyclemen • osim G. Dracena/zmajevac kao i cvjetajućih lončanica: Anthurium/ flamingov cvijet.

br .http://www.com.agrolink.

kamelija http://aggie-horticulture.org .edu http://www.apsnet.tamu.

ukloniti i uništiti bolesne biljke i kao dopunska mjera za velike proizvođače plodored . stres u vrijeme vegetacije doprinosi razvoju bolesti • Mjere zaštite: su preventivne jer fungicidi za ovu namjenu nemaju dozvolu. opimalna temperatura je oko 26 C. plodišta acervuli pripadaju nespolnom stadiju (Colletotrichum) i vide se u okviru pjega kao narančaste kapljice • periteciji nastaju spolnim razmnožavanjem. zalijevati u juarnjim satima.• gljiva je fakultativni parazit. za infekciju je potrebna visoka RVZ. preporučuje se smanjiti vlagu u staklenicima. vlažno biljno tkivo. kruškolikog su do okruglastog oblika s ostiolom na vrhu i djelomice su smješteni u biljnom tkivu • zaraza nastaje kroz ozljede.

utvrđena je na svim kontinentima • najčešće zaražava lišće. cvjetne i lisne peteljke. malo izdignute i nepravilne. plin etilen koji nastaje kao metabolit pospješuje proces defolijacije • na izbojima su pjege tamne . čašićne listiće i plod (šipak) • na lišću pjege 2 – 12 mm u promjeru. ali i jednogodišnje izboje. mogu biti okruglaste do nepravilne. neravnog ruba (kao da su izvućene niti što daje „zvjezdast“ izgled) • razvojem bolesti lišće žuti i otpada. ponekada tkivo puca .DIPLOCARPON ROSAE (anamorf Marssonina rosae) (zvjezdasta pjegavost lista ruže) • najznačajnija bolest ruže.

org .apsnet.http://www.

.

konidije se pojavljuju u sluzastoj masi • apoteciji (stadij Diplocarpon) su rijetki http://www.cn konidije .ipm.http://www.org.org .• acervuli (stadij Marssonina) nastaju na lišću i izbojima (važan izvor zaraze) subkutikularno.forestryimages.

Od fungicida dozvolu ima Baycor (bitertanol) . ako su temperature visoke (30 C i više) konidije ne kliju i nema infekcije • Mjere suzbijanja su: prevantivne (cijepiti ruže na otporne podloge. zalijevanje obaviti u jutro.• optimalni uvjeti za zarazu su temperatura 18 C. 100% RVZ ili kap vode za klijanje konidja. zaraženo lišće i izboje uništiti.

kasnije potamne i imaju hrapavu površinu • u tlu se tumori raspadaju (utjecaj zemljišne mikropopulacije). glatke površine. Kalanchoe • tumori su posljedica hipertrofije i hiperplazije stanica • u početku su svjetle boje.AGROBACTERIUM TUMEFACIENS • polifagni parazit na mnogim drvenastim i zeljastim biljkama • od ukrasnih vrsta najčešće dolazi na ružama ali može zaraziti i više vrsta cvjetajućih lončanica kao Beginia. oslobađaju se bakterije koje napadaju tkivo domaćina preko rana . Euphorbia .

info/students/agrobacterium http://microbewiki.edu .http://arabidopsis.kenyon.

edu . priboromza orezivanje i rad u nasadu • za infekciju optimalna temperatura tla je 22 C i vlažnost oko 60% vodnog kapaciteta • iako je bakterija toploljubiva ona izdržava i vrlo niske temperature (ispod -30 C) http://www.davidson.bio. tlom.• bakterije su najaktivnije ljeti pa su sekundarne infekcije česte • u tlu bakterija žive najmanje 2 godine • bolest se širi zaraženim sadnicama.

alat i pribor za rad • zaražene biljke i zemlju oko njih ukloniti iz nasada http://www.forestryimages.Mjere suzbijanja : • saditi zdrave (certificirane) sadnice • spriječiti ozljeđivanje biljaka • dezinficirati tlo.org .

vjeruje se da je prisutna i u Hravatskoj • bakterija uzrokuje dva tipa pjega: 1. PELARGONII (crna trulež stabljike) • bakterija zaražava stabljiku. vodenaste.XANTHOMONAS CAMPESTRIS pv. Australiji i SAD-u. okružene žućkastom zonom 2. pjege nepravilnog oblika. klorotično i kasnije nekrotično tkivo omeđeno je lisnim žilama . „V“ oblik. male. okrugle. 3 – 5 mm u promjeru. tzv. ali se na lišću javljaju pjege pa lišće vene • bolest je raširena u Europi.

plantpath.inspection.http://www.edu http://www.tripod.com/diseases.gc.ca http://www.edu http://plantdiseasehelp.plantpath.cornell.wisc.htm .

optimalna tempertura za razvoj bakterije je 25 .• na stabljikama i bočnim granama prvo su pjege vodenaste a zatim crne. bolesne biljke uništiti . dezinfekcija alata i ptibora za rad.27 C • na temperaturama ispod 10 C i iznad 32 C simptomi su maskirani • prenosi se vodom. sadnju obaviti u nezaraženo tlo. dospjeva u korijen koji pocrni ali ne trune • zaraza nastaje kroz puči ili ozljede. reznicama. tkivo trune • bakterija se širi kroz biljku provodnim sustavom. tlom i alatom • vektori bakterije mogu biti štitasti moljac i lisne uši Mjere suzbijanja: sadnja zdravih sadnica. dodirom bolesne i zdrave boljke.

korovi i insekti • u tlu vitalnost može očuvati više godina • Mjere suzbijanja su preventivne . biljni ostatci. voda. tlo.PSEUDOMONAS SOLANACEARUM • izrazito polifagna vrsta s domaćinima u svim granama biljne proizvodnje (više od 200 biljnih vrsta uzgajanih i divljih) • može biti značajan parazit na pelargonijama na kojima uzrokuje venuće (traheobakterioza) • bakterija je stanovnik tla i infekcija nastaje kroz korijen • simptomi se vide kao nekroza traheja (na presjeku stabljike) i venuće lišća • izvor zaraze su zaražene reznice.

http://www.ipmimages.org .

jer slične • simptome uzrokuje Fusarium oxysporum dianthi • prvi simptomi su promjena boje lišća (mijenja se od zelene u sivozelenu. stabljika iznad površine tla i korijen trunu • ukoliko su zaražene sasvim mlade biljke sušenje se odvija vrlo brzo.PSEUDOMINAS CARIOPHYLLI • bakterija je raširena u Sjevernoj i Južnoj Americi. zatim u žutu) • sljedeć iznak je sušenje kao posljedica nekroze u provodnim staničju iz kojeg izlazi bijeli bakterijski eksudat. nije poznato je li prisutna na području Hrvatske • bez laboratorijskih analiza ne može se znati je li u pitanju bakterija. tako da štete mogu biti velike . Aziji i Europi.

.

ipmimages.srpv-midi-pyrenees.• • • • u tlu bakterija živi do 10 mjeseci. pa je takvo tlo izvor zaraze može se prenositi također vodom za zalijevanje i nematodama optimalna temperatura za razvoj bolesti j2 30 .33 C Mjere suzbijanja su preventivne http://www.org http://www.com .

ERVINIA CHRYSANTHEMI E. Cyclamen. Ficus. CAROTOVORA • obe bakterije su polifagne i domaćine (osobito E. Saintpaulia i dr. Schefflera. Marantha.. Euphorbia. Begonia. Chrisanthemum i dr. Aecmea. carotovora:Anthurim. chrisanthemi: Dieffenbachia. CAROTOVORA pv. E. Dianthus.carotovora) imaju i izvan kruga ukrasnih vrsta • zaražavaju stabljike. plodove i lišće uzrokujući vlažnu trulež i/ili pjegavost lišća • važniji domaćini u cvjećarstvu su: a) E. .

org .eppo.http://www.

.

vlažno i toplo tlo pogoduje zarazama • infekcija nastaje kroz prirodne otvore (lenticele) i ozljede biotskog i abiotskog podrijetla • Mjere suzbijanja: sadnja zdravih sadnica ili gomolja. pomogućnosti u dezinficirano tlo ili tamo gdje bolest nije utvrđena.• simptomi ovise o domaćinu • bakterije se održavaju u tlu i na zaraženim biljnim ostatcima. dezinfekcija alata i pribora za rad .uništavanje bolesnih biljaka.

virus mozaika jabuke. virus mozaika gušarkre prenosi nematode roda Xiphinema • zaraženi pupovi. pjega ili klorotičnih prstenova • kod temperature od 21 C može se javitižilni mozaik • zaražene biljke slabije cvatu (kvalitet cvjetova). virus mozaika gušarke • simptomi variraju od običnog mozaika do klorotičnih crtica. sadnice kao i polen (za neke viruse) izvor su zaraze • osim ruža svi navedeni virusi imaju široki krug domaćina • Mjere suzbijanja: sadnja zdravih sadnica iz kontroliranog uzgoja .MOZAIK RUŽE • virusna bolest proširena u svim uzgojnim područjima • mozaik može uzrokovati nekoliko vrsta virusa: virus nekrotične prstenaste pjegavosti kruške. češće propadaju tijekom zime • tko su vektori virusa nije točno utvrđeno.

com .Foto: Cvjetković http://gardener.wikia.

na lišću se javljaju nepravilne klorotične pjege • virus je često udružen s virusom prstenaste pjegavosti šljive ili s virusom mozaika gušarke • vektor virusa su nematode roda Xiphinema (nisu nađene u svakom nasadu gdje je identificiran virus • izvor zaraze su bolesne sadnice (izbojci) • Mjere zaštite: uništavanje zaraženih biljaka. sadnja certificiranih sadnica . za Hrvatsku nema podataka • virus zaražava više od 126 dikotiledonskih biljnih vrsta • zaražene ruže očigledno zaostaju u razvoju.VIRUS LATENTNE PRSTENASTE PJEGAVOSTI JAGODE NA RUŽI • najštetnija viroza ruže u Engleskoj.

http://www.invasive.org .

sjeme također može biti izvor zaraze. suzbijanje mogućih vektora. ponekada se javlja žućenje lisnih žila • zaraženo lišće može otpadati • prenose se reznicama.PRSTENASTA PJEGAVOST PELARGONIJE • bolest uzrokuju sojevi dva virusa :virus prstenaste pjegavosti rajčice i i virus prstenaste pjegavosti duhana • osim na pelargonijama utvrđeni su i na Dahlia. Imatiens. Begonia. dezionfekcija alata i pribora za rad . Trips. lisne uši) • Mjere suzbijanja: zdrave reznice. Sinningia i Hydrangea • simptomi su vidljivi u proljeće kao klorotični i kasnije nekrotični prstenovi . uloga insekata nije dovoljno proučena (Xiphinema.

http://www.org http://hyg.ipm.edu .illinois.eppo.

org .http://www.ipmimages.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful