PRIRUČNIK S OBJAVAMA O MEĐUNARODNOJ EDUKACIJI Izdanje iz 2010.

godine

Nakladnik HRVATSKA REVIZORSKA KOMORA Zagreb, Kralja Zvonimira 34 web: www. revizorska-komora.hr email: hrk@revizorska-komora.hr tel. +385 1 4649618

Za nakladnika: Ana Krivičić, dipl.oec. Vijeće za praćenje prevođenja: Ana Krivičić, dipl.oec., mr.sc. Damir Krajačić, Marija Živković, dipl.oec., Martina Butković, dipl.oec.

Glavni prevoditelj: mr.sc. Damir Krajačić

Prevoditelji: doc.dr.sc. Ivana Dražić Lutilsky, doc.dr.sc. Ivana Mamić Sačer, mr.sc. Sanja Sever

Priručnik s objavama o međunarodnoj edukaciji kojeg je objavio Odbor za međunarodne standarde računovodstvene edukacije (IAESB) Međunarodne federacije računovođa (IFAC) u kolovozu 2010. na engleskom jeziku, u izvorniku Handbook of International Education Pronouncements, na hrvatski jezik prevela je Hrvatska revizorska komora u travnju 2012. i objavljuje uz dopuštenje Međunarodne federacije računovođa. Postupak prevođenja Priručnika s objavama o međunarodnoj edukaciji je razmotrila Međunarodna federacija računovođa i prijevod je obavljen u skladu s pravilima „Policy Statement - Policy for Translating and Reproducing Standards Issued by IFAC“. Odobreni tekst Priručnika s objavama o međunarodnoj edukaciji je onaj kojeg je IFAC objavio na engleskom jeziku. Tekst na engleskom jeziku Priručnika s objavama o međunarodnoj edukaciji © 2010 Međunarodna federacija računovođa (IFAC). Sva prava pridržana. Tekst na hrvatskom jeziku Priručnika s objavama o međunarodnoj edukaciji © 2012 Međunarodna federacija računovođa (IFAC). Sva prava pridržana. Izvorni naslov Priručnika s objavama o međunarodnoj edukaciji: Handbook of International Education Pronouncements, ISBN: 978-1-60815-067-0

ISBN 978-953-56066-2-8

1

PRIRUČNIK S OBJAVAMA O MEĐUNARODNOJ EDUKACIJI Izdanje iz 2010.godine

Djelokrug ovog priručnika Ovaj priručnik sadrži trajne ishodišne informacije o Međunarodnoj federaciji računovođa (International Federation of Accountants, IFAC) i objave o edukaciji i povezanim uslugama koje je IFAC izdao sa stanjem na 1. siječnja 2010. godine. Kako je uređen ovaj priručnik Sadržaj ovog priručnika je uređen po dijelovima kako slijedi: Ishodišne informacije o Međunarodnoj federaciji računovođa ....................................... 4 7 8 18 27 78 Sadržaj ..................... .............................................................................................................. IAESB okvir za Međunarodne standarde edukacije za profesionalne računovođe ...... ..... . IAESB pojmovnik ........................................................................................................... ........................................................................... ........................................................... Međunarodni standardi edukacije 1 - 8

Međunarodne smjernice edukacijske prakse 1 - 3

.

2

PROMJENE SADRŽAJA U ODNOSU NA IZDANJE IZ 2009.GODINE PRIRUČNIKA I NAJNOVIJA DOSTIGNUĆA

Ovaj priručnik sadrži skup od osam Međunarodnih standarda edukacije (MSE-ova) (International Education Standards (IESs)) uključujući i Okvir Međunarodnih standarda edukacije za profesionalne računovođe (Okvir)( Framework for International Education Standards for Professional Accountants (the Framework), kao i tri Međunarodne smjernice edukacijske prakse (MSEP-ova) (International Education Practice Statements) koje je izdao Odbor za međunarodne standarde računovodstvene edukacije (International Accounting Education Standards Bord, IAESB). Ovaj priručnik zamjenjuje izdanje iz 2009.godine Priručnika s objavama o međunarodnoj edukaciji. Ovaj priručnik je ažuriran kako bi uključio novi dokument Okvira, izmijenjeni pojmovnik koji uključuje nove pojmove iz Okvira i manje uredničke ispravke. Novi Okvir navodi ishodišne edukacijske koncepte koje IAESB koristi u svojim publikacijama. Ovaj novi dokument zamjenjuje ranije postojeći Okvir za objave o međunarodnoj edukaciji (Framework for International Education Pronouncements) i Uvod u Međunarodne standarde edukacije (Introduction to the International Education Standards),dokumente koji su bili objavljeni u listopadu 2003.godine. Revizija Međunarodnih standarda edukacije Na svom zasjedanju u listopadu 2009.godine je Odbor za međunarodne standarde računovodstvene edukacije (IAESB) odobrio tri projekta za reviziju i preuređenje svih 8 MSE-ova. Ciljevi projekata su (1) poboljšati jasnoću; (2) osigurati dosljednost s konceptima novog dokumenta Okvira; i (3) razjasniti pitanja nastala uslijed promjena u okruženju računovodstvene edukacije i iskustva stečenog primjenom Standarda u IFAC-im članicama. Revizija MSE-ova će unaprijediti dosljednost u praksi i rasprostiranju dobre prakse u učenju i razvijanju profesionalnih računovođa. Za više informacija o projektu revizije posjetite IAESB-ovu web stranicu http://www.ifac.org/Education/Projects.php.

3

zastupajući približno 2.ISHODIŠNE INFORMACIJE O MEĐUNARODNOJ FEDERACIJI RAČUNOVOĐA Organizacija Međunarodna federacija računovođa (International Federation of Accountants (IFAC)) je svjetska organizacija računovodstvene profesije. i  Međunarodne računovodstvene standarde javnog sektora (International Public Sector Accounting Standards). Review. and Related Services). gospodarskim granama i trgovini. Ti odbori izdaju sljedeće objave:  Kodeks etike za profesionalne računovođe (Code of Ethics for Professional Accountants). javnom sektoru i obrazovanju.ifac. djelotvoran i učinkovit način. drugih izražavanja uvjerenja i povezanih usluga (International Standards on Auditing. transparentnosti i stručnosti. Svi ovi neovisni odbori za donošenje standarda imaju Konzultativne savjetodavne grupe. godine s misijom da služi javnom interesu kroz ustrajavanje jačanja svjetske računovodstvene profesije i pridonošenje razvoju jakih međunarodnih ekonomija uspostavljanjem i promoviranjem privrženosti visoko kvalitetnim profesionalnim standardima. osoblje i volonteri su privrženi vrednotama poštenja. promoviranje i nametanje međunarodno priznatih standarda kao načina osiguranja pouzdanosti informacija o kojima ovise ulagači i ostali dionici.  Međunarodni standard kontrole kvalitete (International Standard on Quality Control). IFAC obuhvaća 159 članica i pridruženih članova 124 države diljem svijeta.5 milijuna računovođa u javnoj praksi. Odbor za međunarodne standarde etike za računovođe (International Ethics Standards Board for Accountants (IESBA)) i Odbor za računovodstvene standarde javnog sektora (International Public Sector Accounting Standards Board (IPSASB)) provode strogi obvezujući postupak koji podupire razvoj visokokvalitetnih standarda u javnom interesu na transparentan.org. Other Assurance. Osnovana je 1977. Odbor za međunarodne standarde računovodstvene edukacije (International Accounting Education Standards Board (IAESB)). Nijedno drugo računovodstveno tijelo u svijetu i nekoliko drugih profesionalnih organizacija nema toliko široku međunarodnu potporu koja karakterizira IFAC. koje iznose gledišta javnosti i uključuju članove iz javnosti. uvida. potpomaganjem međunarodnog ujednačavanja takvih standarda i iznošenjem problematike koja je u javnom interesu gdje je profesionalna stručnost najrelevantnija.  Međunarodne standarde edukacije (International Education Standards). IFAC također nastoji povećati privrženost profesionalnih računovođa tim vrijednostima pomoću Kodeksa etike za profesionalne računovođe koji izdaje Odbor za međunarodne standarde etike za računovođe (International Ethics Standards Board for Accountants (IESBA)). IFAC-ova tijela uprave. Odbor za međunarodne standarde revidiranja i izražavanja uvjerenja (International Auditing and Assurance Standards Board (IAASB)).  Međunarodne standarde revidiranja. 4 . Za daljnje informacije posjetite IFAC-ovu web-stranicu na http://www. Inicijative za donošenje standarda IFAC je odavno spoznao da je ključni način zaštite javnog interesa razvijanje.

s ciljem hvatanja koraka s problemima koji se javljaju kako bi se olakšalo pravodobno reagiranje na potrebe njegovih pripadnika. Članove Foruma čine međunarodne tvrtke koje obavljaju revizije financijskih izvještaja koji se koriste ili se mogu koristiti u prekograničnom prometu i zastupljene su u IFAC-u pomoću Foruma tvrtki. IAESB i IESBA također su podložni nadzoru koji provodi Odbor za javni nadzor (Public Interest Oversight Board). Za daljnje informacije vidjeti http://www. o temama kao što su učinkovita primjena međunarodnih standarda i stručne vještine menadžmenta. Također. Odbor za transnacionalne revizore (Transnational Auditors Committee) Odbor je posvećen zastupanju i ispunjavanju potreba članica Foruma tvrtki (Forum of Firms (FoF)).ifac.IAASB.org/complianceprogram. odbor traži u ime zemalja u razvoju resurse i pomoć u razvoju od donatorske zajednice i članica IFAC-a. Compliance Advisory Panel (CAP) nadzire programe sukladnosti tijela članica IFAC-a koji od IFACovih članica i pridruženih tijela zahtijevaju da pokažu kako su koristili najbolja nastojanja da bi se primijenili standardi koje izdaje IFAC i Odbor za međunarodne računovodstvene standarde (International Accounting Standards Board). IESBA i IPSASB zajednički se nazivaju Odbori za aktivnosti od javnog interesa (Public Interest Activity Committees). potiče visokokvalitetno djelovanje profesionalnih računovođa u gospodarstvu te stvara u javnosti svijest i razumijevanje za uloge koje te osobe imaju u njihovim organizacijama. Na taj se način bavi širokim rasponom profesionalne problematike. On također ustanovljuje grupe koje se bave problematikom koja se odnosi na malo i srednje poduzetništvo (small and medium practices (SMPs)) i male i srednje subjekte (SMEs) te zemlje u razvoju. Odbor za malo i srednje poduzetništvo (Small and Medium Practices Committee) Odbor osigurava izravno iznošenje gledišta malih i srednjih poduzetnika (SMP) te malih i srednjih tvrtki (SME) u radu kreatora međunarodnih standarda kako bi se oblikovali programi rada i osiguralo da su stvoreni standardi primjenjivi za malo i srednje poduzetništvo te male i srednje tvrtke. odbor se angažira u dalekosežnim aktivnostima. Za daljnje informacije vidjeti http://www. kao što su njegovi godišnji forumi. Odbor za zemlje u razvoju (Developing Nations Committee) Odbor podupire međunarodni razvoj računovodstvene profesije zastupajući i razmatrajući interese zemalja u razvoju te osiguravanjem uputa za relevantna područja.ifac. Nadalje. Ostale inicijative IFAC stvara referentne upute i potiče razmjenu resursa s ciljem pomaganja profesionalnim računovođama u gospodarstvu.ifac.org/smp. Odbor se angažira u dalekosežnim akt ivnostima.  Odbor za profesionalne računovođe u gospodarstvu (Professional Accountants in Business Committee) Odbor stvara upute i druge resurse za dobru praksu te olakšava razmjenu znanja među svojim članicama. kao što su njegovi godišnji forumi. IAESB. Obveze tijela članica navedene su u IFAC-ovom dokumentu s nazivom – Statements of Membership Obligations.org/.ifac. Za daljnje informacije vidjeti http://www.org/paib.ipiob. Za daljnje informacije vidjeti http://www. IAASB. a svi od navedenih imaju ključnu ulogu u globalnoj ekonomiji.org/developingnations. Za daljnje informacije vidjeti http://www. Privrženost tvrtki članskim obvezama Foruma doprinosi poboljšanju standarda    5 . Odbor također daje praktičnu potporu malom i srednjem poduzetništvu izdavanjem uputa za primjenu i resursa preko weba.

 Priručnik s Kodeksom etike za profesionalne računovođe (Handbook of the Code of Ethics for Professional Accountants). and Related Service Pronouncements). Policy for Translating and Reproducing Standards Issued by the International Federation of Accountants. Policy for Reproducing. Publications Issued by the International Federation of Accountants. Review. Za daljnje informacije vidjeti http://www.ifac. revidiranju. i  Priručnik s objavama o međunarodnom računovodstvu javnog sektora (Handbook of International Public Sector Accounting Pronouncements). akademski krugovi.org/translations. Većina tih publikacija dostupna je u elektroničkom obliku na web-stranici IFAC-a i može se skinuti bez naknade. Ostali resursi IFAC ima široki raspon publikacija i materijala. IFAC prihvaća kako je važno da sastavljači i korisnici financijskih izvještaja.org/publications. Za daljnje informacije vidjeti http://www. Za daljnje informacije vidjeti http://web. IFAC-ova politika u vezi s prevođenjem i reproduciranjem njezinih međunarodnih standarda (u konačnom obliku) navedena je u dokumentu pod izvornim nazivom – Policy Statement. 6 . novinske brošure i eNews. ostalim izražavanjima uvjerenja i povezanim uslugama (Handbook of International Quality Control. Auditing.  Priručnik s objavama o međunarodnoj edukaciji (Handbook of International Education Pronouncements). odvjetnici. revizori.org/transnationalauditors/. regulatori. konzultativne dokumente.međunarodne prakse i na taj način služi javnom interesu. or Translating and Reproducing. IFAC također objavljuje materijale koji olakšavaju usvajanje i implementaciju. Dostupni priručnici su kako slijedi:  Priručnik s objavama o međunarodnoj kontroli kvalitete. studenti i ostale zainteresirane grupe u državama neengleskog govornog područja imaju pristup njezinim standardima na materinskom jeziku.ifac. Autorsko pravo i prevođenje IFAC-ova politika u vezi s autorskim pravom nad svojim publikacijama navedena je u dokumentu izvornog naziva – Policy Statement. Otisnuti primjerci priručnika također su dostupni za naručivanje. Other Assurance. uvidu.ifac. konačne nacrte.

.................................... Međunarodna smjernica edukacijske prakse 3: Zahtjevi u vezi s praktičnim iskustvom početni profesionalni razvoj za profesionalne računovođe...... Međunarodni standard edukacije 8: Zahtjevi kompetentnosti za revizijske profesionalce ……............ Međunarodni standard edukacije 1: Pristupni zahtjevi programa za edukaciju iz profesionalnog računovodstva ………………………………………………………. Međunarodna smjernica edukacijske prakse 2: Informacijske tehnologije za profesionalne računovođe................. etike i stavova............................... IESB-ov pojmovnik............. Međunarodni standard edukacije 2: Sadržaj programa za edukaciju iz profesionalnog računovodstva …………………………………………………………………………..... Međunarodni standard edukacije 4: Profesionalne vrijednosti...................................................... ................................................................................ 63 79 93 143 8 18 28 31 37 41 45 49 52 7 ......................... etika i stavovi…………… Međunarodni standard edukacije 5: Zahtjevi u vezi s praktičnim iskustvom………………… Međunarodni standard edukacije 6: Procjena profesionalnih sposobnosti i kompetentnosti… Međunarodni standard edukacije 7: Trajno profesionalno usavršavanje: program cjeloživotnog učenja i trajnog usavršavanja profesionalne kompetentnosti ………..............PRIRUČNIK S OBJAVAMA O MEĐUNARODNOJ EDUKACIJI SADRŽAJ Stranice Okvir………………………………………………………………………………………..................... Međunarodni standard edukacije 3: Profesionalne vještine i opće obrazovanje…………….......... Međunarodna smjernica edukacijske prakse 1: Pristupi u razvijanju i održavanju profesionalnih vrijednosti............………………………………………………………............................................................

......................................................................... ………………………..................................................................................... Početno profesionalno usavršavanje .......................................................................................................................................................................................................................................................................................OKVIR ZA MEĐUNARODNE STANDARDE EDUKACIJE ZA PROFESIONALNE RAČUNOVOĐE SADRŽAJ Točka Uvod ........................................................................... DIO II: IAESB-ove PUBLIKACIJE I OBVEZE ČLANICA IFAC-a Međunarodni standardi edukacije ......................………………………………………............................................................. Obveze članica IFAC-a povezane s Međunarodnim standardima edukacije ........ 1-4 5-6 7-9 10 11-21 22-25 26-29 30-32 33-36 37-40 41-42 Svrha Okvira Ovlasti i djelokrug Okvira Struktura Okvira ... DIO I: EDUKACIJSKI KONCEPTI Kompetentnost ................................................................................................ Povezane IAESB-ove publikacije ......................................... Trajno profesionalno usavršavanje ............ .................................................... Procjena: Mjerenje učinkovitosti učenja i usavršavanja ................................................ DODATAK: IAESB-ove KONVENCIJE ZA IZRADU NACRTA 8 ................................................

Uvod 1. i osiguranje međunarodnih mjerila kojima se mogu mjeriti međusobno IFAC-ove članice. • učinkovitiji i djelotvorniji postupak donošenja standarda. i • sve ostale stranke zainteresirane za rad Odbora za međunarodne standarde računovodstvene edukacije (IAESB-) i njegov pristup razvijanju publikacija o računovodstvenoj edukaciji. 3. jer se temelje na zajedničkom skupu koncepata relevantnih za edukaciju. i 6. (c) dobavljača. On također treba poboljšati razumijevanje rada Odbora za međunarodne standarde računovodstvene edukacije širokom krugu dionika. IAESB-ova misija je "služiti javnom interesu jačanjem računovodstvene profesije diljem svijeta kroz razvoj i unaprjeđivanje edukacije. nefinancijskim informacijama širokog raspona donositelja odluka. Računovodstvena profesija služi potrebama za financijskim i. 2. Razvijanje i primjenjivanje MSE-ova može također doprinijeti drugim poželjnijim ishodima. On također daje uvod u IAESB-ove publikacije i povezane obveze članica IFAC-a." Unaprjeđivanje edukacije služi javnom interesu doprinošenjem mogućnosti da računovodstvena profesija ispuni potrebe donositelja odluka. doprinoseći jačanju povjerenja javnosti. poslodavcima i drugim dionicima koji sudjeluju u oblikovanju. Ovaj Okvir Međunarodnim standardima edukacije za profesionalne računovođe (Okvir) ustanovljuje koncepte koje Odbor za međunarodne standarde računovodstvene edukacije (International Accounting Education Standards Board (IAESB)) koristi u svojim publikacijama. 9 . • računovođe i buduće računovođe koji organiziraju vlastito učenje i unaprjeđivanje. 4. pošto one imaju izravnu ili neizravnu odgovornost za edukaciju i usavršavanje svojih članova i studenata. uključujući i: • univerzitetima. olakšavanje globalne mobilnosti profesionalnih računovođa. izvršavanju ili procjenjivanju edukacijskih programa za računovođe. Mogućnost računovodstvene profesije da zadovolji informacijske potrebe korisnika doprinosi učinkovitosti gospodarstva. jer Odbor za međunarodne standarde računovodstvene edukacije (IAESB) razmatra problematiku polazeći od iste konceptualne osnovice. (e) vlada i njihovih agencija i (f) javnosti. stvarajući vrijednost društvu. Svrha Okvira 5. Okvir je sastavljen s namjerom da pomogne IFAC-im članicama.RAMEWORK • državna tijela s odgovornošću za zakonske i regulatorne zahtjeve povezane s računovodstvenom edukacijom. • regulatore koji su odgovorni za nadziranje rada računovodstvene profesije. uključujući i (a) sadašnjih i potencijalnih investitora i kreditora. Namjeravane koristi od Okvira uključuju: • razvoj MSE-ova koji su dosljedni. (d) kupaca. (b) menadžera i zaposlenika unutar organizacija. uključujući i: • • • smanjivanju međunarodnih razlika u zahtjevima da bi se kvalificiralo za profesionalnog računovođu i radilo kao profesionalni računovođa. Unaprjeđivanje edukacije kroz razvoj i primjenu Međunarodnih standarda edukacije (MSE-ova) treba povećati kompetenciju globalne računovodstvene profesije. u nekim okolnostima.

Struktura Okvira 10. FRAMEWORK 1 Terminologija u računovodstvenoj edukaciji nije univerz alna. internacionalno.• povećanu transparentnost i odgovornost Odbora za međunarodne standarde računovodstvene edukacije (IAESB-a) za svoje odluke. 2 Uloga je funkcija kojoj je pridodan određeni skup očekivanja – vidjeti IAESB-ov Pojmovnik. Ovlasti i djelokrug Okvira 7. izvode i procjenjuju edukaciju za profesionalne računovođe. Dio jedan se bavi edukacijskim konceptima (a) kompetencije (b) početnog profesionalnog usavršavanja. IAESB može također ustanoviti zahtje ve za uloge koje se rasprostranjeno prakticiraju ili su. IAESB ostvaruje svoju misiju prvenstveno pomoću razvijanja i publiciranja Međunarodnih standarda edukacije i promoviranja korištenja tih standarda u IFAC im članicama. (c) trajnog profesionalnog usavršavanja i (d) procjenom koju koristi IAESB kada razvija MSE-ove. IAESB ustanovljuje načela učenja i usavršavanja za edukaciju profesionalnih računovođa. Čitatelji IAESB-ovih publikacija trebaju pogledati IAESB-ov Pojmovnik kako bi ustanovili kako IAESB koristi pojedine pojmove. jer su poznati koncepti na kojima se zasnovane odluke Odbora. 9. za značajnu prosudbu u reviziji povijesnih financijskih informacija – vidjeti IAESB-ov Pojmovnik. Revizijski profesionalac3 je primjer jedne takve uloge. ili mu je delegirana odgovornost. Članovi IFAC-ovih članica rade u svakom sektoru gospodarstva i u mnogim različitim područjima računovodstva. financijskom računovodstvu. Odbor za međunarodne standarde računovodstvene edukacije (IAESB) koristi definiciju profesionalnog računovođe Međunarodne federacije računovođa (IFAC) prema kojoj je to osoba koja je član IFAC-ove članice1. menadžerskom računovodstvu i poreznom računovodstvu. od posebnog javnog interesa2. Preostale sekcije ovog Okvira su u dva dijela. 10 . 3 Profesionalni računovođa koji ima odgovornost. kao i povezane obveze IFAC-ove članice. Odbor za međunarodne standarde računovodstvene edukacije (IAESB) će primijeniti koncepte navedene u Okviru kada razvija Međunarodne standarde edukacije (MSE-ove). uključujući i u revidiranju. Dio dva opisuje prirodu MSE-ova i povezanih publikacija. U slučaju nepostojanja određenog MSE-a. 8. različite države koriste iste nazive na različite načine. IFAC-ove članice i druge zainteresirane stranke trebaju također primijeniti te koncepte kada oblikuju.

Kompetentnost se definira kao mogućnost da se obavi radna uloga prema utvrđenim standardima s vođenjem računa o radnim okruženjima. Za ispunjavanje ovog zadatka potrebno je poznavanje MSFI-ova. (b) profesionalne vještine i (c) profesionalne vrijednosti. relevantnost za rad drugih. profesionalni računovođa mora imati potrebno (a) profesionalno znanje . 17. ovisno o čimbenicima kao što su složenost okruženja. aktivnosti i ishode koji doprinose postizanju kompetencija. m eđutim. Definicija kompetencije (a) ističe sposobnost osoba da obave prema standardima koji se očekuju od profesionalnih računovođa i (b) zahtijeva odgovarajuću razinu znanja. potrebna specijalistička znanja. 14. vještina i drugih sposobnosti pojedinaca. Na primjer. od menadžera u reviziji koji planira neki angažman će se zahtijevati različite kompetencije nego od manje iskusnog člana angažiranog revizijskog tima. poželjna kompetencija za profesionalnog računovođu koji radi s ulogom u financijskom računovodstvu može biti sposobnost da izradi skup kompanijinih izvještaja u potpunom skladu s Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja (MSFI-ima) i nacionalnim zakonskim i regulatornim zahtjevima. 11 . 15. kao i vještine i prosudba za procjenjivanje njihove relevantnosti u danoj situaciji. složenost zadataka.DIO I: EDUKACIJSKI KONCEPTI Kompetentnost 11. njegov smisao uključuje cjelokupni proces učenja i usavršavanja. Kompetencija se može postići kroz brojne različite oblike učenja i usavršavanja. Od poreznog računovođe odgovornog za porezne transakcije multinacionalnih grupa će se zahtijevati različ ite kompetencije nego za poreznog računovođu koji radi s kompanijama koje posluju samo unutar jednog zakonodavstva. vrijednosti. 12. Da bi se pokazala kompetencija za ulogu. 13. 4 IAESB koristi pojam "edukacija" u svom vlastitom nazivu i u publikacijama. Opći cilj računovodstvene edukacije je stvoriti kompetentne profesionalne računovođe. etiku i stavove. IAESB koristi pojmove "učenje i usavršavanje" kako bi uključio sve različite procese. vještina. Odgovarajuća razina kompetencije će se razlikovati. etike i stavova da bi se postigla ta kompetencija. odvija u akademskim okruženjima. proces koji se obično. utjecaj rada drugih. kako slijedi: Edukacija4 Edukacija je sustavni proces s ciljem stjecanja i usavršavanja znanja. Osoba postaje kompetentna kroz učenje i usavršavanje. Učenje i usavršavanje 16. IAESB definira osnovne vrste učenja i usavršavanja. ali ne i isključivo. Na primjer. razina autonomnosti i zahtijevana razina prosudbe.

Početno profesionalno usavršavanje uključuje opću edukaciju. u ranoj etapi razvoja profesionalnog računovođe. kako slijedi: Opća edukacija Edukacija širokog spektra kako bi se razvile vještine nužne kao osnova za suočavanje sa zahtjevima profesionalne računovodstvene edukacije i praktičnog iskustva. U međunarodnim razmjerima postoje značajne zakonske i regulatorne razlike u točki stjecanja kvalifikacije (ili licenciranju). U stalno mijenjajućem radnom okruženju. 20. 24. 18. Osim edukacije. Ima usmjerenost na praksu i obično se izvodi na radnom mjestu ili u simuliranim uvjetima radnog okruženja. Početno profesionalno usavršavanje je učenje i usavršavanje kroz koje osobe prvo razvijaju kompetencije koje vode k obavljanju uloge u računovodstvenoj profesiji. održavanja i obnavljanja kompetencija na odgovarajućoj razini kroz karijeru profesionalnog računovođe. Učenje i usavršavanje je neprestani proces stjecanja. Na primjer. Profesionalna računovodstvena edukacija Edukacija i uvježbavanje koja se nadograđuje na opću edukaciju i daje (a) profesionalna znanja. S vremenom se učenje i usavršavanje ostvaruje više kroz praktično iskustvo i uvježbavanje.). kvalifikacija se može steći vrlo rano ili vrlo kasno u karijeri.Praktično iskustvo Praktično iskustvo odnosi se na aktivnosti na radnom mjestu koje su relevantne za usavršavanje kompetencija. etiku i stavove. Procjena Mjerenje profesionalne kompetencije razvijene kroz učenje i usavršavanje. praktičnog iskustva i uvježbavanja. 21. se MSE -ovi bave početnim profesionalnim usavršavanje i trajnim profesionalnim usavršavanjem. 19. i učenje da bi se naučilo i privrženost cjeloživotnom učenju su integralni aspekti za imanje statusa profesionalnog računovođe. Stoga. Može se razlikovati razmjer u kojem se koristi svaki od različitih oblika učenja i usavršavanja. Svaka 12 . i procjenjivanje. (b) profesionalne vještine i (c) profesionalne vrijednosti. 23. praktično iskustvo (kako je definirano u točki 17. Uvježbavanje Uvježbavanje se koristi za opisivanje aktivnosti učenja i usavršavanja koje su dopuna edukaciji i praktičnom iskustvu. (b) umrežavanje (c) promatranje (d) oponašanje i (e) samo usmjeravanje i nestrukturirano stjecanje znanja. Početno profesionalno usavršavanje 22. veći se naglasak može staviti na edukaciju nego u kasnijim etapama razvoja. pojam učenja i usavršavanja uključuje aktivnosti kao što su (a) treniranje. profesionalnu računovodstvenu edukaciju.

standarda. 25. Jedna posljedica pokazivanja te kompetencije može biti pristupanje u članstvo IFAC -ove članice. (b) profesionalnih vještina. Svaka članica IFAC-a može odrediti odgovarajuću vezu između kraja početnog profesionalnog usavršavanja i točke kvalificiranja (ili licenciranja) za svoje članove. trajno profesionalno usavršavanje koje uključuje mnoge iste elemente kao i početno profesionalno usavršavanje može biti nužno za uloge koje zahtijevaju dodatnu širinu i/ili dubinu znanja. činjenica i postupaka u danoj vremenskoj točki.članica IFAC-a može odrediti odgovarajuću vezu između kraja početnog profesionalnog usavršavanja i točke kvalificiranja (ili licenciranja) za svoje članove. Kompetencija stečena tijekom početnog profesionalnog usavršavanja se trajno obnavlja. profesionalni računovođe (a) mijenjaju i proširuju djelokr ug svojih kompetencija. Različiti pristupi mjerenja mogu se koristiti za procjenu učinkovitosti učenja i usavršavanja. 28. etike i stavova i (d) kompetencija postignutih tijekom početnog profesionalnog usavršavanja. Početno profesionalno usavršavanje premašuje poznavanje načela. modificira i/ili proširuje kroz trajno profesionalno usavršavanje. (b) razvijaju svoju stručnost i (c) općenito unaprjeđuju svoje kompetencije. vještina i vrijednosti. Takve kompetencije omogućavaju osobama da prepoznaju probleme. 27. profesionalni računovođa u gospodarstvu želi postati nastavnik računovodstva. Trajno profesionalno usavršavanje je učenje i usavršavanje koje održava i razvija sposobnosti koje omogućavaju profesionalnim računovođama da obavljaju kompetentno svoje uloge. Trajno profesionalno usavršavanje 26. koncepata. (c) profesionalnih vrijednosti. (b) napretke u tehnologiji. Procjena: Mjerenje učinkovitosti učenja i usavršavanja 30. Na primjer. uključujući i (a) globalizaciju. Oni uključuju: Mjerenje inputa: Mjerenje temeljeno na inputu usmjereno je na nastojanja uložena u učenje i usavršavanje. U takvim slučajevima. Osim toga. ili računovodstveni tehničar želi postati revizijski profesionalac. Tijekom svojih karijera. (c) složenosti poslovanja. Ono uključuje mogućnost integriranja (a) profesionalnog znanja (b) profesionalnih vještina i (c) profesionalnih vrijednosti. Promjena je značajna karakteristika okruženja u kojem rade profesionalni računovođe. uključujući i regulatore i nadzorna tijela. Trajno profesionalno usavršavanje osigurava trajno razvijanje (a) profesionalnih znanja. kvalifikacija se može steći vrlo rano ili vrlo kasno u karijeri. Promjene zahtijevaju od profesionalnih računovođa da održavaju i razvijaju nova i/ili specijaliziranija znanja i vještine tijekom svojih karijera. broj sati koji se očekuje od osobe koja polazi neki tečaj ili obuhvaćena 5 U međunarodnim razmjerima postoje značajne zakonske i regulatorne razlike u točki stjecanja kvalifikacije (ili licenciranju). 29. Početno profesionalno usavršavanje traje sve dok osobe ne mogu pokazati kompetencije koje se zahtijevaju za njihove odabrane uloge u računovodstvenoj profesiji5. 13 . Pritisak za promjene dolazi iz mnogih izvora. Na primjer. (d) socioloških promjena i (e) širenja zainteresiranih grupa. etike i stavova. profesionalni računovođe mogu preuzeti nove uloge tijekom svojih karijera koje zahtijevaju nove kompetencije. znaju koje je znanje relevantno i kako primijeniti to znanje i profesionalnu prosudbu da bi se na etički način riješili problemi.

i (c) troškovnu učinkovitost ⎯ nadmašuju li koristi troškove mjerenja. često se koristi mješavina mj erenja temeljenog na inputu. 14 . uključujući i kroz obavljanje na radnom mjestu. program tečaja koji se redovito pregledava i ažurira. (b) pouzdanost ⎯ stvara li on trajno iste rezultate.predmetna područja. se rangiraju kao jako valjana zbog toga što su izravno usmjerena na kompetenciju. Ona. Mjerenja outputa. ne mjere usavršenu kompetenciju. Na primjer. ali i stvoriti dvojbe o troškovnoj učinkovitosti. simulacije radnog mjesta. kompetencijski profili. Mjerenja temeljena na inputu tradicionalno služe kao zamjena za mjerenje usavršavanja kompetencije. sljedeće karakteristike trebaju se sagledati: (a) valjanost ⎯ mjeri li on ono što se treba mjeriti. Ipak. prvenstveno zbog toga što su lagana za mjerenje i verificiranje. procesu i outputu. Mjerenje procesa: Pristup temeljen na procesu je usmjeren na oblikovanost i izvođenje učenja i usavršavanja. mjerenje procesa je zamjena za mjerenje usavršenih kompetencija. mjerenja outputa su mjerenja najuže povezana s ciljem računovodstvene edukacije – usavršavanjem kompetencija. Oni mogu poticati na uvođenje bez značajnog ulaganja u sustave mjerenja. Kompetencija se može procijeniti na različite načine. međutim. Zbog svojstvenog kompromisa u vezi s valjanošću. kompetencijski modeli. Kao i kod mjerenja temeljenog na inputu. Mjerenja ouputa: Pristup temeljen na outputu je usmjeren na to je li profesionalni računovođa usavršio određenu kompetenciju. Pri izboru pristupa mjerenja. pouzdanošću i troškovnom učinkovitošću. 32. pisane ispite i samoprocjenjivanje. pod uvjetom da su ostale okolnosti iste. 6 Također poznatim i kao kompetencijski okviri. Procjena temeljena na kompetenciji započinje s kreiranjem kompetencijskih iskaza6 kao mjerilima. 31. kompetencijske mape ili funkcionalne mape.

Stoga. na taj način mogu biti korisne preteče MSE-ima i MSEP-ima. oni promiču svjesnost za problematiku ili prakse učenja i usavršavanja povezane s računovodstvenom profesijom. kako je propisano MSE-ima. pravnih i društvenih sustava i (b) raznolikosti uloga koje obavljaju profesionalni računovođe. Odbor za međunarodne standarde računovodstvene edukacije (IAESB) izdaje dvije vrste publikacija: Međunarodne smjernice za edukacijsku praksu (MSEP) (International Education Practice Statements (IEPSs)) i Međunarodne informativne dokumente za edukaciju (MIDE) (International Education Information Papers (IEIPs)). MSEP-ovi mogu također uključiti metode ili praksu koje su za pohvalu. 35. je moguće postupanje u skladu s MSE-ima na različite načine. od vremena do vremena. MSEP-ovi mogu tumačiti. Svaka članica IFAC -a treba odrediti kako će na najbolji način primijeniti zahtjeve MSE-ova. Kao potporu Međunarodnim standardima edukacije (MSE-ima). edukacijskih. Međunarodne smjernice za edukacijsku praksu (MSEP) 38. Odbor za međunarodne standarde računovodstvene edukacije (IAESB) je svjestan (a) globalne različitosti kultura i jezika. Međunarodni standardi edukacije (MSE) ustanovljuju standarde za IFAC-ove članice i za početno profesionalno usavršavanje i za trajno profesionalno usavršavanje. IFAC-ove članice mogu odabrati da veći naglasak stave na jednu vrstu učenja i usavršavanja nego drugima. IAESB također prihvaća da pojedine IFAC-ove članice mogu usvojiti zahtjeve učenja i usavršavanja koji su iznad zahtjeva MSE-ova. oni trebaju biti ugrađeni u edukacijske zahtjeve IFAC-ovih članica. Međunarodni informativni dokumenti za edukaciju (MIDE) 39. 15 . Međunarodni informativni dokumenti za edukaciju (MIDE) mogu biti opisne prirode. Alternativno. 36. Međunarodni informativni dokumenti za edukaciju (MIDE) mogu kritički procjenjivati problematiku i praksu učenja i usavršavanja koji su u razvoju. MSE -ovi propisuju za profesionalne računovođe dobru praksu u učenju i usavršavanju. MSE-ovi se bave načelima učenja i usavršavanja za profesionalne računovođe. izdati dodatne podupiruće materijale. U toj funkciji. Cilj takvih MIDE -ova je (a) promicati razmatranje takvih pitanja i (b) ohrabriti davanje komentara i povratnih informacija. 34. Međunarodne smjernice za edukacijsku praksu (MSEP) pomažu u implementiranju opće prihvaćene dobre prakse u učenju i usavršavanju za profesionalne računovođe.DIO II: IAESB-ove PUBLIKACIJE I OBVEZE IFAC-ovih ČLANICA Međunarodni standardi edukacije 33. ilustrirati ili proširiti problematiku povezanu s MSE-ima. a koje članice IFAC-a mogu željeti usvojiti. MSE-ovi su napisani u skladu sa skupom konvencija za izradu nacrta koji je naveden u Dodatku ovog dokumenta. U toj funkciji. IAESB prihvaća da u primjeni MSE-ova. On može također. uključujući i one priznate kao trenutno najbolja praksa. MSEP-ovi pomažu IFAC-ovim članicama da uvedu i postignu dobru praksu. Povezane IAESB-ove publikacije 37.

Obveze IFAC-ih članica povezane s MSE-ima 41. kako je propisano u MSEima. kako bi pomogao IFAC-im članicama u postizanju dobre prakse u učenju i usavršavanju. Pojedinačna IFAC-ova članica određuje kompetencije i kriterije za članstvo koji su odgovarajući za uloge profesionalnog računovodstva koje preuzimaju njezini članovi. 42. 16 . Neke IFAC-ove članice su podvrgnute zahtjevima iz zakona ili regulative unutar njihovog zakonodavstva. MSE-ovi ne mogu pravno zaobići edukacijske zahtjeve ili ograničenja koja su postavljena pojedinim članicama IFAC-a takvim zakonima ili regulativama.Dodatni podupirući materijali 40. Obveze povezane s Međunarodnim standardima edukacije mogu se pronaći u Izjava o obvezama članstva broj 2. na web stranici IFAC-a. U slučajevima gdje su MSE-ima postavljeni viši zahtjevi nego zakonima ili regulativama. Međunarodni standardi edukacije za profesionalne računovođe i ostale IAESB-ove upute. kao što upute s tumačenjima ili alati za podršku. IFAC-ova Izjava o obvezama članstva (Statements of Membership Obligations (SMOs)) navodi obveze članica i pridruženih društava IFAC-a. Odbor za međunarodne standarde računovodstvene edukacije (IAESB) može izdati dodatne materijale. IFAC -ove članice trebaju koristiti svoja najbolja nastojanja kako bi uvjerili one koji su odgovorni da ugrade ključne elemente MSE-ova u te zakone ili regulative. S vremena na vrijeme.

17 . naslovljen kao IAESB -ov Pojmovnik. Međunarodnih smjernica za edukacijsku praksu (MSEP-ova) ili drugih oblika uputa su isključivo oni objavljeni na engleskom jeziku. Zahtjevi se uvijek izražavaju korištenjem riječi "će". Struktura MSE-ova će se organizirati tako da uključi sljedeće odvojene sekcije: Uvod. Namjera je da se pojmovnikom podrži prevođenje. Uvod Uvodni materijal uključuje informacije u vezi sa svrhom i djelokrugom koje osiguravaju kontekst relevantan za ispravno razumijevanje svakog MSE-a. ovim IAESB-im konvencijama za izradu nacrta. Ciljevi MSE-ovi sadrže jasni navod ciljeva koje treba postići članica IFAC-a. neovisno jesu li u zakonima. Zahtjevi se primjenjuju gdje su MSE-ovi relevantni. Zahtjevi Ciljevi su podržani jasno navedenim zahtjevima koji su nužni za postizanje ciljeva. njegova je svrha pomoći u njihovoj primjeni. Namjera definicija nije da se zaobiđu definicije iz drugih dokumenata koje mogu biti ustanovljene za druge svrhe. Namjena materijala je da se detaljnije objasne značenja zahtjeva i mogu uključivati primjere kako se ispunjavaju zahtjevi. Pri stvaranju MSE-ova. Zahtjevi i Materijal s objašnjenjima. tumačenje i primjena. Materijal s objašnjenjima Materijal s objašnjenjima pruža dodatna objašnjenja i upute za zahtjeve. gdje je moguće. izbor odgovarajućih formulacija bit će usmjeravan. Ciljevi.Dodatak IAESB-ove KONVENCIJE ZA IZRADU NACRTA Jezik i struktura Odobreni tekstovi Konačnih nacrta. Ciljevi pomažu članicama IFAC-a da razumiju što treba biti ispunjeno i da odluče je li potrebno više uraditi da bi se postigli ciljevi. Međunarodnih standarda edukacije (MSE-ova). regulativama ili drugdje. Definicije koje se mogu pronaći u MSE-ima i MSEP-ima bit će uključene u odvojeni dokument. Materijal s objašnjenjima samo po sebi ne nameće bilo kakve dodatne zahtjeve.

ima odgovarajuće ovlaštenje od profesionalnog. Umjesto toga. Odbor za međunarodne standarde računovodstvene edukacije (International Accounting Education Standards Board (IAESB)) prihvaća da se u različitim državama u kojima djeluju članice mogu ti pojmovi shvaćati s različitim značenjima ili različitim nijansama značenja i primjenama. Objašnjenje: Ovaj pojam je u skladu s onim kojeg je ustanovio Odbor za međunarodne standarde revidiranja i izražavanja uvjerenja (IAASB). ali nije ograničeno na učenje na daljinu. gdje se zahtijeva. Distribuirano učenje (Distributed learning) Proces edukacije u kojem se većina instrukcija isporučuje u različito vrijeme u odnosu kada su instrukcije primljene ili kada su instruktor i student u različitim mjestima. Međunarodnim smjernicama za edukacijsku praksu (MSEP-ove) i Međunarodne informativne dokumente za edukaciju (MIDE-ove) koje izdaje. Dobra praksa (Good practice) Oni elementi koji se smatraju ključnim za edukaciju* i razvoj* profesionalnih računovođa* i obavljeni su po standardu nužnom za postizanje kompetentnosti*. Pojmovnik ne propisuje članicama uporabu pojmova. distribuirano učenje može se odvijati na maloj ili velikoj udaljenosti dok učenje na daljinu podrazumijeva distribuciju preko samo značajnih udaljenosti. Očekuje se da će revidirana verzija IAESB -ovog Pojmovnika biti objavljena kada se dovrši revidiranje MSE-ova. 2. Angažirani partner (Engagement partner) 18 . Distribuirano učenje uključuje. Riječi označene sa zvjezdicom (*) ukazuju na pojmove koji su definirani na drugim mjestima u pojmovniku. Partner ili druga osoba u revizijskoj organizaciji koja je odgovorna za angažman i njegovo obavljanje i za revizijsko izvješće koje će se izdati u ime tvrtke te koja. Objašnjenje: "Dobra praksa" odnosi se ne samo na raspon sadržaja i procesa 1. kako se pregledavaju tijekom tekuće revizije Međunarodnih standarda edukacije ili s izdavanjem budućih publikacija. 3. Neki od postojećih pojmova mogu biti izmijenjeni i drugi pojmovi pridodani. zakonodavnog ili regulatornog tijela. Objašnjenje: Osnovna karakteristika distribuiranog učenja je da se od instruktora i studenata ne zahtijeva da budu na istom mjestu u isto vrijeme. od kojih su mnogi posebno definirani unutar postojećih IAESB-ovih objava.IAESB-ov POJMOVNIK Ovaj pojmovnik obuhvaća skup definiranih pojmova. pojmovnik je popis definiranih pojmova s posebnim značenjima za uporabu u Međunarodnim standardima edukacije (MSE-ima).

edukacijskih i razvojnih programa, nego i na razinu ili standard po kojima se oni obavljaju (tj. dubini i kvaliteti programa ). IAESB je svjestan velike raznolikosti kultura; jezika; i edukacijskih, pravnih i socijalnih sustava u državama članica i raznolikosti funkcija koje obavljaju računovođe. Različiti čimbenici unutar tih okruženja mogu mijenjati mogućnost članicama da usvoje neke aspekte "dobre prakse". Ipak, članice trebaju trajno težiti "dobroj praksi" i ostvarivati ju kada god je to moguće. Edukacija (Education) Sustavni proces s ciljem stjecanja i usavršavanja znanja, vještina i drugih sposobnosti pojedinaca; proces koji se obično, ali ne i isključivo, odvija u akademskim okruženjima Objašnjenje: Edukacija je sustavni proces učenja i usavršavanja kojim osobe razvijaju sposobnosti koje se smatraju poželjnim za društvo. Edukaciju obično karakterizira jačanje mentalnih i praktičnih mogućnosti osobe, kao i dozrijevanje u stavovima, što ima za posljedicu povećane mogućnosti osobe da funkcionira i doprinosi društvu u specifičnom ili nespecifičnom kontekstu. Edukacija je. po svojoj prirodi, nešto što se odvija planski i strukturirano i stoga isključuje proces usputnog, nesustavnog učenja i usavršavanja. Formalna edukacija (Formal education) Informacijske tehnologija (Information technology) Komponenta programa računovodstvene edukacije koja je izvan radnog mjesta. Hardverski i softverski proizvodi, djelovanje informacijskog sustava i menadžerskih procesa i ljudski resursi i vještine zahtijevani da bi se koristili ti proizvodi i procesi za zadatke informacijske proizvodnje i razvoj informacijskog sustava, rukovođenje i kontrola. Svaki pojedinac koji je prijavljen za procjenu u okviru programa profesionalne računovodstvene edukacije. Objašnjenje: Kandidat je osoba koja prilazi ili se priprema za prilaženje formalnoj procjeni kao dijelu računovodstvene edukacije. Taj se pojam odnosi na osobu koja je još uvijek u postupku pokazivanja sposobnosti ili kompetencija potrebnih za određenu svrhu (na primjer, za profesionalni ispit). Procjena se može odnositi ili na program za kvalificiranje za profesionalnog računovođu ili na post-kvalifikacijski edukacijski program. Taj pojam ne odnosi se na osobu koja je u etapi koja slijedi nakon dovršavanja programa edukacije (tj. on isključuje one koji su ispunili uvjete za članstvo u profesionalnom tijelu i u procesu su prijavljivanja za članstvo).

Kandidat (Candidate)

19

Kompetentnost (Competence)

mogućnost da se obavi radna uloga prema utvrđenom standardu s vođenjem računa o radnim okruženjima. Objašnjenje: Kompetentnost ističe mogućnosti osoba da rade prema standardima koji se očekuju od profesionalnih računovođa i zahtijeva odgovarajuću razinu znanja, profesionalnih vještina i profesionalnih vrijednosti, etike i stavova da bi se postigla ta kompetentnost. Odgovarajuća razina kompetencije će se razlikovati, ovisno o čimbenicima kao što su složenost okruženja, složenost zadataka, raznolikost zadataka, potrebna specijalistička znanja, utjecaj rada drugih, relevantnost za rad drugih, razina autonomnosti i zahtijevana razina prosudbe. Kompetentnost se može procijeniti na različite načine, uključujući i kroz obavljanje posla na radnom mjestu, simulacije uvjeta radnog mjesta, pisane ili usmene testove različitih vrsta i samo-procjenom.

Kvalifikacija (Qualification)

Kvalifikacija za status profesionalnog računovođe* znači da se, u određenoj vremenskoj točki, smatra kako je osoba ispunila i nastavlja s ispunjavanjem zahtjeva za priznavanje kao profesionalnog računovođe.* Objašnjenje Kvalifikacija je formalno priznavanje nekoj osobi da je dosegla profesionalni status ili pristupila vrsti profesionalnog članstva, koje označava da je ona profesionalni računovođa. Kvalifikacija podrazumijeva da je osoba bila procijenjena kao kompetentna u odnosu na ispunjavanje uvjeta za dobivanje profesionalnog računovodstvenog statusa. Iako se pojam "kvalifikacija" može koristiti u raznim etapama profesionalnog razvoja i vrstama članstva,njegovo korištenje u IAESBim dokumentima (osima ako nije drugačije navedeno) odnosi se na mjerilo za priznavanje statusa profesionalnog računovođe.

Mentor (Mentor)

Profesionalnih računovođa* koji je odgovoran za upućivanje i savjetovanje vježbenika i za pomaganje u usavršavanju vježbenikove kompetencije.* Mjerenje temeljeno na inputu usmjereno je na nastojanja uložena u učenje i usavršavanje, na primjer, na broj sati koji se očekuje od osobe koja polazi neki tečaj ili obuhvaćena predmetna područja. Objašnjenje: Mjerenja temeljena na inputu tradicionalno služe kao zamjena za mjerenje usavršavanja kompetencije, prvenstveno zbog toga što su lagana za mjerenje i verificiranje. Ona, međutim, ne mjere usavršenu kompetenciju.

Mjerenje inputa (Input measure)

Mjerenje outputa

Pristup temeljen na outputu je usmjeren na to je li profesionalni

20

(Output measure)

računovođa* usavršio određenu kompetenciju*. Objašnjenje: Kompetencija se može procijeniti na različite načine, uključujući i kroz obavljanje na radnom mjestu, simulacije radnog mjesta, pisane ispite i samo-procjenjivanje. Procjena temeljena na kompetenciji započinje s kreiranjem kompetencijskih iskaza7 kao mjerilima.

Mjerenje procesa (Process measure)

Pristup temeljen na procesu je usmjeren na oblikovanost i izvođenje učenja i usavršavanja*, na primjer, program tečaja koji se redovito pregledava i ažurira. Objašnjenje: Mjerenje procesa je zamjena za mjerenje usavršenih kompetencija.

Najbolja praksa (Best practice)

Praksa za koju se smatra da može biti za primjer kao najuređenija, najnaprednija ili vodeća u određenom području edukacije profesionalnih računovođa.*

Objašnjenje: "Najbolja praksa" odnosi se na najbolje primjere uspostavljene prakse u pripremanju profesionalnih računovođa. "Najbolja praksa" će često biti iznad "dobre prakse" i kao takva je na višoj razini nego što podrazumijevaju minimalni zahtjevi. Navodi i primjeri "najbolje prakse" su ključni za unaprjeđivanje računovodstvene edukacije i pružaju korisne upute članicama za trajno unaprjeđivanje njihovih edukacijskih programa. Opća edukacija (General education) Edukacija širokog spektra kako bi se razvile vještine nužne kao osnova za suočavanje sa zahtjevima profesionalne računovodstvene edukacije i praktičnog iskustva. Učenje i usavršavanje* kroz koje osobe prvo razvijaju kompetencije* koje vode k obavljanju uloge* u računovodstvenoj profesiji. Objašnjenje: Početno profesionalno usavršavanje je prva etapa u kontinuitetu učenja koje se nastavlja tijekom karijere profesionalnog računovođe. Početno profesionalno usavršavanje uključuje opću edukaciju, profesionalnu računovodstvenu edukaciju, praktično iskustvo i procjenjivanje. Ono
7

Početno profesionalno usavršavanje Initial professional development (IPD)

Također poznatim i kao kompetencijski okviri, kompetencijski profili, kompetencijski modeli, kompetencijske mape ili funkcionalne mape.

21

činjenica i postupaka u danoj vremenskoj točki. U međunarodnim razmjerima postoje značajne zakonske i regulatorne razlike u točki stjecanja kvalifikacije (ili licenciranju).* Objašnjenje: Praktično iskustvo kao dio procesa učenja i usavršavana ima za cilj olakšati razvoj i izravnu primjenu profesionalnih znanja. Objašnjenje: Pojam "pred-kvalifikacija" je obično povezan s aktivnostima i zahtjevima u vezi s razvojem onih koji još nisu stekli profesionalnu kvalifikaciju. Početno profesionalno usavršavanje premašuje poznavanje načela. profesionalnih vještina. Procjena (Assessment) Mjerenje profesionalne kompetencije* razvijene kroz učenje i usavršavanje*. standarda. Iako se "post-kvalifikacija"odnosi na razdoblje nakon kvalificiranja za profesionalnog računovođu.traje sve dok osobe ne mogu pokazati kompetencije koje se zahtijevaju za njihove odabrane uloge u računovodstvenoj profesiji. Objašnjenje: Sljedeći pristupi mjerenja mogu se koristiti da bi se procijenila Pred-kvalifikacija (Pre-qualification) 22 . Aktivnosti na radnom mjestu koje su relevantne za usavršavanje kompetencija. pod uvjetom da su ostale okolnosti iste. On je često povezan s aktivnostima u vezi s održavanjem ili daljnjim razvijanjem profesionalnih kompetencija. Svaka članica IFAC-a može odrediti odgovarajuću vezu između kraja početnog profesionalnog usavršavanja i točke kvalificiranja (ili licenciranja) za svoje članove. etike i stavova. i profesionalnih vrijednosti. Pouzdanost (Reliability) Praktično iskustvo (Practical experience) Kvaliteta ili stanje koje opisuje stvara li pristup mjerenja trajno iste rezultate. Objašnjenje: Pojam "post-kvalifikacija" je obično povezan s aktivnostima i zahtjevima u vezi s profesionalnim razvojem onih koji su već stekli profesionalnu kvalifikaciju. pojam nije zabranjen za kvalifikacije dobivene nakon kvalificiranja za profesionalnog računovođu. etike i stavova. koncepata. Ono uključuje mogućnost integriranja (a) profesionalnog znanja (b) profesionalnih vještina i (c) profesionalnih vrijednosti. kvalifikacija se može steći vrlo rano ili vrlo kasno u karijeri. Razdoblje prije kvalifikacije* kao pojedinačni član IFAC-ove članice. Post-kvalifikacija (Post-qualification) Razdoblje nakon kvalifikacije* kao pojedinačni član IFAC-ove članice.

i sagledavanjem. neovisnosti. One uključuju načela djelovanja (tj. pouzdanost i troškovna učinkovitost. Profesionalne vještine (Professional skills) Profesionalne vrijednosti. Objašnjenje: Profesionalne vrijednosti. stanje u kojem su stečene sposobnosti. Objašnjenje: 23 . Objašnjenje: Od profesionalnih računovođa se zahtijeva da imaju raspon vještina. Profesionalni računovođa (Professional Accountant) Razvoj (usavršavanje) (Development) 1.* 2. javnog interesa). etike i stavova* u profesionalnom kontekstu. ostvarivanju izvrsnosti (na primjer.* koje doprinosi kompetentnosti. uključujući tehničke i funkcionalne vještine. Pri izboru pristupa mjerenja. poštivanju. Profesionalna računovodstvena edukacija (Professional Accounting Education) Profesionalna znanja (Professional Knowledge) Edukacija i uvježbavanje koja se nadograđuje na opću edukaciju i daje (a) profesionalna znanja*. (b) profesionalne vještine* i (c) profesionalne vrijednosti.* Različite vrste mogućnosti potrebnih za primjerenu i učinkovitu primjenu profesionalnih znanja i profesionalnih vrijednosti. etika i stavovi (Professional values. međuljudske i komunikacijske vještine. osobne vještine. pristojnosti. raznolike intelektualne vještine i vještine u stvaranju profesionalnih prosudbi. organizacijske vještine i vještine poslovnog menadžmenta. etiku i stavove.* One teme koje čine predmet računovodstva kao i druge poslovne discipline koje zajedno tvore ključni skup znanja za profesionalne računovođe. etička načela) općenito povezana s profesionalnim ponašanjem i smatraju se ključnim za definiranje razlikovnih karakteristika profesionalnog ponašanja. etičkom ponašanju (na primjer. ethics and attitudes) Profesionalno ponašanje i karakteristike po kojima se profesionalne računovođe* prepoznaje kao članove profesije. objektivnosti.učinkovitost procesa učenja i usavršavanja: mjerenja inputa. stjecanje sposobnosti. pravodobnosti. povjerljivosti i poštenju) profesionalnim manirama (na primjer. prihvaćanjem obveze trajnog usavršavanja i cjeloživotnog učenja) i društvenoj odgovornosti (na primjer. mjerenja procesa i mjerenja outputa. vođenjem računa o. etika i stavovi uključuju privrženost tehničkim kompetencijama. dužnoj pažnji. odgovornosti i pouzdanosti). Osoba koja je član IFAC-ove članice. sljedeće karakteristike trebaju se sagledati: valjanost.

razlikovne karakteristike. Posjedovanje sposobnosti nagovještava da osoba ima mogućnost kompetentno djelovati na radnom mjestu.* i profesionalne vrijednosti. stečeno na bilo koji način. eksperti za poreze. ili je ona na njega delegirana. intelektualne mogućnosti (uključujući i profesionalnu prosudbu). Razvoj se također može odnositi na konačnu etapu razvitka u kojoj se smatra da je osoba postala potpuno usavršena kao posljedica procesa razvoja.* i profesionalnih vrijednosti. etike i stavova. i profesionalne vrijednosti.* profesionalnih vještina. One se ponekad nazivaju u drugoj literaturi kao kompetencije. Definicija revizijskog profesionalca ne odnosi se na eksperta koji preuzima određene zadatke u reviziji (primjerice. Objašnjenje: Angažirani partner snosi sveukupnu odgovornost za reviziju. dok se kompetentnost odnosi na stvarno pokazivanje učinkovitosti. Osoba može razviti svoje sposobnosti kroz široki raspon procesa kao što su učenje. sposobnosti. mogućnosti. etika i stavovi * potrebni da bi se pokazala kompetentnost. Sposobnosti uključuju znanje povezano s problematikom. tehničke i funkcionalne vještine.* Revizijski profesionalac (Audit professional) 24 . odnosi se na poboljšavanje sposobnosti. fundamentalne vještine i vrijednosti. proces razvijanja nečijih sposobnosti i naknadno postizanje ciljane etape razvoja nema fiksno ili trajno stanje. informacijske tehnologije ili procjene vrijednosti). etiku i stavove. Specijalizacija (Specialization) Formalno priznavanje članice grupi svojih članova koji posjeduju razlikovne kompetencije* u nekom području ili područjima aktivnosti povezanih s radom profesionalnog računovođe. promatranje ili primanje informacija ili kroz prirodno sazrijevanje tijekom vremena. prožimajuće kvalitete i individualni atributi. vještine ponašanja.* profesionalne vještine. oponašanje. za značajne prosudbe u reviziji povijesnih financijskih informacija. iskustvo.Razvoj. uključujući i edukaciju i uvježbavanje.* Objašnjenje: Sposobnosti su atributi koje imaju osobe i koje im omogućuju da obavljaju svoje uloge. temeljne vještine. ključne vještine. stavovi. Sposobnosti (Capabilities) Profesionalna znanja.koje pridonosi kompetentnosti. Međutim. Relevantno iskustvo (Relevant experience) Sudjelovanje u radnim aktivnostima u nekom okruženju primjerenom za primjenu profesionalnih znanja. uočeno je da s potrebom trajnog učenja. kao proces.* Profesionalni računovođa koji ima odgovornost.

promatranjem i oponašanjem kod kojih je proces stjecanja sposobnosti manje sustavan i relativno neformalan. Ono osigurava trajno usavršavanje profesionalnih znanja. održavanja i obnavljanja kompetencija na odgovarajućoj razini kroz karijeru profesionalnog računovođe.* Objašnjenje: Trajno profesionalno usavršavanje ima za cilj razvoj i održavanja profesionalne kompetentnosti. Ovaj pojam ne odnosi se na vježbenike koji su u postupku stjecanja kvalifikacije za profesionalne računovođe.* Objašnjenje: U kontekstu profesionalne edukacije. profesionalnih vrijednosti. bilo opće ili stručne prirode. čitanjem objavljenih materijala.Student (Student) Pojedinac koji pohađa kolegij na studiju.* Objašnjenje: Učenje se može ostvariti sustavnim i relativno formaliziranim procesima kao što je edukacija (uključujući i uvježbavanje) ili procesima kao što je stjecanje svakodnevnog radnog iskustva. etike i stavova te kompetencija postignutih tijekom početnog profesionalnog usavršavanja (Initial Professional Development). Učenje i usavršavanje (Learning and Development) Neprestani proces stjecanja. Objašnjenje: Osim edukacije. Široki raspon procesa kojima osoba stječe sposobnosti. Tehničko računovodstveno osoblje (Technical accounting staff) Osoblje angažirano u tehničkom računovodstvenom poslu kojeg usmjeravaju ili podržavaju profesionalni računovođe. uključujući i vježbenika. Troškovna učinkovitost (Cost effectiveness) Učenje (Learning) Kvaliteta ili stanje koje opisuje da li koristi nadmašuju troškove mjerenja. student je pojedinac koji pohađa tečaj ili program studija koji se smatra nužnim za edukaciju profesionalnih računovođa. Trajno profesionalno usavršavanje Continuing professional development (CPD) Učenje i usavršavanje* koje održava i razvija sposobnosti* kako bi omogućilo profesionalnim računovođama* da obavljaju kompetentno svoje uloge. profesionalnih vještina. pojam učenja i 25 .* Objašnjenje: "Tehničko računovodstveno osoblje" uključuje osoblje koje se uobičajeno poznato kao "računovodstveni tehničari" i obuhvaća osoblje angažirano u ulogama tehničke pomoći kroz sva područja računovodstva. praktičnog iskustva i uvježbavanja.

Objašnjenje Uvježbavanje uključuje edukaciju u okviru radnog mjesta i aktivnosti stjecanja iskustva radi razvijanja kompetencije osobe za obavljanje zadataka relevantnih za ulogu profesionalnog računovođe. s vođenjem računa o specifičnim ulogama ili zadacima koje obavljaju profesionalni računovođe. Uvježbavanje (Training) Aktivnosti učenja i usavršavanja* koje su dopuna edukaciji i praktičnom iskustvu. uključujući i u revidiranju. (b) umrežavanje (c) promatranje (d) oponašanje i (e) samo-usmjeravanje i nestrukturirano stjecanje znanja. Ono može uključiti svaku aktivnost oblikovanu sa svrhom da se unaprijede mogućnosti neke osobe da ispuni zahtjeve praktičnog iskustva za kvalificiranje za profesionalnog računovođu. Objašnjenje: Vježbenik je osoba stječe praktično iskustvo ili učestvuje u programu uvježbavanja na radnom mjestu da bi se kvalificirala kao profesionalni računovođa. Uvježbavanje se može ostvariti dok se obavljaju stvarni zadaci (uvježbavanje uz rad) ili neizravno kroz instrukcije ili simulaciju radnih uvjeta (uvježbavanje izvan rada). 26 . Valjanost (Validity) Vježbenik (Trainee) Kvaliteta ili stanje koje opisuje mjeri li pristup mjerenja ono što se treba mjeriti. Osoba koja stječe pred-kvalifikacijsko* radno iskustvo i provodi uvježbavanje* u okviru radnog mjesta. Uvježbavanje se provodi u kontekstu radnom mjesta. Međutim. aktivnosti i ishode koji doprinose postizanju kompetencija. Imaju usmjerenost na praksu i obično se izvode na radnom mjestu ili u simuliranim uvjetima radnog okruženja. njegov smisao uključuje cjelokupni proces učenja i usavršavanja. menadžerskom računovodstvu i poreznom računovodstvu. financijskom računovodstvu. IAESB koristi pojam "edukacija" u svom vlastitom nazivu i u publikacijama.kao što su revizijski profesionalci. Uloga (Role) Funkcija kojoj je pridodan određeni skup očekivanja. Učenje i usavršavanje uključuju različite procese. Razmjer u kojem se koristi svaki od različitih oblika učenja i usavršavanja može biti različit. Objašnjenje Uloge. su rasprostranjeno prakticirana područja od međunarodnog javnog interesa i odvijaju se u mnogim različitim područjima računovodstva.usavršavanja uključuje aktivnosti kao što su (a) treniranje.

....ARIAESB-ovi MEĐUNARODNI STANDARDI EDUKACIJE SADRŽAJ Stranice Međunarodni standard edukacije 1: Pristupni zahtjevi programa za edukaciju iz profesionalnog računovodstva ………………………………………………………............. etika i stavovi…………….. Međunarodni standard edukacije 5: Zahtjevi u vezi s praktičnim iskustvom…………………..... Međunarodni standard edukacije 8: Zahtjevi kompetentnosti za revizijske profesionalce…. Međunarodni standard edukacije 4: Profesionalne vrijednosti...... 28 31 37 41 45 49 52 63 27 . Međunarodni standard edukacije 2: Sadržaj programa za edukaciju iz profesionalnog računovodstva ………………………………………………………………………….. Međunarodni standard edukacije 3: Profesionalne vještine i opće obrazovanje…………….... Međunarodni standard edukacije 6: Procjena profesionalnih sposobnosti i kompetentnosti… Međunarodni standard edukacije 7: Trajno profesionalno usavršavanje: program cjeloživotnog učenja i trajnog usavršavanja profesionalne kompetentnosti ………...

....... koji vodi k članstvu u članici IFAC-a....... 4..... 1-2 3-4 5 6-12 …………………………………………………………………………………….......................... On također sadrži neke napomene o tome kako procijeniti kvalifikacije u etapi pristupanja... profesionalnih vještina i profesionalnih vrijednosti... Za osobu koja pokušava pristupiti programu edukacije iz profesionalnog računovodstva...... Razmjer tih 7...... Pristupni zahtjevi programa edukacije iz profesionalnog računovodstva 6..... Osoba koja ulazi u program edukacije iz profesionalnog računovodstva treba imati odgovarajuću razinu prethodnog obrazovanja i znanja kako bi stvorila osnovu nužnu za stjecanje profesionalnog znanja........... etike i stavova potrebnih da bi postala profesionalni računovođa. ne može održati i unaprijediti ako osobe koje ulaze u profesiju nisu pripremljene za ispunjavanje nužnih standarda... 8. etike i stavova..... 2...... Kvaliteta profesije se........ Stroži pristupni zahtjevi mogu omogućiti brže ispunjavanje zahtjeva profesionalne edukacije i praktičnog iskustva..... vještina i profesionalnih vrijednosti....MEĐUNARODNI STANDARD EDUKACIJE 1 PRISTUPNI ZAHTJEVI PROGRAMA ZA EDUKACIJU IZ PROFESIONALNOG RAČUNOVODSTVA SADRŽAJ Točka Svrha i djelokrug ovog standarda Uvod ................... Kandidati koji su uključeni u program edukacije iz profesionalnog računovodstva imat će određenu kombinaciju znanja. Pristupni zahtjevi programa edukacije iz profesionalnog računovodstva ... Ovaj MSE je na snazi od 1... Datum stupanja na snagu 5.......... Definicije i objašnjenja ključnih pojmova korištenih u MSE-ovima su navedeni u Okviru za objave međunarodne edukacije..... Datum stupanja na snagu . U ovom Međunarodnom standardu edukacije (MSE-u) navode se pristupni zahtjevi programa edukacije iz profesionalnog računovodstva IFAC-ove članice i u vezi s praktičnim iskustvom.. Cilj ovog MSE-a je osigurati da studenti koji priželjkuju postati profesionalni računovođe imaju edukacijsko predznanje koje im pruža razumnu mogućnost postizanja uspjeha u njihovom studiranju... u osnovi....................... Pristupni zahtjevi su prvi korak u tom procesu........... Sve članice IFAC-a trebaju pokušati privući najkvalitetnije osobe da studiraju računovodstvo. Svrha i djelokrug ovog standarda 1.. 28 ...... kvalifikacijskim ispitima i razdoblju stjecanja praktičnog iskustva....... U konačnici................... Uvod 3.. pristupni zahtjevi trebaju biti barem ekvivalentni onima za upis u priznati sveučilišni program ili njegovom ekvivalentu.. kvaliteta profesije ovisi o kvaliteti kandidata koje može privući... siječnja 2005...........

Ona uključuje kvalifikacije za razinu srednjoškolskog obrazovanja i višeg obrazovanja i obuhvaća nekih 180 država. Za preddiplomsko obrazovanje se očekuje da traje najmanje tri godine do dovršenja. Procjena jednakovrijednosti kvalifikacija iz standarda za pristup na sveučilišnu razinu treba biti provedena provjerom pomoću izvora referentnih standarda. 12. Mnoge od tih programa organiziraju sama profesionalna tijela. Što su manji zahtjevi na ulaznoj točki. 9. zajedno s informacijama. publikaciju koju objavljuje National Academic Recognition Information Centre u Ujedinjenom Kraljevstvu (NARIC). prema ugovoru s vladom Ujedinjenog Kraljevstva. Ulazna točka programa edukacije iz profesionalnog računovodstva može biti različita. Mnogi programi edukacije iz profesionalnog računovodstva započinju na poslijediplomskoj razini. 11. i pomoću njih. a ne sveučilišta ili veleučilišta. 10. ocjenjivanje jednakovrijednosti kvalifikacija može biti komplicirano i teško. U pokušaju da se standardizira praksa. Čak i s tim pomagalima. usvojeni pristupni zahtjevi trebaju zajedno biti u skladu s općim programom edukacije iz profesionalnog računovodstva koji je usvojilo profesionalno tijelo. Važno je da kandidati iz svih mogućih ruta obrazovanja. 29 . sadrži popis institucija širom svijeta za koje se smatra da su institucije višeg obrazovanja. to se više mora obuhvatiti programom edukacije iz profesionalnog računovodstva. odobrenjem nekog nezakonodavnog tijela ili tržištem. koju je 1999. Priznavanje i ocjenjivanje diplomskih programa može se usmjeriti na sadržaj. neovisno o tome počinju li od srednjoškolskog. prihvaćaju studente zrelije dobi. Ostali programi započinju neposredno nakon završavanja razine srednjoškolskog obrazovanja ili u nekoj točki višeg obrazovanja koje je ispod prijediplomske razine. NARIC iz Ujedinjenog Kraljevstva je dio mreže NARIC-a koja se proteže Europskom unijom. Pristupni zahtjevi trebaju biti postavljeni dovoljno visoko da osiguraju jamstvo za vjerojatni uspjeh osobe u programu edukacije iz profesionalnog računovodstva. postignu uspor edivu razinu kompetentnosti u točki kada steknu kvalifikaciju.sposobnosti odredit će ulaznu točku kandidatima u profesionalne programe. daljnjeg ili visokoškolskog obrazovanja. publikaciju koju objavljuje Europa Publications. godine prihvatilo 29 država članica EU. dostupnim članicama IFAC-a (vidjeti napomenu niže u tekstu). Bolonjska deklaracija. trajanje i druge kvalitativne aspekte. Baza podataka NARIC-a uspoređuje standarde kvalifikacije sa standardima ulaznih stupnjeva. uključujući i popis sveučilišta i veleučilišta. Izvori referentnih standarda koje koriste članice uključuju sljedeće: International Comparisons. Neki programi priznaju radno iskustvo. podržava usvajanje dvije glavne vrste stupnjeva obrazovanja – preddiplomsko i diplomsko. kandidate koji pristupaju programu uz zadržavanje postojećeg radnog odnosa i druge oblike učenja. The World of Learning. Koji god pristup je odabran. Napomena: Trajanje diplomskih programa može se razlikovati. Programi sveučilišnog stupnja mogu biti priznati zakonom. preddiplomskih stupnjeva i poslijediplomskih studija (vidjeti niže). i točna je ocjena moguća samo nakon pregledavanja detaljnih informacija o kolegijima i nastavnom planu i programu. NARIC pomaže prepoznati kvalifikacije koje su jednakovrijedne sveučilišnom stupnju i one koje su ekvivalentne standardima za ulazak u sveučilišni stupanj.

profile edukacije u državi. 30 . koji je ogranak Australian Commonwealth Department of Education. Science and Training.U mnogim državama. koje zajedno s oznakom standarda stupnjeva objavljuje National Office of Overseas Skills Recognition (NOOSR).

.... Problemom održavanja te kompetentnosti bavi se MSE 7 Trajno profesionalno usavršavanje: program cjeloživotnog učenja i trajnog usavršavanja profesionalne kompetentnosti....... 2........ Zahtijevane intelektualne vještine uključuju razumijevanje.......... Edukacija iz profesionalnog računovodstva može se održavati u akademskom okruženju ili kroz studij za stjecanje profesionalne kvalifikacije.. Svrha i djelokrug ovog standarda 1...... Tijekom cjeloživotne karijere... Ovaj Međunarodni standard edukacije (MSE) propisuje sadržaj znanja iz programa edukacije iz profesionalnog računovodstva koja kandidati moraju steći kako bi se kvalificir ali za profesionalne računovođe....... etiku i stavovi te trebaju biti u stanju integrirati te elemente... MSE-u 4 Profesionalne vrijednosti. Datum stupanja na snagu ........ profesionalne vještine i profesionalne vrijednosti...... primjenu.. (b) znanje o organizaciji i poslovanju. Sadržaj programa za edukaciju iz profesionalnog računovodstva .................... Komponenta znanja iz programa edukacije iz profesionalnog računovodstva također se može koristiti za razvijanje profesionalnih vještina....... Kandidati trebaju steći profesionalna znanja................ etika i stavovi te zahtjevi u vezi s praktičnim iskustvom su navedeni u MSE-u 3 Profesionalne vještine i opće obrazovanje.. 5.. 3..... analizu i ocjenjivanje... površinski pristup učenju znanja kroz vrlo brojne premete nije u dugoročnom interesu budućih profesionalnih računovođa i profesije.. 1-3 4-9 10 11-32 …………………………………………………………………………………….......... profesionalne vrijednosti.. Osnovni dio znanja iz programa edukacije iz profesionalnog računovodstva prikazan je pod tri glavna podnaslova: (a) računovodstvo............. Cilj ovog MSE-a je osigurati da kandidati za članstvo u IFAC-ovoj članici imaju dovoljno napredna znanja iz profesionalnog računovodstva kako bi im ona omogućila da djeluju kao kompetentni profesionalni računovođe u rastuće kompleksnom i brzo mijenjajućem okruženju........ financije i povezana znanja.................................... Trenutno znanje može postati zastarjelo tijekom karijere............ i (c) znanje i kompetencije iz područja informacijskih tehnologija....MEĐUNARODNI STANDARD EDUKACIJE 2 SADRŽAJ PROGRAMA ZA EDUKACIJU IZ PROFESIONALNOG RAČUNOVODSTVA SADRŽAJ Točka Svrha i djelokrug ovog standarda Uvod ..................... Stoga... ali treba biti jednakovrijedna studiju za diplomski stupanj.......... 31 .. Potrebne profesionalne vještine i sadržaj općeg obrazovanja... Uvod 4..... etika i stavovi i MSE-u 5 Zahtjevi u vezi s praktičnim iskustvom...

32 . 14. Isto tako je važno razviti vještine da bi se prepoznali problemi te kako bi se znalo koja su znanja potrebna da bi se problemi otkrili i riješili. Osim toga.profesionalne vještine i profesionalne vrijednosti. uz stjecanje sveučilišne diplome ili se znanje iz tog područja može steći u naprednom studiju nakon dovršetka nekog programa na razini sveučilišne razine. profesionalni računovođa će se specijalizirati tijekom svoje karijere. kolegiji i elementi 12. Studij profesionalnog računovodstva treba biti dio programa prije stjecanja kvalifikacije. Sadržaj programa edukacije za profesionalne računovođe 11. edukacija iz profesionalnog računovodstva može se odvijati istodobno s općim obrazovanjem. organizacijskim i menadžerskim vještinama razvijenim tijekom općeg obrazovanja. osobnim. 15. Komponenta profesionalnih znanja se nadopunjuje neprofesionalnim znanjima i intelektualnim. Usađivanje privrženosti cjeloživotnom učenju je dugoročno važnije od bilo kojeg segmenta znanja. Iz tih razloga ovaj MSE navodi samo šire nazive kolegija. 9. 6. etika i stavovi mnogo su važniji od skupa profesionalnih znanja stečenih u točki stjecanja kvalifikacije. Cjeloživotno učenje je vještina koju treba steći i stanje svijesti koje treba razvijati te vrijednost koju društvo podržava. U isto vrijeme dok je ovaj MSE usmjeren uglavnom na profesionalna znanja potrebna da bi se djelovalo kao profesionalni računovođa. Na primjer. Sadržaj edukacije iz profesionalnog računovodstva treba se sastojati od:  računovodstva. ili uopće ne moraju imati diplomu i tada stječu potrebna znanja iz kolegija profesionalnog računovodstva kroz pripremanje za ispite koje provodi profesionalno tijelo. 13. u edukaciji prije stjecanja kvalifikacije treba se sastojati od najmanje dvogodišnjeg studija u punom vremenu (ili ekvivalentnog studija uz rad). Studenti trebaju steći diplomu iz računovodstva ili profesionalnu kvalifikaciju kako bi stekli to znanje. 8. on također uključuje i kompetencije za segment programa povezan s informacijskim tehnologijama. Komponenta znanja iz profesionalnog računovodstva. međuljudskim. Osim toga. i  znanja i kompetencija iz područja informacijskih tehnologija. 16. Ovaj MSE je na snazi od 1. U tom slučaju. Datum stupanja na snagu 10. uz pretpostavku da će profesionalni računovođa trebati trajno ažurirati svoja znanja. Definicije i objašnjenja ključnih pojmova korištenih u MSE-ovima su navedeni u Okviru za objave međunarodne edukacije. nastavni plan i program profesionalnog tijela treba obuhvatiti sve sadržaje područja navedenih u ovom MSE-u.  znanja o organizaciji i poslovanju. komunikacijskim. Cjelina znanja koju profesionalni računovođa treba steći da bi djelovao kompetentno stalno se mijenja i širi. Lokalni uvjeti također uzrokuju izmjene potrebnih znanja. Studenti mogu imati diplome iz neračunovodstvenih područja. Predmeti navedeni u ovom MSE-u ne moraju se nužno dovršiti prema redoslijedu po kojem su prikazani. Taj studij treba biti dovoljno dug i dovoljno intenzivan kako bi omogućio kandidatima stjecanje profesionalnih znanja potrebnih za profesionalnu kompetentnost. financija i povezanih znanja. 7. siječnja 2005.

Članice mogu dodavati problematiku za studiranje ili mijenjati odnos u svojim programima kako bi ispunile potrebe svojih konkretnih okruženja. 23. i profesionalne vrijednosti i etiku.programa mogu se integrirati. ali i ne mora. relativna dubina i odnos pokrivenosti ovisit će o potrebama pojedine članice IFAC-a i svakom ograničenju koje su postavile zakonodavne vlasti. Proučavanje kompetentnosti je koristan pristup u odlučivanju o relativnoj važnosti predmeta. Neki programi studiranja mogu. 19. Niže navedeni predmeti predstavljaju minimum područja u programima edukacije iz profesionalnog računovodstva. 22. Kombinacije općih studija. 20. trgovačko i komercijalno pravo. 21. financije i povezana znanja osiguravaju ključnu stručnu osnovu nužnu za uspješnu karijeru profesionalnog računovođe. Profesionalni računovođe ne samo što koriste informacijske sustave i primjenjuju vještine temeljene na kontrolama informacijskih tehnologija. Računovodstvo. Nastavni plan i program računovodstva je promjenjiv i nastavit će se mijenjati kao reakcija na rapidno promjenjive potražnje tržišta. Široko znanje o poslovnim. biti stečena u akademskom okruženju. 17. računovodstvenih studija i praktičnog iskustva mogu se razlikovati od programa do programa sve dok se postiže ekvivalentna profesionalna kompetentnost. osim što zahtijevaju opći studij u trajanju do dvije godine. posvetiti najmanje dvije dodatne godine za studij iz područja računovodstva. Znanja o organizaciji i poslovanju osiguravaju informacije o kontekstu u kojem rade profesionalni računovođe. poreze. Komponenta znanja iz računovodstva. Studiji koji su više specijalizirani iz računovodstvenih područja mogu uključivati jednogodišnji opći studij unutar trogodišnjeg programa. Tri područja znanja nisu navedena da bi se označila njihova važnost ili redoslijed. Informacijske tehnologije su izmijenile ulogu profesionalnih računovođa. neprofitnim i državnim organizacijama bitno je za profesionalnog računovođu. Znanja o organizaciji i poslovanju uključuju: kako je organizirano i financirano poslovanje i kako se njime rukovodi te globalno okruženje u kojem se poslovanje odvija. Međutim. primjerice. nego imaju i važnu ulogu u ocjenjivanju. uključivanjem aspekata znanja iz područja informacijskih tehnologija u određene kolegije iz računovodstva. Važnost predmeta može se razlikovati od programa do programa. Mješavina područja može se razlikovati prema sektorima ili lokacijama u kojima osoba radi. menadžersko računovodstvo i kontrole. Ona može. To može doprinijeti procesu učenja i pomoći kandidatima da razumiju kako su pojedinačne komponente međusobno povezane. financije i financijski menadžment. financija i povezanih znanja treba uključiti sljedeća područja:        financijsko računovodstvo i izvještavanje. Novi kolegiji se uvode u nastavni plan i program te se mijenjaju međusobni odnosi relativnih značaja kolegija. 18. reviziju i angažmane s izražavanjem uvjerenja. 33 . oblikovanju i rukovođenju takvim sustavima. Komponenta znanja iz profesionalnog računovodstva samo je dio programa edukacije prije stjecanja kvalifikacije.

25. marketing. znanje o financijama i financijskom menadžmentu. (l) problematiku budžetskog računovodstva i računovodstva neprofitnih organizacija. uključujući o trgovačkom pravu i pravu povezanom s vrijednosnim papirima. donošenje menadžerskih i strateških odluka. uključujući procjenu rizika i otkrivanje prijevare i intelektualne i proceduralne osnove za njihovo izvođenje. koncepte. (c) nacionalne i međunarodne računovodstvene i revizijske standarde. 34 . vještine i profesionalne vrijednosti. korporativno upravljanje. metode i postupke kontrola koje osiguravaju točnost i nepovredivost financijskih podataka i štite poslovnu imovinu. (e) menadžersko računovodstvo. financijske instrumente i tržišta kapitala. strukturu i značenje izvještavanja za organizacijsko djelovanje. kvantitativne metode. Ovaj dio treba biti ostvaren najmanje na razini stjecanja računovodstvene diplome. za interno i eksterno korištenje. domaća i međunarodna. uključujući analize financijskih izvještaja. (h) znanje o pravnom okruženju poslovanja. (i) (j) vrste revizijskih usluga i drugih usluga s izražavanjem uvjerenja. mjerenje uspješnosti i uspoređivanje s referentnim vrij ednostima. (f) koncepte. primjereno za ulogu profesije u određenoj državi. financijska tržišta. i upravljanje resursima. etika i stavovi). Ona daju studentima nužna teoretska i stručna računovodstvena znanja i intelektualne vještine. organizacijsko ponašanje. Ovaj dio uključuje: (a) povijest računovodstvene profesije i osmišljavanja računovodstva. (g) oporezivanje i njegov učinak na financijske i menadžerske odluke. uključujući informacijske potrebe donositelja financijskih odluka i kritičko procjenjivanje uloge računovodstvenih informacija u ispunjavanju tih potreba. i međunarodno poslovanje i globalizacija. uključujući planiranje i budžetiranje. (b) sadržaj. i (m) korištenje mjerenja nefinancijske uspješnosti u poslovanju. upravljanje troškovima. etiku i stavove u područjima koja svi profesionalni računovođe trebaju proučavati. financija i povezanih područja dalje razvija i integrira drugdje stečena znanja. uključujući i stjecanje razumijevanja profesionalnih vrijednosti i etike.24. poslovno okruženje. Komponenta znanja o organizaciji i poslovanju treba uključiti sljedeća područja:          ekonomiju. (d) regulativu računovodstva. kontrolu kvalitete. (k) etičke i profesionalne odgovornosti profesionalnog računovođe u odnosu na profesionalno okruženje i okruženje koje uključuje širu javnost (vidjeti MSE 4 Profesionalne vrijednosti. Dio koji obuhvaća znanja iz računovodstva.

uključujući metode za stvaranje promjena u organizaciji i za upravljanje njima: (h) razumijevanje problematike osoblja i ljudskih resursa. Kandidat treba moći djelotvorno sudjelovati u aktivnostima navedenim u ovom dijelu kao dio tima ili pod nadzorom. (i) (j) razumijevanje podrške za odlučivanje i strategije. U točki stjecanja kvalifikacije od kandidata se očekuje da imaju znanje i razumijevanje elemenata kompetencija za najmanje jednu od tih uloga.      29. Biti u stanju razumjeti različito je od imanja mogućnosti i iskustva da se poduzme. Komponenta informacijskih tehnologija treba uključiti sljedeća područja i kompetencije: opće znanje o informacijskim tehnologijama. dizajnera ili ocjeni telja informacijskih sustava ili skupu tih uloga. (b) znanje o poslovnim i financijskim tržištima i kako ona djeluju. (e) razumijevanje organizacija i okruženja u kojima one posluju. On također osigurava kontekst za primjenu svih profesionalnih vještina stečenih u postupku stjecanja kvalifikacije. sudjeluje i doprinese organizacijskom i poslovnom menadžmentu. i jednu od. (c) primjenu kvantitativnih metoda i statistike u poslovnim problemima. rukovođenje ljudima. Kao dio edukacije prije stjecanja kvalifikacije. Edukacija o organizaciji i poslovanju daje budućim profesionalnim računovođama znanja o okruženju u kojem posluju zaposlenici i klijenti. društvenih. kao i o procesima globalizacije. međunarodnih i kulturoloških pokretača i njihovih utjecaja i vrijednosti za koje se zalažu. ali se od njega ne očekuje da pokaže vještine u svim kompetencijama. strateški menadžment i opći menadžment. 35 . kompetencija uloga menadžera. Edukacija o organizaciji i poslovanju osigurava: (a) znanje o makro i mikro ekonomiji. ocjenitelja ili dizajnera informacijskih sustava. (g) razumijevanje međuljudskih odnosa i odnosa između grupa u organizaciji. (f) razumijevanje problematike okruženja i održivog razvoja.26. kompetencije korisnika informacijskih tehnologija. upravljanje projektima i marketing. uključujući poslovno savjetovanje. stručnih. To se može dokazati sposobnošću da se opiše ili objasni važnost problema povezanog s navedenim kompetencijama u relevantnom poslovnom ustroju. razumijevanje organizacijskih i poslovnih rizika. kompetencije kontrola informacijskih tehnologija. znanje o kontrolama informacijskih tehnologija. od svih profesionalnih računovođa se očekuje da sudjeluju najmanje u jednoj od uloga menadžera. pravnih. uključujući glavnih ekonomskih. ili kombinaciju. 30. mogućnost integriranja prethodno navedenih komponenti u ispunjavanju strateških ciljeva. i (l) 28. (k) osnovno znanje o međunarodnoj trgovini i financijama te načinu na koji se vodi međunarodno poslovanje. (d) razumijevanje uloge profesionalnog računovođe u korporativnom upravljanju i poslovne etike. 27.

možda kroz odvojene tečajeve ili integriranjem sadržaja u komponentu znanja o organizaciji i poslovanju ili u komponentu računovodstvenog znanja i s računovodstvom pove zanih znanja. 32. Korisnici raznih informacijskih tehnologija koriste alate i tehnike informacijskih sustava kako bi im pomogli u postizanju njihovih ciljeva i pomogli drugima u ostvarivanju njihovih ciljeva. Kompetencije se mogu također steći radnim iskustvom kao nadopunom komponenti znanja o informacijskim tehnologijama.31. U formalnoj edukaciji za komponentu znanja o informacijskim tehnologijama trebaju se koristiti proučavanja slučajeva. i (c) primjenjivanje kontrola u vlastitim sustavima. Komponenta znanja o informacijskim tehnologijama može se ostvariti na različite načine. Y 36 . interakcije s iskusnim profesionalcima i slične tehnike kako bi se unaprijedilo prezentiranje problematike i pomoglo studentima u razvijanju praktičnih vještina u kombinaciji s relevantnim radnim iskustvom s informacijskim tehnologijama. (b) pokazivanje razumijevanja poslovnih i računovodstvenih sustava. Sljedeća šira područja kompetencija odnose se na ulogu korisnika: (a) primjenjivanje sustava i alata informacijskih tehnologija u poslovnoj i računovodstvenoj problematici.

.... Uvod 5......... 37 ...................... (d) međuljudske i komunikacijske vještine.. i (e) organizacijske vještine i vještine poslovnog menadžmenta.... MSE 5 Zahtjevi u vezi s praktičnim iskustvom i MSE 6 Procjena profesionalnih sposobnosti i kompetentnosti..... Te sposobnosti uključuju znanja.................... profesionalne vrijednosti.................................................... etika i stavovi...... a koji doprinose razvoju tih vještina i mogu tvoriti dio općeg obrazovanja.. Cilj ovog MSE-a je osigurati da kandidati za članstvo u IFAC-ovoj članici imaju primjerenu mješavinu vještina (intelektualnih................... Profesionalne vještine...................... može doprinijeti razvoju tih vještina. MSE 4 Profesionalne vrijednosti....... koje se može ostvariti na različite načine i u različitim kontekstima.... Opće obrazovanje ....... 2.................. etiku i stavove................ (b) tehničke i funkcionalne vještine...... 4.......... On ne obuhvaća edukaciju iz profesionalnog računovodstva................ 3........... Svrha i djelokrug ovog standarda 1. Ovaj MSE se također bavi studijima koji nisu povezani s problematikom biznisa............................ osobnih................... To im omogućuje da tijekom svojih karijera djeluju kao kompetentne profesionalne osobe u rastuće kompleksnom i zahtjevnom okruženju....... (c) osobne vještine....... Sposobnosti su pokazatelj potencijalne kompetentnosti koja se može primjenjivati u različitim okolnostima..... Vještine su dio sposobnosti potrebnih profesionalnim računovođama da pokažu kompetentnost.. vještine.................... zahtjeve u vezi s praktičnim iskustvom i procjenu profesionalne kompetentnosti (vidjeti MSE 2 Sadržaj programa za edukaciju iz profesionalnog računovodstva............................ etiku i stavove......... tehničkih....... Datum stupanja na snagu . Ovaj Međunarodni standard edukacije (MSE) propisuje mješavinu vještina koje kandidati trebaju imati da bi se kvalificirali za profesionalne računovođe.................. Vještine koje su potrebne profesionalnim računovođama grupirane su pod pet glavnih podnaslova: (a) intelektualne vještine....MEĐUNARODNI STANDARD EDUKACIJE 3 PROFESIONALNE VJEŠTINE I OPĆE OBRAZOVANJE SADRŽAJ Točka Svrha i djelokrug ovog standarda Uvod ........... Dio svrhe ovog MSE -a je pokazati kako opće obrazovanje. 1-4 5-11 12 13-18 19-24 …………………………………………………………………………………….. profesionalne vrijednosti. međuljudskih i organizacijskih) kako bi djelovali kao profesionalni računovođe.......

da rade s različitim grupama ljudi.Važno je osigurati da programi edukacije iz profesionalnog računovodstva integriraju dostignuća na području znanja. primjena. logičkog razmišljanja i kritičkog analiziranja. Definicije i objašnjenja ključnih pojmova korištenih u MSE-ovima su navedeni u Okviru za objave međunarodne edukacije. Međutim. predviđanje i stvaranje zaključaka) i ocjenjivanje.) Neke vještine su implicitno sadržane u programima edukacije. Rastuća očekivanja zaposlenika. vještina. stvaranje dobrih prosudbi i profesionalnu kompetentnost. Stjecanje tih vještina je važnije od načina na koji su stečene. Te 38 . Popis naveden u točkama od 13 do 18 nije isključiv. Može biti potrebno istaknuti kako te vještine razvijaju različite aktivnosti učenja. Dobra osnova iz općeg obrazovanja. klijenata i javnosti o tome kako profesionalni računovođe doprinose u radu i općenito društvu. nego radije kroz ukupan učinak programa edukacije iz profesionalnog računovodstva. Različiti opisi vještina su klasificirani i opisani na više načina. Datum stupanja na snagu 12. Osobe koje žele postati profesionalne računovođe trebaju steći sljedeće vještine: (a) intelektualne vještine. razmišljaju globalno i da započnu s procesom profesionalnog napredovanja. iako nije jedina. i (e) organizacijske vještine i vještine poslovnog menadžmenta. (b) tehničke i funkcionalne vještine. Te vještine ne stječu se uvijek kroz posebne. Ovaj MSE je na snazi od 1. Važno je da kandidati postignu najviše razine u točki stjecanja kvalifikacije. 8. jedan je od načina koji pomaže kandidatima da budu osobe sa širim pogledima koje djelotvorno razmišljaju i komuniciraju i koje imaju osnovu za provođenje propitkivanja. Intelektualne vještine omogućavaju profesionalnom računovođi rješavanje problema. 14. Neke mogu biti u fokusu trajnog profesionalnog usavršavanja. 9. etike i stavova. donošenje odluka i provođenje dobrog prosuđivanja u kompleksnim organizacijskim situacijama. etika i stavovi. 11. Primjerene vještine omogućavaju profesionalnom računovođi uspješno korištenje znanja stečenog općim obrazovanjem. potaknula su stavljanje naglaska na profesionalne vještine. njima posvećene tečajeve. 6. siječnja 2005. Profesionalne vještine će se uvijek najučinkovitije primjenjivati ako se koriste na etičan način. 10. 7. sinteza (za objedinjavanje znanja iz različitih područja. (d) međuljudske i komunikacijske vještine. (Vidjeti MSE 4 Profesionalne vrijednosti. razumijevanje. Profesionalne vještine 13. profesionalnih vrijednosti. Intelektualne vještine se uobičajeno razvrstavaju u šest razina. analiza. neće se sve te vještine u cijelosti razviti u točki stjecanja kvalifikacije. Ta osnova će omogućiti kandidatima donošenje odluka u širem kontekstu društva. Prema rastućem redoslijedu one su: znanje. (c) osobne vještine. Relevantne vještine mogu profesionalnim računovođama dati prevagu u konkurentskoj borbi na tržištu i korisne su tijekom karijere pojedinaca. kao i praktičnog iskustva i daljnjeg usavršavanja kroz cjeloživotno učenje.

(f) učinkovitog prezentiranja. Razvijanje tih vještina pomaže u individualnom učenju i osobnom napretku. 18. (e) učinkovitog rada u višekulturalnom okruženju. (d) izvješćivanje. kao i vještina specifičnih za računovodstvo. neformalno. (b) sposobnost postavljanja upita. dobivanja. (d) sposobnost anticipiranja i prilagođavanja promjenama. Međuljudske i komunikacijske vještine omogućavaju profesionalnom računovođi surađivanje s drugima u općem dobru organizacije. i (e) postupanje u skladu sa zakonodavnim i regulativnim zahtjevima. 17. i (f) profesionalni skepticizam. (b) rada u timovima. One uključuju: (a) vještine s brojevima (matematičke i statističke aplikacije) i vještine iz područja informacijskih tehnologija. etike i stavova pri donošenju odluka. (c) sposobnost odabiranja i dodjeljivanja prioriteta u okviru ograničenih resursa i organiziranje posla da se dovrši u kratko zadanim rokovima. utjecaj i samoučenje. uključujući obzirnost spram kulturoloških i jezičnih razlika. primanje i odašiljanje informacija. 39 . (c) mjerenje. (e) uzimanje u obzir profesionalnih vrijednosti. moć rezoniranja i kritičkog analiziranja. važno je da oni razumiju sve aspekte načina na koji djeluje organizacija. Komponente međuljudskih i komunikacijskih vještina uključuju mogućnost: (a) rada s dugima u konzultativnom procesu. Dok je prije njihova uloga mogla biti ograničena na osiguravanje podataka koje bi koristili drugi. Organizacijske vještine i vještine poslovnog menadžmenta postale su od iznimne važnosti profesionalnim računovođama. organiziranja i razumijevanja informacija iz ljudskih. Organizacijske vještine i vještine poslovnog menadžmenta uključuju: 16. danas su profesionalni računovođe često dio tima za donošenje odluka. (d) postizanja prihvatljivih rješenja u pregovorima i dogovora u profesionalnim situacijama. Osobne vještine se odnose na stavove i ponašanje profesionalnih računovođa. istraživanja. i (c) mogućnost prepoznavanja i rješavanja nestrukturiranog problema u nepoznatom okruženju. Kao posljedica toga. (c) interakcije s kulturološki i intelektualno različitim ljudima.vještine su često produkt širokog općeg obrazovanja. (b) korištenje modela za donošenje odluka i analize rizika. i (g) učinkovitog slušanja i čitanja. (b) inicijativu. One uključuju: (a) upravljanje samim sobom. stvaranje razboritih prosudbi i djelotvorno donošenje odluka. odolijevanja sukobima i njihova rješavanja. Tehničke i funkcionalne vještine sastoje se od općih vještina. Od profesionalnih računovođa se zahtijeva da imaju aktivniju ulogu u svakodnevnom rukovođenju organizacijama. raspravljanja. Potrebne intelektualne vještine uključuju sljedeće: (a) mogućnost pronalaženja. izvještavanja i branjenja stavova kroz formalno. profesionalni računovođe moraju razvijati široko poslovno gledište. Stoga. pisano ili usmeno komuniciranje. 15. pisanih i elektroničkih izvora. kao i političku svjesnost i globalno gledište. logičkog i kritičkog razmišljanja.

40 . Svi programi profesionalne edukacije trebaju uključiti neki dio opće izobrazbe. intelektualnih vještina. projektni menadžment. (b) mogućnost organiziranja i delegiranja zadataka. uključujući računovodstva. uključujući temeljna tehnička znanja. kombinirano sa studiranjem za ispite. Kao posljedica toga. (b) osnovnog znanja o ljudskom ponašanju. (c) smisla za širinu ideja. i (d) profesionalnu prosudbu i moć rasuđivanja. (e) sposobnosti postavljanja upita. dio opće edukacije može se steći tijekom širokog i možda dužeg razdoblja srednjoškolskog obrazovanja prije višeg obrazovanja. Zahtjevi općeg obrazovanja se razlikuju od programa do programa i od države do države. financija i povezanih znanja. 23. međuljudskih i komunikacijskih vještina i organizacijskih vještina te vještina poslovnog menadžmenta. Opće obrazovanje također može biti u potpunosti integrirano u programe stjecanja računovodstvene diplome. potrebnih da bi se kvalificiralo za profesionalnog računovođu. političkih i društvenih sila u svijetu. logičkog razmišljanja i razumijevanja kritičkih razmišljanja. (g) svjesnosti osobnih i društvenih vrijednosti te u vezi s postavljenjem upita i prosuđivanjem. Opće obrazovanje može se steći na brojne različite načine i u različitim okolnostima. osobnih vještina. (c) vodstvo. (d) iskustva u području upita i ocjenjivanja kvantitativnih podataka. različitih kultura u današnjem svijetu i međunarodnog gledišta. Ta bi kombinacija uključila elemente općeg obrazovanja i vještine te na taj način razvija kompetencije i sposobnosti. Opće obrazovanje može se odvijati u bilo kojoj etapi programa diplomiranja s uravnoteženim programom posvećenom temama profesionalnog računovodstva. motiviranja i usavršavanja ljudi. Kandidati također mogu steći ključne vještine kroz radno iskustvo. način na koji se te vještine mogu steći razlikuje se od članice do članice IFAC -a. Opće obrazovanje se fokusira na razvoj neprofesionalnog znanja. 22. organizacijskih i poslovnih znanja i znanja o informacijskim tehnologijama (vidjeti MSE 2 Sadržaj programa za edukaciju iz profesionalnog računovodstva). Implementacija ovog MSE-a ovisi o kulturološkom okruženju i prevladavajućoj edukacijskoj strukturi. Opća edukacija 19. Stoga. Široko opće obrazovanje može potaknuti cjeloživotno učenje i osigurati temelj na kojem se grade profesionalni i računovodstveni studiji. s mogućnošću stjecanja ključnih vještina kroz program. Široko opće obrazovanje može značajno doprinijeti stjecanju profesionalnih vještina (vidjeti također MSE 1 Pristupni zahtjevi programa za edukaciju iz profesionalnog računovodstva). književnosti i znanosti. 20. rukovođenje ljudima i resursima te donošenje odluka. 24. (f) cijenjenje umjetnosti.(a) strateško planiranje. i (h) iskustva u stvaranju prosudbi o vrijednosti. 21. Ono se može sastojati od: (a) razumijevanja tijeka ideja i događaja u povijesti. problema i suprotstavljenih ekonomskih. Kandidati također mogu imati neračunovodstvene diplome i tada steći potrebna znanja o predmetima profesionalnog računovodstva kroz studiranje za ispite koje održava profesionalna organizacija.

.. Datum stupanja na snagu ................................ Unatoč tom...... Od ključne je važnosti za profesionalne računovođe da usvoje i vode računa o etičkim principima koji reguliraju sve njihove odnose....................... 1-3 4-11 12 13-16 17-22 23-27 …………………………………………………………………………………….... korporativno ili u javnom sektoru... 2............. etika i stavovi …............ To je tako neovisno rade li u javnoj praksi..... etike i stavova …. U takvim okolnostima........ IFAC uzima u obzir da računovodstvena profesija diljem svijeta djeluju u okruženjima s različitim kulturama i regulatornim zahtjevima.......... 3......... Ovaj Međunarodni standard edukacije (MSE) propisuje profesionalne vrijednosti.. 5...... IFAC je usvojio Kodeks etike za profesionalne računovođe. Odgovornost je članice osigurati da njezini članovi imaju odgovarajuće shvaćanje načela profesionalne etike i logičke podloge prisile koju profesionalna etika nameće profesionalnim računovođama. etici i stavovima............ Profesionalne vrijednosti.. Oni također trebaju biti svjesni pritisaka u vezi s etičkim načelima kojima su izloženi oni koji su uključeni u postupak donošenja odluka............................. Učenje na radnom mjestu profesionalnih vrijednosti.. 6........ ključno je potpuno razumijevanje etičkih načela i edukacija u vezi s etičkim načelima...... Učenje profesionalnih vrijednosti........ etika i stavovi omogućavaju da se profesionalni računovođe prepoznaju kao pripadnici profesije i trebaju usmjeravati sve što oni rade kao profesionalne osobe..MEĐUNARODNI STANDARD EDUKACIJE 4 PROFESIONALNE VRIJEDNOSTI.... etiku i stavove koje profesionalni računovođe trebaju steći tijekom programa edukacije koji vodi ka kvalifikaciji............. javnom sektoru ili obrazovanju...... Cilj ovog MSE-a je osigurati da kandidati za članstvo u IFAC-ovoj članici usvoje primjerene profesionalne vrijednosti..... industriji ili trgovini................. Pošto profesionalni računovođe imaju ulogu u donošenju odluka oni moraju potpuno uvažavati potencijalne etičke implikacije profesionalnih i menadžerskih odluka........ Profesionalne vrijednosti................. Svrha i djelokrug ovog standarda 1............... ovisi u velikoj mjeri o privrženosti profesionalnim vrijednostima................... Uvod 4...... .... etike i stavova …........... Društvo ima velika očekivanja od računovodstvene profesije...... ETIKA I STAVOVI SADRŽAJ Točka Svrha i djelokrug ovog Standarda Uvod ............ Profesionalne vrijednosti i etika su izravno u vezi s IFAC-om misijom razvijanja i unapređivanja profesije kako bi u javnom interesu pružala usluge konzistentno visoke kvalitete..... 41 .. etiku i stavove kako bi djelovali kao profesionalni računovođe. Profesionalni računovođe djeluju u svijetu promjena....... Dobro upravljanje....................

10. Program profesionalne računovodstvene edukacije treba osigurati potencijalnim profesionalnim računovođama okvir profesionalnih vrijednosti. etike i stavova treba započeti rano u edukaciji profesionalnih računovođa i ponovno se naglašavati tijekom karijere. Važno je profesionalnim računovođama da uče iz svojih iskustava. 8. uslužnosti i poštivanju. primjerice. kao minimum svi programi trebaju uključiti: 42 . Uključenost vrijednosti i etike u programe edukacije za profesionalne računovođe treba voditi k predanosti:     16. etika i stavovi 13. 11. etike i stavova.7. što nije bilo napravljeno dobro i koji bi pristup trebao biti korišten u budućnosti u sličnim situacijama. Iako će pristup svakog programa učenja profesionalnih vrijednosti. To razumijevanje treba biti dostatno da im omogući učinkovito djelovanje. Razvijanje profesionalnih vrijednosti. Profesionalni računovođe trebaju to shvaćati kao dio cjeloživotnog učenja. Ovaj MSE je na snazi od 1. Profesionalne vrijednosti. Edukacijski programi trebaju obrađivati etička pravila na pozitivan i participativni način. pravodobnosti. 9. IFAC smatra da članice imaju obvezu prema svojim sadašnjim i budućim članovima kao i prema društvu u cjelini osigurati da njihovi članovi trajno razumijevanje profesionalnih vrijednosti. pouzdanosti. i zakonima i regulativi. 15. Profesionalne vrijednosti. etike i stavova kao periferni u njihovim glavnim edukacijskim programima. javnom interesu i osjetljivosti spram društvenih odgovornosti. Zahtijevane profesionalne vrijednosti. S tim na umu. Definicije i objašnjenja ključnih pojmova korištenih u MSE-ovima su navedena u Okviru za objave međunarodne edukacije. što se radilo dobro. etika i stavovi trebaju same po sebi biti tretirane unutar okvira edukacije. Edukatori i profesionalna tijela trebaju razlikovati podučavanje studenata o profesionalnim vrijednostima. odgovornosti. na pošten način i uz moć rasuđivanja u okruženju promjena. edukacijski programi trebaju sadržati razmatranja kada se od studenata zahtijeva sagledavanje iskustva. 14. Svrha je ovog MSE -a je pomoći članicama u izvršavanju tog zadatka.siječnja 2005. etike i stavova za stvaranje profesionalnih prosudbi i djelovanje na etičan način u najboljem interesu društva i profesije. etici i stavovima od razvijanja i ugrađivanja etičkog ponašanja. Datum stupanja na snagu 12. etika i stavovi važni za njihov rad tada je ključno da oni ne doživljavaju tretman profesionalnih vrijednosti. istraživanjem veza između etičkog ponašanja i sloma korporacija i prijevara. etike i stavova odražavati vlastito nacionalno i kulturološko okruženje i ciljeve. Ako budući profesionalni računovođe trebaju uvidjeti da su profesionalne vrijednosti. etika i stavovi profesionalnih računovođa uključuju preuzimanje obveze da se postupa u skladu s relevantnim lokalnim kodeksima etike koji trebaju biti sukladni IFAC-ovom Kodeksu etike za profesionalne računovođe. kontinuiranom napretku i cjeloživotnom učenju.

Studente treba ohrabrivati da ispituju etičke objave drugih profesija i ocjenjuju i raspravljaju o drugim mogućim pristupima u računovodstvenoj profesiji. To će potaknuti studente da pronalaze i sagledavaju moguće etičke posljedice problema koji se raspravljaju pri njihovom studiranju drugih premeta. profesiju i društvo u cjelini. privrženosti profesionalnoj kompetentnosti. Studente treba poticati da proučavaju uloge relevantnih kodeksa etike i kritički ih ocjenjuju. 18. 19. Prezentacija profesionalnih vrijednosti. U kasnijem izučavanju mogu se obraditi određena etička pitanja za koje je vjerojatno da će se s njima suočiti svi profesionalni računovođe i one za koje je vjerojatnije da će se s njima suočiti profesionalni računovođe u javnoj praksi u nekom određenom kulturološkom okruženju. i (f) seminare koje vode osobe s iskustvom korporativnog ili profesionalnog odlučivanja. (d) usklađenost s temeljnim etičkim načelima poštenja. etike i stavova za buduće profesionalne računovođe. etika u odnosu na poslovanje i dobro upravljanje. Kako studenti napreduju i stječu šira znanja iz drugih predmeta. sukob interesa. etike i stavova 17. 43 . njihove prednosti i nedostaci. Može ih se uputiti da pregledavaju profesionalne objave iz tog područja u stvarnom nastojanju da se stvori okvir povjerenja i poštenja unutar kojeg profesija može djelovati. (b) glumljenje uloga. regulativa i javnog interesa. uključivanje odnosa između zakona. (e) raspravljanje objava o disciplinskim mjerama i nalazima u disciplinskim postupcima. Studenti trebaju razumjeti da se vrijednosti.(b) prirodu etike. etike i stavova studentima računovodstva može se u velikoj mjeri unaprijediti korištenjem participativnog pristupa. zviždanje). (i) (j) posljedice neetičkog ponašanja za osobu. etika i stavovi protežu kroz sve što radi profesionalni računovođa i kako vrijednosti. skepticizma. (h) etika i zakon. Učenje kodeksa napamet i kasnije testiranje zapamćenog neće stvoriti željeni učinak. Učenje profesionalnih vrijednosti. etika i stavovi doprinose stvaranju povjerenja i pouzdavanja u tržištu. To može uključiti: (a) korištenje nastavnih materijala kao što su višedimenzionalna izučavanja slučajeva. odgovornosti i očekivanja javnosti. i (k) etika i pojedinačni profesionalni računovođa: skretanje pozornosti na problem (tzv. dužnoj pažnji i povjerljivosti. (f) koncepti neovisnosti. (c) rasprave u vezi s odabranim člancima i videima. objektivnosti. (e) profesionalno ponašanje i usklađenost s tehničkim standardima. (g) etika i profesija: odgovornost spram društva. bit će primjereno integrirati gradivo. 20. (d) analize poslovnih situacija iz stvarnog života koje sadrže etičke dileme. etičke dileme i njihovo rješavanje. prezentacija tema može se u početku odvijati kao zasebni predmet. (c) razlike pristupa etici temeljenog na detaljnim pravilima odnosno okviru. Zbog važnosti profesionalnih vrijednosti.

raspravom ili razgovorom s drugim osobljem unutar tvrtke. Rad po takvom participativnom pristupu omogućit će onima koji su u to uključeni stvaranje veće svjesnosti etičkih implikacija i potencijalnih konflikata za osobe i poslovanje koje mogu nastati iz stanja u kojem se trebaju donijeti složene menadžerske odluke. međutim. postoje i drugi načini da vježbenici rasprave etička pitanja. edukacijski programi trebaju sadržati razmatranja kada se od studenata zahtijeva sagledavanje iskustva. Učenje na radnom mjestu profesionalnih vrijednosti. mogu također imati koristi od izloženosti ili uključenosti u rasprave o relevantnim pitanjima u vezi s radom njihovih poslodavaca za koji je primijećeno da ima potencijalne etičke implikacije. 27. etika i stavovi utječu na rad svih profesionalnih računovođa. što nije bilo napravljeno dobro i koji bi pristup trebao biti korišten u budućnosti u sličnim situacijama. Vježbenici. Članice će zahtijevati da vježbenici prođu odgovarajuće uvježbavanje i steknu praktično iskustvo prije pristupanja u članstvo. razdoblje uvježbavanja i stjecanja praktičnog iskustva treba biti strukturirano tako da omogući vježbenicima praćenje primjene profesionalnih vrijednosti. i (d) različitim načinima na koje se profesionalni računovođe mogu naći u sukobu interesa. Gdje se pojavi dvojba u vezi s etičkim aspektom pravca djelovanja ili situacijom. vježbenici se trebaju konzultirati s nekim tko je unutar organizacije određen kao mjerodavna osoba za etička pitanja ili s članicom.21. uključujući i ograničenjima povjerljivosti. Profesionalne vrijednosti. Ispravno etičko ponašanje je važno kao i stručna kompetentnost. To se može učiniti tako da ih se potiče na uočavanje neke očigledne etičke implikacije i sukobe u njihovom radu. Osim raspravljanja s nadzornicima ili mentorima. i s njihovim profesionalnim kodeksom obavljanja posla). etike i stavova u radnim uvjetima. (c) strukturom i svrhom profesionalnih asocijacija (uključujući aktivnostima lobiranja u ime članica). formiranje stavove o takvim događajima i raspravljanje o njima s nadređenima. 28. etike i stavova 23. Oni koji su odgovorni za praćenje stjecanja praktičnog iskustva trebaju naglasiti svojim vježbenicima etičku dimenziju uloge koju profesionalne računovođe imaju na radnom mjestu. 22. između ostalog. 25. 26. S tim na umu. primjerice sukob interesa u vezi s: (a) odgovornostima povezanim s poslom profesionalnih računovođa (uključujući s odgovornostima definiranim politikama organizacije i instrukcijama nadzornika) i njihovim profesionalnim odgovornostima (definiranih. na primjer. 44 . U skladu s tim. 24. već prema tome što može biti primjereni način postupanja. kao i mnogi drugi mogući pristupi mogu se koristiti za obogaćivanje iskustva učenja. kao i oni koji su se nedavno kvalificirali za ovlaštene računovođe. što se radilo dobro. je samo dio programa edukacije prije stjecanja kvalifikacije. Programi učenja na daljinu mogu biti ograničeni u pružanju svih tih participativnih iskustava. Važno je za profesionalne računovođe da uče iz svojih iskustava s etikom. Etički problemi i potencijalne dileme mogu nastati. (b) povjerljivošću informacija. neprimjerenim zagovaranjem ili upravljanjem zaradama. primjerice.

............. Ne postoji jedna jedina kombinacija edukacije i iskustva potrebnog za pripremanje za kvalifikaciju za profesionalne računovođe koja bi se koristila diljem svijeta. zahtjeve relevantnih regulativnih tijela.. Praktično iskustvo.... ................. Svrha i djelokrug ovog standarda 1... Kada su zahtjevi u vezi obrazovanjem prošireni tako da uključuju praktičnu primjenu poslovanja i računovodstva.......... koji žele postati profesionalni računovođe.... S obzirom na različite okolnosti koje okružuju profesionalna računovodstvena tijela diljem svijeta.......................... zahtjevi u vezi s praktičnim iskustvom mogu se razlikovati od tijela do tijela. Datum stupanja na snagu ..... (vidjeti također MSE 3 Profesionalne vještine i opće obrazovanje).. U svakom slučaju....... Članice IFAC -a trebaju uspostaviti svoje zahtjeve u vezi s praktičnim iskustvom kako bi ispunile svoje potrebe i zahtjeve..... Poslodavci. Nakon kvalifikacije može se zahtijevati daljnje usavršavanje kako bi kandidati uznapredovali do razine revizora za obavljanje zakonskih revizija ili nekog drugog oblika specijalizacije. 3........................ 1-3 4-8 9 10-17 18-26 ……………………………………………………………………………………. 7. 5......... tada dio te edukacije može doprinositi ostvarivanju nekih zahtjeva u vezi s praktičnim iskustvom.............. stečeno obavljanjem posla profesionalnih računovođa........... Zahtjevi u vezi s praktičnim iskustvom ……………………………………………………...... smatraju se nužnim prije nego što kandidati mogu predstaviti sebe javnosti kao profesionalne računovođe............................ Uvod 4... cjeloživotno učenje bit će potrebno kako bi se razvije i održale profesionalne kompetencije ( vidjeti također MSE 7 Trajno profesionalno usavršavanje: program cjeloživotnog učenja i trajnog usavršavanja profesionalne kompetentnosti).......... 6......... 45 ...................... zajedno sa stjecanjem znanja kroz programe edukacije iz profesionalnog računovodstva......... kao i očekivanja javnosti da su profesionalni računovođe kompetentni....MEĐUNARODNI STANDARD EDUKACIJE 5 ZAHTJEVI U VEZI S PRAKTIČNIM ISKUSTVOM SADRŽAJ Točka Svrha i djelokrug ovog Standarda Uvod .... kolege na poslu i mentori imaju važnu ulogu u planiranju i monitoringu praktičnog iskustva kojeg stječu vježbenici......... Ovaj Međunarodni standard edukacije (MSE) propisuje praktično koje članice IFAC -a trebaju tražiti od svojih članova da steknu prije kvalificiranja za profesionalne računovođe........ Monitoring i kontrola …... 2. Odnos između praktičnog iskustva i akademskog studija ili učenja za profesionalne kvalifikacije može se razlikovati od tijela do tijela koje daje kvalifikacije........... Cilj ovog MSE-a je osigurati da su kandidati.. stekli praktično iskustvo koje se smatra primjerenim u vrijeme kvalificiranja da bi djelovali kao kompetentni profesionalni računovođe..............................

Studiranje za akademske ili profesionalne kvalifikacije je koristan način stjecanja i pokazivanja stečenog profesionalnog računovodstvenog znanja. takva studiranja ne moraju nužno pokazivati da su stečene profesionalne kompetencije u radnom okruženju. Razdoblje stjecanja praktičnog iskustva treba biti najmanje profesionalne edukacije kroz relevantno studiranje (poslije primjerice. 17. (b) mogućnost povezivanja računovodstvenog posla s drugim poslovnim funkcijama i aktivnostima. Vježbenici trebaju steći praktično iskustvo u ulogama koje profesionalno tijelo smatra primjerenim onima na koje se odnose. profesionalne vještine i profesionalne vrijednosti. Međutim. Datum stupanja na snagu 9. Vježbenici moraju pokazati stečene kompetencije. magisterij) sa jako zastupljenim elementom računovodstva može doprinijeti skraćivanju razdoblja stjecanja najviše dvanaest mjeseci. trogodišnje.8. načina na koji se poslovanje odvija i poslovnih odnosa.siječnja 2005. Na primjer neki napredniji edukacijski programi koji stavljaju veliki naglasak na praktičnu primjenu mogu doprinijeti nekom dijelu zahtjeva u vezi s praktičnim iskustvom. Zahtjevi u vezi s praktičnim iskustvom 10. sve dok su ispunjeni zahtjevi točke 10 i 11. Stvarna kombinacija može se razlikovati. Iskustvo stečeno kroz rad osposobljuje vježbenike s mnogim praktičnim vještinama potrebnim da bi se postalo kompetentnim profesionalnim računovođama. (c) stvaranje svjesnosti okruženja u kojem se pružaju usluge. 14. Praktično iskustvo osigurava profesionalno okruženje u kojem vježbenik razvija kompetencije kroz: (a) poboljšavanje njihovog razumijevanja organizacije. profesionalnog obrazovanja i praktičnog iskustva. 13. 12. koje je dopuna akademskom studiranju ili učenju za profesionalnu kvalifikaciju. primjene praktičnog praktičnog iskustva do 11. Ovaj MSE je na snazi od 1. Razdoblje dodiplomskog studija. Nije dovoljno puko trošenje vremena da bi se ispunio zahtjev u vezi s praktičnim iskustvom. Razdoblje praktičnog iskustva u obavljanju posla profesionalnih računovođa treba biti dio pred-kvalifikacijskog programa. etiku i stavove potrebne za obavljanje njihovih poslova s profesionalnom kompetentnošću i za nastavljanje usavršavanja tijekom njihovih karijera. 46 . Opći cilj je stvoriti kompetentne profesionalne računovođe kroz mješavinu općeg obrazovanja. 16. Dovoljno razdoblje stjecanja praktičnog iskustva smatra se nužnim prije nego što kandidati mogu sebe predstaviti javnosti kao profesionalni računovođe. Praktično iskustvo se može steći nakon programa studiranja ili istodobno uz program studiranja. Stvarna kombinacija praktičnog iskustva i edukacije ovisit će o pravilima koje je propisala pojedina članica i prema nacionalnim i lokalnim zakonima te zahtjevima regulatora i očekivanjima javnosti. 15. Definicije i objašnjenja ključnih pojmova korištenih u MSE-ovima su navedena u Okviru za objave međunarodne edukacije. To razdoblje treba biti dovoljno dugo i dovoljno intenzivno kako bi omogućilo kandidati da pokažu kako su stekli profesionalno znanje.

Ako se odvijanje programa ne slaže s anticipiranim načinom odvijanja. 20. trgovine. Tijelo članice i/ili regulatorno tijelo trebaju osigurati da je primjereno praktično iskustvo kojeg stječu kandidati. ili nakon kvalifikacije. To redovito uspoređivanje će pružiti mogućnost svim ostalim strankama da komentiraju stjecanje praktičnog iskustva i doprinesu budućem napredovanju vježbenika. uobičajeno na osnovi uzorkovanja. i (e) pružanje prilike za rad na području s višim razinama odgovornosti. On treba biti učinkovit i ekonomičan za poslodavca. Tijela članice IFAC-a čiji članovi su prikladni za revizijsku licencu u točki stjecanja kvalifikacije trebaju osigurati da je primjereno revizijsko iskustvo stečeno tijekom pret kvalifikacijskog razdoblja. etike i stavova u stvarnim životnim situacijama (vidjeti također MSE 4 Profesionalne vrijednosti. 26. U obavljanju mentorskih funkcija mentoru mogu pomagati druge osobe iz organizacije. 22. Prije kvalificiranja za profesionalnog računovođu. tijela IFAC -ove članice trebaju procijeniti stečeno iskustvo na osnovi pisanih podneska koje su pregledali nadzornici ili mentori i mogućih usmenih izjava vježbenika. Koraci koje tijela članice mogu poduzeti kako bi osigurale postizanje primjerenog iskustva uključuju: (a) ustanovljivanje sustava monitoringa. koji osiguravaju monitoring i izvješćivanje o stečenom praktičnom iskustvu. Mentori mogu predstavljati važnu sponu između vježbenika i tijela članice. (b) osiguravanje detaljnih pisanih uputa za poslodavce. etika i stavovi). Program stjecanja praktičnog iskustva treba biti obostrano koristan za vježbenika i poslodavca i treba se zajednički dograđivati. Program stjecanja praktičnog iskustva treba biti oblikovan i implementiran tako da ispuni zahtjeve u vezi s praktičnim iskustvom koje je postavilo profesionalno tijelo. Evidencija o stjecanju iskustva treba se redovito uspoređivati s općim programom utvrđenim za vježbenika kako bi se osiguralo da se ispunjavaju zahtjevi koje je ustanovilo profesionalno ili regulatorno tijelo. Tijela članica mogu željeti osigurati uvježbavanje za mentore i uspostaviti aranžmane za izvještavanje. neovisno je li poslodavac iz područja industrije. Oni mogu biti odgovorni za planiranje razdoblja stjecanja praktičnog iskustva i davati upute vježbenicima. 24. Prema uputama mentora koji je iskusni član IFAC-ove članice treba se odvijati stjecanje iskustva koje vodi ka kvalifikaciji profesionalnog računovođe. 19. 21. mentor i poslodavac rade zajedno. 47 .(d) razvijanje odgovarajućih profesionalnih vrijednosti. Ako licencu daje eksterna agencija. od kojih neki ne moraju biti profesionalne računovođe. Monitoring i kontrola 18. ta agencija će odrediti nužne zahtjeve za kvalifikaciju. 25. Ti zahtjevi mogu se također ispuniti i nakon post-kvalifikacijskog razdoblja (vidjeti također MSE 8 Zahtjevi kompetentnosti za profesionalne revizore). mentore i vježbenike u vezi s programom stjecanja praktičnog iskustva i njihovim ulogama i odgovornostima. 23. Da bi program stjecanja praktičnog iskustva bio učinkovit nužno je da profesionalno tijelo ili regulatorno tijelo. Mentor treba periodično pregledavati evidenciju o stečenom praktičnom iskustvu. situaciju treba razmotriti i otkriti razloge za to kao i što se može učiniti da se stanje poboljša. državnog sektora ili iz javne prakse.

ako nije izvedivo posjetiti sve odobrene poslodavce. (f) davanje povratnih informacija vježbenicima i certificiranje kada su kompetencij e postignute. nadzor. sadržaj i obujam stjecanja praktičnog iskustva i poslodavčevi aranžmani uvježbavanja trebaju biti pregledani kako bi se osiguralo da će vježbenici dobivati primjerena usmjeravanja. Na osnovi pregleda mogu se predlagati područja u kojima su potrebna poboljšanja ili se može preporučiti povlačenje odobrenja ako su se uvjeti izmijenili u toj mjeri da se ne mogu ispuniti relevantni kriteriji za stjecanje iskustva. konzultacije i evaluacije). (g) monitoring ranije odobrenih poslodavaca i mentora. prije članstva. (e) procjenjivanje. (h) ustanovljivanje sustava periodičnog izvješćivanja koje se odnosi na promjene.(c) ustanovljivanje mehanizama za utvrđivanje podobnosti poslodavaca za ostvarivanje praktičnog iskustva vježbenika. 48 . stečenog praktičnog iskustva na osnovi pisanih podnesaka koji mogu biti potkrijepljeni usmenim podnescima vježbenika uz primjerene dokaze (vidjeti također MSE 6 Procjena profesionalnih sposobnosti i kompetentnosti). ako ih ima. (d) procjenjivanje i odobravanje okruženja stjecanja praktičnog iskustva prije preuzimanja obveze stjecanja praktičnog iskustva (Primjerice. mentorstvo. u sadržaju. i (i) poduzimanje periodičnog istraživanja kompetencija potrebnih profesionalnim računovođama kako bi se pomoglo osigurati da su stečena praktična iskustva relevantna i odgovarajuća. djelokrugu ili vrsti vježbenikovog praktičnog iskustva.

MEĐUNARODNI STANDARD EDUKACIJE 6 PROCJENA PROFESIONALNIH SPOSOBNOSTI I KOMPETENTNOSTI SADRŽAJ Točka Svrha i djelokrug ovog Standarda Uvod ................................................................................... 1-4 5-9 10 11-23 …………………………………………………………………………………….

Datum stupanja na snagu ..................................................................................................... Procjena profesionalnih sposobnosti i kompetentnost .……………………………………..

Svrha i djelokrug ovog standarda 1. 2. Ovaj Međunarodni standard edukacije (MSE) propisuje zahtjeve konačne procjene kandidatovih profesionalnih sposobnosti i kompetencija prije kvalificiranja. Ovaj MSE-a se bavi procjenom profesionalnih sposobnosti (tj. profesionalnog znanja, profesionalnih vještina i profesionalnih vrijednosti, etike i stavova) stečenih kroz programe profesionalne edukacije (vidjeti također MSE 2 Sadržaj programa za edukaciju iz profesionalnog računovodstva, MSE 3 Profesionalne vještine i opće obrazovanje i MSE 4 Profesionalne vrijednosti, etika i stavovi). U Okviru za objave međunarodne edukacije, sposobnostima se smatraju profesionalna znanja, profesionalne vještine i profesionalne vrijednosti, etika i stavovi. Sposobnosti su atributi koje posjeduju pojedinci i koje im omogućavaju da kompetentno obavljaju svoje uloge. Posjedovanje sposobnosti je dobar pokazatelj da pojedinac ima potencijal da kompetentno obavlja uloge na radnom mjestu. Određene profesionalne vještine i vrijednosti mogu se bolje steći kroz praktično iskustvo i procijeniti na radnom mjestu ili kroz simulaciju radnog mjesta. MSE 5 Zahtjevi u vezi s praktičnim iskustvom bavi se monitoringom, kontrolom i pregledom praktičnog iskustva.

3.

4.

Uvod 5. Odgovornost je tijela članice IFAC-a da ima ustanovljene postupke procjenjivanja koji osiguravaju da kandidati koji pristupaju u članstvo su odgovarajuće kvalificirani. Niz uzastopnih procjena može se obaviti koje vode ka konačnoj procjeni sposobnosti i kompetencija. Konačna procjena sposobnosti i kompetencija je uobičajeno nadopuna potpuno akademskih kvalifikacija i iznad je dodiplomske razine. Ovaj MSE propisuje da značajan dio te procjene treba biti u evidentiranom obliku. Treba se testirati podupiruće teoretsko znanje kao i praktična primjena tog znanja. Kandidati trebaju biti u stanju pokazati da: (a) imaju kvalitetno tehničko znanje iz određenih predmeta kurikuluma; (b) mogu primijeniti tehnička znanja na analitički i praktičan način; (c) mogu izdvojiti iz različitih kolegija znanja potrebna za rješavanje višestrukih ili složenih problema;

6.

7.

49

(d) mogu riješiti određeni problem razlikovanjem relevantnih informacija od nerelevantnih iz danog skupa podataka; (e) mogu u situacijama s višestrukim problemima redoslijedu po kojem ih treba obrađivati; prepoznati probleme i rangirati ih po

(f) shvatiti da mogu postojati alternativna rješenja i razumjeti ulogu prosuđivanja u radu s njima; (g) mogu integrirati znanja i vještine iz različitih područja; (h) mogu učinkovito komunicirati s korisnicima formuliranjem realnih preporuka na koncizan i logičan način; i (i) mogu prepoznati etičke nedoumice. 8. Kvalifikacijski postupak u dijelu koji se odnosi na praktično iskustvo je namijenjen da olakša razvoj i usmjeri primjenu profesionalnih znanja, profesionalnih vještina i profesionalnih vrijednosti, etike i stavova. U konačnici to je cjelokupno praktično iskustvo kojim će vježbenici pokazati kompetentnost da obavljaju uloge profesionalnih računovođa. Podrobnosti u vezi s procjenjivanjem praktičnog iskustva mogu se pronaći u MSE 5 Zahtjevi u vezi s praktičnim iskustvom. Definicije i objašnjenja ključnih pojmova korištenih u MSE-ovima su navedena u Okviru za objave međunarodne edukacije.

9.

Datum stupanja na snagu 10. Ovaj MSE je na snazi od 1.siječnja 2005.

Procjena profesionalnih sposobnosti i kompetentnosti 11. Profesionalne sposobnosti i kompetentnosti kandidata treba procijeniti na propisan način prije nego što se dodijeli kvalifikacija profesionalnog računovođe. Za tu procjenu odgovornost snosi tijelo članice IFAC-a i treba ju izvršiti neko tijelo članice IFAC-a ili relevantno regulativno tijelo sa značajnim udjelom tijela članice IFAC-a. Procjena profesionalnih sposobnosti i kompetencija treba: (a) zahtijevati da značajan dio odgovora kandidata bude u pisanom obliku; (b) bude pouzdana i valjana; (c) obuhvatiti dovoljan dio cjelokupnih profesionalnih znanja, profesionalnih vještina i profesionalnih vrijednosti, etike i stavova da bi bila pouzdana i valjana; i (d) biti obavljena što je bliže izvedivo kraju pretkvalifikacijskog edukacijskog programa. 13. Za procjenu profesionalne sposobnosti i kompetentnosti odgovorno je tijelo članice IFAC -a. Procjenu treba obaviti IFAC-ova članica ili regulatorno tijelo sa značajnim učešćem nekog tijela članice IFAC-a. Tijela članice, međutim, mogu željeti surađivati, djelomično ili u potpunosti, s drugim tijelima članice u stvaranju svojih aranžmana za procjene. U takvim slučajevima, odgovornost ostaje na profesionalnim tijelima čije se kvalifikacije dodjeljuju. Procjena profesionalnih sposobnosti i kompetencija ima više svrha. Prvo, profesionalna i regulatorna tijela imaju odgovornost osigurati da profesionalni računovođe imaju sposobnosti i kompetencija koje od njih očekuju poslodavci, klijenti i javnost. Drugo, pojedinci koji imaju dužnosti prema svojim klijentima, poslodavcima i relevantnim dionicima trebaju pokazati sposobnost ispunjavanja tih odgovornosti na kompetentan način. Treće, javni interes je zaštićen i

12.

14.

50

povjerenje u profesiju se povećava kada se samo onima koji ispunjavaju st andarde profesionalne kompetentnosti dopušta da budu profesionalni računovođe. 15. Kritično pitanje jest jesu li procjene pouzdane, valjane i vjerodostojne. Pouzdane procjene stvaraju dosljedne i objektivne rezultate tijekom vremena. Valjane metode procjene procjenjuju željene ishode i mogu koristiti kvantitativna i kvalitativna mjerila. Procjene trebaju biti prihvatljive dionicima i javnom interesu. Procjene moraju biti primjerene za profesionalna znanja, profesionalne vještine i profesionalne vrijednosti, etiku i stavove koji se ocjenjuju. Iako nije izvedivo procijeniti cijeli raspon sposobnosti i kompetencija u nekom pojedinačnom ispitu, cijeli raspon treba se obuhvatiti kroz nekoliko ispita. Neko gradivo može biti ranije pokriveno i procjenitelji su ovlašteni pretpostaviti da je to gradivo savladano i da ga se razumije. U drugim slučajevima, procjena nekih kompetencija je mogla biti obavljena tijekom razdoblja stjecanja praktičnog iskustva. Međunarodna federacija računovođa (IFAC) potvrđuje da su za sadržaj procjene profesionalnih sposobnosti i kompetencija odgovorne njezine članice i kako ne postoji jedna jedina metoda za takvu procjenu. Zbog različitosti sposobnosti i kompetencija koje se ocjenjuju, članice IFAC -a trebaju koristiti različite metode procjenjivanja koje trebaju biti primjerene ocjenjivanim sposobnostima i kompetencijama. Metode koje će se odabrati ovisit će također o čimbenicima svojstvenim svakom tijelu članice, uključujući o: (a) zemljopisnoj lokaciji; (b) dostupnim edukacijskim i ostalim resursima; (c) broju kandidata koje se testira i njihovom predznanju; i (d) mogućnostima uvježbavanja. 20. 21. 22. Kako bi se osiguralo dovoljno dokaza o procjeni kandidatovih profesionalnih sposobnosti i kompetencija, u procjeni se značajna važnost mora pridati odgovorima koji su u pisanom obliku. Kandidati također trebaju pokazati da mogu integrirati sve raznolike elemente u različitim situacijama i primijeniti ih u kontekstu profesionalnog računovođe na djelu. Procjena može također uključiti elemente usmenog i grupnog ispitivanja kao i objektivno testiranje. Pitanja s ugrađenim scenarijem i slučajevi za analiziranje mogu se koristiti za testiranje viših razina intelektualnih vještina. Razina složenosti procjene treba biti primjerena profesionalnim računovođama kako bi se očuvalo povjerenje u konačni test sposobnosti i kompetencija. Profesionalne sposobnosti i kompetencije mogu se procjenjivati kroz niz dijelova raspoređenih tijekom pred-kvalifikacijskog programa pojedinaca. Međutim, konačni dio procjene za kvalifikaciju treba se obaviti što je bliže izvedivo kraju pred-kvalifikacijskog programa osobe koji vodi do kvalifikacije. Ta konačna procjena treba obuhvatiti dovoljno cjeline profesionalnih znanja, profesionalnih vještina i profesionalnih vrijednosti, etike i stavova da pokaže kako osoba ima sposobnosti i kompetencije da se kvalificira za profesionalnog računovođu.

16. 17.

18.

19.

23.

51

............................………………………………...............……………………..........................................…………………………………................. (c) ustanovljuju za članice referentne vrijednosti za usavršavanje i održa vanje profesionalne kompetencije nužne za zaštitu javnog interesa.................. Relevantnost ....... Dodatak Svrha i djelokrug ovog standarda 1......................... 1-2 3-11 12 13-15 16-17 18-20 21-24 25-26 27-28 29-32 33-35 36-39 40-41 42-54 ……………………………………………………………………………………......……………………………………....................................…..……………………………………............ 2...……........ Uvod 3...... Datum stupanja na snagu ................................................ Nadziranje i nametanje ... Ovaj Međunarodni standard edukacije (MSE) propisuje da tijela članice: (a) potiču kod profesionalnih računovođa privrženost cjeloživotnom učenju............……………………………………...................……………………………………......…………………………………….......... Mjerenje ................................ Obavezno trajno profesionalnom usavršavanju za sve profesionalne računovođe………… .................... Pristup temeljen na inputu ................... (b) olakšavaju svojim članovima pristup do izvora i prilika za trajno profesionalno usavršavanje...MEĐUNARODNI STANDARD EDUKACIJE 7 TRAJNO PROFESIONALNO USAVRŠAVANJE: PROGRAM CJELOŽIVOTNOG UČENJA I TRAJNOG USAVRŠAVANJA PROFESIONALNE KOMPETENTNOSTI SADRŽAJ Točka Svrha i djelokrug ovog Standarda Uvod ...... Kombinirani pristup .......... Pristupi trajnog profesionalnog usavršavanja ............ Takav zahtjev doprinosi cilju profesije da se pružaju visokokvalitetne usluge kako bi se ispunile potrebe javnosti (uključujući i klijenata i poslodavaca) 52 .................... i (d) nadziru i nameću trajno usavršavanje i održavanje profesionalne kompetentnosti profesionalnih računovođa.... Verifikacija ........ Ovaj MSE-a se temelji na načelu da je odgovornost pojedinog profesionalnog računovođe usavršavati i održavati profesionalnu kompetentnost nužnu za pružanje usluga visoke kvalitete klijentima.................... Pristup temeljen na outputu ................................. Promoviranje cjeloživotnog učenja ...... poslodavcima i ostalim dionicima............ Ovaj MSE propisuje da tijela članice IFAC-a koriste zahtjev trajnog profesionalnog usavršavanja kao sastavni dio nastavljanja članstva profesionalnih računovođa.........................………………………………........………………................................................. Pristup trajnom profesionalnom usavršavanju ............……………………………....….………...................................

Taj pritisak se odnosi na profesionalne računovođe u privatnim i javnim sektorima. potreba da se bude kompetentan u svjetskoj ekonomiji potiče intenzivniji interes za ulogu i odgovornosti profesionalnih računovođa u subjektima svih vrsta.4. Profesionalni računovođe se suočavaju s povećanim očekivanjima u vezi sa znanjima i vještinama. Profesionalni računovođa treba djelovati s dužnom pažnjom i u skladu s tehničkim i profesionalnim standardima u svim profesionalnim i poslovnim odnosima". ne osigurava jamstvo da će svi članovi cijelo vrijeme pružati profesionalne usluge visoke kvalitete. zahtjev za trajno profesionalno usavršavanje je važan za održavanje povjerenja javnosti. Misija IFAC-a je služiti javnom interesu. 6. Temeljno načelo IFAC-ovog Kodeksa etike za profesionalne računovođe navodi: "Profesionalni računovođa ima trajnu dužnost održavati profesionalna znanja i vještine na razini potrebnoj za osiguravanje da klijent ili poslodavac dobiva prednosti od kompetentne profesionalne usluge temeljene na tekućim dostignućima prakse. 10. Ovaj MSE uređuje kako profesionalni računovođe ispunjavaju svoje obveze trajne kompetentnosti. usprkos inherentnim ograničenjima svakog programa trajnog profesionalnog usavršavanja. Trajno profesionalno usavršavanje. Oni i njihova profesionalna udruženja su također suočeni s besprimjernim temeljitim proučavanjem kvalitete internih kontrola. Profesionalni računovođe u svim sektorima trebaju dati važne doprinose. Znanje koje je potrebno da bi se učinkovito djelovalo kao profesionalni računovođa u javnoj praksi. Članice IFAC-a se potiču da promoviraju kod svojih članova. ono uključuje korištenje zna nja uz profesionalnu prosudbu i uz objektivni pristup. samo po sebi. Osim toga . obrazovanju i javnom sektoru proširuje se i rapidno se mijenja. zakonodavstva i tehnika. Računovodstvena profesija djeluje u okruženju promjena koje nalažu članicama da periodično pregledavaju svoje politike trajnog profesionalnog usavršavanja i primjenu ovog MSE-a. Unatoč tom. industriji. Stoga. unaprjeđivati u računovodstvenu profesiju diljem svijeta i doprinijeti razvoju jakih međunarodnih ekonomija ustanovljivanjem i promoviranjem visokokvalitetnih profesionalnih standarda. potpomaganjem međunarodne konvergencije takvih standarda i iznošenjem problema iz domene javnog interesa za koje je ekspertiza profesije najrelevantnija. 8. Također. Članice trebaju razmotriti različite metode osiguravanja kvalitete kada sagledavaju svoju odgovornost da štite javni interes. Postizanje toga uključuje više od održavanja profesionalne kompetencije. Trajno profesionalno usavršavanje se odnosi na aktivnosti učenja koje razvijaju i održavaju sposobnosti kako bi omogućile profesionalnim računovođama da kompetentno rade unutar svojih profesionalnih okruženja (vidjeti Okvir za objave međunarodne edukacije). 53 . 9. 5. sigurno je da članovi koji nemaju ažurno opće i stručno znanje relevantno za njih posao neće biti u mogućnosti pružati profesionalne usluge na kompetentan način. Trajno profesionalno usavršavanje i cjeloživotno učenje su ključni ako profesionalni računovođe žele ispuniti ta očekivanja. Profesija snosi odgovornost za osiguranje da profesionalni računovođe nastavljaju s usavršavanjem i održavanjem kompetencija koje zahtijevaju njihove profesi onalne uloge i korisnici njihovih usluga. nema jamstva da će svaka osoba koja sudjeluje u programu profesionalnog usavršavanja iskoristiti u potpunosti dobrobiti tog programa. 11. zbog razlika u osobnoj privrženosti učenju i sposobnosti da se nauči. financijskih izvještaja i neovisnih revizija. Ovaj MSE uvodi koncepte trajnog profesionalnog usavršavanja kao relevantne. Trajno profesionalno usavršavanje je samo jedna metoda. 7. dionika i u javnosti koristi od trajnog profesionalnog usavršavanja ističući važnost trajnog unapređivanja kompetencija i privrženosti cjeloživotnom učenj u. trgovini. provjerljive i mjerljive aktivnosti i ishode učenja. upravljanja.

neovisno jesu li uključeni u tradicionalna područja računovodstva ili u druga područja.siječnja 2006. 14. Pristup trajnom profesionalnom usavršavanju 16. 15. 17. relevantne za sadržaj njihovog posla i profesionalne odgovornosti. nastavlja se s obrazovnim programom za stjecanje statusa profesionalnog računovođe i traje tijekom cijele karijere pojedinca. Svi profesionalni računovođe imaju obvezu razvijati i održavati svoje profesionalne kompetencije. Odgovornost za razvijanje i održavanje kompetencija počiva prvenstveno na svakom profesionalnom računovođi. Trajno profesionalno usavršavanje je primjenjivo za sve profesionalne računovođe. jer: (a) svi profesionalni računovođe imaju etičku obvezu da postupaju s dužnom pažnjom prema svojim klijentima. Datum stupanja na snagu 12. kako je navedeno u IFAC -im Izjavi o članskim obvezama (Statement of Membership Obligations) 1 odnosno 6. etika i stavovi stečeni u vrijeme kvalificiranja za profesionalnog računovođu nastavljaju se razvijati i usavršavati primjereno za profesionalne aktivnosti i odgovornosti pojedinca. zaposlenicima i relevantnim dionicima i trebaju pokazati svoju sposobnost ispunjavanja te odgovornosti na kompetentan način. svi profesionalni računovođe imaju imenovanje i svaki manjak kompetencija ili slučaj neetičkog ponašanja imaju iste posljedice na reputaciju i položaj profesije. Što više. Trajno profesionalno usavršavanje je nastavak procesa učenja koji vodi do stjecanja status a profesionalnog računovođe. profesionalne vještine i profesionalne vrijednosti. Promoviranje cjeloživotnog učenja 13. 19.Ostale uključuju preglede osiguravanja kvalitete rada profesionalnih računovođa i istraživanje te disciplinske mjere za pogrešno obavljanje posla. (c) vjerojatno je da se javnost oslanja na imenovanje i profesionalni položaj profesionalnog računovođe. Članice trebaju olakšati pristup mogućnostima i resursima za trajno profesionalno usavršavanje kako bi pomogle profesionalnim računovođama u ispunjavanju njihovih odgovornosti za cjeloživotno učenje. Profesionalna znanja. Članice mogu izravno pružati relevantne programe trajnog profesionalnog usavršavanja za profesionalne računovođe i omogućiti pristup programima koji nude drugi. neovisno od sektora ili veličine poslovanja u kojem posluju. 54 . Članice trebaju promovirati važnost trajnog unaprjeđivanja kompetentnosti i privrženosti cjeloživotnom učenju za sve profesionalnog računovođe. javnu odgovornost i očuvanje povjerenja javnosti. Članice trebaju zahtijevati od svih profesionalnih računovođa da razvijaju i održavaju kompetencije relevantne i primjerene za njihov posao i profesionalne odgovornosti. Obavezno trajno profesionalno usavršavanje za sve profesionalne računovođe 18. Proces cjeloživotnog učenja započinje rano. obuhvaćajući sve metode učenja. (b) profesionalni računovođe u svim sektorima imaju položaj koji je od važnosti i koji uključuje financijsko izvještavanje. Ovaj MSE je na snazi od 1. Ta se obveza odnosi na sve profesionalne računovođe. neovisno od sektora u kojima posluju ili uloga koje imaju.

kolegama. U postavljanju zahtjeva za trajno profesionalno usavršavanje. Članice mogu propisati posebno ili dodatno trajno profesionalno usavršavanje za članove koji rade u određenim područjima ili u područjima s visokim rizikom za javnost. Aktivnosti učenja mogu se mjeriti s uloženim naporima ili utrošenim vremenom ili pomoću metode valjane procjene koja mjeri postignute ili unaprijeđene kompetencije. Trajno profesionalno usavršavanje doprinosi kompetentnosti profesionalnih računovođa i stoga se očekuje da prihvatljive aktivnosti trajnog profesionalnog usavršavanja razvijaju profesionalna znanja. profesionalne vještine i profesionalne vrijednosti. etiku i stavove profesionalnog računovođe relevantne za njihov tekući i budući rad i profesionalne odgovornosti. Neke članice mogu odabrati da ustanovljuju zahtjeve ili druge upute u vezi s pitanjem koje se aktivnosti trajnog profesionalnog usavršavanja smatraju relevantnim za profesiju. Profesionalni računovođe su odgovorni za vođenje odgovarajućih evidencija i čuvanje dokumentacije povezane s njihovim trajnim profesionalnim usavršavanjem i. 23. na profesionalno imenovanje kao dokaz za profesionalnu kompetentnost. Verifikacija 27. Relevantnost 21. Mjerenje 25. Ostale mogu odab rati da ustanove zahtjeve u određenim područjima i dopustiti članovima fleksibilnost u izboru relevantnih aktivnosti učenja u drugim područjima. 26.(d) svi sektori su suočeni s rapidno mijenjajućim okruženjem i posljedičnom potrebom prilagođavanja strateških i poslovnih planova onih organizacija koje se oslanjaju na profesionalnu kompetentnost profesionalnog računovođe. 20. članicama i drugima kako bi im pomogli u prepoznavanju kompetencija ili područja za učenje te tada odrede mogućnosti učenja radi ostvarivanja tih potreba. članice će trebati razmotriti što je relevantno i primjereno za profesionalne računovođe u okolnostima kao što su prekidanje karijere ili umirovljenje. Ovaj MSU se temelji na načelu da se određeni dio aktivnosti učenja u koje su uključeni profesionalni računovođe može verificirati. 28. 55 . Zahtijeva se od profesionalnih računovođa da mjere aktivnosti učenja ili njihove ishode kako bi ispunili zahtjeve članice u vezi s trajnim profesionalnim usavršavanjem. To znači da učenje može verificirati kompetentni izvor. barem u nekoj mjeri. 24. Neke aktivnosti učenja se mogu mjeriti ali ne i verificirati. na zahtjev članice. (e) poslodavci koji zapošljavaju profesionalnog računovođu u bilo kojem sektoru oslanjaju se. Potiče se profesionalne računovođe da se savjetuju s poslodavcima. Druge članice mogu odabrati da se oslanjaju na profesionalnu prosudbu pojedinačnih članova pri stvaranju odluke o relevantnosti aktivnosti trajnog profesionalnog usavršavanja. pružiti dovoljne dokaze da pokažu poštivanje zahtjeva članice. 22.

34. oni ne mjere uvijek ishode učenja ili usavršene kompetencije. od čega 60 sati ili ekvivalentnih jedinica učenja treba biti provjerljivo. pristup temeljen na outputu i kombinirani pristup. da razvijaju i održavaju profesionalnu kompetentnost. Kao posljedica toga. ustanovljivanjem određenog obujma aktivnosti učenja i mjerenjem postignutog ishoda. (b) pristup temeljen na outputu – zahtijevanjem da profesionalni računovođa pokažu. Pristup temeljen na inputu 33. Pristup temeljen na outputu se usredotočuje na mjerenje razvoja i usavršavanja kompet entnosti postignutih učenjem. neki se profesionalni računovođe ne mogu prijaviti na seminare ili tečajeve i još ispuniti kriterije za mjerenja i verificiranja po pristupu temeljenom na inputu. ali se ne mogu provjeriti.Pristupi trajnog profesionalnog usavršavanja 29. Taj pristup s prevagom forme nad suštinom može potkopati stvarni cilj trajnog usavršavanja kompetentnosti. 31. 32. radije nego na mjerenja dovršenih različitih aktivnosti učenja. Pristupi temeljeni na inputu imaju ograničenja. Mjerenje ispunjavanja trajnog profesionalnog usavršavanja može se postići s najmanje tri različita pristupa: (a) pristup temeljen na inputu – ustanovljivanjem određenog obujma aktivnosti učenja koji se smatra primjerenim za razvijanje i održavanje kompetentnosti. (c) kombinirani pristup – učinkovitom i djelotvornom kombinacijom elemenata pristupa temeljenog na inputu i pristupa temeljenog na outputu. ali se neće smatrati da tvore dio od 60 sati provjerljivog trajnog profesionalnog usavršavanja kojeg treba ispuniti u trogodišnjim intervalima. kroz ishode. i (c) praćenje i mjerenje aktivnosti učenja kako bi se ispunili prethodno navedeni zahtjevi. Članice mogu prevladati ta ograničenja komuniciranjem o ishodišnim ciljevima trajnog usavršavanja kompetencija i o privrženosti cjeloživotnom učenju. primjerice. Sustavi temeljeni na inputu tradicionalno služe kao reprezenti za mjerenje održavanja i usavršavanja kompetentnosti zbog laganog mjerenja i verificiranja. 56 . Te aktivnosti mogu također doprinijeti usavršavanju i održavanju kompetentnosti. Članice koje koriste pristup temeljen na inputu zahtijevati će od profesionalnog računovođe: (a) odrađivanje barem 120 sati ili ekvivalentnih jedinica učenja u relevantnim aktivnostima profesionalnog usavršavanja u svakom uzastopnom razdoblju od tri godine. Neke aktivnosti učenja mogu biti mjerljive. Te druge jedinice mjerenja trebaju reprezentirati jednog sata učenja u učionici ili njegovog ekvivalenta. 35. Članice mogu koristiti druge nazive za jedinice mjerenja koji će biti razumljivi profesionalnim računovođama (kao što su bodovi ili jedinice učenja ). (b) odrađivanje barem 20 sati ili ekvivalentnih jedinica učenja u svakoj godini. Cilj trajnog profesionalnog usavršavanja je pomoći profesionalnim računovođama da usavrše profesionalnu kompetentnost kako bi u javnom interesu pružali usluge visoke kvalitete. 30. Sustav mjerenja i verificiranja bit će različit za pristup temeljen na inputu. Ovaj MSU mjeri aktivnosti trajnog profesionalnog usavršavanja u satima ili ekvivalentnim jedinicama učenja.

Verifikaciju provodi. navedena u ovom MSU-u. Dokazi mogu imati različite oblike. 38. Procjena treba jasno navesti ishod ili postignutu kompetenciju. (d) odredi određen broj jedinica učenja kao pokazatelj zahtijevanih nastojanja kojima se vjerojatno postiže kompetentnost i prati ih s verifikacijom kompetencija postignutih kao posljedica aktivnosti učenja. Postoji nekoliko alternativa za usvajanje kombiniranog pristupa trajnom profesionalnom usavršavanju. kompetentni izvor koji je u položaju da potvrdi kako je kompetencija usavršena ili održana. ili (e) uvede kombinirani pristup prije prelaska na sveobuhvatni sustav temeljen na outputu. 57 . Verificiranje kompetencije u sustavima temeljenim na outputu je objektivna procjena da je kompetencija usavršena ili održana. Članice koje primjenjuju pristup temeljen na outputu trebaju zahtijevati da profesionalni računovođa dokažu usavršavanje i održavanje profesionalnih kompetencija periodičnim pružanjem dokaza koji su: (a) objektivno provjerili kompetentni izvori. Članice trebaju ustanoviti sustavni proces nadziranja ispunjavaju li profesionalni računovođe zahtjev trajnog profesionalnog usavršavanja i osigurati primjerene kazne za propust ispunjavanja zahtjeva. Primjeri verifikacije mogu se pronaći u dodatku ovog MSU-a. postignuća iz ishoda izvođenja (na primjer. koja može biti posljedica određenih aktivnosti učenja ili naprednog programa usavršavanja koji uključuje brojne aktivnosti učenja. 41. (c) dopuste profesionalnim računovođama koji ne ispunjavaju zahtjeve jedinica učenja pristupa temeljenog na inputu pristupiti verifikaciji da je kompetencija održana ili unaprijeđena. Kombinirani pristup 40. kako je primjenjivo.Pristup temeljen na outputu 36. 37. Članice trebaju zahtijevati od profesionalnih računovođa da pribave dokaz da je kompetencija usavršena ili održana. korištenjem valjane metode ili tehnike. članice mogu odabrati da: (a) usvoje pristup temeljen na inputu za neke sektore ili druga grupiranja članova i pristup temeljen na outputu za ostale. uključujući i za propust izvještavanja ili i za propust usavršavanja i održavanja kompetencija. i (b) mjereni korištenjem valjane metode procjene kompetentnosti. (b) koriste koncepte oba pristupa. iz radnog okruženja) ili na druge načine (na primjer. Nadziranje i nametanje 42. 39. Članice koje primjenjuju kombinirani pristup temeljen na inputu i outputu trebaju slijediti načela sustava s pristupom temeljenim na inputu i outputu. Na primjer. s tim što jedinice učenja pristupa temeljenog na inputu doprinose outputu kompetencija koji se mjeri za dio područja učenja u prevladavajućem sustavu temeljenom na outputu. Profesionalni računovođa je odgovoran za pružanje dokaza članici na zahtjev i za osiguravanje da su priloženi dokazi dostatni i pouzdani. kroz ponovno polaganje profesionalnih ispita).

Sustav obaveznog trajnog profesionalnog usavršavanja će djelovat učinkovito i u javnom interesu samo ako su profesionalni računovođe koji propuste poštivati zahtjeve pravovremeno dovedeni u stanje da ispunjavaju zahtjeve ili su primjereno kažnjeni ako nastave s namjernim nepoštivanjem zahtjeva. Verificiranje treba biti u obliku dokumenta koji se lako može predočiti članici za svrhe pregleda. Članice trebaju zahtijevati od profesionalnih računovođa da čuvaju dokaze kroz dovoljno dugo razdoblje kako bi potkrijepili propisane zahtjeve izvještavanja. (b) daju izjavu o poštivanju bilo kojeg određenog zahtjeva trajnog profesionalnog usavršavanja kojeg je nametnula članica. Drugi procesi nadziranja bi uključivali: (a) revidiranje uzorka profesionalnih računovođa radi provjere poštivanja zahtjeva trajnog profesionalnog usavršavanja. i/ili (c) zahtijevanje od poslodavaca iz javne prakse da uključe programe trajnog profesionalnog usavršavanja i učinkovite sustave nadziranja u svoje programe osiguravanja kvalitete i da bilježe aktivnosti trajnog profesionalnog usavršavanja kao dio njihovih sustava za praćenje utrošaka vremena. Primjeri su dani u dodatku ovog MSU-a. 44. Treba se posvetiti pozornost postizanju uravnoteženosti između kazne koja. 58 . 45. 48. Početni koraci poduzeti u vezi s nepoštivanjem zahtjeva su vjerojatno usmjereni na dovođenje profesionalnog računovođe. Pri oblikovanju svojih pristupa nadziranja. članice mogu razmotriti koji njihovi članovi snose najveću odgovornost spram javnosti ili predstavljaju najveći rizik za javnost i primijeniti strože nadziranje onih koji djeluju s najrizičnijim ulogama. To može djelovati kao sredstvo odvraćanja profesionalnih računovođa od nepoštivanja zahtjeva i pružiti javnosti jasni signal o privrženosti profesije održavanju kompetencija. Neke članice mogu imati zakonsku ovlast za isključivanje profesionalnih računovođa koji ne poštuju zahtjeve ili oduzimanje prava obavljanja djelatnosti. Proces nadziranja treba zahtijevati od profesionalnih računovođa da periodično: (a) daju izjavu o tome ispunjavaju li svoju etičku obvezu održavanja znanja i vještine kako bi djelovali na kompetentan način. 49. Isključivanje ili oduzimanje prava obavljanja djelatnosti može se sačuvati za profesionalne računovođe koji jasno pokazuju. u stanje kojim se ispunjavaju ti zahtjevi. doseže do toga da profesionalni računovođa odgađa ili izbjegava poštivanje zahtjeva trajnog profesionalnog usavršavanja i one koja je prekomjerna. 51. (b) uključivanje u programe provjere prakse. i/ili (c) pruže dokaz o aktivnostima učenja ili verifikaciji usavršene i održane kompetencije. Članice se potiču da odrede kazne nakon sagledavanja zakonskih i okružujućih uvjeta u svojim državama. u biti.43. 47. u razumnom vremenu. 46. Nije vjerojatno da bi se ciklusima izvještavanja dužim od pet godina mogli ispuniti ciljevi ovog MSU-a. Objavljivanje imena i prezimena profesionalnih računovođa koji namjerno ne poštuju zahtjeve je jedna od opcija koju treba razmotriti u ovom procesu. kroz primjer nepoštivanja ili kroz njihove odgovore na upite 50. pregled i procjenu planova učenja ili dokumenata trajnog profesionalnog usavršavanja.

Kao korak od javnog interesa. Članice trebaju osigurati da proces nadziranja i nametanja ima primjerene resurse. Članice također mogu razmotriti ustanovljivanje odbora ili povjerenstva volontera radi nadziranja zahtjeva trajnog profesionalnog usavršavanja i procesa nadziranja i nametanja.članice. Namjerni propust profesionalnog računovođe da održi ili unaprijedi njegovu ili njezinu profesionalnu kompetentnost je. 54. kršenje značajne profesionalne dužnosti koja opravdava disciplinsku mjeru. Nametanje sankcija nije aktivnost koja se olako poduzima. 52. da će vjerojatno nastaviti s ignoriranjem važnosti poštivanja zahtjeva trajnog profesionalnog usavršavanja. članice se potiču da javno izvijeste o razmjeru u kojem njihovi članovi poštuju zahtjeve trajnog profesionalnog usavršavanja navedene u ovom MSU-u. 53. 59 . međutim.

osnovnoj. Neke članice su razvije interaktivne alate kako bi pomogle u procijeni kompetentnosti i planiranju kako usavršiti i održati kompetentnost. naprednoj). Aktivnosti učenja. na različitim razinama (na primjer. srednjoj. Nakon što su prepoznate te potrebe usavršavanja. kao što su liste kompetencija i planovi učenja. Liste kompetencija mogu pomoći profesionalnim računovođama da procijene svoje trenutne razine kompetencija i prepoznaju ciljeve za usavršavanje.Dodatak Ovaj dodatak je samo ilustrativan i ne čini dio MSU-a. opisana u prethodnom odjeljku. Pri razmatranju ovih primjera. Ovaj dodatak sadrži primjere različitih aktivnosti učenja i kako se takvo učenje može verificirati prema pristupima trajnog profesionalnog usavršavanja temeljenim na inputu i outputu. Plan učenja Plan učenja pomaže profesionalnim računovođama prepoznati potrebe uvježbavanja i usavršavanja i načina na koji ispuniti te potrebe. Sljedeći primjeri mogu tvoriti trajno profesionalno usavršavanje u razmjeru u kojem je pojedini profesionalni računovođa razvio sposobnosti tijekom odvijanja aktivnosti. 37 i 38 ovoga MSU -a. profesionalni računovođa može tada pronaći relevantne aktivnosti učenja koje pomažu razvijanju zahtijevanih vještina i kompetencija. Liste kompetencija sadrže popis ključnih kompetencija za određene uloge ili sektore profesije. može pomoći u tome) s ciljanim. Svrha dodatka je ilustrirati primjenu MSU-a kako bi se pomoglo u pojašnjavanju njegovog značenja. mogu biti korisni profesionalnim računovođama za prepoznavanje relevantnih potreba i mogućnosti učenja. Liste kompetencija su razvije neke članice i neki poslodavci kako bi pomogli profesionalnim računovođama planirati i razvijati njihove karijere. Planovi učenja pomažu prepoznavanje mogućnosti učenja radi ispunjavanja tih potreba. Liste kompetencija Liste kompetencija mogu pomoći profesionalnim računovođama prepoznati potrebe učenja i usavršavanja prije utvrđivanja relevantnih aktivnosti učenja. Primjeri alata za planiranje Sljedeći alati mogu pomoći profesionalnim računovođama prepoznati potrebe učenja i usavršavanja i planirati načine ispunjavanja tih potreba. Liste kompetencija pomažu prepoznavanje potreba usavršavanja. Svaka od njih može se obaviti korištenjem elektroničkih načina i mogućnosti e-učenja. Može se zahtijevati više od jedne aktivnosti učenja kako bi se usavršile zahtijevane vještine i kompetencije. te alate treba periodično pregledavati i mijenjati s promjenom potreba kompetentnosti. alati za mjerenje i dokazi Popisi koji slijede pružaju primjere različitih aktivnosti učenja. kako se učenje potencijalno može mjeriti i različite vrste dokaza za pristupe temeljene na inputu i outputu. očekuje se od članica da postupe u skladu s namjerama iz točki 35. Potiču se profesionalni računovođe da pregledaju svoje trenutne vještine i kompetencije (lista kompetencija. Alati. 60 .

Primjeri aktivnosti učenja           Sudjelovanje na seminarima, konferencijama, tečajevima. Moduli za samoučenje i organizirano uvježbavanje na poslu za novi softver, nove sustave, postupke ili tehnike za primjenu profesionalne uloge. Objavljeni profesionalni ili akademski napisi. Sudjelovanje i rad u stručnim povjerenstvima. Učenje na tečaju ili segmentu trajnog profesionalnog usavršavanja iz područja povezanog s profesionalnim odgovornostima. Formalni studij povezan s profesionalnim odgovornostima. Sudjelovanje kao govornik na konferencijama, brifing sjednicama ili grupama za raspravu. Pisanje stručnih članaka, radova, knjiga. Istraživanje, uključujući čitanje profesionalne literature ili časopisa, radi primjene u profesionalnoj ulozi. Ponovno polaganje profesionalnog ispita ili formalno testiranje.

Jedna pojedinačna aktivnost koja se ponavlja, primjerice, predavanje osnova računovodstva različitim polaznicima, ne smije tvori ukupne aktivnosti člana u trajnom profesionalnom usavršavanju. Primjeri jedinica mjerenja Pri sagledavanju jedinica mjerenja koje slijede treba istaknuti da MSU mjeri pristupe temeljene na inputu u jedinici mjere koja je sat. Svaka alternativna jedinica mjerenja treba biti ekvivalent jednog sata učenja u učionici ili njegovog ekvivalenta (vidjeti točke 33 i 34).    Vrijeme utrošeno u aktivnosti. Jedinice raspoređene na aktivnost po pružatelju trajnog profesionalnog usavršavanja. Jedinice koje propisuje članica.

Dokaz za verifikaciju u pristupu temeljenom na inputu      Program tečaja, materijali za učenje. Evidencije o prisustvovanju, registracijski obrazac ili potvrda pružatelja o registraciji. Neovisna procjena da je aktivnost učenja obavljena. Potvrda od sudionikovog instruktora, mentora ili tutora. Potvrda od poslodavca o sudjelovanju u internom programu.

61

Dokaz za verifikaciju u pristupu temeljenom na outputu        Verifikacija postignutog učenja kroz ishode učenja ili izvođenja. Ocjenjivanje pisanih ili objavljenih materijala kojeg obavlja pregledavatelj. Objavljivanje napisa iz tematike profesije ili rezultata istraživačkog projekta. Periodično ponavljanje ispita. Specijalistička ili druga kvalifikacija. Dnevnik rada koji je objektivno verificiran povezivanjem na vanjsku listu kompetencija. Liste kompetencija koje je kreirala članica i s kojima član procjenjuje samoga sebe i, na zahtjev, daje potkrjepljujuće dokaze. Objektivno procjenjivanje razine kompetencije pojedinca s listom kompetencija koju je kreirao ili poslodavac ili profesionalno tijelo

Sljedeći izvori dokaza, ako se verificiraju u vezi s primjenom na pojedinačnog člana, mogu pružiti dokaz o kompetentnosti tog člana:   neovisni pregled djelovanja. procjene ili odobrenja specijalizirane asocijacije koja dokumentira povećanje kompetencija te procjene regulatora, na primjer, pregled licenciranih banaka.

62

MEĐUNARODNI STANDARD EDUKACIJE 8 ZAHTJEVI KOMPETENTNOSTI ZA REVIZIJSKE PROFESIONALCE SADRŽAJ Točka ODJELJAK 1: OPĆE Uvod ……………………………………………………………………………………. 1-4 5-7 8-9 10 11-17 18-21 22-28 29-31 32-41 42-44 45-53 54-60 61-62 63-65 66-70 71-72 Svrha ovog standarda .......................................................................................................... Definicije ............................................................................................................................. Datum stupanja na snagu ..................................................................................................... Djelokrug ovog standarda ................................................................................................... Profesionalni računovođe i revizijski profesionalci ............................................................ Usavršavanje i održavanje sposobnosti i kompetencija……………………………............. ODJELJAK 2: ZAHTJEVI KOMPETENTNOSTI ZA REVIZIJSKE PROFESIONALCE Opće ......................................................................................................................………… . Sadržaj znanja ......................................................................................................…………. Profesionalne vještine ......................................................………………………………….. Profesionalne vrijednosti, etika i stavovi..............................……………………………….. Praktično iskustvo ......................................................…………………………………….. Trajno profesionalno usavršavanje .….................................……………………………….. Procjena ......................................................................…………………………………….. ODJELJAK 3: ANGAŽIRANI PARTNER Opće .……........................…...................................................…………………………….. Zahtjevi kompetentnosti za angažiranog ...................………………...…………………….. ODJELJAK 4: ZAHTJEVI KOMPETENTNOSTI ZA REVIZIJSKE PROFESIONALCE U ODREĐENIM OKOLNOSTIMA I GOSPODARSKIM GRANAMA Opće .……........................…...................................................…………………………….. Transnacionalne revizije ...........................................………………...…………………….. Određene gospodarske grane .………...................................................…………………... Praktično iskustvo .....................................................………………...…………………….. 73-74 75-78 79-80 81

63

privatnim i neprofitnim sektorima. Revidiranje je strukturirani proces koji: (a) uključuje primjenu analitičkih vještina. nacionalni ili lokalni ekvivalenti. Osim toga. Svrha ovog standarda 5. međunarodni. Ovaj Međunarodni standard edukacije (MSE) propisuje zahtjeve kompetencija za revizijske profesionalce. njih se također može zahtijevati kao uvjet za dobivanje posudbi ili proizlaze iz ugovornih ili drugih razloga. Ustanovljivanje međunarodno prihvaćenih mjerila za kompetencije revizijskih profesionalaca 8 pomoći će promicanju međunarodno prihvaćenih standarda u računovodstvu i revidiranju. treba prikladno razumjeti i ocijeniti mnoge čimbenike.ODJELJAK 1: OPĆE Uvod 1. (d) je u skladu sa svim relevantnim tehničkim standardima. Revidiranje je također integralni dio ocjenjivanja sustava odgovornosti i dužnosti unutar organizacija i društava diljem svijeta. (b) djelatnost. Unutar nekog revizijskog angažmana. kao što su Međunarodni revizijski standardi (MRevS-ovi) (International Standards on Auditing– ISAs)). Mnogi dionici u današnjem globaliziranom poslovanju očekuju poštivanje priznatih međunarodnih standarda u računovodstvu i revidiranju. 2. i (e) je sukladan sa zahtijevanim standardima etike. 4. (c) koristi primjerene oblike tehnologija i pridržava se metodologije. Subjekti podvrgnuti reviziji posluju s različitim organizacijskim strukturama u javnim. To izravno utječe i na računovodstvo i na reviziju. Međunarodni standardi financijskog izvještavanja (International Financial Reporting Standards – IFRSs. Globalizacija poslovanja je dramatično povećala potrebu za dosljednim i visokokva litetnim financijskim izvještavanjem unutar država i prekogranično. usmjeravanih pomoću menadžerskih vještina. profesionalne prosude i profesionalnog skepticizma. Međunarodni računovodstveni standardi javnog sektora (International Public Sector Accounting Standards – IPSASs) i svi primjenjivi. Iako revizije povijesnih financijskih informacija mogu biti propisane zakonima i regulativom kao obvezatne. 3. i (c) primjenjivi okvir financijskog izvještavanja. Međunarodni standardi kontrole kvalitete (MSKK-ovi) (International Standards on Quality Control – ISQCs). uključujući i: (a) subjekt i njegovo okruženje. (b) uobičajeno obavlja tim profesionalaca. Članice IFAC-a trebaju ustanoviti politike i postupke koji će omogućiti članovima da udovolje 8 Pojam "revizijski profesionalac" je definiran dalje u točki 9. organizacije mogu dobrovoljno koristiti revizije kako bi ocijenile istinitost financijskih izjava i tvrdnji ili kako bi se za njihove dionike osiguralo vjerodostojno izvješće o financijskom upravljanju njihovim resursima. regulatorne i ostale čimbenike. uključujući i one koji rade u određenim okolnostima i gospodarskim granama. Revidiranje se treba prilagoditi složenim i promjenljivim okruženjima. 64 .

Objašnjenje: Kompetentnost se odnosi na pokazivanje mogućnosti obavljanja relevantnih uloga ili zadataka prema zahtijevanom standardu. Kompetentnost se može procijeniti na različite načine. nego i zbog pouzdavanja javnosti i ostalih trećih stranaka koje pridaju reviziji povijesnih financijskih informacija9. etika i stavovi potrebni da bi se pokazala kompetentnost. temeljne vještine. Sposobnosti: Profesionalna znanja. U nastavku su navedeni pojmovi korišteni u ovom MSE-u koje su već ranije definirali ili Odbor za međunarodne standarde revidiranja i izražavanja uvjerenja (IAASB) ili druga IFAC -ova tijela. fundamentalne vještine i vrijednosti. tehničke i funkcionalne vještine. etiku i stavove. 65 . ključne vještine. 6. revizijskih organizacija. i profesionalne vrijednosti. Cilj ovog MSE-a je osigurati da profesionalni računovođe steknu i održe određene sposobnosti potrebne da bi radili kao kompetentni revizijski profesionalci. Sposobnosti uključuju znanje povezano s problematikom. Objašnjenje: Sposobnosti su atributi koje imaju osobe i koje im omogućuju da obavljaju svoje uloge. 7. sposobnosti. Dok se sposobnosti odnose na atribute koje posjeduju osobe koje im daju potencijala za djelovanje. simulacije uvjeta radnog mjesta. Definicije 8. Posjedovanje sposobnosti nagovještava da osoba ima mogućnost kompetentno djelovati na radnom mjestu. prožimajuće kvalitete i individualni atributi. (IAASB-ov pojmovnik). Definicije i objašnjenja drugih ključnih pojmova korišt enih u ovom MSE-u su navedeni u Okviru za objave o međunarodnoj edukaciji. uključujući i kroz obavljanje posla na radnom mjestu. dok se kompetentnost odnosi na stvarno pokazivanje učinkovitosti. Poseban MSU za revizijske profesionalce je nužan ne samo zbog specijalističkih znanja i vještina zahtijevanih kako bi se kompetentno djelovalo u tom području. regulatornih tijela i ostalih trećih stranaka. stavovi. Kompetentnost: biti u stanju obaviti radnu ulogu prema utvrđenom standardu s vođenjem računa o radnim okruženjima. vještine ponašanja. razlikovne karakteristike. profesionalne vještine. Odgovornost za usavršavanje i procjenjivanje zahtijevanih kompetencija je podijeljena između članica IFAC -a.zahtjevima ovog MSE prije nego što preuzmu ulogu revizijskog profesionalca. i profesionalne vrijednosti. intelektualne mogućnosti (uključujući i profesionalnu prosudbu). mogućnosti. Ovaj MSE je temeljen na platformi koja vrijedi za sve profesionalne računovođe ustanovljenoj MSE-ima 1 do 7. One se ponekad nazivaju u drugoj literaturi kao kompetencije. 9 Odbor za međunarodne standarde revidiranja i izražavanja uvjerenja (IAASB) razlikuje angažmane izvještavanja o povijesnim financijskim informacijama od angažmana s izražavanjem uvjerenja koji se bave informacijama različitim od povijesnih financijskih informacija. MSE 8 propisuje zahtjeve za revizijske profesionalce pretpostavljajući ulogu revizijskih profesionalaca i postojanje odgovornosti za značajne prosudbe u reviziji povijesnih financijskih informacija. pisane ili usmene testove različitih vrsta i samo-procjenom. kompetentnost se odnosi na stvarno demonstriranje učinkovitosti.

14. Oni ustanovljuju ključne elemente sadržaja i procesa edukacije i usavršavanja profesionalnih računovođa (na primjer. gdje se zahtijeva. Iako oni nemaju veću snagu od lokalnih mjerodavnih objava. i profesionalnih vrijednosti. Objašnjenje: Angažirani partner snosi sveukupnu odgovornost za reviziju. Potiče se ranija primjena. etike i stavova potrebnih revizijskim profesionalcima. srpnja 2008. 15. Ovaj MSE također propisuje minimalnu razinu profesionalnih znanja. Definicija revizijskog profesionalca ne odnosi se na eksperta koji preuzima određene zadatke u reviziji (primjerice.Angažirani partner je partner ili druga osoba u revizijskoj organizaciji koja je odgovorna za angažman i njegovo obavljanje i za revizijsko izvješće koje će se izdati u ime tvrtke te koja. vještine. prihvatljivosti i primjene. Ovaj MSE je na snazi od 1. profesionalnih vještina. etiku i praktičnu primjenu) na razini koja ima za cilj postizanje međunarodne priznatosti. Sljedeća definicija je stvorena za potrebe ovog MSE-a: Revizijski profesionalac je profesionalni računovođa koji ima odgovornost. On se ne bavi cjelokupnim rasponom sposobnosti i kompetencija potrebnih cijelom angažiranom revizijskom timu. Djelokrug ovog standarda 11. Ovaj MSE propisuje minimum zahtjeva kompetentnosti koji se od članica IFAC -a očekuje da zahtijevaju da ih svaki njihov član stekne prije nego što preuzme ulogu revizijskog profesionalca. Objašnjenje: Ovaj pojam je u skladu s onim kojeg je ustanovio Odbor za međunarodne standarde revidiranja i izražavanja uvjerenja (IAASB). Revizijski profesionalci mogu raditi kao članovi tima ili kao pojedinci s potpunom odgovornošću u manjim revizijskim angažmanima. Profesionalni računovođa je osoba koja je član IFAC-ove članice. 13. zakonodavnog ili regulatornog tijela. ili je ona na njega delegirana. 12. U odjeljku 3 se razmatraju zahtjevi kompetentnosti za angažirane partnere. za sve revizijske profesionalce. za značajne prosudbe u reviziji povijesnih financijskih informacija. eksperti za poreze. Datum stupanja na snagu 10. 9. informacijske tehnologije ili procjene vrijednosti). Međunarodni standardi edukacije propisuju standarde opće prihvaćene "dobre prakse" u edukaciji i usavršavanju profesionalnih računovođa. Odjeljak 2 ovog MSE-a se odnosi na sve revizijske profesionalce. oni imaju svojstvo obvezatnosti. uključujući i u transnacionalnim revizijama. 66 . Zahtjevi u vezi sa sposobnostima i kompetencijama takvih eksperata su obuhvaćeni standardima i uputama Odbora za međunarodne standarde revidiranja i izražavanja uvjerenja i njima se ne bavi ovaj MSE. Odjeljak 4 odnosi se na revizijske profesionalce koji rade u određenim okruženjima i gospodarskim granama. Tijekom revizijskog angažmana često je potrebno konzultiranje s ekspertima unutar ili izvan revizijske organizacije. ima odgovarajuće ovlaštenje od profesionalnog. Različite razine odgovornosti unutar revizijskog angažmana zahtijevat će različite razine kompetencija. teme.

Usavršavanje i održavanje sposobnosti i kompetencija 22. Članice IFAC-a naročito mogu razmotriti propisivanje određenih aktivnosti trajnog profesionalnog usavršavanja za revizijske profesionalce. Revizijski profesionalci uključeni u revizije povijesnih financijskih informacija u određe nim gospodarskim granama mogu biti još više specijalizirani. Jedno područje specijalizacije je za reviziju povijesnih financijskih informacija. druge profesionalne računovođe. 21. Kompet entnost u tom području zahtijeva višu razinu edukacije i uvježbanosti za reviziju i povezana područja. druge revizijske profesionalce. Vrsta djelatnosti i primjenjivi zakoni računovodstveni tretmani mogu zahtijevati znanja i vještine iznad onih koji se zahtijevaju od ostalih revizijskih profesionalaca. Ti dodatni zahtjevi edukacije i usavršavanja mogu se ispuniti tijekom programa edukacije i usavršavanja za stjecanje kvalifikacije za profesionalne računovođe ili kasnije. Revizijski tim može uključivati angažiranog partnera. Angažirani partner je odgovoran za osiguravanje da su posao svih osoba dodijeljenih u revizijski angažman primjereno pregledali drugi članovi angažiranog tima kako bi se postiglo razumno uvjerenje da poslovi ispunjavaju odgovarajuće standarde kvalitete. od one koja se zahtijeva od ostalih profesionalnih računovođa. i oni koji rade u profesionalnom svojstvu pod njihovom nadležnošću.16. imaju odgovarajuću uvježbanost i nadzor te da su kompetentni za preuzimanje posla kojeg obavljaju. Dok neki profesionalne računovođe pružaju široki raspon računovodstvenih usluga i usluga povezanih s poslovanjem. Kako bi stekle sposobnosti i kompetencije koje se zahtijevaju od revizijskih profesionalaca. 24. Profesionalni računovođe i revizijski profesionalci 18. IFAC-ov Kodeks etike za profesionalne računovođe zahtijeva od svih profesionalnih računovođa da poduzmu korake kao bi osigurali da oni. 20. 19. osobe koje se pripremaju za stjecanje kvalifikacije za profesionalne računovođe i ostalo podupiruće osoblje koje nema namjeru stjecati kvalifikaciju za ovlaštene računovođe. Ovaj MSE je u skladu sa zahtjevima i uputama sadržanim u različitim standardima i smjernicama iz Međunarodnog okvira za angažmane s izražavanjem uvjerenja koje je objavio Odbora za međunarodne standarde revidiranja i izražavanja uvjerenja i s objavama kao što je Međunarodni standard kontrole kvalitete 1. Revizijski angažmani se razlikuju po složenosti i veličini te zahtijevaju različite razine iskustva i kompetencija. 67 . Nijedan profesionalni računovođa ne može vladati svim područjima računovodstva. Edukacija i usavršavanje za stjecanje i održavanje sposobnosti revizijskih profesionalaca mogu uključivati: 23. Članice IFAC-a mogu nametnuti posebne zahtjeve za profesionalne računovođe koji r ade kao revizijski profesionalci povrh onih koji se zahtijevaju u ovom MSE-u. Oni specificiraju zahtjeve i odgovornosti organizacija i profesionalnih računovođa u vezi s kompetencijama angažiranih timova za obavljanje funkcija u revizijskim angažmanima i angažmanima s izražavanjem uvjerenja. osobe mogu trebati daljnju edukaciju i usavršavanje iznad onog što je potrebno za stjecanje kvalifikacije za profesionalne računovođe. 17. Specijalizacija je nužna kako bi se osiguralo da usluge mogu pružati profesionalni računovođe koji imaju dovoljnu dubinu znanja i stručnosti. drugi će odabrati da se specijaliziraju u jednom ili više područja.

IFAC smatra da svaka članica treba utvrditi ne samo kako na najbolji način postići sukladnost s ovim MSU-om. i (d) tečajeve i aktivnosti trajnog profesionalnog usavršavanja. Revizijski profesionalci trebat će se dalje usavršavati kako bi napredovali. (b) programe uvježbavanja i stjecanja iskustva na radnom mjestu. (c) uvježbavanje izvan radnog mjesta. Kako je navedeno u Međunarodnom standardu edukacije 7: Trajno profesionalno usavršavanje: program cjeloživotnog učenja i trajnog usavršavanja profesionalne kompetentnosti. 26. svi profesionalni računovođe su obvezni uključiti se u cjeloživotno učenje da bi bili u tijeku s dostignućima koja utječu na profesiju i kvalitetu usluga koje oni pružaju. Odbor za Međunarodne standarde računovodstvene edukacije (IAESB) smatra da kada se procjenjuju sposobnosti bit će vjerojatno bolje mjeriti output nego input. 27. 25. profesionalne računovođe će trebati procijeniti (kako je navedeno u točkama 63 i 64) kako bi pokazali sposobnosti i kompetencije potrebne za preuzimanje odgovornosti za značajne prosudbe u reviziji povijesnih financijskih informacija. 28. radije nego na mjerenje različitih aktivnosti učenja. Pristupi temeljeni na outputu su fokusirani na mjerenje razvoja i održavanja kompetencija stvarno postignutih učenjem. nego također i koji se naglasak treba staviti na različite dijelove procesa edukacije i usavršavanja. da djeluju kao angažirani partneri. 68 . kroz nadzorne i menadžerske uloge. Osim stjecanja potrebnih znanja i vještina.(a) naprednu profesionalnu edukaciju koju pružaju akademske institucije ili kroz programe profesionalnih tijela.

godini između 29 europskih država. Članice IFAC-a mogu odrediti razine dubine i širine znanja i načine stjecanja tog znanja.html. Stoga. 30."Naprednija razina" odnosi se na razinu znanja koja je dublja i šira od one propisane u MSE-u 2 za osobe koje stječu kvalifikaciju za profesionalne računovođe. važno je da programi edukacije i trajnog usavršavanja za revizijske profesionalce uključuju obuhvaćanje relevantnih tekućih pitanja i dostignuća. Sadržaj znanja iz predmetnog područja revizije povijesnih financijskih informacija treba uključiti. i (c) informacijske tehnologije (vidjeti točku 40). Gdje članica ne zahtijeva diplomu preddiplomskog studija. Članice trebaju zahtijevati od osoba da: (a) se kvalificiraju za profesionalnog računovođu. članica treba biti u stanju pokazati da su intelektualne i osobne vještine razvijene na drugi način do zahtijevane razine. 36. 35.eu/education/policies/educ/bologna/bologna_en. dogovorene u 1999. i (c) ispunjavaju sve ostale zahtjeve propisan eu ovom odjeljku prije nego što te osobe preuzmu ulogu revizijskog profesionalca. Od revizijskih profesionalaca se očekuje da imaju dostatna znanja iz tekućih dostignuća na području revizije povijesnih financijskih informacija za reagiranje na pitanja koja nameće poslovno okruženje. na naprednijoj razini. Sadržaj znanja 32.europa. 10 Poziv na preddiplomske studije je u skladu s načelima Bolonjske deklaracije. (b) financijsko računovodstvo i izvještavanje na naprednijoj razini (vidjeti točku 38). i (b) Međunarodne revizijske standarde i Međunarodne smjernice revizijske prakse. MSE 2 Sadržaj programa za edukaciju iz profesionalnog računovodstva navodi zahtjeve znanja za profesionalne računovođe. 33. Referentni izvori koji uspoređuju standarde kvalifikacija diljem svijeta su navedeni u napomeni koja tvori dio MSE-a 1. Sadržaj znanja unutar programa edukacije i usavršavanja za revizijske profesionalce treba uključiti sljedeća predmetna područja: (a) reviziju povijesnih financijskih informacija na naprednijoj razini (vidjeti točku 36). Daljnje podrobnosti mogu se pronaći na: http://ec. sljedeće: (a) najbolju praksu u revizijama povijesnih financijskih informacija. 34.ODJELJAK 2: ZAHTJEVI KOMPETENTNOSTI ZA REVIZIJSKE PROFESIONALCE Opće 29. i/ili (c) sve ostale primjenjive standarde ili zakone. uključujući i relevantna tekuća pitanja i dostignuća. 31. 69 .10 Zahtjevi iz točke 29(c) mogu se ispuniti istodobno kada i zahtjevi iz točke 29(a) i (b) ili kasnije. prema onome što je primjereno u njihovim okruženjima. uobičajeno se ostvaruje kroz kombinaciju preddiplomskog studija i programa profesionalne edukacije. Primjerena razina edukacije i učenja intelektualnih i osobnih vještina nužnih da bi se postao revizijski profesionalac. (b) imaju diplomu preddiplomskog studija ili njezin ekvivalent.

pisano i usmeno komuniciranje. izvještavanja (International Financial 38. Međunarodnih standarda za angažmane uvida (MSUova) (International Standards on Review Engagements – ISREs). na naprednijoj razini. (iv) pribavljanje i ocjenjivanje dokaza. (ii) poduzimanje odgovarajućeg stručnog istraživanja. Zahtjevi u programima edukacije i usavršavanja u vezi sa vještinama trebaju uključiti za revizijske profesionalce: (a) primjenjivanje sljedećih profesionalnih vještina u revizijskom okruženju: (i) prepoznavanje i rješavanje problema.37. na naprednijoj razini. neformalno. Sadržaj znanja iz predmetnog područja financijskog računovodstva i izvještavanja treba uključiti. 70 . 40. uključujući i relevantna tekuća pitanja i dostignuća. od revizijskih profesionalaca može se također zahtijevati poznavanje Međunarodnih standarda kontrole kvalitete (MSKK-ova) (International Standards on Quality Control – ISQCs). i (b) Međunarodne standarde financijskog Reporting Standards -IFRSs)11. Dodatne informacije o znanjima i kompetencijama iz područja informacijskih tehnologija za profesionalne računovođe mogu se pronaći u MSE-u 2 Sadržaj programa za edukaciju iz profesionalnog računovodstva. Ako se od nekog revizijskog klijenta zahtijeva pripremanje financijskih izvješća u skladu sa standardima specifičnim za javni sektor. i 11 Pojam "Međunarodni standardi financijskog izvještavanja" odnosi se na MSFI -ove. 39. i (b) okvire za ocjenjivanje kontrola i procjenjivanje rizika u računovodstvenim sustavima i sustavima izvještavanja. i/ili (c) sve ostale primjenjive standarde ili zakone. Tumačenja MSFI-ova. (v) učinkovito prezentiranje. nacionalni i/ili lokalni ekvivalent tih standarda. primjerno za reviziju povijesnih financijskih informacija. pravila ekvivalentna onima koja su navedena u točki 38 uključit će i Međunarodne računovodstvene standarde javnog sektora (International Public Sector Accounting Standards – IPSAS) i svaki primjenjivi međunarodni. Osim područja znanja navedenih u točki 36. Sadržaj znanja iz predmetnog područja informacijskih tehnologija treba uključiti. sljedeće: (a) procese i praksu financijskog računovodstva i izvještavanja. 41. raspravljanje i branjenje stavova kroz formalno. sljedeće: (a) sustave informacijskih tehnologija za financijsko računovodstvo i izvještavanje. Međunarodnih standarda za angažmane s izražavanjem uvjerenja (MSIU-ova) (International Standards on Assurance Engagements – ISAEs) i Međunarodnih standarda za povezane usluge (MSPU-ova) (International Standards on Related Services – ISRSs) ili lokalnih ekvivalenata. uključujući i relevantna tekuća pitanja i dostignuća. Međunarodne računovodstvene standarde (MRS -ove) i Tumačenja MRS-ova. Profesionalne vještine 42. (iii) učinkovit rad u timovima.

IFAC -ov Kodeks etike za profesionalne računovođe navodi ova temeljena načela: (a) Poštenje. (b) praktičnoj primjeni temeljnih načela. 50. na naprednijoj razini. "naprednija razina" odnosi se na razinu vještina koja je veća od one propisane u MSE-u 3 za osobe koje stječu kvalifikaciju za profesionalne računovođe. MSE 4. (iv) demonstriranje profesionalnog skepticizma. etiku i stavove u revizijskom okruženju prije preuzimanja uloge revizijskog profesionalca. Profesionalne vrijednosti. etiku i stavove navedene u MSE-u 4. 51. 44. 48. upita. Revizijski profesionalci trebaju to smatrati procesom koji traje kroz cijelu karijeru. i (vi) odolijevanje i razrješavanje konflikata. Učenje o profesionalnoj etici treba se nastaviti nakon stjecanja kvalifikacije. u revizijskom okruženju: (i) primjenjivanje relevantnih revizijskih standarda i uputa. (ii) ocjenjivanje primjene relevantnih standarda financijskog izvještavanja.(b) usavršavanje sljedećih profesionalnih vještina. U kontekstu MSE-a 8. Članice IFAC-a trebaju ustanoviti program edukacije koji osigurava okvir za vježbanje profesionalnog prosuđivanja i za djelovanje na etičan način u najboljim interesima i društva i profesije. Svi profesionalni računovođe trebaju imati potpuno razumijevanje potencijalnih etičkih implikacija profesionalnih i menadžerskih odluka. Od revizijskih profesionalaca. Profesionalne vještine i opće obrazovanje. 71 . navodi zahtjeve u vezi s profesionalnim vještinama za profesionalne računovođe. MSE 3. Članice IFAC-a mogu odrediti primjerene razine usavršavanja vještina i načine njihovog stjecanja. (iii) demonstriranje sposobnosti postavljanja razmišljanja i kritičkih analiza. (v) primjenjivanje profesionalne prosudbe. Profesionalne vrijednosti. etika i stavovi. i (d) razrješavanju etičkih dvojbi. navodi profesionalne vrijednosti. 46. apstraktnog logičkog 43. se očekuje da tijekom cjelokupnih svojih karijera primjenjuju profesionalne vrijednosti. etiku i stavove koju moraju imati profesionalni računovođe. Oni moraju biti svjesni da donosioci odluka mogu biti pod ogromnim pritiskom u situacijama primjenjivanja etičkih načela. (c) posljedicama neetičkog ponašanja. Osobe trebaju biti u mogućnosti primjenjivati zahtijevane profesionalne vrijednosti. Temeljna etička načela koja su primjenjiva na sve profesionalne računovođe imaju dodatnu dimenziju u domeni revizije zbog velikog oslanjanja javnosti na njih i javnog interesa diljem svijeta za taj aspekt profesije. 47. etika i stavovi 45. Ta temeljna etička načela su ključna za razvoj društva i profesije u cjelini. kao i od svih profesionalnih računovođa. 49. Tijekom razdoblja stjecanja praktičnog iskustva oni trebaju dobiti upute o: (a) profesionalnom pristupu etici.

56. Razdoblje stjecanja iskustva treba im omogućiti da: (a) primijene. Praktično iskustvo stečeno za svrhu ispunjavanja zahtjeva MSE-a 5 Zahtjevi u vezi s praktičnim iskustvom. To razdoblje treba biti dovoljno dugotrajno i intenzivno kako bi im omogućilo pokazivanje da su stekli potrebna profesionalna znanja. Profesionalna kompetentnost i dužna pažnja. Praktično iskustvo 54. i profesionalne vrijednosti. ili će vjerojatno biti. IFAC-ov Kodeks etike za profesionalne računovođe zahtijeva da su svi članovi timova za izražavanje uvjerenja i organizacije neovisni od klijenata o kojima se izražava uvjerenje. etiku i stavove. Zahtijevano revizijsko iskustvo treba biti stečeno u organizaciji koja može pružiti primjereno revizijsko iskustvo pod vodstvom angažiranog partera. Osim toga. ona treba biti u stanju demonstrirati da je primjena znanja i vještina koje su posebno zahtijevane ovim MSE -om postignuta u revizijskom okruženju i rezultirala je postojanjem kandidata koji razvijaju neophodne kompetencije i sposobnosti za primjenu profesionalnih prosudbi u revizijskom angažmanu. uključeni. u skladu s profesionalnim vrijednostima. neophodna znanja i vještine.(b) (c) (d) (e) 52. Razdoblje stjecanja praktičnog iskustva relevantnog revizijskom profesionalcu može biti tijekom ili nakon stjecanja kvalifikacije profesionalnog računovođe. Od svih članova timova za izražavanje uvj erenja i organizacija se zahtijeva da primjenjuju konceptualni okvir neovisnosti naveden u njemu. u revizijskom okruženju. Profesionalni računovođe trebaju dovršiti razdoblje stjecanja relevantnog praktičnog iskustva prije preuzimanja uloge revizijskih profesionalaca. i (b) razviju i pokažu kompetencije zahtijevane ovim MSE-om. u primjereno nadziranom okruženju. može doprinijeti ispunjavanju zahtjeva propisanih u ovom MSE-u. 72 . od kojih najmanje dvije treba biti u području revizije povijesnih financijskih informacija pod vodstvom angažiranog partnera. Praktično iskustvo koje doprinosi kompetentnosti revizijskih profesionalaca treba biti relevantno vrsti i veličini revizijskih angažmana u koje su. IES 5 Zahtjevi u vezi s praktičnim iskustvom. Razdoblje stjecanja praktičnog iskustva relevantnog za revizijskog profesionalca uobičajeno neće biti kraće od tri godine. profesionalne vještine. etikom i stavovima navedenim u MSE-u 4. 57. Objektivnost. Povjerljivost. navodi zahtjeve profesionalnog iskustva za profesionalne računovođe. Od profesionalnih računovođa koji preuzimaju ulogu revizijskih profesionalaca se također zahtijeva da pokažu primjenu znanja i vještina posebno zahtijevanih u ovom dijelu MSE-a 8 te. Značajan dio razdoblja stjecanja praktičnog iskustva treba biti u području revizije povijesnih financijskih informacija. 59. 53. 58. i Profesionalno ponašanje. 55. i (b) u pogledu profesionalne etike u trendu s očekivanjima njihovih profesionalnih računovodstvenih tijela i javnosti. Važno je da su revizijski profesionalci: (a) svjesni potencijalnih novih etičkih područja i konflikata u njihovom radu. Gdje članica ne zahtijeva ostvarivanje ovog minimalnog razdoblja stjecanja iskustva.

peer review-a kojeg provodi tijelo članice). 65. 73 . 62. Profesionalne sposobnosti i kompetencije treba procijeniti prije nego što osobe preuzmu uloge revizijskih profesionalaca. navodi zahtjeve trajnog profesionalnog usavršavanja za sve profesionalne računovođe. tijela članice ih trebaju poticati na usvajanje IFAC-ih standarda. i profesionalnih vrijednosti.60. etiku i stavove koji će im omogućiti da preuzmu odgovornost za stvaranje značajnih prosudbi u reviziji povijesnih financijskih informacija. Trajno profesionalno usavršavanje 61. Procjena treba biti dovoljno sveobuhvatna da omogući demonstriranje profesionalnih znanja. etike i stavova potrebnih za kompetentno obavljanje posla revizijskih profesionalaca. Gdje su eksterne agencije odgovorne za stjecanje kvalifikacija revizijskih profesionalaca. profesionalnih vještina. (c) treća stranka (na primjer. i profesionalne vrijednosti. Organizacije za pružanje primjerenog revizijskog iskustva mogu uključivati revizijske organizacije privatnog i javnog sektora. Članice IFAC-a trebaju se uvjeriti da organizacije za pružanje iskustva imaju uvedene politike i postupke koji će osigurati postojanje primjerenog okruženja. državno ili regulatorno tijelo ili procjenitelj radnog mjesta po ovlasti tijela članice). 64. ili (d) kombinacija prethodno navedenih sudionika. Primjereno okruženje je ono koje omogućuje osobama da usavrše i pokažu profesionalna znanja. Procjenu sposobnosti i kompetencija revizijskih profesionalaca može obaviti: (a) tijelo članice IFAC-a u koju je osoba učlanjena (uključujući i kroz postupak tzv. Profesionalni računovođe koji teže postati revizijski profesionalci mogu se osloniti na aktivnosti trajnog profesionalnog usavršavanja kako bi im pomogle u ispunjavanju nekih zahtjeva kompetentnosti navedenih u ovom MSE-u. Članice IFAC-a mogu razmotriti propisivanje određenih aktivnosti trajnog profesionalnog usavršavanja za revizijske profesionalce ili profesionalne računovođe koji teže postati revizijski profesionalci. Trajno profesionalno usavršavanje bit će također nužno kako bi osiguralo da revizijski profesionalci razvijaju i održavaju druge kompetencije. profesionalne vještine. organizacija za edukaciju ili uvježbavanje. (b) drugo tijelo članice IFAC-a. MSE 7 Trajno profesionalno usavršavanje: program cjeloživotnog učenja i trajnog usavršavanja profesionalne kompetentnosti. uključujući i za revizijske profesionalce. Procjena 63.

Postoje određeni profesionalni. Zahtjevi kompetentnosti za angažiranog partnera 71. S napredovanjem revizijskih profesionalaca do položaja kao što je položaj partnera u nekom angažmanu. tijela članice IFAC-a trebaju osigurati da osobe s odgovornostima za stvaranje značajnih prosudbi u reviziji povijesnih financijskih informacija imaju potrebno praktično iskustvo i kompetencije. IFAC raspoznaje različite vrste. 70. i profesionalnih vrijednosti. 68. u vrijeme stjecanja kvalifikacije. 72. neprihvaćanjem angažmana koje nisu kompetentni obaviti. revizijski profesionalci će trebati demonstrirati kompetentnost u sljedećim područjima: (a) rukovodeću odgovornost za kvalitetu revizije. potičući ih na njegovo usvajanje. Taj se naziv koristi za označavanje raspona slučajeva u kojima je ovlaštenje ili dopuštenje da se djeluje kao angažirani partner ograničeno na određene osobe koje ispunjavaju specifične zahtjeve. Režimi licenciranja za reviziju se razlikuju međusobno. U neki slučajevima. Obveza je pojedinačnih profesionalnih računovođa da poštuju IFAC-ov Kodeks etike za profesionalne računovođe. Gdje druga tijela licenciraju revizore. zakonski ili regulatorni zahtjevi koji uređuju djelokrug. veličine i složenosti revizija povijesnih financijskih informacija i različite razine kompetencija potrebnih za obavljanje takvih angažmana. 67. U takvim slučajevima. obavljanje i vođenje revizijskog angažmana. Očekuje se da će revizijski profesionalci.ODJELJAK 3: ANGAŽIRANI PARTNER Opće 66. etike i stavova. regularnim tijelima ili tijelima nadležnim za licenciranje. zakonodavno ili regulatorno tijelo. profesionalni računovođe su licencirani. Ta obveza može bit ispunjenja pomoću programa pregleda kvalitete izražavanja uvjerenja kojeg provodi tijelo članice (tj. 74 . posebni zahtjevi mogu određivati tko može djelovati kao angažirani partner u revizijskom angažmanu. Gdje tijela članice IFAC -a imaju zakonsku ovlast licenciranja revizora. Od angažiranog partera se očekuje da pokaže sveobuhvatno razumijevanje procesa revizije i mogućnost komuniciranja o širokom rasponu pitanja sa širokom lepezom stranaka. kojima je dopušteno potpisati revizijsko izvješće u zakonskoj reviziji. te specifične zahtjeve mogu postaviti profesionalno. U nekim zakonodavstvima. Veće odgovornosti koje se podrazumijevaju za angažiranog partnera. Svi revizijski profesionalci imaju profesionalnu i etičku obvezu usavršavati i održavati kompetencije primjerene njihovim profesionalnim odgovornostima. iako nisu stekli praktično iskustvo propisano u ovom MSE-u. steći praktično revizijsko iskustvo veće od onoga koje propisuje ovaj MSE. očekuje se da će profesionalni računovođe morati ispuniti zahtjeve propisane u Odjeljku 2 ovog MSE-a kako bi im se izdala revizijska licenca ili dopustilo da potpisuju izvješća o revizijama povijesnih financijskih informacija. zahtijevat će razvijanje dodatnih profesionalnih znanja. profesionalnih vještina. (b) formiranje zaključaka o poštivanju primjenjivih zahtjeva neovisnosti. za potpisivanje revizijskih izvješća. pregledavanja rada) ili pomoću postupaka kontrole kvalitete kojeg provodi revizijska organizacija. Takvi zahtjevi se niže nazivaju – režimi licenciranja. tijela članica IFAC-a se obvezuju da skrenu pozornost na ovaj MSE zakonodavnim tijelima. (c) prihvaćanje i zadržavanje odnosa s klijentom i specifičnih revizijskih angažmana. 69.

osiguravanje kolektivnih sposobnosti i kompetencija za obavljanje angažmana i izdavanje revizijskog izvješća. (e) usmjeravanje. nadziranje i obavljanje revizijskog angažmana u skladu s profesionalnim standardima i zakonskim zahtjevima. pregledavanje i raspravljanje o obavljenom poslu. i (g) stvaranje revizijskog izvješća koji je odgovarajući i potkrijepljen dostatnim i primjerenim revizijskim dokazima. 75 . (f) konzultiranje.(d) dodjeljivanje revizijskih timova.

Neki subjekti posluju u jako reguliranim gospodarskim granama (kao što su banke i kompanije iz kemijske industrije). i (b) ispuniti zahtjeve iz točke 77.12 Prije nego što pojedinci preuzmu ulogu revizijskog profesionalca u transnacionalnim revizijama povijesnih financijskih informacija oni trebaju: (a) ispuniti zahtjeve za preuzimanje uloge revizijskog profesionalca (Odjeljak 2 ovog MSE-a). ili mogu biti. za zakonodavstva za koja se obavlja transnacionalna revizija: (a) primjenjive standarde financijskog izvještavanja i revidiranja. 74. Transnacionalne revizije 75. (e) primjenjive nacionalne regulatorne okvire. (b) kontroling multilokacijskih revizija i revizija grupe. 76. ponašanja i očekivanja). običaja. 78. etike i stavova može biti komplicirana zbog kulturoloških razlika (na primjer. kreditiranja ili regulatorne odluke. one na koje se oslanja izvan subjektovog nacionalnog zakonodavstva za potrebe značajnog investiranja. Sadržaj znanja u programu edukacije i usavršavanja revizijskih profesionalaca uključenih u transnacionalne revizije treba obuhvatiti sljedeća tematska područja. Kada su profesionalni računovođe stekli sposobnosti i pokazuju kompetencije zahtijevane za revizijske profesionalce. eksploatacijske industrij e i osiguranje) ili okolnosti (kao što su transnacionalne revizije). 76 . i (f) globalne i lokalne ekonomije i poslovna okruženja. Određene gospodarske grane 79. proizvoda ili usluga koje pružaju. Transnacionalne revizije su. Revizijski profesionalci angažirani u transnacionalnim revizijama mogu ustanoviti da primjena profesionalnih vrijednosti. oni mogu trebati daljnje usavršavanje prije nego što preuzmu odgovornosti za donošenje značajnih prosudbi u reviziji povijesnih financijskih informacija određenih gospodarskih grana (kao što su bankarstvo i financije.ODJELJAK 4: ZAHTJEVI KOMPETENTNOSTI ZA REVIZIJSKE PROFESIONALCE U ODREĐENIM OKOLNOSTIMA I GOSPODARSKIM GRANAMA Opće 73. to će uključiti kompanije s izlistanim glavničkim ili dužničkim vrijednosnim papirima i druge subjekte od javnog interesa koji pobuđuju posebnu pozornost javnosti zbog svoje veličine. Tijela IFAC-a i revizijske organizacije trebaju osigurati da revizijski profesionalci odgovorni za značajne prosudbe u reviziji povijesnih financijskih informacija koje se odnose na određene okolnosti ili gospodarske grane imaju potrebna profesionalna znanja i praktično iskustvo relevantna za te okolnosti ili gospodarske grane. (c) primjenjive zahtjeve u vezi s izlistavanjem vrijednosnih papira. normi. 77. Zakoni i regulative koji uređuju financijske izvještaje mogu biti 12 Smjernica 1 Odbora za transnacionalne revizore (TAC Guidance Statement 1) – revidirana u travnju 2006. (d) primjenjive zahtjeve korporativnog upravljanja.

značajno različiti u određenim gospodarskim granama i okruženjima. Revizijski profesionalci trebaju imati praktično revizijsko iskustvo povezano s određenim okruženjem ili gospodarskom granom prije preuzimanja odgovornosti za donošenje prosudbi u reviziji povijesnih financijskih informacija u tom okruženju ili gospodarskoj grani. Praktično iskustvo 81. pojedinačni profesionalni računovođe i revizijske organizacije dijele odgovornost za osiguravanje da revizijski profesionalci imaju potrebne kompetencije za svoje uloge. i (b) da mogu primijeniti neophodne vještine i profesionalne vrijednosti. Nije izvedivo propisati dodatna znanja potrebna onima koji posluju u određenim gospodarskim granama. To praktično iskustvo može biti kao dodatak onom iskustvu koje je propisano drugdje u ovom MSE-u. računovodstveni tretmani mogu se razlikovati i imati za posljedicu različitu praksu priznavanja i mjerenja. etiku i stavove potrebne za kompetentno obavljanje posla u određenom okruženju ili gospodarskoj grani. To iskustvo treba biti dovoljno dugotrajno i intenzivno kako bi omogućilo revizijskim profesionalcima da pokažu: (a) neophodno znanje. Nadalje. Tijela članica IFAC-a. 80. 77 .

............ Međunarodna smjernica edukacijske prakse 3: Zahtjevi u vezi s praktičnim iskustvom početni profesionalni razvoj za profesionalne računovođe............IAESB-ove MEĐUNARODNE SMJERNICE EDUKACIJSKE PRAKSE SADRŽAJ Stranice Međunarodna smjernica edukacijske prakse 1: Pristupi u razvijanju i održavanju profesionalnih vrijednosti............ Međunarodna smjernica edukacijske prakse 2: Informacijske tehnologije za profesionalne računovođe.................................................................................. 79 93 143 78 .......... etike i stavova.....................................................................................

MEĐUNARODNA SMJERNICA EDUKACIJSKE PRAKSE 1: PRISTUPI U RAZVIJANJU I ODRŽAVANJU PROFESIONALNIH VRIJEDNOSTI. ETIKE I STAVOVA _______________________________ SADRŽAJ__________________________________ Točka Svrha i obuhvat Međunarodna smjernica edukacijske prakse 1 1– 6 Definicije 7 Pozadina 8 – 13 DIO 1: RAZVOJ ETIČKIH KOMPETENCIJA Kontinuitet etičke edukacije 14 – 18 Faza 1: Unaprjeđenje znanja o etici 19 – 21 Faza 2: Razvoj etičke osjetljivosti 22 – 24 Faza 3: Poboljšanje etičke prosudbe 25 – 27 Faza 4: Zadržavanje postojeće obveze prema etičkom ponašanju 28 – 30 DIO 2: PRISTUPI U IMPLEMENTACIJI ETIČKO EDUKACIJSKOG KONTINUITET A Fleksibilni pristupi u implementaciji etičko edukacijskog kontinuiteta 31 – 32 Temski pristup 33 – 36 Fazni pristup 37 – 39 Kontinuirani razvoj profesije 40 – 41 DIO 3: ISPORUKA I PROCJENA ETIČKE EDUKACIJE Pregled 42 – 44 Učenje na radnom mjestu 45 – 53 Metode učenja 54 Metode procjene 55 – 61 Dodatak 1: Predmet etičko edukacijskog kontinuiteta Dodatak 2: Metode učenja 79 .

vještina i ostalih sposobnosti kod pojedinaca. etike i stavova kod profesionalnih računovođa kroz njihove karijere i Kontinuirani Profesionalni Razvoj (KPR). bilo u pisanom ili nekom drugom obliku. jezičnim. 4. MSEP 1 daje smjernice članicama kako da osiguraju daljnji razvoj profesionalnih vrijednosti. i (c) zemlje članice su na različitim stupnjevima u razvoju svojih etičko edukacijskih programa. Odbor za međunarodne standarde računovodstvene edukacije (IAESB)prepoznaje (a) raznolikost u kulturnim. Formalna edukacija – računovodstveni edukacijski program kao bazna komponenta ali ne na r adnom mjestu pojedinca. naglašavajući važnost učenja i procjene na radnom mjestu. Također sadrži smjernice za različit broj metoda kod etičke edukacije. MSEP 1 naglašava 2 moguća pristupa u razvoju profesionalnih vrijednosti. Pojmovi korišteni u MSEP-u 1 definirani su u Okviru Međunarodnih standarda edukacije za profesionalne računovođe: Procjena – sve forme testova profesionalne kompetencije. etika i stavovi zahtijevani za demonstraciju kompetencije. (b) različitost funkcija koje obavljaju računovođe. Neke članice IFAC-a su već obradile neka ili sva pitanja razmatrana u ovom MSEP-u. etika i stavovi. pravnim i socijalnim sustavima u zemljama članicama IFAC-a. Međunarodna smjernica edukacijske prakse (MSEP) pomaže IFAC-ovim članskim tijelima u implementaciji opće prihvaćenoj dobroj praksi u edukaciji i razvoju računovodstvene profesije. etike i stavova. Dok ostalima tek preostaje da se pozabave istim pitanjima. Definicije 7. Sposobnosti – profesionalno znanje. Kompetencija – mogućnost izvođenja posla po definiranom standardu. zaht ijeva od IFAC-ovih članskih tijela da posvete dio predkvalifikacijskog edukacijskog programa za profesionalne računovođe u razvoju profesionalnih vrijednosti. i profesionalne vrijednosti. 80 . Uključuje i pripravništvo. uključujući ispitivanje provedeno u bilo kojem vremenu unutar procesa učenja. etike i stavova u skladu sa standardom. etike i stavova. 3. Edukacija – sistematičan proces s ciljem poboljšanja znanja.Svrha i obuhvat Međunarodna smjernica edukacijske prakse 1 1. IAESB sugerira da članice pristupe implementaciji MSE-a 4 sa danim smjernicama u MSEP-u 1. 5. Međunarodni standard edukacije (MSE) 4. edukacijskim. Učenje – širok raspon procesa pomoću kojih pojedinac stječe sposobnosti. MSEP 1 pruža smjernice IFAC-ovim članicama za provedbu MES-a 4 i za razvoj profesionalnih vrijednosti. 6. Dodatno. s referencom na pravo poslovno okruženje. profesionalne vještine. 2. Profesionalne vrijednosti. Kontinuirani Profesionalni Razvoj (KPR) – aktivnosti učenja za razvoj i zadržavanje sposobnosti profesionalnog računovođe kako bi mogao kompetentno izvoditi svoj posao u poslovnom okruženju.

i (b) mjere zaštite u radnoj okolini. prijetnja temeljem samoprovjere. Profesionalni računovođe mogu se susresti sa situacijama koje narušavaju suglasnost s temeljnim principima profesionalne etike. Etičko edukacijski kontinuitet (EEK) naglašen u ovom MSEP-u je usklađen s IFAC-ovim Kodeksom etike za profesionalne računovođe. Djelovanje računovođe utječe na druge. 100. profesionalnu kompetenciju i dužnu pažnju.4. Profesionalne vrijednosti. 100. prijetnje uslijed zbliženosti i prijetnja uslijed zastrašenosti. 100. etika i stavovi koji identificiraju profesionalne računovođe kao članove računovodstvene profesije koja uključuje obvezu jačanja interesa zajednice. Pripravnik – pojedinac koji stječe predkvalifikacijsko radno iskustvo i trening na radnom mjestu. Prijetnje koje narušavaju odnos s temeljnim načelima mogu se svrstati u pet kategorija koje su opisane u Etičkom kodeksu za profesionalne računovođe : prijetnja temeljem osobnog interesa.Postkvalifikacija – period nakon kvalifikacije pojedinog člana za članstvo u IFAC-u. Profesionalne vrijednosti. objektivnost. Predkvalifikacija – period prije kvalifikacije pojedinog člana za članstvo u IFAC-u. Pripravništvo – pred i post kvalifikacijsko edukacijske aktivnosti. Profesionalni računovođa – osoba koja je član IFAC-a. U ko ntekstu profesionalne edukacije. uvježbanosti i iskustva koji su u 13 14 15 IFAC „Kodeks etike za profesionalne računovođe“. povjerljivost i profesionalno ponašanje. 9. IFAC „Kodeks etike za profesionalne računovođe“. zakonom ili regulativom. Pozadina 8. usmjerene kako bi studenta ili profesionalnog računovođu dovele do stupnja profesionalne kompetencije.13 10. uključujući i pripravnika. Javnost se oslanja na etički integritet profesije i njenih članova kako bi se osiguralo zadržavanje profesionalne odgovornosti i zaštita javnog interesa. prijetnja temeljem propagiranja. Student – pojedinac koji pohađa tečaj ili studij. Kvalifikacija – kvalifikacija profesionalnog računovođe znači da u određenom vremenu smatra se kako je pojedinac ispunio i nastavlja ispunjavati zahtjeve za priznanjem profesionalnog računovođe. On postavlja etičke zahtjeve za sve profesionalne računovođe i izražava 5 temeljnih principa profesionalne etike: poštenje. Oni uključuju načela ponašanja (etička načela) koja su u pravilu povezana s profesionalnim ponašanjem ali se i smatraju ključnima kod definiranja posebnih karakteristika profesionalnog ponašanja.14 11. One uključuju: (a) mjere zaštite ustanovljene profesijom. etika i stavovi – profesionalno ponašanje i karakteristike koje identificiraju profesionalne računovođe kao članove računovodstvene profesije.10. IFAC „Kodeks etike za profesionalne računovođe“.15 Također uključuje ali ne zabranjuje zahtjeve educiranosti. IFAC-ov etički kodeks naglašava i brojne mjere zaštite su aktivnosti ili druge mjere koje otklanjaju prijetnje ili ih ublažavaju na prihvatljivu razinu. student je pojedinac koji pohađa tečaj ili program studija koji je neophodan za edukaciju profesionalnog računovođe. To je poznato kao „služenje javnom interesu“.11. 81 . na radnom mjestu.

13. poboljšanjem svoje etičke prosudbe kroz svoju karijeru. i Faza 4: zadržavanje postojeće obveze prema etičkom ponašanju. 82 . Etičko donošenje odluka zahtijeva izbor između mnogobrojnih alternativa. Te vrijednosti. Slika 1: Etičko edukacijski kontinuitet 17. predstavljen je u slici 1. dan u ovom dijelu MSEP-a 1. etike i stavova kroz edukacijski program IFACovih članica. U javnom je interesu da profesionalne računovođe ka etičkom donošenju odluka pristupaju s razumijevanjem i mogućnošću primjene temeljnih načela danih u IFAC-ovom etičkom kodeksu. predložen je sadržaj znanja koji podržava sva predmetna područja i može ga se vidjeti u Dodatku 1. a svaka od njih sadrži posljedice za vlasnike. Pregled je dan u Slici 2. 18. Svaka faza EEK -a povezana je s određenim stupnjem napredovanja u razvijanju profesionalnih vrijednosti.12. 16 IFAC „Kodeks etike za profesionalne računovođe“. EEK je dopunjen s 8 osnovnih predmetnih područja. To zahtijeva razvoj profesionalnih vrijednosti. Dodatno.16 MSEP 1 dajući načela dobre prakse za pred i postkvalifikaciju etičke edukacije. Etičko edukacijski kontinuitet identificira 4 faze u edukacijskom kontinuitetu. sa predloženim posljedicama učenja i opisom dobivenih kompetencija za svaku fazu. Etičko edukacijski kontinuitet (EEK). etike i stavova. 15. etika i stavovi su formirani i razvijeni za vrijeme i poslije kvalifikacije za profesionalnog računovođu. etičkoj osjetljivosti i etičkoj prosudbi. 12. etičko ponašanje se očekuje od studenata kroz taj period predkvalifikacijskog edukacijskog računovodstvenog programa. Faza 2: razvijanje etičke osjetljivosti. 4 faze EEK-a detaljno su opisane u paragrafu 19 do 30. Cilj programa etičke edukacije je u jačanju etičkog donošenja odluke i ponašanja profesionalnog računovođe. DIO 1: RAZVOJ ETIČKIH KOMPETENCIJA Kontinuitet etičke edukacije 14. etike i stavova je ponavljajući proces koji zahtijeva od pojedinaca osvrt na učenje između faza. samo za ilustrativne svrhe. temeljenih na 4 cilja etičke edukacije: Faza 1: unaprjeđenje znanja o etici.vezi s ulaskom u profesiju i zahtjeve trajnog profesionalnog usavršavanja. 100. 16. može pomoći članovima u stvaranju tih mjera zaštita. te kontinuirani pregled i ispitivanje znanja o etici. Zadržavanje postojeće obveze p rema etičkom ponašanju pretpostavlja kako profesionalni računovođa će nastaviti s unaprjeđenjem svog znanja o etici. Etička edukacija je cjeloživotna obveza koja počinje u najranijoj fazi predkvalifikacijskog programa i nastavlja se tokom karijere profesionalnog računovođe. Dok su etičko znanje. Faza 3: poboljšanje etičke prosudbe. EEK prepoznaje kako razvoj profesionalnih vrijednosti. etička osjetljivost i etička prosudba inicijalno razvijeni za predkvalifikacijski edukacijsko računovodstveni program. temeljenih na temama opisanih u MES 4 koji moraju biti uključeni u sve predkvalifikacije edukacijskog programa.

Izbor u skladu s temeljnim načelima danih u IFAC-ovom Etičkom kodeksu zahtjeva znanje o etici i etičku osjetljivost. 21. i (c) poznavanje efekata svake alternativne mogućnosti na vlasnike. socij alne odgovornosti. Poznavanje općih etičkih principa i temeljnih principa profesionalne etike. članovi IFAC -a bi trebali razmotriti etičko edukacijske programe i fokusirati se na razvoj profesionalne odgovornosti s etičkom osjetljivošću kod razlikovanja etičkih prijetnji na temeljna etička načela s kojima se susreću profesionalne računovođe na svom radnom mjestu. i (ii) Očekivanja od etičkog i profesionalnog ophođenja. Kompetencije iz ovog područja biti će demonstrirane kroz razumijevanje tradicionalnih etičkih koncepata i teorije. IFAC-ovi članovi bi trebali razmotriti razvoj etičko edukacijskog programa koji se fokusira na poboljšanje profesionalne prosudbe za izoštravanje vještina kod etičkog donošenja odluka kroz primjenu etičkih teorija. Kompetencije iz ovog područja biti će demonstrirane kroz mogućnost etičkog prosuđivanja i donošenja odluka koje su temeljene na razumijevanju i primjenjivosti znanja o etici i etičke osjetljivosti. u kojoj studenti i profesionalni računovođe uče kako uključiti i primijeniti znanja o etici i etičku osjetljivost kod donošenja promišljenih i dobro informiranih odluka. i (iii) Razvoj morala u pojedinca. uključujući: (i) Relevantne standarde i kodekse. etike i stavova. Faza 2: Razvoj etičke osjetljivosti 22. Jezgra etičkih vrijednosti su temelj za profesionalnu prosudbu. ali i kroz mogućnost primjene etičkog znanja u funkcionalnim disciplinama računovodstva. danih u IFAC-ovom Etičkom kodeksu. Fokusira se na razvoj razumijevanja: (a) O okruženju koji utječe na donošenje odluka. upravljačko računovodstvo. koja se manifestira kroz (a) mogućnost prepoznavanja etičke prijetnje ili problema. 27. (b) osviještenost o alternativnim mogućnostima za poduzimanje akcija koje vode ka etičkom rješenju. revizija i porezi) računovodstva. Faza 3 je faza primjenljivosti. kodeksa profesionalnog ponašanja i etičkih modela za donošenje odluka. Faza 3: Poboljšanje etičke prosudbe 25. zahtijeva se za razvoj etičkog donošenja odluka i ponašanje u profesionalnom kontekstu. 20. 24. Studenti moraju razviti razumijevanje za važne etičke i profesionalne standarde povezane sa računovodstvenom profesijom. Faza 2 primjenjuje poznavanje temeljnih etičkih principa prikazanih u Fazi 1 na relevantnim funkcionalnim disciplinama (kao što su financijsko računovodstvo. (b) O temeljnim teorijama i principima koji se tiču: (i) Etike. 23. 83 . Ova faza je dizajnirana tako da pomaže pojedincima u primjeni dobro osmišljenih procesa za donošenje etičkih odluka.Faza 1: Unaprjeđenje znanja o etici 19. Faza 1 u EEK-u uči temeljna znanja o stvarima koja se tiču profesionalnih vrijednosti. Kompetencije iz ovog područja biti će demonstrirane kroz mogućnost identificiranja i diskutiranja o etičkim problemima i prijetnjama. U fazi 3. Studenti moraju razviti etičku osjetljivost. i kroz one koje su povezane s poslom profesionalnog računovođe. (ii) Vrlina. 26. U ovoj fazi.

etike i stavova. što odgovara njihovim lokalnim okolnostima. profesionalne profesionalna i regulatorna kompetencije i dužne pažnje. 29. etika i stavovi. DIO 2: PRISTUPI U IMPLEMENTACIJI ETIČKO EDUKACIJSKOG KONTINUITETA Fleksibilni pristupi u implementaciji etičko edukacijskog kontinuiteta 31.Faza 4: Zadržavanje postojeće obveze prema etičkom ponašanju 28. ali i važnost pregleda i ispitivanja znanja i mogućnosti dobivenih kroz KPR program. U fazi 4. osjetljivosti i prosudbi u etičkom ponašanju u skladu s IFAC-ovim Etičkim kodeksom. 32. Sadržaj za svako predmetno područje dano je u Dodatku 1. uključujući vezu između zakona. Usklađenost s temeljnim etičkim principima poštenja. odgovornosti i javnog očekivanja Etika i zakon. Slika 2. kao što je prikazano u slici 2. Etičke prijetnje i mjere zaštite ali i profesije. Kompetencije iz ovog područja biti će demonstrirane kroz razumijevanje organizacijske i situacijske kontekste te primjene znanja o etici. ali i društva u većini 17 18 MSE 4 Profesionalne vrijednosti. regulativa i javnog interesa Etika i profesionalni računovođa pojedinac: Proces donošenja odluka uzbunjivanje („whistle blowing“). MSEP pruža dva osnovna pristupa u implementaciji EEK-a: temski pristup (vidi paragraf 34) i fazni pristup (vidi paragraf 37). sukobi interesa. MES 4 propisuje17 brojne teme koje bi trebale biti uključene u sve predkvalifikacijske edukacijske programe. objektivnosti. Etičko edukacijski kontinuitet predmetnih područja 84 . paragraf 16. 30. IFAC-ovi članovi trebali bi razmotriti razvijanje etičke edukacije kao što je KPR program koji je fokusiran na razvoj i unaprjeđenje procesa etičkog donošenja odluka te zadržavanja postojeće obveze prema etičkom ponašanju u profesionalnom kontekstu. IFAC-ovi članovi mogu izabrati jedan od pristupa ili kombinirajući elemente oba pristupa. Profesionalni računovođe moraju moći rješavati etičke prijetnje prema temeljnim etičkim načelima i moraju znati izabrati djelovanje u skladu s temeljnim načelima danih u IFAC-ovom Etičkom kodeksu. To je u skladu s 8 osnovnih predmetnih područja s kojima je dopunjen EEK. Temski pristup Predmetna područja EEK-a18 (i) Pristup okvira (ii) (iii) (iv) (v) (vi) Teme MSEP-a 4 Priroda etike Razlike između pristupa prema detaljnim pravilima i načelima o etici. Oba pristupa naglašavaju važnost integriranja etičke edukacije u predkvalifikacijske računovodstvene programe edukacije. U djelu 3 ovog MSEP-a dana je detaljna obrada ovih točaka. opreznosti. etičke dileme i rješenja istih Posljedice za neetičko ponašanje pojedinca. Temski pristup 33. povjerljivost Profesionalno ponašanje i usklađenost s Profesionalna etika tehničkim standardima Koncepti neovisnosti. njihove Koncepti i vrijednosti prednosti i nedostaci Okolina: korporativna. Oba pristupa naglašavaju važnost učenja na radnom mjestu i procjene u razvoju profesionalnih vrijednosti.

zatim slijedi diskusija o etici u postojećem računovodstvenom modulu ili tečaju (faza 2). i u sebe uključuje: (a) prve tri faze EEK -a u predkvalifikacijskom edukacijskom programu. 36. Svako osnovno predmetno područje je prošireno u Dodatku 1. upravljačko računovodstvo. Temski pristup integrira prve tri faze EEK-a predmet po predmet u relevantnim dijelovima predkvalifikacijskog programa. Razvoj osjećaja za profesionalnu odgovornost s etičkom osjetljivošću i mogućnošću razlikovanja etičkih prijetnji i mjera zaštita. Integriran konačni tečaj ili modul i procjena uključujući etiku (npr. koji pruža primjere iz predloženog sadržaja za svako područje koje članice mogu uključiti u svoje etičko edukacijske programe. etičkom ponašanju 38. pristupni tečaj ili modul o etici u ranoj fazi programa. pristupni konačni tečaj ili modul o etici. Fazni pristup Faza Osobina Unaprjeđenje 1 znanja o etici Rezultat učenja Unaprjeđenje znanja o: (i) relevantnim standardima i (ii) očekivanjima od etičkog i profesionalnog ponašanja. Poboljšanje u profesionalnim prosudbama kroz izoštravanje vještina za etičko donošenje odluka. Fazni pristup 37. Svaki predmet se može progresivno učiti sljedeći prve tri faze EEK-ovog kontinuiteta učenja. IFAC-ove članice mogu uključiti EEK-ova osnovna predmetna područja u bilo kojem segmentu pred i postkvalifikacijskih programa. 35. Slika 3. postojeće etičkom Ilustrativna metoda Zasebni. IFAC-ove članice koje su izabrale Temski pristup trebaju razmotriti kako mogu najbolje osigurati da se sve četiri razvojne faze EEK-a pokriju za vrijeme pred i postkvalifikacijskim računovodstveno edukacijskim programima. i (b) četvrtu fazu u pred i postkvalifikacijskom edukacijskom programu. Ovaj pristup obično započinje s upoznavanjem etike u ranoj fazi predkvalifikacijskog programa (faza 1). što kulminira u završnom modulu ili tečaju koji povezuje sve prije naučene materije o etici (faza 3).(vii) Korporativno upravljanje (viii) Socijalna pitanja i pitanja okoline Etika i profesija: socijalna odgovornost Etika u vezi s poslovanjem i dobrim upravljanjem 34. slučaj) ili zaseban. Slika 3 ilustrira pristup. 2 Razvijanje etičke osjetljivosti 3 Poboljšanje etičkih prosudbi 4 Zadržavanje Zadržavanje postojeće obveze prema obveze prema ponašanju. IAESB priznaje kako detaljan sadržaj etičko edukacijskog programa članica će se odraziti na njihovu nacionalnu i kulturnu okolinu ali na sustav edukacije. revizija i oporezivanje. Fazni pristup slijedi EEK koji je prikazan u slici 1. Kombinacija postojećeg iskustva i kontinuiranog profesionalnog razvoja. 85 . Integracija etičkih pitanja unutar postojećih funkcionalnih disciplina računovodstva kao što su financijsko računovodstvo. Faza 4 EEK-a je primarno postkvalifikacijski program (KPR). uključujući edukaciju o etici.

te kako isti mogu biti riješeni u pozitivnom svijetlu s ciljem jačanja teoretskog znanja. smjelost) 47. etiku i stavove kroz pojedinačne karijere. Članice IFAC-a trebaju razmotriti i uključivanje praktičnih primjera o etičkim prijetnjama i problemima u pred i postkvalifikacijske edukacijske programe. Edukacija o etici u KPR-u fokusira se na pomoć pojedincima koji moraju donijeti bolje etičke odluke u kritičnim trenucima i da stalno poboljšava etičke koncepte uvedene kroz predkvalifikacijske edukacijske programe kroz stalna razmatranja i preispitivanja. (b) njegujući obvezu prema profesionalnoj odgovornosti i (c) razvoju vještine kod etičkog donošenja odluka. Važno je da profesionalne računovođe nastave razvijati svoje profesionalne vrijednosti. članice IFAC -a trebale bi razmotriti kako najbolje izgraditi jasne ciljeve za edukaciju o etici koji se fokusiraju na (a) povećanju etičke osjetljivosti. DIO 3: ISPORUKA I PROCJENA ETIČKE EDUKACIJE Pregled 42. kao i na same profesionalne računovođe. Uče kako primijeniti temeljna načela u situacijama iz stvarnog života kroz radno iskustvo. Priroda edukacija o etici znači kako postkvalifikacijski program mora razmotriti i preispitati znanja i mogućnosti stečenih i naučenih u predkvalifikacijskim programima. kroz pred i postkvalifikacijske edukacijske programe. Etička hrabrost (odvažnost. 86 . U svakom slučaju. etike i stavova na pred i postkvalifikacijskim razinama. Edukacija o etici kroz KPR je upravo zbog toga neophodna za kontinuirani razvoj etičkog procesa donošenja odluka i zadržavanja postojeće obveze prema etičkom ponašanju. Priroda edukacije o etici znači da postkvalifikacijski programi moraju ispitivati i razmatrati naučena i stečena znanja i sposobnosti u predkvalifikacijskim programima. Sve odluke donesene od strane profesionalnih računovođa vjerojatno će imati utjecaj na druge.39. 44. 46. uzbunjivanje ili „whistle – blowing“ može odvesti do ozbiljnih posljedica za pojedince ali i za organizaciju. Edukacija o etici je cjeloživotni proces. Stalno mijenjajući rezultate očekivanosti javnosti kako se mijenjaju etički standardi. Učenje na radnom mjestu 45. Kontinuirani razvoj profesije 40. Članice IFAC-a trebaju uzeti u obzir načine rada sa zaposlenicima kako bi se promoviralo pozitivno etičko ponašanje i okolinu koja pruža podršku razvoju profesionalnih vrijednosti. Profesionalni računovođe možda će morati demonstrirati etičku hrabrost kod donošenja odluka u skladu s temeljnim načelima danih u IFAC-ovom Etičkom kodeksu. 41. kroz promatranje svojih kolega te kroz stjecanje iskustva u organizacijskoj praksi i kulturnim normama. Članice IFAC-a mogu također raditi sa zaposlenicima u razvoju početnih treninga koji naglašavaju studentima važnost u razvoju profesionalnih vrijednosti. Studenti razvijaju znanja o temeljnim etičkim načelima za vrijeme predkvalifikacijs kog edukacijskog programa. Na primjer. Članice IFAC-a trebale bi razmotriti izlaganje studenata i profesionalnih računovođa vježbama iz etičke osviještenosti i etičkog donošenja odluka. To uključuje elemente učenja na radnom mjestu i formalnog učenja. Članovi IFAC -a bi zato trebali razmotriti zahtjev o kontinuiranoj edukaciji o etici za profesionalne računovođe kao dio KPR programa. Učenje etike na radnom mjestu je važno kao i učenje etike za vrijeme nekog formalnog edukacijskog programa. etike i stavova. 43. Različiti modeli su korišteni za isporuku i procjenu edukacije o etici. To doprinosi razvoju etičke osjetljivosti i prosudbe.

 Igranje uloga. uključujući razvoj vještina koje će im biti potrebne kao profesionalnim računovođama. 50. IFAC-ove članice mogu raditi sa poslodavcima.  Diskusije o etici. Profesionalni računovođe u vodećim ulogama moraju osigurati vezu između studenata i ostalih profesionalnih računovođa u odgovornosti i etičkih problema s kojima se susreću profesionalni računovođe na radnom mjestu. Nadzor nad praktičnim iskustvom 51. IFAC-ove članice trebale bi razmotriti ohrabrivanje profesionalnih računovođa u traženju povrata informacija (uključujući i pozitivan povrat informacija) o svojim etičkim prosudbama i ponašanju kao djela takvog ispitivanja i ocjenjivanja. Etičko vodstvo u organizaciji ima jak i pozitivan utjecaj na etičko ponašanje svih zaposlenih u organizaciji i pomaže ostalima unutar organizacijskog čina s etičkom hrabrosti. kao dodatak povratu informacija o drugim aspektima njihovog programa. članice mogu uzeti u obzir ohrabrivanje tih profesionalnih računovođa da uključe takav povrat informacija o etičkim prosudbama i ponašanju. Etičko vodstvo 49. Veza sa supervizorom ili mentorom pomaže studentima na puno načina. Ako su profesionalni računovođe odgovorni za izvođenje aktivnosti ispitivanja i ocjenjivanja drugih. studenti imaju vrijeme za praktično iskustvo pod nadzorom i pod vodstvom supervizora ili mentora. Profesionalni računovođe i studenti razvijaju etičku hrabrost dok promatraju odluke drugih temeljenih u skladu s temeljnim načelima IFAC-ovog Etičkog kodeksa. i  E-učenje. uključujući i pozitivne koristi djelovanja u skladu s temeljnim načelima danim u IFAC-ovom Etičkom kodeksu. odgovornog za organiziranje i provođenje etičkih edukacijskih sesija u kojima se raspravlja o primjerima etičkog vođenja i etičke hrabrosti. Ispitivanje i ocjena aktivnosti 53. IFAC-ove članice mogu organizirati takve sesije posebno gdje studenti rade bez direktnog nadzora od strane profesionalnih računovođa. Mnogobrojne metode učenja su dane u etičko edukacijskoj literaturi. te razvoj etičke osjetljivosti i prosudbe kroz odnos s supervizorom i mentorom koji djeluju kao uzor. To može uključivati razvoj slučajeva i/ili diskusije s mentorima i nadređenima kako bi se istražili etički problemi i dileme. 52. Profesionalni računovođe i studenti uče i modificiraju etičke stavove kako prihvaćaju vrijednosti organizacije pokazanih od strane svojih nadređenih i kolega.  Skupni rad u malim grupama. uključujući:  Predavanja. Metode učenja 54. Profesionalni računovođe i studenti često rade u okruženju gdje se održavaju ispitivanja i ocjene redovnih aktivnosti.48. 87 . IFAC-ove članice trebaju uzeti u obzir kako da ohrabre supervizore ili mentore da omoguće povrat informacija (posebno povrat pozitivnih informacija) o studentskim etičkim prosudbama i ponašanju.  Sudjelovanja gosta predavača i praktičara. mentorima i drugima kako bi naglasili primjere etičke hrabrost i i usmjerili pažnju studenata i profesionalnih računovođa za vrijeme pred i postkvalifikacijskog računovodstvenog edukacijskog programa. IFAC-ove članice mogu raditi s poslodavcima kako bi imenovali profesionalnog računovođu kao „etičkog vođu“ unutar organizacije. Za vrijeme predkvalifikacijskih programa.  Slučajevi temeljeni na etičkim prijetnjama i izazovima.

Načini za procjenu razvoja etičke osjetljivosti i prosudbe na radnom mjestu može uključivati:  Diskusije i olakšano razlučivanje etičkih dilema koje se pojave na radnom mjestu. Formalna procjena može testirati temeljna znanja o etičkim načelima i o mogućnostima kritičke evaluacije etičkih situacija. IFAC-ovim članicama ne preporuča se pouzdati se samo na samoprocjenu kod ocjenjivanja etičke osjetljivosti. 59. članice mogu izabrati kombinaciju elemenata ovih pristupa. Učenje o etici iz iskustva stečenog na radnom mjestu važno je kao i učenje o etici u učionici. 88 . Procjena učenja iz iskustva stečenog na radnom mjestu razlikuje se i u većini slučajeva je puno teže nego procjena znanja stečenog u učionici. 61. MES 6. Formativan način procjene je kontinuiran i omogućuje procjeniteljima informacije o trenutnom napredovanju zbog podržavanja budućeg učenja. U većini slučajeva. 56. prosudbe i donošenja odluke. 57.  Sistem analize slučaja koji zahtijeva od studenata pravljenje bilježaka na specifičnim slučajevima iz javnog područja. i  Koristeći slučajeve kao grupne zadatke i radionice za procjenu pojedinaca i njihovih kompetencija u etičkoj analizi i donošenja odluka. Članice mogu razviti alate koji bi omogućili studentima i profesionalnim računovođama usporedbu njihovih odgovora na etičke prijetnje i probleme s onim odgovorima koje su dali njihovi ocjenjivači. 58. Samoprocjena. Daljnje smjernice oko navedenog su dane u Dodatku 2. Samoprocjena 60.Te metode učenja mogu biti korištene u bilo kojim kombinacijama. postoje mnogobrojni načini po kojima formalne procjene se mogu izvesti:  Stvaranje baza podataka sa slučajevima zahtijevajući od pojedinaca da kompleti raju testove bazirane na istim slučajevima koji mogu npr. obično na kraju tečaja. Članice IFAC-a se ohrabruju u pokušaju korištenja različitih tehnika procjena za bolje testiranje pojedinaca i njihovih mogućnosti u rješavanju stvarnih etičkih problema. Takav način procjene može biti odgovarajući kod procjene razvoja etičke osjetljivosti i prosudbe na radnom mjestu. Procjena razvoja etičke osjetljivosti i prosudbe može se postići kroz formalnu procjenu. Sumativne procjene pružaju informacije o razini aktivnosti na određeni m točkama u procesu učenja. procjenu na radnom mjestu ili samo procjenom.  Retrospektivan pregled etičkog donošenja odluka kombiniranog s pregledom i ispitivanjem aktivnosti. i  Korištenje on-line foruma zbog širenja diskusija o etici i stvarnim problemima kojima se susreću profesionalci na radnom mjestu. Ovakav način procjene odgovara više procjenama znanja iz etičke teorije i koncepata. ipak. Metode procjene u širem smislu mogu biti podijeljene na dva osnovna tipa. Povrh tradicionalnog ispitivanja. biti objavljeni u profesionalnim časopisima.  Objektivno testiranje etičkih aspekata kroz predkvalifikacijske programe. može često biti važan dio sustava procjene i to pogotovo kod nadzora iskustva praktičnim radom i kod ispitivanja aktivnosti. Članice mogu razmotriti načine procjene etičkih edukacijskih programa koje će utvrditi da li su studenti i profesionalni računovođe razvili etičku osjetljivost i mogućnost prosudbe do zadovoljavajuće mjere. Metode procjene 55.

89 .Procjena Profesionalnih sposobnosti i kompetencija propisuje zahtjeve za konačno procjenjivanje profesionalnih sposobnosti kandidata i kompetencija prije kvalifikacije.

 Profesionaln utilitarijanizam i e vrijednosti. osjetljivosti i prosudbi kod zadržavanja postojeće obveze prema etičkom ponašanju PREDLOŽENI PREDLOŽENI SADRŽAJ FAZE SADRŽAJ FAZE 3 4  Interesi  Ponašanje i vlasnika i utjecaj vlasnika konflikti  Profesionalno ponašanje i javni interes Zahtijevane kompetencije i o i u Predmetno područje PREDLOŽENI SADRŽAJ FAZE 1 (i) Pristup okvira (ii) Koncepti i vrijednosti Predmetno područje (iii) PREDLOŽENI SADRŽAJ FAZE 2  Priroda etike  Etika i profesija  Etički okvir za računovođe  Računovođe i vlasnici  Pristupi temeljeni na pravilima i načelima  Temelji profesije Faza 1 Faza 2  Obično  Etika i korištene teorije kultura i načela (npr. i onih koje utječu na posao profesionalnog računovođe. Faza 4 Razumijevanje organizacijskih i situacijskih konteksta i primjena znanja o etici.Dodatak 1: Predmet etičko edukacijskog kontinuiteta Faza 1 Razumijevanje tradicionalnih etičkih koncepata i teorije. deontologija) etika i  Teorije o stavovi i razvoju morala kodeks ponašanja  Virtualne etičke računovođa teorije i edukacija  Važnost temeljena na etičke vrijednostima hrabrosti i etičkog vodstva PREDLOŽENI PREDLOŽENI SADRŽAJ SADRŽAJ FAZE 1 FAZE 2  Korporacija i  Računovodst njezini interesi vena profesija i  Računovođe i javna vlasnici očekivanja  Profesionalna  Profesionalni odgovornost Faza 3 Faza 4  Važnost etičke  Važnost etičke hrabrosti i hrabrosti i etičkog etičkog vodstva vodstva PREDLOŽENI SADRŽAJ FAZE 3  Istražni izvještaji i profesionaliza m  Razvoj profesije za PREDLOŽENI SADRŽAJ FAZE 4  Učenje i upravljanje s profesionalnom odgovornošću kroz slučajeve 90 . Faza 2 Mogućnost identificiranja diskutiranja etičkim problemima prijetnjama funkcionalnim disciplinama računovodstva. Faza 3 Mogućnost u donošenju etičkih prosudbi i odluka temeljenih na razumijevanju i primjenjivosti etičkog znanja i etičke osjetljivosti.

uključujući korporativni kodeks i temeljna logička podloga  Tehnički i etički standardi  Neovisnost. odgovornost i javni interes unaprjeđenje profesionalnih vrijednosti. profesionalna opreznost. etike i stavova uključujući kodifikaciju i edukacijsku inicijativu PREDLOŽENI SADRŽAJ FAZE 3  Samoprocjena i nadzorne funkcije  Kvaliteta i ispitivanje  Analiza slučajeva s profesionalnim problemima PREDLOŽENI SADRŽAJ FAZE 4  Sadašnji razvoj u profesionalnoj etici i ponašanju  Analiza slučajeva s profesionalnim problemima (v) Donošenje odluka  Modeli etičkog donošenja  Modeli etičkog donošenja odluka 91 .Predmetno područje PREDLOŽENI SADRŽAJ FAZE 1 (iv) Profesionalna etika i pravni zahtjevi u financijskom izvještavanju i reviziji  Koncept odgovornosti  Regulatorno okruženje  Pravni okvir za poslovanje i računovođe  Uloga računovođa u kontekstu globalizacije  Utjecaj pravnih i ostalih reformi PREDLOŽENI SADRŽAJ FAZE 2  Usklađenost s temeljnim etičkim principima  Etički kodeks.

zarade menadžment situacija Etičke prijetnje u reviziji i uslugama osiguranja npr.odluka (vi) Etičke prijetnje i mjere zaštite   Definicije i  obuhvat etičkih prijetnji i problema u računovodstvu ali i povezanim područjima  Uvod u mjere zaštite na profesionalnim razinama i razinama poduzeća Predmetno područje PREDLOŽENI SADRŽAJ FAZE 1 Priroda. prijetnje i mjere zaštite neovisnosti i poštenja  Etičke prijetnje u ostalim financijskim uslugama i mjere zaštite  Slučajevi uzbunjivanja („whistleblowing“) i rješenja PREDLOŽENI PREDLOŽENI SADRŽAJ SADRŽAJ FAZE FAZE 2 3  Korporativne  Upravljanje: i ostale dobra praksa i socijalne problemi odgovornosti  Analize  Odnos slučajeva vlasnika neuspjeha  Regulatorni  Globalni okvir za razvoj u korporativno korporativnom upravljanje upravljanju  Uloga računovođa i revizora u korporativno Sukobi  interesa u korporativno m i profesionalno m okruženju Različiti tipovi etičkih prijetnji i  etičkih problema   Diskusija o sadašnjim kontroverznim etičkim problemima važnih za profesiju Analize prijetnji i mjera zaštita PREDLOŽENI SADRŽAJ FAZE 4  Usporedbe slučajeva upravljanja iz prakse 92 . npr. važnost i obuhvat korporativnog upravljanja i prijetnje učinkovitom upravljanju Teoretski okvir uključujući agencijski problem Minimiziranje prijetnji i agencijskog (vii) Korporativno  upravljanje   Specifične etičke prijetnje i mjere zaštite u računovodstvu .

Slučajevi i primjeri etičkih prijetnji i izazova 4. Studenti i profesionalni računovođe će prije razviti etičku prosudbu i ponašanje kroz izlaganje diskusijama o etičkim problemima s drugima. i (b) integracija tehničkih vještina i znanja sa okvirom etičkog donošenja 93 . komunikaciji i sukobima menadžmenta. Konvencionalna metoda predavanja je dugo zadržan pristup koji naglašava prijenos znanja. Učenje u malim grupama. je učinkovita metoda izlaganja studenata primjerima etičkih prijetnji. Takav pristup je odgovarajuća za uvod i opis temeljnih etičkih teorija i koncepata. To pomaže pojedincima da (a) postanu upoznati s važnim konceptima. procesu donošenja odluka. Diskusije o etici 2. Predavanja 1. radije nego proces učenja. građenju povjerenja. Interakcija s ostalim studentima i/ili profesionalnim računovođama u vođenim etičkim diskusijama promovira više učenja u odnosu na ono učenje koje se može ostvariti samostalno. Prednosti ovakvog pristupa učenju su: (a) razvoj kritičkog načina razmišljanja i vještinu učenja razmišljanjem. pozadina koncept korporativno socijalne odgovornosti Računovođa društvo uključujući agencijski problem  i  i Mjerenje i  odgovornost u socijalnom izvještavanju  i izvještavanju okruženja Problemi u  socijalnim odgovornosti ma Regulatorni okvir Uloga računovođe i revizora u društvu i poslovanju Analize slučajeva o socijalnim neuspjesima i neuspjesima okruženja Socijalno računovodstvo i računovodstvo okruženja i problemi    Minimiziranje prijetnji socijalnih troškova i obveza Razvoj u socijalnom okviru i okviru okruženja   Dodatak 2: Metode učenja Brojne metode učenja su navedene u literaturama etičke edukacije i prezentirane u ispod za usmjeravanje članova. Skupni rad u malim grupama 3. i (c) razviju etičku osjetljivost i prosudbu. Metoda slučajeva učinkovito razvija etičku osviještenost i analitičke vještine. razvija vještine u vodstvu. posebno s onima koji imaju drugačije poglede na problem. (b) steknu praksu koristeći jezik etike.troška m okviru (viii) Socijalni problemi i problemi okruženja  Obuhvat.

Učeći analizirati slučajeve i primjere etičkih prijetnji. malo je vjerojat no kako će biti samo jedan točan odgovor. prosudbe i ponašanja. E-učenje 9. Igranje uloga nosi probleme i angažira studente i profesionalne računovođe u učenje. Takve metode u kojima je potpun angažman učenika dovest će do jačanja etičke osjetljivosti. prosudbama i ponašanju u računovodstvu ali i kod demonstriranja etičkog vodstva. Preporuča se članicama IFAC-a korištenje slučajeva koji imaju pozitivne posljedice za pojedince i poslodavce sa svrhom unaprjeđenja pozitivnih koristi u skladu s temeljnim načelima. pojedinci mogu identificirati sumnje i tvrdnje s kojima su se suočili profesionalni računovođe. Slučajevi uključuju studente i profesionalne računovođe u stvarne događaje i omogućavaju uvid u to kako je iskusiti takav problem. 94 . 5. 6. Igranje uloga 7. Paketi e-učenja mogu sadržavati neke ili sve metode učenja gore navedenih pa tako imaju site prednosti ili nedostatke. Gosti predavači i sudjelovanje praktičara 8. E-učenje je posebno učinkovita metoda učenja za pojedince na udaljenim lokacijama. E-učenje koristi računalnu tehnologiju i komunikacijske softvere za omogućavanje tečaja učenicima. U slučajevima kompleksnih etičkih situacija. pojedinci shvaćaju kako etički problemi i dileme imaju rješenje. Analiza možda neće dati samo jedan točan odgovor na problem ili dilemu već može dati jedan ili više odgovora koja su konzistentna s temeljnim principima danih u IFAC-ovom Etičkom kodeksu. Analizirajući prošle događaje. Igranje uloga može se kombinirati s korištenjem slučajeva i etičkih dilema kako bi se učenici udubili u situacije iz stvarnog života. i naučiti kako su bili riješeni. te ih tako može angažirati u učenje o etici kroz analize slučajeva i on-line diskusijama što bi se inače teško postiglo. Slučajevi s etičkim prijetnjama i dilemama mogu rezultirati s negativnim posljedicama za pojedince i organizacije.odluka. Pozivanje starijih profesionalaca kao predavača da podijele svoje osobno iskustvo je vrijedna metoda u komunikaciji o etičkim vrijednostima.

Zahtjevi kompetentnosti za revizijske profesionalce.MEĐUNARODNA SMJERNICA EDUKACIJSKE PRAKSE (MSEP 2) INFORMACIJSKE TEHNOLOGIJE ZA PROFESIONALNE RAČUNOVOĐE SADRŽAJ Točka 1-4 5 6-12 13-16 17-34 35-41 Uvod Definicije Opseg i struktura MSEP 2 ODJELJAK 1: PRED-KVALIFIKACIJSKA IT ZNANJA I ZAHTJEVI SPOSOBNOSTI Pregled Područja IT-a i sposobnosti Poučavanje i procjena IT-a ODJELJAK 2: ZNANJE I ZAHTJEVI STRUČNOSTI IZ PODRUČJA IT -a NAKON KVALIFIKACIJE Pregled Znanje i vještine na području IT-a nakon kvalifikacije ODJELJAK 3: POZNAVANJE IT-a I ZAHTJEVI STRUČNOSTI ZA PROFESIONALNE REVIZORE Poznavanje IT-a i stručnost profesionalnih revizora DODACI Dodatak 1: Opće poznavanje IT tema Dodatak 2: Teme poznavanja IT kontrola Dodatak 3: Stručnost u IT kontrolama Dodatak 4: Vještine funkcije managera informacijskih sustava Dodatak 5: Vještine funkcije procjenitelja informacijskih sustava Dodatak 6: Vještine dizajnera informacijskih sustava Dodatak 7: IT vještine profesionalnih revizora 42-43 44-52 53-57 Uvod 1. Trajno profesionalno usavršavanje: program cjeloživotnog učenja i trajnog usavršavanja profesionalne kompetentnosti. razvoja. Međunarodni standard edukacije (MSE) 2. koji se odnose na daljnji razvoj znanja IT-a i post-kvalifikacijskih stručnosti. Ovaj MSEP također pruža smjernice tijelima članice IFAC-a u implementaciji MSE 7. (b) vrlo mnogo različitih funkcija koje obavljaju računovođe. 2. 3. Međunarodne smjernice edukacijske prakse (MSEP) pomažu tijelima članice Međunarodne federacije računovođa (International Federation of Accountant Committee .i poslije-kvalifikacijskih programa edukacije 95 . i MSE 8. Odbor za međunarodne standarde računovodstvene edukacije (International Accounting Education Standards bord – IAESB) prepoznaje (a) široku raznolikost kulture. jezika i edukacijskih. Sadržaj programa edukacije profesionalnih računovođa propisuje popis znanja u programima edukacije profesionalnog računovodstva koje kandidati trebaju usvojiti kako bi se osposobili za profesionalne računovođe. MSEP 2 pruža smjernice tijelima članice Međunarodne federacije računovođa i drugim nastavnicima za implementaciju Međunarodnog standarda edukacije 2 koji se odnosi na dio IT predznanja u programu edukacije profesionalnih računovođa.IFAC) pri implementaciji općeprihvaćene dobre prakse u edukaciji i razvoju profesionalnih računovođa. te (c) da su tijela članice IFAC -a na različitim stupnjevima razvoja njihovih prije. pravnih i socijalnih sustava u zemljama tijelima članice IFAC -a. 4.

Sljedeći termini koji se koriste u ovom MSEP-u su definirani u Okviru Međunarodnih standarda edukacije za profesionalne računovođe i IAESB-om Pojmovniku: Procjena – svi oblici testova profesionalne stručnosti. uključujući ispitivanja. Kvalifikacije – osposobljavanje u profesionalnog računovođu znači da u određenom trenutku pojedinac treba udovoljiti zahtjevima te nadalje nastaviti ispunjavati zahtjeve za priznavanje u profesionalnog računovođu. Edukacija – sustavni proces namijenjen razvoju znanja. uključujući i vježbenika. bilo u pismenom ili nekom drugom obliku. ali čineći to tako da uzmu u obzir faktore okruženja koji su navedeni u ovoj točci.razdoblje prije osposobljavanja za člana tijela članice IFAC-a. Definicije 5. uzimajući u obzir stvarne radne okoline. i profesionalne vrijednosti. Profesionalni računovođa – osoba koja je član tijela članice IFAC-a. Uključuje trening.profesionalnih računovođa. Sposobnosti – profesionalno znanje. Student – pojedinac koji pohađa kolegij na studiju. Post-kvalifikacije – razdoblje nakon osposobljavanja za pojedinca člana tijela članice IFAC-a. Mentor – profesionalni računovođe koji su odgovorni za usmjeravanje i pomaganje vježbenicima te za pomaganje u razvoju njihove sposobnosti. vještina i drugih sposobnosti pojedinca. Formalna edukacija – dio programa edukacije izvan radnog mjesta računovođa Poučavanje – mnoštvo procesa uz pomoć kojih pojedinac stječe određene sposobnosti. Program stjecanja iskustva omogućuje individualni razvoj profesionalnih sposobnosti (uključujući profesionalno ponašanje) na radnom mjestu i omogućuje pojedincima pokazivanje dostignuća profesionalne stručnosti na radnom mjestu. student je pojedinac koji pohađa tečaj ili program studija koji je procijenjen nužnim za edukaciju profesionalnog računovođe. te očekivana ponašanja nužna za odražavanje stručnosti. Pred-kvalifikacije . profesionalne vještine. 96 . etike. U kontekstu profesionalne edukacije. bilo opće ili stručne prirode. Stručnost – sposobnost obavljanja zadatka prema određenom standardu. Kontinuirani profesionalni razvoj (KPR) – aktivnosti učenja u cilju razvoja i održavanja sposobnosti kompetentnog rada profesionalnih računovođa u okviru njihovog profesionalnog okruženja.svaki pojedinac koji je prijavljen za procjenu u okviru programa edukacije profesionalnih računovođa. Namjera je smjernica iz MSEP 2 pomoći svim tijelima članice IFAC-a u implementaciji MSE 2. Praktično iskustvo – radno iskustvo vježbenika ili kvalificiranog profesionalnog računovođe koje je značajno za rad profesionalnih računovođa. koji su provedeni u bilo koje vrijeme tijekom procesa učenja. Kandidat .

Odjeljak 1 ovog MSEP pruža smjernice dobre prakse ovih funkcija. vezano uz post-kvalifikacijski razvoj IT znanja i sposobnosti. koje su potkrijepljene dodacima 4. 8. Trening – pred. Odjeljak 1 MSEP-a 2 tijelima članice IFAC-a također pruža smjernice dobre prakse za poučavanje i procjenu IT-a u fazi pred-kvalifikacije. 5 i 6. korisni u razvoju zahtjeva za kontinuiranim profesionalnim razvojem profesionalnih računovođa 11. Tijela članice IFAC-a mogu smatrati da su neki ili svi elementi sposobnosti prikazani u dodacima 4.5 i 6. Opseg i struktura MSEP 2 6. Odjeljak 3 MSEP-a 2 tijelima članice IFAC-a pruža smjernice za implementaciju MSE 8. Ovi dodaci sadrže elemente stručnosti koje tijela članice IFAC -a mogu uključiti u dio IT znanja kod predkvalifikacijskih programa edukacije profesionalnog računovođe. točka 9 97 .i post. Zahtjevi stručnosti za profesionalne revizore19: Profesionalni revizor – profesionalni računovođa koji ima odgovornost ili na kojega je delegirana odgovornost za značajnu prosudbu u reviziji povijesnih financijskih informacija. s ciljem dovođenja studenta ili profesionalnog računovođe na željenu razinu profesionalne stručnosti. IAESB nije u mogućnosti pružiti detaljne smjernice za svaku moguću funkciju koju ima profesionalni računovođa. Profesionalni računovođa može. raditi u složenijim područjima povezanim s IT-om. imaju znanje te da razumiju najmanje jednu od tri funkcije postavljene u MSE 2 (manager. s još specijaliziranijim treningom. kao što su dizajn informacijskih sustava. dizajner informacijskih sustava). Smjernice za ovo su osigurane u Odjeljku 1 MSEP 2. tijela članice IFAC-a trebaju osigurati da kandidati posjeduju potrebna opća IT znanja i znanja IT kontrola te da posjeduju stručnost nužnu za kvalifikaciju. 10. koji se odnosi na edukaciju i procjenu profesionalnih revizora. 12. procjenitelj.2 i 3. 19 MSE 8 Zahtjevi kompetentnosti za revizijske profesionalce. management informacijskih sustava te kontrola i procjena informacijskih sustava. 7. 9. Oni sadrže pitanja koja tijela članice IFAC-a mogu prema potrebi uključiti u dio IT znanja kod predkvalifikacijskih programa edukacije profesionalnog računovođe. ili kombinaciju svih tih funkcija. MSEP 2 ne propisuje specifična IT znanja i sposobnosti koje takvi specijalisti mogu tražiti. te su podržane dodacima 1. Sljedeći termin koji se koristi u ovom MSEP je definiran u okviru MSE 8. u okviru radnog mjesta. od svih se kandidata očekuje da.Vježbenik – pojedinac koji obavlja predkvalifikacijsko radno iskustvo i uvježbavanje u okviru radnog mjesta. za kvalifikaciju u profesionalnog računovođu. Ovaj standard postavlja znanja i vještine koje profesionalni računovođa može zahtijevati (a) kako bi oblikovao pitanja koja će postavljati specijalistima kao što su IT revizor i (b) kako bi razumio rezultate aktivnosti takvih specijalista. Nadalje.kvalifikacijske aktivnosti edukacije. U implementaciji MSE-ova. Odjeljak 2 MSEP-a 2 tijelima članice IFAC-a pruža smjernice za implementaciju MSE 7. Tijela članice IFAC-a mogu smatrati da su neki ili svi elementi sposobnosti prikazani u dodatku 7 korisni u razvoju IT komponente programa edukacije za profesionalne revizore.

IT strateško planiranje Tekuće upravljanje i rezultati nadzora Arhitektura informacijskih tehnologija (tema 2 u dodatku 1) Kandidat može objasniti. Smjernice sadržaja pred-kvalifikacijskog programa edukacije profesionalnog računovođe koje se odnose na ove uloge su prikazane dalje u nastavku u točkama 25 do 34. Smjernice sadržaja pred-kvalifikacijskog programa edukacije profesionalnog računovođe u ovom području prikazani su u točkama 17 do 24 koje su prikazane u nastavku. Komponente hardvera Softver Protokoli. opisati ili raspraviti Strategija poduzeća i vizija značaj povezivanja IT strategije s poslovnom Sadašnje i buduće IT okruženje strategijom. 14. procjenitelja ili dizajnera informacijskih sustava. procjenitelja i/ili dizajnera informacijskih sustava. ali pri tom trebaju uzeti u obzir smjernice sadržane u MSEP 2. koje su prikladne u njihovom okruženju. Područje IT-a i sposobnosti Opće poznavanje IT-a 17. opisati ili raspraviti Opći koncepti sustava kako IT arhitektura utječe na poslovni model Obrada transakcija u poslovnim sustavima poduzeća. trebaju pokazati njihovu sposobnost da objasne. 98 . (a) (b) (c) (d) (e) 16. zahtijeva da prilikom stjecanja kvalifikacije profesionalni računovođa ima znanje i da razumije najmanje jednu od funkcija managera. Tijekom implementacije zahtjeva20 iz MSE 2 tijela članice IFAC-a trebaju uključiti sljedeća područja i sposobnosti: Opće poznavanje IT-a. Znanje IT kontrola. Područje stručnosti koje je prethodno navedeno pod (e). i Jednu ili više sposobnosti funkcije managera. standardi i enabling tehnologije Organizacija podataka i metode pristupa IT stručnjaci IT kao pomoć poslovnim procesima (tema 3 u dodatku 1) Kandidat može objasniti. Tijela članice IFAC-a trebaju kao dio IT komponente predkvalifikacija edukacije profesionalnog računovodstva razmotriti i teme postavljene u tablici 1: Tablica 1: Opće poznavanje IT tema Sposobnosti Teme Strategija informacijskih tehnologija (tema 1 u dodatku 1) Kandidat može objasniti. Sposobnosti IT kontrola Sposobnosti korisnika IT-a. Kako bi kandidati pokazali znanje i razumijevanje u ovim područjima. opišu ili rasprave teme povezane s općim poznavanjem IT -a.Odjeljak 1: Pred-kvalifikacijska IT znanja i zahtjevi sposobnosti Pregled 13. Tijela članice IFAC-a će postaviti detaljne kriterije za utvrđivanje znanja i razumijevanja u tim područjima. točka 28. 15. Područja i sposobnosti koje su prethodno navedene od (a) do (d) sadrže uobičajena IT znanja i sposobnosti koji se zahtijevaju od svakog profesionalnog računovođe prilikom stjeca nja kvalifikacije. Sadržaj programa za edukaciju iz profesionalnog računovodstva. ili kombinaciju tih funkcija. opisati ili raspraviti Korisnici i njihovi zahtjevi 20 MSE 2.

opisati ili raspraviti Nabava sustava /razvojne faze životnog ciklusa. Istraživanje i studije izvedivosti Analize zahtjeva i početni dizajn Dizajn sustava. faze nabave sustava i razvoja procesa te zadaci razumjeti ulogu računovođa u tome. 99 . Dodatak 1. Nije namjera ovog dodatka da propisuje. selekcija. donosi detaljnija pitanja za svaku od navedenih tema iz tablice. planiranje projekta. (b) djelotvornost praćenje provedbe i (c) upravljanje promjenom Upravljanje IT imovinom i procedure za ažuriranje hardvera i softvera. te koristi i rizike IT-a povezane s Mrežni i elektronički prijenosi podataka komunikacijom. učinkovitost i naglaskom na računovodstvene sustave. opisati ili raspraviti Organizacija IT-a kako se upravlja IT-om u okviru organizacije. opišu ili rasprave više tema iz poznavanja IT kontrola. Poslovni model poduzeća Rizici i prilike povezane s IT-em Utjecaj IT-a na poslovne modele poduzeća. Ciljeve IT-a. opisati ili raspraviti Opća načela IT komunikacije IT. Kako bi pokazali znanje i razumijevanje u ovom području. Odgovore na IT rizike.kako IT utječe na poslovni model i poslovne procese te na povezane rizike. IT kontrolne aktivnosti. procese i rješenja Nabava sustava i razvoj procesa (tema 4 u dodatku 1) Kandidat može objasniti. nadogradnje i upravljanje problemom Upravljanje sigurnošću IT-a Praćenje provedbe i financijske kontrole nad IT resursima Softver za profesionalno korištenje Komunikacija i IT (tema 6 u dodatku 1) Kandidat može objasniti. koji se temelji na prethodnoj tablici 1. s Upravljanje IT operacijama. nabava/razvoj Implementacija sustava Održavanje sustava i program promjena Upravljanje projektom. Rizici u komunikaciji uz podršku IT-a 18. Poznavanje IT kontrola 19. Manifestaciju IT rizika. metode kontrole projekta i standardi Upravljanje informacijskom tehnologijom (tema 5 u dodatku 1) Kandidat može objasniti. Kontrola promjena. Procjenu IT rizika. kandidati trebaju pokazati njihovu sposobnost da objasne. njegova je namjera da bude daljnja pomoć tijelima članice IFAC-a u razvoju IT komponente predkvalifikacijskog programa edukacije profesionalnog računovodstva. Tijela članice IFAC-a trebaju kao dio IT komponente predkvalifikacije za edukaciju profesionalnog računovodstva razmotriti i sljedeće teme:       Okruženje IT internih kontrola.

Najvjerojatnije će se ove sposobnosti razviti tijekom razdoblja praktičnog iskustva. točke dodatak 2.  Okruženje IT internih kontrola. Nije namjera ovog dodatka da propisuje.  Informacije i komunikacije povezane s IT-em. (a) Primijeniti odgovarajući IT sustav i alate na poslovne i računovodstvene probleme. Sadržaj programa za edukaciju iz profesionalnog računovodstva. Kandidati trebaju pokazati više sposobnosti IT korisnika. 100 .  Razumijevanje poslovnog i računovodstvenog sustava i  Primjenu kontrola na osobnim sustavima. postavlja detaljnija pitanja za svaku od navedenih prethodno prikazanih tema. Navedene sposobnosti kandidati će pokazati kroz sposobnost obavljanja svojih zadataka primjenom odgovarajućih IT sustava i alata. Nije namjera ovog dodatka da propisuje. Tri su glavna područja sposobnosti koja se povezuju s ulogom21 korisnika navedena u okviru MSE 2 (točka 32).  Odabrane IT ciljeve. 20. već da bude daljnja pomoć tijelima članice IFAC-a u razvoju IT komponente predkvalifikacijskog programa edukacije profesionalnog računovodstva. Funkcija managera informacijskih sustava 25. 22. Sposobnosti IT kontrola 21.  Informacije i komunikacije povezane s IT-em i Praćenje povezano s IT-em. Kandidati trebaju pokazati više sposobnosti na području IT kontrola. (b) Pokazati razumijevanje poslovnih i računovodstvenih sustava.  Praćenje procesa i poduzete akcije povezane s IT-em. Sposobnosti IT korisnika 23.  Odabrane odgovore na IT rizike. Na temelju prethodne 19. 24. za svaku prikazanu temu postavlja detaljnije elemente sposobnosti. točka 32. i (c) Primijeniti kontrole na osobne IT sustave.  Procjenu IT rizika.  Primjenu odgovarajućih IT sustava i alata za poslovne /računovodstvene probleme. Dodatak 3 koji se temelji na prethodnoj 21 točci.  IT kontrolne aktivnosti.  Identificirane IT događaje. već da bude daljnja pomoć tijelima članice IFAC-a u razvoju IT komponente predkvalifikacijskog programa edukacije profesionalnog računovodstva. Tijela članice IFAC -a trebaju kao dio IT komponente predkvalifikacijskog programa edukacije profesionalnog računovodstva razmotriti i sljedeće teme:  Odgovarajući kriteriji kontrola za analizu i procjenu kontrola. Najvjerojatnije će se ove sposobnosti razviti tijekom razdoblja praktičnog iskustva. Kandidati koji se fokusiraju na funkciju managera informacijskih sustava trebaju poznavati i razumjeti (bez nužnog iskustva) sljedeće teme:: 21 MSE 2.

 Primjena metode upravljanja projektima. 32. 27. Upravljanje IT strategijom poduzeća. za svaku prikazanu temu postavlja detaljnije elemente sposobnosti. 26.  Primjena metoda ispitivanja sustava i pokretanja projekta.  Upravljanje sustavom nabave. Nije namjera ovog dodatka da propisuje. Znanje i razumijevanje se potvrđuju kroz sposobnost kandidata da (a) opiše ili objasni neku ili sve od prethodno navedenih tema i njihov značaj u kontekstu postavljanja poslovanja i (b) učinkovito sudjeluje u nekim ili svim prethodno navedenim temama kao dio tima ili pod nadzorom. Funkcija dizajnera informacijskih sustava 31. 30. za svaku prikazanu temu postavlja detaljnije elemente sposobnosti. Kandidati koji se fokusiraju na funkciju procjenitelja informacijskih sustava trebaju poznavati i razumjeti (bez nužnog iskustva) sljedeće teme:  Procjena sustava planiranja. i  Upravljanje sustavom promjena i povezanim upravljanjem problemom. Dodatak 5 koji se temelji na prethodnoj 28 točci.  Održavanje financijskih kontrola nad IT-em.  Primjena metoda određivanja korisničkih zahtjeva i početnog dizajna.  Sustavi procjene i  Rezultati raspravljanja o procjenama i aktivnosti praćenja. već da bude daljnja pomoć tijelima članice IFAC-a u razvoju IT komponente predkvalifikacijskog programa edukacije profesionalnog računovodstva. Znanje i razumijevanje se potvrđuju kroz sposobnost kandidata da (a) opiše ili objasni neku ili sve od prethodno navedenih tema i njihov značaj u kontekstu postavljanja poslovanja i (b) učinkovito sudjeluje u nekim ili svim prethodno navedenim temama kao dio tima i li pod nadzorom. 101 . već da bude daljnja pomoć tijelima članice IFAC-a u razvoju IT komponente predkvalifikacijskog programa edukacije profesionalnog računovodstva. Funkcija procjenitelja informacijskih sustava 28. Dodatak 4 koji se temelji na prethodnoj 25 točci.  Upravljanje učinkovitosti i djelotvornosti IT operacija. Kandidati koji se fokusiraju na ulogu dizajnera informacijskih sustava trebaju poznavati i razumjeti (bez nužnog iskustva) sljedeće teme:  Analiza i procjena uloge informacija u poslovnim procesima i organizaciji poduzeća. Znanje i razumijevanje se potvrđuju kroz sposobnost kandidata da (a) opiše ili objasni neku ili sve od prethodno navedenih tema i njihov značaj u kontekstu postavljanja poslovanja i (b) učinkovito sudjeluje u nekim ili svim prethodno navedenim temama kao dio tima ili pod nadzorom.  Primjena metoda detaljnih dizajna sustava i nabave/razvoja.  Primjena metoda implementacije sustava i  Primjena metoda sustava održavanja i upravljanja promjenama. razvoja i implementacije.  Upravljanje IT kontrolama.  Upravljanje organizacijom IT-a. Nije namjera ovog dodatka da propisuje. 29.

tj. u mnogim okruženjima. Stoga. vremenskim trajanjem(njima) i osobljem projekta. Područje nekih aspekata internih kontrola u računalnom okruženju može se integrirati unutar tečaja revizije. te organizacijskim i poslovnim znanjem. i (b) učinkovito sudjelovati kao dio tima odnosno pod nadzorom u nekim ili svim:  Uloga informacija u poslovnom procesu poduzeća i poslovnoj organizaciji. zadaci koje obavljaju studenti i profesionalni računovođe ne mogu se kategorizirati samo u jednu od prethodno navedene tri funkcije (manager. Npr. upravljanje problemom i upravljanje rizikom Instalacija.33.         Utvrđivanju poslovnih i korisničkih potreba za IT-em. Dodatak 6 koji se temelji na prethodnoj 31 točci.:    Područje nekih aspekata računalno podržanih poslovnih sustava može se integrirati unutar tečaja financijskog računovodstva. financijama i povezanim znanjem. Poučavanje i procjena IT-a Poučavanje 35. Nabava. područja i elemenata sposobnosti prikazanih u dodacima ovog MSEP-a kako bi prikazali funkciju ili zanimanje nekih ili svih svojih članova u trenutku kvalifikacije. već da bude daljnja pomoć tijelima članice IFAC-a u razvoju IT komponente predkvalifikacijskog programa edukacije profesionalnog računovodstva. razvoj i implementacija sustava. Metode i pristupi upravljanju projektima. Nije namjera ovog dodatka da propisuje. kao što je prikazano u tablici 2 što slijedi: Tablica 2: Primjer sposobnosti IT projekt managementa Kandidati mogu (a) opisati ili pojasniti neke ili sve dolje navedene uloge i značaj tih uloga za određivanje nekog posla. za svaku prikazanu temu postavlja detaljnije elemente sposobnosti. Područje nekih aspekata upravljačkih informacijskih sustava može se integrirati unutar tečaja upravljačkog računovodstva. procjenitelj i/ili dizajner informacijskih sustava). Upravljanje budžetom(tima). Promjena sustava. Kombinacija uloga 34. Istraživanja i studije izvedivosti. Tijela članice IFAC-a trebaju razmotriti načine kojima se IT komponenta predkvalifikacijskog programa edukacije profesionalnog računovodstva može integrirati s ostalim komponentama takvih programa zahtijevanih MSE-om 2. IAESB prepoznaje da se. tijelo članice može kombinirati neke od tih sposobnosti kako bi kreiralo set sposobnosti koje se povezuju s funkcijom IT projekt managera. 102 . implementacija i testiranje IT sustava i Vrednovanje učinkovitosti i djelotvornosti IT sustava i rezultata projekta. računovodstvom. tijela članice IFAC-a izabiru neku kombinaciju navedenih tema. Primjerice.

U okviru formalne edukacije IT-a. Odjeljak 2: Znanje i zahtjevi sposobnosti iz područja IT-a nakon kvalifikacije Pregled 42. potrebno je razmotriti da li je IT dovoljno zastupljen u tim ispitivanjima. U određivanju zahtjeva kontinuiranog profesionalnog razvoja. samostalno ili ugrađeno u testove i ispitivanja drugih komponenti programa edukacije računovodstva. uključivat i kombinaciju formalne edukacije (trening u učionici. Tijela članice IFAC-a mogu uzeti u obzir svoje zahtjeve za praktičnim iskustvom ka ko bi po potrebi ugradili neka ili sva područja IT znanja i sposobnosti prikazana u ovom MSEP-u. tijela članice IFAC-a trebaju razmotriti da li procjena(e) dovoljno pokriva(ju) IT znanja i njegovu praktičnu primjenu. Neovisno koji se oblik(ci) procjene koriste za procjenu IT znanja kandidata. Mnoge tehnike procjene se mogu uzeti u obzir. uključujući ali ne ograničavajući se isključivo na sljedeće: Testovi i ispitivanja IT znanja. 41. računalno-podržanog treninga i osposobljavanje na radnom mjestu. 37.  Studije slučaja i druge simulacije radnog mjesta i  Mentorova procjena sposobnosti i stručnosti vježbenika. Procjena 39. 40. Ako tijela članice IFAC-a koriste testove i ispitivanja IT znanja zajedno s testovima i ispitivanjem drugih komponenti predkvalifikacijskog programa edukacije računovodstva. Razvoj IT znanja i sposobnosti će. 38. 43. IAESB (i tijela članice IFAC-a) nisu u mogućnosti pružiti detaljne smjernice za svaku moguću ulogu. ili slično). Budući da postoji mnoštvo uloga koje obavljaju profesionalni računovođe. Tijela članice IFAC-a također trebaju uzeti u obzir kako se IT komponenta predkvalifikacijskog programa edukacije računovodstva može učinkovito procijeniti. Profesionalni računovođe koji se fokusiraju na ulozi managera informacijskih sustava trebaju znati i razumjeti neke ili sve navedene teme:  103 . MSE 7 zahtjeva da profesionalni računovođe razviju i održavaju vještine i sposobnosti značajne za njihov rad. tijela članice IFAC-a mogu razmatrati korištenje studija slučaja. simulacije. u pravilu. uključujući objektivno testiranje (npr. Sljedeći odjeljci razmatraju post-kvalifikacijsko znanje i zahtjeve sposobnosti za svaku od funkcija koje su prikazane u odjeljku 1 ovog MSEP-a. interakcije s iskusnim stručnjacima i slične tehnike kako bi poboljšali prikazivanje određenog područja te kako bi pomogli studentima razumijeti praktičnu primjenu teoretskih IT znanja. tijela članice IFAC-a mogu uzeti u obzir neke ili sve smjernice postavljene u ovom odjeljku ovog MSEP-a. Znanje i sposobnosti iz područja IT-a nakon kvalifikacije Funkcija managera informacijskih sustava – post-kvalifikacije 44. pitanja s višestrukim odgovorima) i duža esejska pitanja ili mini studije slučaja.36. Ovaj odjeljak MSEP-a 2 tijelima članice IFAC-a pruža smjernice za implementaciju MSE 7 u svezi s daljnjim razvojem znanja i sposobnosti iz područja IT -a nakon kvalifikacije.

Funkcija procjenitelja informacijskih sustava – post-kvalifikacije 47.  Upravljanje učinkovitosti i djelotvornosti IT operacija. Funkcija dizajnera informacijskih sustava – post-kvalifikacije 50. Tijela članice IFAC-a mogu smatrati da su neki ili svi elementi sposobnosti koji su prikazani u dodatku 5 korisni za razvoj zahtjeva za kontinuiranim profesionalnim razvojem profesionalnih računovođa. 48. 52.  Upravljanje organizacijom IT-a.  Primjena metoda upravljanja projektima. 104 . Poznavanje i razumijevanje se dokazuju sposobnošću profesionalnog računovođe da poduzme neke ili sve prethodno navedene radnje prilikom postavljanja posla.  Primjena metoda dizajna detaljnih sustava i nabave/razvoja. Tijela članice IFAC-a mogu smatrati da su neki ili svi elementi sposobnosti koji su prikazani u dodatku 6 korisni za razvoj zahtjeva za kontinuiranim profesionalnim razvojem profesionalnih računovođa. Poznavanje i razumijevanje se dokazuju sposobnošću profesionalnog računovođe da prilikom postavljanja posla poduzme neke ili sve prethodno navedene radnje. Upravljanje IT strategijom poduzeća. Tijela članice IFAC-a mogu smatrati da su neki ili svi elementi sposobnosti koji su prikazani u dodatku 4 korisni za razvoj zahtjeva za kontinuiranim profesionalnim razvojem profesionalnih računovođa. 46. Profesionalni računovođe koji svoju pažnju usmjeravaju na funkciju dizajnera informacijskih sustava trebaju znati i razumjeti neke ili sve sljedeće teme.  Primjena metoda implementacije sustava i  Primjena metoda sustava održavanja i upravljanja promjenama.  Održavanje financijskih kontrola nad IT-em.  Upravljanje IT kontrolama. Profesionalni računovođe koji se fokusiraju na funkciju procjenitelja informacijskih sustava trebaju znati i razumjeti neke ili sve sljedeće teme.  Analiza i procjena uloge informacija u poslovnim procesima i organizaciji poduzeća. razvojem i implementacijom sustava i  Upravljanje sustavima promjena i upravljanje problemom.  Primjena metoda ispitivanja sustava i pokretanja projekta. 49.  Procjena sustava planiranja  Sustavi ocjene i  Podnošenje rezultata ocjene i praćenje. Znanje i razumijevanje se dokazuju sposobnošću profesionalnog računovođe u poduzimanju svih ili nekih od prethodno navedenih tema prilikom određivanja posla.  Primjena metoda određivanja korisničkih zahtjeva i početnog dizajna.  Upravljanje nabavom. 45. 51.

Tijela članice IFAC-a. MSE 8 propisuje da bi nadležnost22 trebala biti ocijenjena prije nego što pojedinac postane profesionalni revizor. Nije namjera ovog dodataka da obvezuje primjenu navedenih sposobnosti. uključujući značajna tekuća pitanja i događaje. točke 63-64 MSE 8 Zahtjevi kompetentnosti za revizijske profesionalce.  procjena sustava financijskog računovodstva i sustava izvješćivanja i  Podnošenje rezultata ocjene i praćenje. 54. točka 40 105 . može razmotriti uključivanje sljedećih tema:  Ocjena cjelokupnog IT kontrolnog okruženja poduzeća. te za procjenitelje informacijskih sustava iz dodatka 5. Dodatak 7 navodi više elemenata sposobnosti koji se temelje na prethodno navedenoj temi koje tijela članice IFAC-a mogu razmotriti prilikom razvoja znanja za edukaciju profesionalnih revizora iz IT područja. Tijela članice IFAC-a mogu također smatrati da su neki ili svi elementi sposobnosti za profesionalne revizore koji su prikazani u dodatku 7. Ovaj odjeljak MSEP-a tijelima članice IFAC-a pruža smjernice u primjeni MSE 8 koje se odnose na specifično IT znanje i nadležnost koja se zahtijeva za profesionalne revizore.  Planiranje procjene sustava financijskog računovodstva i sustava izvješćivanja. 56. korisni za razvoj zahtjeva za kontinuiranim profesionalnim razvojem profesionalnih revizora. Navedeno treba uključivati: (a) Sustave informacijskih tehnologija za financijsko računovodstvo i izvještavanje. 55. 22 23 MSE 8 Zahtjevi kompetentnosti za revizijske profesionalce. MSE 8 propisuje sadržaj znanja23 iz područja IT-a za edukaciju profesionalnih revizora. IT znanje i sposobnosti u ovom odjeljku proizlaze iz značajnih znanja i sposobnosti prije kvalifikacije a koji su prethodno određeni u ovoj smjernici i prilagođava ih specifičnom kontekstu revizije povijesnih financijskih informacija.Odjeljak 3: Poznavanje IT-a i zahtjevi sposobnosti za profesionalne revizore Poznavanje IT-a i sposobnosti profesionalnih revizora 53. prilikom razvoja područja znanja IT-a za edukaciju profesionalnih revizora. i (b) Okruženja za ocjenu kontrola i procjenu rizika u računovodstvenom sustavu i sustavu izvješćivanja koji su prikladni za reviziju povijesnih financijskih informacija. 57.

te brzina pristupa tržištu Zakonski. opisati ili raspraviti IT strateški plan Glavno područje obuhvata Tema Planiranje budućeg sustava poduzeća Komunikacija s korisnicima Porijeklo strategije Kritični čimbenici uspjeha. Ovaj dodatak detaljnije prikazuje područja općeg znanja iz područja IT-a koji mogu biti pomoć tijelima članice IFAC-a pri razvoju segmenta IT-a u programu edukacije računovodstva. održavanje. prijelazne elemente Dozvola poduzeća i korisnika 106 . opisati ili raspraviti Glavno područje obuhvata Tekuće stanje korištenja IT -a kao podrške poslovnim procesima poduzeća tekuće i buduće IT okruženje Tema Infrastruktura Softver Ljudi Procedure i kontrole Znanje Podaci Trendovi. prilagodljivost Kandidati mogu objasniti.Dodatak 1 Opće znanje iz područja IT-a Dodatak 1 se temelji na tablici 1 ovih smjernica. sigurnost. vrijeme. Dostupnost. Tema 1: Strategija informacijskih tehnologija Kandidati mogu objasniti. mogućnost nadogradnje. opisati ili raspraviti strategiju i viziju poduzeća Glavno područje obuhvata Tema Interni i eksterni poslovni zadaci Poslovno usmjerenje poduzeća Pozicija subjekta unutar industrije Odnos poslovne i IT strategije Radna dinamika koja utječe na poslovanje Poslovni procesi povezani sa strateškim planom Čimbenici koji utječu na IT Prilagodljivost promjenama u tehnologiji i poslovanju. vremenski plan. odgovarajuće mjere Uskladiti buduću IT strategiju sa poslovnom Ciljevi i svrha IT managementa strategijom Sveobuhvatna izvedivost i opseg Poslovni uvjeti (kvaliteta. regulatorni i sigurnosni zahtjevi Poslovne jedinice (kupci. troškovi) Plan aktivnosti. pitanja koji se odnose na tekuće okruženje Sinkronizacija poslovanja i IT-a Usklađenost s ugovorenom razinom usluga/ciljevima Kapacitet i mogućnost provedbe Ponašanja korisnika Politička i društvena briga koja se odnosi na IT IT rizici i prilike Kandidati mogu objasniti. Nije namjera ovog dodataka da obvezuje primjenu navedenih sposobnosti. industrije) Budžeti Razina usluge i operativni zahtjevi. tržišta. cjelovitost.

elektronska razmjena podataka Softver: softverski programi. uslužni programi:  Okruženje za razvoj aplikacija  Organizacija podataka i metode pristupa  Datoteke. povratna veza i praćenje Životni ciklus razvoja sustava Nabava sustava/faze razvoja sustava. udaljeni komponente) sustavi. klijent server. opisati ili raspraviti o tekućem upravljanju i rezultatima praćenja procesa Glavno područje obuhvata Tema Okviri IT upravljanja Kontrolno okruženje/kultura Procjena rizika Politike i procedure Informacije i komunikacija Praćenje kontrola i rizika Utjecaj na usklađenosti IT-a sa standardima i kodeksom Mjerenje rezultata Troškovna učinkovitost IT procesa Iskorištenje IT infrastrukture Zadovoljstvo korisnika Produktivnost zaposlenika Razmjena znanja i informacija Povezanost između IT-a i upravljanja poduzećem Tema 2: Arhitektura informacijskih tehnologija Kandidati mogu objasniti. nadzor. mobilni uređaji. zadaci:  Istraživanje i studija izvodljivosti  Analiza zahtjeva i početni dizajn  Izrada detaljne specifikacije/dokumentacije  Instalacija sustava/implementacija 107 . poslužitelj.) Mreže. ciljevi sustava:  Otvoreni/zatvoreni sustavi  Dobro/loše strukturiran  Formalni/neformalni Operativno/taktičko/strateški Obrada podataka vs. operativna podrška vs. mrežni usmjerivač (router). tablice. softverske aplikacije. standardi. mjere. baze podataka.Kandidati mogu objasniti. radna jedinica (workstation) itd. distribuirani sustavi. sustavi za upravljanje bazom podataka Protokoli. podrška odlučivanju Arhitektura informacijskog sustava (veze i Podsustavi. enabling tehnologije IT stručnjaci i razvoj zanimanja u IT organizacijama Kontrola i povratna veza u sustavu Ciljevi. hardware (centralna jedinica. opisati ili raspraviti koncepcije općeg sustava Glavno područje obuhvata Tema Obilježja i vrste sustava Teorija općeg sustava. mreže. telekomunikacijski sustavi.

privatnost. ad hoc iznimke. akcija. pravovremenost. vanjski Nadgledanje. Teorije odlučivanja Prednosti i ograničenja procesiranja informacija zaposlenicima Prijenos informacija Sustavi i koncepti izvještavanja Sustavi za obradu transakcija Sustavi za podršku proizvodnje Upravljački informacijski sustavi Sustavi za upravljanje znanjem Izvršni informacijski sustavi Sustavi podrške odlučivanju Ekspertni sustavi Neuronske mreže   Kandidati mogu objasniti. ekrani. poruke itd. kontrola. učestalost. relevantnost. troškovi Cjelovitost. višestruko postavljanje zadataka i višestruka obrada 108 . konkurentska prednost Korisnici: Unutarnji. promet. korekcija pogrešaka Vrste obrade Serijska obrada Obrada transakcija On-line obrada Obrada u realnom vremenu Distribucirana obrada Višestruko programiranje. povjerljivost itd. opisati ili raspraviti obradu podataka u poslovnim sustavima Glavno područje obuhvata Tema Faze obrade transakcija Unos podataka Uređivanje/potvrđivanje Prijenos podataka Pretraživanje datoteka. Kvaliteta. ad hoc izvještaji Prevencija. raspoloživost. sigurnosna kopija Računovodstvo. pronalaženje problema.Priroda i vrste informacija Obilježja informacija Uloga informacija u poslovanju Vrste poslovnih sustava Održavanje Upravljanje projektima Uobičajena praksa. pouzdanost. točnost. bilježenje i pohrana. dostupnost. Upitnici. menadžment i izvještavanje. autentičnost. i iznimke koje se mogu predvidjeti i Kvantitativne i kvalitativne Dokumenti transakcija. Vrijednost odluke. izvještaji. revizijski trag. podrška odlučivanju itd. kalkulacije. logičke usporedbe Ažuriranje matičnih datoteka Skladištenje. ovlaštenje. stupanj sažimanja. detekcija.

diskova. kanali itd. radio frekventni identifikacijski uređaji (RFID). biometrijski uređaji itd. ekran itd. Uređaji za prijenos podataka Modem. računovodstvene Prihodi/Potraživanja/Računi evidencije. Bežični odašiljač (wireless transmitter). Uređaji za pohranu podataka Prezentacija podataka pomoću računala. kablovi. miš. kartice s integriranim krugovima. opisati ili raspraviti fizičke i hardverske komponente sustava Glavno područje obuhvata Tema Jedinice obrade Osobna/radne stanice (workstation)/mini/glavna konzola/super računalo Samostalna ili višekorisnička/mreža Višeprocesorska vs. organiziranje i kontrola Upravljanje distribucijom.Poslovna dokumentacija. opisati ili raspraviti o programima Glavno područje obuhvata Tema Komponente za oblikovanje programa Razlika između sistemskih i aplikativnih softvera Organizatori hodograma (Workflow managers). upute za uporabu itd. vrpca za sažimanje podataka. prijemnik (receiver). privremene memorije. mrežnog prostora za pohranu podataka (SAN). bluetooth. digitalnih video diskova (DVD). logistika Upravljanje projektima Ljudski resursi i plaće Isporuka usluga Logistika Riznica Administracija Kandidati mogu objasniti. usmjerivač (router). kontrolni/upravljački Nabava/Dobavljači/plaćanja izvještaji Zalihe/Troškovi prodaje Osnovna sredstva Planiranje proizvodnje. mikrokodovi. sabirni uređaji (concentrator). Sabirnice (bus-lines). preklopnik (switch). glavna memorija itd. uređaji za prepoznavanje tekstova. infrared uređaji itd. priključnog memorijskog uređaja za mrežu (NAS). pisač. skener. zaslon za pisanje olovkom (pen display). web kamere. Kandidati mogu objasniti.međuprogrami i uslužni programi 109 . premosnici (bridge). bar kod čitač. uređaja za čitanje svih vrsta CD medija (CD-ROM). Ulazni/izlazni uređaji Tipkovnica. uređaji za prepoznavanje glasa. vrpca. registri. baze podataka. smart kartice. disk. Kontrolne jedinice. pojedinačni procesor Server ili serveri Centralna jedinica obrade (CPU).

višemedijski autorizacijski sustavi itd. testiranje tijekom razvoja programa.sveobuhvatni razvoj/integracija Programski paketi vs. Sustav za upravljanje podacima Upravljanje sustavom vrpca i diska Tiskana kopija (Hardcopy)/ list filma za pohranu podataka (mikrofilm)/optička dijagnostika On-line. Pojedinačni korisnik vs. Sofver za nadzor procesa i vremenski raspored itd. centralizirana obrada Korisničko računarstvo 110 . više korisnika Upravljanje procesima Upravljanje sustavima pohrane i datoteka Sustavi za komunikaciju Terminalni monitori. itd. upravljanje direktorijem. Komunikacijski protokoli Sigurnosni softver Softver za autentifikaciju i kontrolu pristupa Anti-virusni softver Vatrozid Detekcija upada u sustav Alati za procjenu sigurnosti Uslužni softver Uređivači teksta. itd. organizacijski . migracije. sažimanje podataka. verifikacija i vrednovanje Strojni jezik/niži programski jezici Proceduralni vs. arhiviranje Softveri za oblikovanje izvještaja i pretraživanje podataka Sustav upravljanja bazom podataka Opći aplikativni softver Razlika od sistemskog softvera Konkurentska prednost Pojedinačni vs. sigurnosna kopija datoteke/ plan oporaka. klijent/poslužitelj (server).Softverski dizajn iza različite procesore Otvoreni vs. Programska pomagala. itd. itd. mrežni direktoriji. tehnike razvoja aplikacija kao RAPID Specifikacija programa. Programski jezici/kompajleri Strukture za kontrolu programa Otvoreni izvor (open source). softvera kojeg treba prilagoditi Distribuirana vs. neproceduralni programski jezici Vrednovanje programskih jezika i kriteriji izbora Objektno orijentirani programski jezici. interaktivni programski Okruženje za razvoj aplikacija softver CASE alati i programsko okruženje UML (jezik za unificirano modeliranje) Metode za dizajniranje i razvoj programa Testiranje i dokumentiranje Sustav za upravljanje knjižnicom Kontrola verzije. zaštićeni sustavi Operativni sustavi Grafička korisnička sučelja Mreže.

Extensible Markup Language (XML) Prošireni poslovni jezik za izvještavanje Extensible Business Reporting Language (XBRL) Protokol za razgovor u realnom vremenu Internet Relay Chat Protocol (IRC) Organizacije za definiranje standarda Institut inženjera elektrotehnike i elektronike Institute of Electrical and Electronic Engineers 111 . razmjena.File Transfer Protocol (FTP) Protokol za prijenos hipertekstovnih dokumenata .Hypertext Markup Language (HTML) Jezik za označavanje podataka . mrežni sloj. transportni sloj. razmjene  Unos narudžbi (shopping cart).Uniform Resource Locator (URL) Ime domene servera . pohrana. održavanje znanja  Financijski izvještaji. realizacija Sustavi za upravljanje znanjem:  Stvaranje. CIM) Distribucija.Domain Name Server (DNS) Protokol za prijenos podataka . aplikacijski sloj Standard za arhitekturu za upravljanje objektima (CORBA) Elektronska razmjena podataka (EDI) Protokol kontrole prijenosa/Internet protokol (TCP/IP) Protokol za bežične aplikacije (WAP) Internet protokoli Komutacija paketa Internetska adresa . sloj za veze između aplikacija. sloj za prijenos podataka preko medija. standardima i enabling tehnologijama Glavno područje obuhvata Tema Zajednički standardi sedmorazinski OSI referentni model:  Fizički sloj.Hypertext Transfer Protocol (HTTP) Hipertekstovni programski jezik. prezentacijski sloj. proces plaćanja. XBRL Kandidati mogu objasniti.Softver koji omogućuje e-poslovanje Internet/intranet/extranet aplikacije Upravljanje sustavom nabave (SCM) sustav za upravljanje odnosa s kupcima (CRM) Automatizacija prodaje (SFA) Sustav upravljanja ljudskim potencijalima Upravljanje osnovnim sredstvima Integrirane poslovne aplikacije (ERP) Proizvodnja (CAD/CAM. opisati ili raspraviti o protokolima. logistika Integrirane poslovne aplikacije (EAI)  Sustavi za elektroničku trgovinu  Brošure. katalozi.

Software Engineering Institute (SEI) Međunarodna federacija računovođa International Federation of Accountants (IFAC) XBRL International Kandidati mogu objasniti. skupine. mrežne. pohrana.Project Management Institute (PMI) Institut za softverski inženjering. hijerarhijske. multimedija Točnost podataka Odnos među podacima: jedan na jedan. dijeljenje upravljanje bazom podataka Odmotavanje unatrag (roll back)/journalling Mjerenje i podešavanje performansi Pohranjene procedure Administriranje baze podataka Definiranje/dokumentiranje zahtjeva baze podataka Izgled datoteka/sheme/rječnik podataka (data dictionary) Modeli baze podataka. jedan na više. liste. distribuirani sustav Upravljanje dokumentacijom Skupljanje. više na više Konceptualno modeliranje podataka Normalizacija podataka Logički vs. indeksi Baze podataka: relacijske. funkcije. opisati ili raspraviti o organizaciji podataka i metodama pristupa Glavno područje obuhvata Tema Struktura podataka i organizacija datoteka Kodiranje podataka: obilježja. arhitekture sustava za Pohrana podataka.World Wide Web Consortium (W3C) Institu za projektni management . objektno orijentirane Koristi upotrebe baze podataka Obilježja. korisničko sučelje Distribuirana struktura Metode pristupa Sljedni pristup Direktni (slučajni) pristup Indeksirani sljedni pristup Vrste datoteka podataka Glavni/transakcije/tablice Grupirani. datoteka. pristup. zapis.(IEEE) Međunarodna organizacija za standardizaciju International Organization for Standardization (ISO) Međupovezivanje otvorenih sustava . fizički Oblikovanje modela entiteti-veze Referencijalna cjelovitost Struktura tablica vs. indeksiranje. razgranati. pregled/ispis Vizualni izgled sustava 112 .Open Systems Interconnections (OSI) Institut za američke nacionalne standarde American National Standards Institute (ANSI) World Wide Web konzorcij. redni. dohvat.

Chief Information Security Office (CISO) i slično Poslovni analitičar Sistemski analitičar Programer Operativni menadžer Administrator baze podataka/administrator podataka Administrator baze znanja/administrator znanja/inženjer znanja Stručnjak za sigurnost Mrežni kontrolor Knjižničar Webmaster. logistika Upravljanje ljudskim potencijalima i plaća 113 . opisati ili raspraviti o korisnicima i njihovim zahtjevima Glavno područje obuhvata Tema Praćenje razine usluge prema ugovorenom Kvaliteta usluge razinom usluga Dostupnost Vrijeme odaziva Sigurnost i kontrola Cjelovitost obrade Privatnost Pomoć Ispravnost ugovorene razine usluga Kandidati mogu objasniti. opisati ili raspraviti o IT stručnjacima Glavno područje obuhvata Tema Funkcije poslovanja Manager informacijskog odjela . opisati ili raspraviti poslovne modele poduzeća Glavno područje obuhvata Tema Poslovni modeli Prihod Distribucija Nabava Tržište Organizacija Zakonski i drugi propisi Učinkovitost i svrha pojedinačnih poslovnih Prihodi/potraživanja/primitak procesa Nabava/dobavljači/plaćanje Zalihe/trošak prodane robe Osnovna sredstva Planiranje proizvodnje. vremenski raspored i kontrola Upravljanje distribucijom.Chief Information Officer (CIO) i slično Manager za informacijsku sigurnost .Kandidati mogu objasniti. Web dizajner Ispitivač kvalitete Zapošljavanje/Razvoj IT ljudskih potencijala Školovanje i razvoj Izvori Izgradnja karijere Organizacija Struktura organizacije Upravljanje IT-ijem Područje 3: IT i omogućavanje poslovnih procesa Kandidati mogu objasniti.

opisati ili raspraviti rizike i prilike Glavno područje obuhvata Tema Prepreke i omogućavanja Tehnologija Usklađenost poslovnih procesa i IT-a sa poslovnim strategijama Reinženjering poslovnih procesa (Business Process Re-engineering (BPR)) Organizacijska struktura i kultura Vodstvo Ljudski potencijali Kapital Zakoni i propisi Kandidati mogu objasniti. aplikacijskih kontrola i IT općih kontrola Kandidati mogu objasniti. bežične linije (ACH. održavanje znanja Financijski izvještaji. opisati ili raspraviti utjecaj IT-a na poslovne modele. XBRL 114 . podjela znanja Elektronsko upravljanje Poslovni sustavi Upravljanje sustavom nabave (SCM) sustav za upravljanje odnosa s kupcima (CRM) Automatizacija prodaje (SFA) Sustav upravljanja ljudskim potencijalima Upravljanje osnovnim sredstvima Integrirane poslovne aplikacije (ERP) Proizvodnja (CAD/CAM. logistika Integrirane poslovne aplikacije (EAI)  Sustavi za elektroničku trgovinu  Brošure. realizacija Sustavi za upravljanje znanjem:  Stvaranje. razmjene  Unos narudžbi (shopping cart). javna/privatna razmjena. procese i rješenja poduzeća Glavno područje obuhvata Tema Aplikacije za Internet trgovinu Zadaci i trendovi Internet trgovine Business to Business (B2B)  Razmjena. katalozi. proces plaćanja. portal. razmjena. pohrana.Kontrolno okruženje Isporuka usluge Logistika Riznica Administracija Odnos između korisničkih kontrola. CIM) Distribucija. EFT) Business to Customer (B2C) Consumer to Consumer (C2C) Business to Employee (B2E) Učenje na daljinu. EDI  Kreditne autorizacije.

intervjui. spiralni. tehnički. zahtjevi Analiza sustava/dizajn Strukturirana analiza i metodologije dizajna Alati i tehnike Upitnici. modeliranje dijagrama entitet-odnos itd. opisati ili raspraviti proces nabave. faze i zadatke životnog ciklusa Glavno područje obuhvata tema Pristupi Nizvodni.Unified Modeling Language (UML) Objektne metode Dizajniranje procesa. prototipiranje Utjecaj novih tehnika razvoja i teorije menadžmenta o životnom ciklusu razvoja formalnog sustava Nabava/razvojne faze Istraživanje i studija izvedivosti Analiza zahtjeva i početni dizajn Specifikacija detaljnog dizajna/dokumentacija Instalacija sustava/implementacija Održavanje Standardi. operativni. proširenje. Tablice odluka i stabla odlučivanja Računalno podržani alati . hardver. mreža 115 . izvještaj. organizacija podataka. izgled formi Baze podataka/datoteke/blok podataka Integracija sa postojećim aplikacijama i sustavima Volumen. metode i kontrole Zahtjevi za dokumentiranjem Glavni rizici i razlozi za neuspjeh projekata: Npr. Ekonomski. interaktivni. reinženjering poslovnih procesa Opseg predloženog sustava i informacijskih potreba. analize dokumenata. Arhitektura aplikacija potrebe softvera Tehnička arhitektura Infrastrukturni zahtjevi: objekti. integracija poslovnih procesa. promatranja Dijagrami toka podataka. umreženost. ponašanje Kandidati mogu objasniti. tehnološke mogućnosti Priroda i vrsta poslovanja Studija izvedivosti Cost/benefit analiiza Izjava o zahtjevima sustava Analiza izvedivosti Kandidati mogu objasniti.Computer Aided Software Enginerring (CASE) alati Univerzalni jezik za modeliranje .Područje 4: Nabava sustava i proces razvoja Kandidati mogu objasniti. opisati ili raspraviti istraživanje i studiju izvedivosti Glavno područje obuhvata Tema Istraživanje Analiza postojećeg sustava. opisati ili raspraviti analizu potreba i početni dizajn Glavno područje obuhvata Predmet rada Opis potreba korisnika Način obrade Korisničko sučelje: ekran.

selekciju. sigurnost/privatnost.Kontrolni zahtjevi Dostupnost. softver. opisati ili raspraviti implementaciju Glavno područje obuhvata Tema Plan implementacije sustava Zahtjevi menadžmenta za upravljanje promjenama Školovanje korisnika Potvrda o funkcioniranju od strane korisnika Projekcija sustava Konverzija podataka Upravljanje rizicima Postupci i povrat podataka dokumentacija Instalacija i postavljanje sustava Instalacija/postavljanje komponenti: infrastruktura. mreže Odabir softverskih paketa Odabir dobavljača/isporučitelja/davatelja usluga Stupanj pružanja ugovorenih usluga ugovori o polaganju sredstava Ugovaranje/najam/razmatranje licenci Razvoj softvera Okruženje za razvoj aplikacija (programski jezici/kompajleri. upravljanje događajima.) Programska pomagala: strukturirani. Korisničke/rukovoditeljske procedure i kontrole Zapošljavanje/obučavanje zaposlenika Prihvaćanje testiranja Pristup potvrde testiranja:  Definiranje potrebnih resursa  Razvoj zahtjevnih testnih scenarija  Odnos prema funkcionalnim i tehničkim/arhitekturnim zahtjevima Alati i podrška:  Automatizirani alati za testiranje  Testna okolina  Podrška 116 . objekti. mogućnost održavanja Kandidati mogu objasniti. nabavu i razvoj sustava Glavno područje obuhvata Tema Infrastruktura i usluge softvera Odabir hardvera. cjelovitost. opisati ili raspraviti dizajn. integracija sustava i baza podataka Revizijski trag. itd. objektno orijentiran pristup Dizajn sustava Korisnička sučelja: izgled ekrana i izvještaja Dizajn baza podataka/datoteka. tijek transakcija Sučelja Zahtjevi za učitavanje u sustav i mrežne transakcije Kompjuterizirane i korisničke kontrole Pristup potvrde testiranja Dokumentacija Izjava o tehničkim zahtjevima Korisnički i operativni priručnici Kandidati mogu objasniti.

opisati ili raspraviti održavanje sustava i promjene programa Glavno područje obuhvata Predmet rada Standardi održavanja Infrastruktura Softver Ovlasti zaposlenika Informacijska arhitektura Poslovni procesi Upravljanje verzijama Kontrola implementacije Kontrola autorizacija Standardiziranje dokumentacije i kontrole Planiranje migracije Kontrola promjena Nadzor: promjena autorizacija Hitna kontrola promjena Testiranje i potvrda ispravnosti Kandidati mogu objasniti. opisati ili raspraviti upravljanje projektima. ciljevi i isporuke Strategije za postizanje ciljeva i isporuka Raspored projekata. projektne kontrolne metode i standarde Glavno područje obuhvata Tema Započeti projekt Sponzoriranje i otvaranje projekta Korisnici projekta Uvjeti poslovanja Usvojiti alate i tehnike upravljanja projektima Planiranje projekta Obuhvat. paralelno izvođenje i izvođenje u živo) Razmatranje vremena Testiranje Upravljanje rizicima Potrebni resursi:  Alati za prijenos podataka  Konverzijska okolina  Podrška Testiranje radi osiguranja kompletnosti.Konverzija/promjena sustava Pregled nakon implementacije Testiranje skripti i srodnih podataka Potvrda ispravnosti/pred-implementacijski pregled Zahtjevi za transformacijom podataka Automatizirana/ručna Sagledavanje postupaka (pilot. planiranje projekata. ispravnosti i ovlašteni podataka Podmirivanje poslovnih zahtjeva Utjecaj na korisnike. koji uključuju redoslijed zadataka i koraka Resursi i budžet Standarde kvalitete koji će biti uključeni kod ocjene projekta Komunikacijske potrebe svih korisnika projekta 117 . menadžment i zaposlenike Raspored na projektu i potrošnja resursa (financijski i ljudi) Ostvarene koristi Prilike za poboljšanje Kandidati mogu objasniti.

ljudi. procedure i metodologije Postupak kreiranja i poboljšanja IT organizacije Postupak za održavanje dokumentacije Usklađenost sa strateškim planom IT organizacija za definiranje infrastrukture. softvera.Pristup upravljanja rizicima na projektu Izvršavanje projektnog plana Kontrola projekta Završiti projekt Dobra i/ili usluge koji će biti potrebni za dovršenje projekta Rizik upravljanja projektom Poslovni rizik Osigurati:  Dobra i usluge su izabrani i ugovoreni prema zahtjevu  Standardi kvalitete su razumljivi  Zaposlenici su adekvatno vođeni i educirani  Definirana je strategija komunikacije Kontrola i koordiniranje promjena tijekom projekta Upravljati budžetom projekta Osigurati da rezultati zadovoljavaju standarde kvalitete i identificirati metode kako bi se ispravili bilo koji zabilježeni problemi Izvještavati o izvedbi projekta i revidirati raspored po potrebi Osigurati efikasno upravljanje rizicima Praćenje rizika migracije Pravovremeno prepoznati nove rizike i promjene plana Identifikacija pitanja. proces eskalacije i rješavanja Komunikacija sa korisnikom i objaviti kraj projekta Otvorene teme Post implementacijski pregled Područje 5: Upravljanje informacijskom tehnologijom Kandidati mogu objasniti. procedura i podataka IT politike upravljanja ljudskim potencijalima Ocjena vještina Ocjenjivanje radne učinkovitosti Opis posla Školovanja i certifikati Zapošljavanje i zadržavanje Kandidati mogu objasniti. opisati ili raspraviti IT organizaciju Glavno područje obuhvata Tema IT politike. opisati ili raspraviti upravljanje IT postupcima i njihovu učinkovitost i djelotvornost Glavno područje obuhvata Tema Proces upravljanja resursima koji se koristi za Nabava resursa održavanje organizacijske djelotvornosti Tekuće procedure podrške Održavanje nadopuna i nadogradnji Odnos infrastrukture prema aplikacijama i Razvoj operativnih prioriteta zahtjevima korisnika Kompatibilnost komponenti Planiranje IT kapaciteta Utjecaj IT-a na procedure 118 .

školovanje i podrška krajnjim korisnicima Kandidati mogu objasniti. itd. mreže) softver (sustavi. opisati ili raspraviti kontrolu promjene i upravljanje problemima Glavno područje obuhvata Tema Podjela okruženja Tri okruženja:  Razvoj  Test  Produkcija Mehanizmi transportiranja Proces prihvata Autorizacijske procedure Praćenje i evidentiranje Postupci kontrole promjena Analize utjecaja Autorizacija Interna kontrola Testiranje/povratna veza Dokumentacija Ljudski resursi. kvalitete usluge) Praćenje ugovorene razine usluga Skupna kompjuterizacija Distribuirani sustavi EDI i elektronsko trgovanje Vanjske usluge (ISP.) Kandidati mogu objasniti. opisati ili raspraviti upravljanje imovinom Glavno područje obuhvata Tema Životni ciklus imovine Nabava Promjena Povlačenje Upravljanje imovinom i kontrola IT imovina Ugovori i licence i problematika intelektualnog vlasništva Vlasništvo nad podacima. help desk 119 . pouzdanost i problematika privatnosti Prenošenje u drugu državu i pohrana podataka Dokumentacija pružatelja usluge Privatnost Korisnička dokumentacija. uređaji. ASP. aplikacije. uključujući školovanja Odobrenja Planovi migracije Upravljanje izvršenjima Upravljanje problemima Integracija sa upravljanjem kontrole promjena Sustavi podrške za pomoć/usluge (Help/Service desk support systems) Rješavanje problema/eskalacijske procedure Usmjeravanje i dodjela problema Analiza problema i analiza trenda Upravljanje računalima krajnjih korisnika Tehnologija difuzije Informacijski centri. uslužni programi) Mjerenje izvedbe (produktivnost.Usluga praćenja aktivnosti pružatelja Arhitektura podataka/informacija IT infrastruktura (hardver.

učinkovitost. vanjski podugovoreni uređaji Skladišta.Sustavi zaštite krajnjih korisnika Podrška aplikacijama krajnjih korisnika Kandidati mogu objasniti. oporavak sustava (back-up. autorizacija) 120 . sustavi sigurnosne pohrane (back up vaults) Neprekinuto napajanje energijom (Uninterruptible power source UPS) Mjesta obnove nakon nesreće . ekonomičnost poslovanja Pouzdanost financijskog izvještavanja Djelotvornost kontrola (dizajn. recovery)  Kontrole pristupa (fizičke. opisati ili raspraviti upravljanje sigurnošću Glavno područje obuhvata Tema Uređaji Centri podataka. opisati ili raspraviti o praćenju izvedbe i financijskoj kontroli nad IT resursima Glavno područje obuhvata Predmet rada Mjerenje izvedbe Definirano Praćeno Mjereno i uspoređeno sa standardima i izvještavanje IT kontrola troškova Glavni budžet Praćenje vremena/troškova Obračun troškova sustava Troškovi koji se mogu identificirati i mjeriti Definirane i implementirane troškovne procedure Fakturiranje i prefakturiravanje korisničkim odjelima Ciljevi IT kontrole Djelotvornost. povjerljivost  Cjelovitost procesa (potpunost. pravovremenost. knjižnični mediji. točnost. provedba) Očuvanje IT imovine Usklađenost sa mjerodavnim zakonima i propisima Pouzdanost sustava:  Sigurnosne kopije.Disaster recovery sities Fizička sigurnost Prijetnje Analiza utjecaja Planiranje nepredviđenih situacija Fizički pristup Trajnost Logička sigurnost Korisnička identifikacija/lozinke Autentifikacija/autorizacija Logički pristup Sigurnosni paketi Upravljanje lozinkama/procedure promjene lozinki Vatrozidi Kandidati mogu objasniti. logičke)  Privatnost.

opisati ili raspraviti o koristima i rizicima IT-a koji su povezani s komunikacijama Glavno područje obuhvata Tema Glavno značenje komunikacija podržanih IT. web pretraživač Word processor Tablični programi . Cjelovitost podataka Kandidati mogu objasniti.Spreadsheets Sustavi za upravljanje bazom podataka Računalno podržane tehnike Računovodstveni paketi i CAATs Computer-assisted audit techniques (CAATs) Profesionalni istraživački alati Analitički alati Povezivanje uzoraka/priznavanje Područje 6: Komunikacija i IT Kandidati mogu objasniti. javni i privatni prijenosnici usluga itd. opisati ili raspraviti o mrežama i elektronskoj razmjeni podataka Glavno područje obuhvata Predmet rada Mrežne komponente. FTP Kandidati mogu objasniti. web pretraživač. Prijenos podataka i uređaji/softver za prijenos 121 . konfiguracije i dizajni Lokalna mreža/široko rasprostranjena mreža Bežični/mobilni sustavi Mreže za distribuiranu obradu Opcije za prijenos podataka. opisati ili raspraviti softver za profesionalnu upotrebu Glavno područje obuhvata Tema Uredski softver Prezentacijski softver Internet alati: e-mail.Web komunikacija jem E-mail SMS/MMS Digitalni potpis Elektronske datoteke Rizici u komunikaciji podržanoj IT-ijem Privatnost-odgovarajuća upotreba informacija i značajni propisi za zaštitu podataka Tajnost Kopiranje podataka jednog klijenta i upotreba podataka u korist drugog klijenta Korištenje USB uređaja Prosljeđivanje podataka koji nisu pouzdano provjereni Koristi IT u komunikaciji Web pretraživanje Korištenje certifikata sa digitalnim potpisom Internet alati: e-mail.

opisati ili raspraviti postavljanje IT ciljeva Glavno područje obuhvata Tema IT strateški ciljevi Misija/vizija/svrha Odnos strateških ciljeva poduzeća/IT strateških ciljeva IT ciljevi/mjerenja IT ciljevi IT operativni ciljevi: učinkovitost i djelotvornost IT zahvata IT izvještajni ciljevi: točna i kompletna informacija menadžmentu za IT potrebe usklađenost IT ciljeva: obavljanje IT aktivnosti u skladu sa relevantnim zakonima i propisima 122 . Ovaj dodatak nije obvezujući. prekid poslovanja.prijevare. Kandidati mogu objasniti. socijalni troškovi Zakonsko okruženje Tolerancija IT rizika Prihvaćanje razine IT rizika Odnos IT rizika/poslovnog rizika/korporativnog rizika/socijalnih rizika Strategije kvalitativnog/kvantitativnog pristupa rizicima IT nadzor IT upravljanje Razina IT nadzora u organizaciji Znanje IT-ja u odboru za nadzor Sustavi pro-aktivne detekcije IT rizika Cjelovitost. etičke vrijednosti i sposobnost IT Korporativni IT socijalni sustavi odgovornosti i zaposlenika izvještavanja Korporativna izjava o IT potpunosti podataka Organizacijska struktura IT funkcija Procesi i izvještaji korporativnog upravljanja Nadležnost i odgovornost.Dodatak 2 IT Područje kontrole znanja Dodatak 2. organizacija i razvoj Podjela IT funkcija Struktura ovlaštenja Struktura odgovornosti za IT kontrole:  uprava. pojedinci  Revizori Kandidati mogu objasniti. vandalizam/iskorištavanje. statutarne sankcije. top menadžment  IT menadžment i IT osoblje  Korisnički odjeli. nedovoljni prihodi. Namjera poglavlja je pružiti pomoć tijelima članice IFAC -a u razvoju komponenti informacijskih tehnologija u računovodstveno edukacijskom programu. ne konkurentnost. koji se temelji na temama iz odjeljka 19 u ovom MSEP-u. prikazuje detaljnije teme u području znanja iz IT kontrola. opisati ili raspraviti interno IT kontrolno okruženje Glavno područje obuhvata Tema pristup upravljanja IT rizikom Vjerovanja i stavovi Strategija IT rizika politike. pretjerani troškovi. usmene i pismene komunikacije i postupak donošenja odluka pogreške.

tehnički. opisati ili raspraviti o procjenama rizika u IT-u Glavno područje obuhvata Tema Kategorije IT rizika Inherentni IT rizik Rezidualni IT rizik Vjerojatnost i utjecaj Izvori podataka Ekonomski. statutarne sankcije. pretjerani troškovi. prekid poslovanja. nedovoljni prihodi. opisati ili raspraviti identificiranje IT rizika Glavno područje obuhvata Tema Čimbenici IT rizika Vanjski čimbenici:  Ekonomski  Prirodno okruženje  Politički  Socijalni  Tehnološki Interni čimbenici:  Infrastruktura  Osoblje  Proces  Tehnologija Tehnike identifikacije događaja u IT-u IT popis događaja IT interne analize Eskalacija ili granice tolerancije Pojednostavljene radionice i intervjui Analize tijeka procesa Indikatori vodećih događaja Metodologija gubitka podataka Kandidati mogu objasniti. prihvatljivost različitih stupnjeva Kandidati mogu objasniti. radni. vandalizam/iskorištavanje. ponašanjem Glavni razlozi za neuspjeh računalnih projekata Pogreške. prijevare. ne konkurentnost. socijalni troškovi Tehnike procjene Benchmarking Modeli vjerojatnosti Modeli nevjerojatnosti Veze između događaja Kandidati mogu objasniti.Nadgledanje IT ciljeva Odabir IT ciljeva Integracija sa ciljevima subjekta Odnos s upravljanjem rizicima u IT-u Odnos s IT sklonostima rizicima IT tolerancija rizika. opisati ili raspraviti o utvrđivanju odgovora na IT rizike Glavno područje obuhvata Tema Kategorije odgovora Izbjegavanje Promjena Podjela Prihvaćanje Mogući odgovori Vjerojatnost utjecaja na IT rizike i učinke Procjena troškova nasuprot koristima Prilike u opcijama IT odgovora 123 .

opisati ili raspraviti poduzimanje IT kontrolnih aktivnosti Glavno područje obuhvata Tema IT kontrolna okruženja COBIT. recovery)  Kontrola pristupa (fizička. pravovremenost. aktivnosti. Ciljevi IT kontrole Djelotvornost. itd.Kandidati mogu objasniti. etični. SysTrust. ekonomičnost postupaka:  Troškovna opravdanost kontrolnih procedura Pouzdanost financijskih izvještaja:  Važnost  Pouzdanost  Usporedivost/postojanost Učinkovitost kontrola (dizajn. okvir. profesionalni standardi/zahtjevi  Preventivne/detektivne/korektivne strategije  Utjecaj na kontrolirano okruženje (metode upravljanja zaposlenicima) 124 . ISO27001. praćenje  Zakonski. ispravnost. logička)  Cjelovitost procesa (kompletnost. implementacija i funkcioniranje):  U točno određenom trenutku  Tokom vremena IT čuvanje imovine  Vrednovanje upravljanja resursima  IT čuvanje imovine Usklađenost sa primjenjivim zakonima i propisima:  Prevencija/detekcija prijevara. OECD. okruženje. dopuštenje)  Održivost Pouzdanost podataka:  Usporedivost  Ovlaštenje  Preglednost  Ulaz/izlaz  Kontrola prihvata/raspodjele Vrste kontrolnih aktivnosti IT detaljan pregled Izravno funkcijsko upravljanje ili upravljanje IT aktivnostima Obrada informacija Ručne kontrole IT pokazatelji performansi Podjela IT obveza i funkcija Kontrole informacijskog sustava Oblikovanje kontrola:  Ciljevi. pogrešaka i nezakonitih postupaka  Privatnost  Povjerljivost  Autorska prava Pouzdanost sustava:  Dostupnost i kontinuiranost (back-up. učinkovitost. WebTrust (Trust Services Principles and Criteria).

privatnosti i sigurnosti podataka:  Razumijevanje propisa o zaštiti podataka  Shvaćanje problema zaposlenika i povjerljivost  Klasifikacija informacija  Upravljačke kontrole pristupa  Fizički dizajn i kontrole pristupa  Logičke kontrole pristupa (matrica autorizacija korisnika)  Sigurnost mreže (enkripcija. vatrozid (firewalls))  Tehnike osiguranja programa  Tehnike osiguranja podataka  Tehnike nadzora i praćenja Dostupnost/kontinuiranost procesa. itd. validacija.)  Dodatne mogućnosti i alternativne obrade  Proceduralni planovi oporavka. plan oporavka i kontrola:  Upravljanje rizicima i prijetnjama  Tehnike stvaranja sigurnosnih kopija softvera i podataka (problemi on-line sustava itd. ručno praćenje itd. identifikacija korisnika. osiguranje Kontrolni postupci:  Ovlaštenja  Odvajanje neusklađenih funkcija (organizacijski dizajn. rizici    125 . klasifikacija podataka.Preventivne aplikacijske kontrole Detektivne aplikacijske kontrole Planovi u slučaju nepredviđenih situacija. provjera korisnika)  Adekvatni dokumenti i evidencije  Zaštita imovine  Ograničeni pristup imovini  Neovisna kontrole performansi  Verifikacija računovodstvenih podataka  Usporedba računovodstvenih podataka sa imovinom  Računalno ovisne kontrole (uređivanje.)  Revizijski trag  Identifikacija/istraživanje/korekcija/praćenje pogrešaka Kontrola ispravnosti. koncept autorizacije korisnika/funkcija/podataka.)  Korisničke kontrole (kontrola ravnoteže. dokumentiranje  Integracija sa poslovnim planovima osiguranja kontinuiteta  Periodičko testiranje postupaka obnove  Osiguranje/ispunjenje uvjeta IS obrada/operacije:  Planiranje i raspored: razina usluga.

brz pristup tržištu. uređaji. fleksibilnost i promjene u tehnologijama ili poslovanju. mogućnost funkcioniranja više platformi)  Kontrola produktivnosti i kvalitete usluga  Upravljanje knjižnicom programa/podataka  Ulaz/izlaz distribucija i kontrola  Sigurnost i back up i recovery Istraživanje i studija izvedivosti:  Upravljački odbor  Analiza troškova/koristi  Procjena rizika Analiza zahtjeva i početni dizajn:  Zahtjevi kontrole Specifikacija/dokumentacija za detaljni dizajn:  Kontrole Implementacija:  Instalacija/implementacija sustava  Prihvaćanje testiranja  Konverzija/zamjena  Osiguranje kontrole  Postimplementacijski pregled Održavanje sustava i promjene:  Održavanje hardvera i softvera  Promjena autorizacija.Nabava sustava/razvojni proces Standardi:  Infrastruktura (hardver. zadaci i kontrole projekta  Karakteristike i rizici projekta  Projektni tim  Raspored projekta  Planirani rashodi  Zahtjevi za dokumentacijom Kandidati mogu objasniti. nadogradivost. evidentiranje i testiranje  Dokumentacija sustava i radni priručnici  Edukacija zaposlenih i razvoj Upravljanje projektima/planiranje/kontrolne metode i standardi:  Faze. mreže)  Softver  Ljudski potencijali (vještine i razina zaposlenosti)  Poslovni procesi  Praćenje performansi  Troškovi/koristi (kvantitativni i kvalitativni utjecaj na upravljanje. poslovne i uredske procedure)  Utjecaj poslovnih programa na IT (npr. opisati ili raspraviti o informacijama i komunikacijama povezanih s IT-em Glavno područje obuhvata Tema Informacije IT strateški i integrirani sustav 126 .

uslužnih programa. infrastruktura Ključni procesi:  Identifikacija i pohranjivanje svih važećih transakcija  Pravilna/pravovremena klasifikacija transakcija  Mjerenje adekvatnosti/validacija  Pravovremenost/završetak  Odgovarajuća prezentacija Poslovna praksa. itd. on line baze podataka. baze podataka. poslovanja.) Testiranje integracije podataka (npr. dijagrami toka. testni podaci. stvaranje revizijskog programa. integrirani testovi uređaja.) Pomagala za rješavanje problema (npr. odgovornosti korisnika. istovremene simulacije.) Testiranje sustava/programa (npr.Komunikacija Integracija sa IT postupcima Detaljnost i pravovremenost IT informacija IT kvaliteta informacija Ljudi. Veze u izvještajima Školovanje. Dokumentacija sustava. prilagođenih programa. opisati ili raspraviti o praćenju i odnosima u IT-u Glavno područje obuhvata Predmet rada Praćenje tekućih aktivnosti Menadžment Regulatori Odvojeno ocjenjivanje Analiza sustava i dokumentacija (npr. tablični kalkulatori. program za obradu riječi. opća revizija softvera. pregledi logičnosti programa itd. kodeksi ponašanja. itd. procedure. podaci. priručnici o postupcima. nadzor Kandidati mogu objasniti. softver. dopisi itd. stvaranje radne dokumentacije itd.) 127 . odabir uzoraka itd.) Administrativna pomagala (npr.

temelji se na temama istaknutima u točki 21 ovih Međunarodnih smjernica edukacijske prakse.Dodatak 3 Stručnost u IT kontrolama Dodatak 3. IT kontrolna okolina Razumjeti eksterne regulatorne kontrole Analizirati i ocijeniti učinkovitost:        Odabrani IT ciljevi Upravnog odbora ili sudjelovanja revizijskog odbora Filozofiju i operativni stil menadžmenta Organizacijske strukture Dodjelu autoriteta i odgovornosti Kontrole menadžmenta Politike i procedure upravljanja ljudskim resursima Financijske politike i praksu Analizirati i ocijeniti:     Strateške IT ciljeve IT ciljeve Preklapanje IT ciljeva Odabir IT ciljeva 128 . Kandidati mogu pokazati ili ocijeniti prijaviti. Namjera je pomoći tijelima članicama IFAC-a u razvijanju komponente informacijske tehnologije u računovodstvenim edukacijskim programima. Elementi kompetencije Prikladni kontrolni kriteriji za Identificirati relevantne: analizu i ocjenu kontrola  IT kontrolna okolina koju treba primijeti u analizi i evaluaciji testiranja internih kontrola   IT kontrolni ciljevi koje treba primijeniti u analizi i procjeni internih kontrola Razine kontrole koje treba uključiti u analizu i procjenu Identificirati područja odgovornosti za identificirane kontrolne ciljeve. a postavlja detaljnije elemente kompetencije (ili zadatke) za kontrolu IT područja koja se mogu koristiti kako bi se pokazala kompetentnost. Ovaj dodatak nije obavezan.

ažurnosti. uključujući kriterije za donošenje odluke razviti ili kupiti sustav Standardi za projekte razvoja sustava upravljanja i      129 .Identificirani IT događaji Analizirati i ocijeniti:   IT čimbenike inicijatore događaja Tehnike za identifikaciju IT događaja Procjena rizika IT Analizirati i ocijeniti procese za:     Identifikaciju izloženosti subjekta rizicima Procjene mogućih gubitaka Procjene monetarnih i nemonetarnih posljedica Razvijanje troškovno učinkovitih preventivnih/detektivnih/korektivnih strategija za identifikaciju rizika Odabrani odgovori na IT rizike Analizirati i procijeniti učinkovitost:   Kategorija odgovora Mogućih odgovora IT kontrolne aktivnosti Analizirati i ocijeniti IT kontrolne okvire Analizirati i ocijeniti učinkovitost:  Izgradnju i provedbu načina procesuiranja informacija kao i komunikacijske aktivnosti kojima se podržavaju organizacijski ciljevi Kontrole nad cjelovitošću. metodologija razvoja. povjerljivosti i sigurnosti podataka Kontrole nad potpunosti. pravodobnosti i autorizacijom procesuiranja sustava Kontrole nad dostupnosti sustava. točnosti. kontinuiteta procesuiranja poslovanja i planiranje oporavka sustava nakon katastrofe Akvizicije sustava.

uključujući efikasnost u mogućnosti promjene kontrole ili kontrolne okoline   Procesi pregleda performansi Procesi za identificiranje neusklađenosti i li pogoršavanje usklađenosti koji u identificirane u nadzornim aktivnostima menadžmenta. eksternih revizora Primijeniti adekvatne računalno podržane revizijske tehnike kako bi se analizirali i procijenili nadzorni procesi i aktivnosti. korisnika. uključujući testiranje sustava. obučavanja. nabavku/razvoj sustava Standardi za sustave implementacije. Adekvatni IT sustavi i alati za poslovne/ računovodstvene probleme Primjena:     Operativnog sustava Softver za procesuiranje riječi koje su relevantne u računovodstvenom/ poslovnom smislu Softver tabličnih kalkulatora relevantnih računovodstvenom/poslovnom kontekstu Softveri baza podataka relevantnih u u 130 . odabir. Standardi za promjenama održavanje sustava i upravljanje  Informiranje i komuniciranje u Analizirati i ocijeniti: svezi s IT-om  Procese informiranja  Procese komuniciranja Nadzorni procesi i akcije koje su Analizirati i ocijeniti: poduzete u svezi s IT-om  Interne nadzorne procese. internih revizora. konverzije podataka i osiguranje kvalitete.kontrole Analizirati i ocijeniti usklađenost s:     Standardima ispitivanja sustava i studije izvedivosti Standardi za određivanje korisničkih zahtjeva i inicijalne izgradnje sustava Standardi za izgradnju.

web browser.računovodstvenom/poslovnom kontekstu      Internet alati (email. CRM i ostali poslovne automatizirane sustave) Mreže (LAN) Obilježja elektroničkog poslovanja (B2C i B2B modela. upravljanje ključem) Primjena sustave kontrola za osobne Osigurati:    Cjelovitost procesa IT resursa Sigurnost i čuvanje IT resursa Dostupnost/ kontinuitet pribave (sigurnosnih kopija i pozadinskih verzija) za IT izvore 131 . FTH. ostali) softveri relevantni u računovodstvenom/poslovnom kontekstu Profesionalni alati za istraživanje računovodstvenom/poslovnom kontekstu Softveri za poslovne prezentacije računovodstvenom/poslovnom kontekstu relevantni u relevantni u Antivirusni i ostali sigurnosni softveri relevantni u računovodstvenom/poslovnom kontekstu Uslužni i ostali korisni softveri računovodstvenom/poslovnom kontekstu relevantni u Razumijevanje poslovanja računovodstvenog sustava i Pokazati (demonstrirati) razumijevanje:     Računovodstvenih paketa Sustava e-poslovanja (ERP. alati za kriptiranje. digitalni potpisi/certifikati.

analiziranje i procjenjivanje operacija konzistentnosti i komparabilnosti komponenti sustava Analizirati. Kompetencija Upravljanje IT strategijom poslovnog subjekta Elementi kompetencije Razumjeti strategiju korporacije i poslovna pitanja te s time povezane IT rizike i prilike Razviti IT strateški plan koji će poduprijeti poslovni plan subjekta Povezati/integrirati IT strateški plan s subjektovim poslovnim/ programskim ciljevima i čimbenicima uspjeha Provesti strateške poslovne/programske ciljeve u operativne principe za planiranje IT-a Omogućiti osposobljavanje poslovnih procesa upotrebom IT-a Upravljanje IT organizacijom Definirati funkcije i odgovornosti poslova u IT odjelu Definirati organizacijsku strukturu i odnose izvještavanja u IT odjelu Definirati i implementirati procese za zapošljavanje. Oni su podastrijeti samo za ilustrativne svrhe i kao takvi nisu obvezi. Tijela članica IFAC-a mogu upotrijebiti sve ili neke elemente kompetencija kako bi se ispunili zahtjevi za kontinuiranim profesionalnim razvojem profesionalnih računovođa. razvoj zaposlenika i ocjenu performansi zaposlenika Upravljanje učinkovitošću i efikasnošću IT Mjerenje. poslove i uredske procedure 132 .Dodatak 4 Vještine za funkciju menadžera informacijskih sustava Ovaj dodatak navodi elemente kompetencija (ili zadatke) koji mogu biti upotrjebljeni kako bi se demonstrirala (dokazala) svaka kompetencija povezana s ulogom menadžera informacijskih sustava u pred-kvalifikacijskoj razini. procijeniti i planirati IT kapacitete Analizirati i ocijeniti utjecaj IT-a na upravljanje.

procese osiguranja kvalitete. uređaji. uređaje.Definirati/održavanje infrastrukture podataka/informacijske Steći/ razviti/ održavati osjetljivu IT infrastrukturu (hardver. softvere i informacije Implementacija sustava za sigurnost podataka (tj. produktivnost i kvaliteta usluga. uslužne programe) Plan i raspored prioriteta rada sustava i alociranje resursa Mjerenje. kontinuirani napredak Nadzor eksternaliziranih usluga (ISP. ASP itd) kao i inter-organizacijsko računarstvo kao što je EDI i usluge e-commerca Održavanje financijske kontrole nad IT-om Razvijanje kapitalnog budžeta Račun za troškove sustava Implementacija sustava za praćenje troškova Nadzor troškova Upravljanje IT kontrolama Implementacija fizičkih i logičkih zaštita za hardver. aplikacije. fizička/logička/elektroničke pristupne kontrole) Implementirati dostupnost sustava i kontrole kontinuiteta poslovanja (sigurnosne 133 . analiziranje i procjena:   Efikasnost informacijskog poboljšanje produktivnosti sustava i Performanse IF funkcije. komunikacijske mreže) Steći/razviti/održavati softver (sustave.

pravovremenost. koordinacijskom odboru Upravljanje promjenama sustava i rješavanje problema Upravljanje tehnološkim difuzijama Implementacija i upravljanje:   Informacijski centar. procjenu i odabir adekvatnog dobavljača sustava Upravljanje očekivanjima komuniciranjem plana i statusa kupnje/razvoja sustava korisnicima. autorizacije) Implementirati kontrole cjelovitosti. top menadžmentu. razvojem. planiranje katastrofe) Implementirati kontrole procesuiranja sustava kako bi se osigurao integritet (tj. točnost. potpunost. analizu. tajnosti i povjerljivosti podataka Upravljanje kupnjom. implementacijom sustava Identificirati i procijeniti alternative kupnje/razvoja kao što su eksternalizacija ili izgradnja „unutar kuće“ Implementacija i nadzor kupnje/razvoja sustava i standarda implementacije Odrediti i osigurati ljudske resurse za projekt i budžet Implementirati procese projektnog menadžmenta koji će upravljati i nadzirati projekte sustava Upotrijebiti adekvatne metodologije za identifikaciju. help-desk Standardi i kontrole primjenjive za aktivnosti održavanja informacijskog sustava Upravljanje mogućnostima Proces mijenjanja sustava od nasljeđa do posljednjih dostignuća   134 .kopije/pozadinske verzije.

  Promjene kontrola u slučaju hitnosti Testiranje i osiguranje kvalitete za sve promjene u sustavu zaštitom sustava. promjenama Upravljanje autorizacija 135 .

klijentima i ostalima 136 . One su pružane samo za ilustrativne svrhe i nisu obvezne. etičkim i profesionalnim standardima i ostalim zahtjevima najbolje prakse Identificirati prirodu pojedinačnog IT angažmana ili projekta i standarde te ostale zahtjeve koji uređuju angažman Analizirati i odlučiti da li prihvatiti IT angažman ili projekt Identificirati. analizirati i procijeniti čimbenike rizika i poslovna pitanja koja utječu na osiguranje IT angažmana ili projekta Analizirati i odlučiti da li prihvatiti angažman osiguranja IT-a ili projekta Definirati razinu/učestalost sustavnih pogrešaka. Kompetencije Planiranje evaluacije sustava Elementi kompetencija Identificirati zahtjeve za osiguranje usluga IT i/ ili prilike Analizirati/ocijeniti i savjetovati klijenta o potrebi osiguranja IT-a temeljeno na pravnim. rupa i promašaja koji se čine signifikantnima/materijalnima Izgraditi efikasne i učinkovite procedure verifikacije kako bi se zadovoljili evaluacijski ciljevi prilikom usklađivanja s profesionalnim standardima Dodijeliti i rasporediti osoblje s adekvatnim IT vještinama. Tijela članice IFAC a mogu upotrijebiti sve ili samo neke elemente kompetencija kako bi se ispunili zahtjevi za kontinuiranim profesionalnim razvojem profesionalnih računovođa. uključujući IT specijaliste da izvedu angažman osiguranja IT-a ili projekt Zaključiti evaluacijsku strategiju Razviti plan provedbe Procjena sustava Surađivati s kolegama.Dodatak 5 Vještine funkcije procjenitelja informacijskih sustava Ovaj dodatak sadrži elemente kompetencija (ili zadatke) koji se mogu upotrijebiti kako bi se demonstrirala svaka kompetencija povezana s funkcijom procjenitelja informacijskih sustava u predkvalifikacijskoj razini.

ažurirati izvještaj postavljen na web stranici) Praćenje rezultata 137 . uključujući usmenu komunikaciju. kontrole primjene Procijeniti odnose između korisničkih kontrola/ kontrola primjene i općih IT kontrola Prilagoditi planirane procedure kada dođe do promjena okolnosti Dokumentirati procedure i nalaze Analizirati procedura i procijeniti dokaze/rezultate Izvesti nadzor. elektronički ili u pisanom obliku Ažurirati komunikaciju često koliko se traži (tj.uključujući i specijalizirano IT osoblje Provesti planirane procedure. pregled i procedure osiguranja kvalitete Komuniciranje rezultata evaluacije i praćenje Pripremiti adekvatne tipove komunikacije. isprintani izvještaj Prezentirati nalaze klijentima ili drugim namjeravanim korisnicima usmeno. testirajući izvršenje postavljenih kontrola Procijeniti opće IT kontrole.

procijeniti procese subjekta Analizirati okvir kontrola Analizirati odnose između korisničkih kontrola/ aplikacijskih kontrola/ općih IT kontrola Analizirati. dobavljače i zaposlenike Olakšati komunikaciju tehnologa i menadžmenta između korisnika. Oni su podastrijeti samo za ilustrativne svrhe i kao takvi nisu obvezni. ulogu baza podataka u upravljanju sustavima baza podataka uključujući sustave upravljanja znanjem i skladištenjem podataka) Analizirati. procijeniti i izgraditi arhitekturu informacija (tj. procijeniti i izgraditi faze razvoja životnog ciklusa sustava Analizirati i procijeniti sustavne rizike i prilike i izgraditi poslovne Analizirati.Dodatak 6 Vještine funkciju dizajnera informacijskih sustava Ovaj dodatak navodi elemente kompetencija (ili zadatke) koji mogu biti upotrjebljeni kako bi se demonstrirala (dokazala) svaka kompetencija povezana s funkcijom dizajnera informacijskih sustava u pred-kvalifikacijskoj razini. procijeniti i izgraditi kontrole Primjena metoda projektnog menadžmenta Analizirati i procijeniti karakteristike projekta i rizike Organizirati projekt u faze i zadatke koji korespondiraju relevantnim fazama razvoja životnog ciklusa sustava 138 . Analizirati. Tijela članice IFAC-a mogu upotrijebiti sve ili neke elemente kompetencija kako bi se ispunili zahtjevi za kontinuiranim profesionalnim razvojem profesionalnih računovođa. njegove kupce. Kompetencije Analiziranje i procjenjivanje uloge informacija u poslovnim procesima subjekta i organizaciji Elementi kompetencija Olakšati razvoj strateške vizije subjekta za IT Identificirati dionike i njihove potrebe Ocijeniti utjecaj strateške vizije IT-a na subjekt.

troškove i ostale izvore budžeta za projektne faze i zadatke Primijeniti adekvatne standarde i kontrole u projektnim fazama i zadacima Identificirati traženu projektnu dokumentaciju i dodijeliti odgovornosti za njihovu pripremu Nadzirati aktivnosti provođenja projekta i njihovu usklađenost sa zahtjevima vezanih uz budžet. aplikacije i korisničke softvere Odabir dobavljača i pružatelja usluga 139 .Identificirati adekvatno osoblje i ostale resurse te im dodijeliti projektne faze i zadatke Procijeniti vrijeme. kontrole i dokumentaciju te u slučaju potrebe poduzeti korektivne akcije Ispitivanje sustava i primjena metoda iniciranja Provesti ispitivanje sustava projekta Identificirati poslovne procese te mogućnosti za integraciju/redizajniranje Istražiti relevantne tehnološke opcije Pripremiti studiju izvedivosti i ocijeniti rizike projekta Primjena i potreba metoda iznošenja informacijskih Primjena određenih korisničkih iniciranje metoda dizajna zahtjeva Dokumentirati informacijske potrebe (uključujući zahtjeve za kontrolama) Olakšati komunikaciju zahtjeva za informacijama između članova tima. korisnika i menadžmenta Analizirati zahtjeve i izvesti inicijalni dizajn (uključujući kontrole) Primjena detaljnog dizajna sustava i metode Pripremiti i dokumentirati detaljne specifikacije kupnje/razvoja dizajna Procijeniti i pribaviti infrastrukturu Procijeniti i pribaviti/razviti tražene sustave. standarde.

sporazume za korištenje usluga mreže u konzultacijama s pravnim savjetnicima Pripremiti dokumentaciju i operativne priručnike Primjena metoda implementacije sustava Pripremiti plan implementacije Nadzirati sustava instalaciju/distribuciju komponenti i Razviti korisničke/operatorske procedure kontrole te zaposliti.Pripremiti ugovore za hardver. osposobiti osoblje Testirati (verificirati i potvrditi) sustav prema specifikacijama i zahtjevima Konvertirati sustave. opremu. licence za softvere. balansirati podatke prije i poslije implementacije i pokrenuti sustav Izvesti pregled poslije implementacije Održavati       IT infrastrukturu Softvere. kontrolne verzije Kompetencije zaposlenika zapošljavanjem i osposobljavanjem IT standarde i kontrole Arhitekturu informacija Poslovne procese Održavanje sustava i upravljanje promjenama Testirati sve promjene u sustavu sustava 140 .

razvojem i implementacijom Upravljalo promjenom sustava i rješavalo probleme Donio zaključak o preliminarnoj revizijskoj strategiji Planiranje procjene financijsko računovodstvenog Identificirati poslovne procese. razmatrajući relevantna trenutačna pitanja i (tehnološki) razvoj Razumijevanje kompleksnosti IT okoline Dodijeliti i raspodijeliti osoblju s adekvatnim IT vještinama.Dodatak 7 IT vještine profesionalnih revizora Ovaj dodatak navodi elemente kompetencija (ili zadatke) za profesionalne revizore. Tijela članice IFAC -a mogu naći neke ili sve elemente kompetencija korisnima u razvoju edukacijskih zahtjeva za profesionalne revizore koji su uključeni u kontinuirani program razvoja. uključujući osoblje IT specijaliste da analiziraju IT kontrole na razini subjekta Analiza rizika i kontrola na razini poslovnog subjekta kako bi se:       Povezali IT s poslovnom strategijom subjekta Upravljalo IT organizacijom Upravljalo IT operacijama Upravljalo IT kontrolama Upravljalo sustavima kupnje. značajne rizike i relevantne korisničke/aplikacijske kontrole Identificirati podržavajuću IT infrastrukturu i opće IT kontrole Dizajnirati testove korisničkih/aplikacijskih kontrola/ IT općih kontrolama 141 . analiza i procjena učinaka IT-a na poslovanje subjekta. Oni su podastrijeti samo za ilustrativne svrhe i nisu obavezni. Kompetencije Procjena cjelokupnog IT kontrolnog okruženja subjekta Elementi kompetencija Identifikacija. značajne tokove sustava i sustava izvještavanja transakcija.

uključujući usmenu komunikaciju. testiranje izvršenje sustava izvještavanja zahtijevanih kontrola Procijeniti opće IT kontrole.Dodijeliti i rasporediti osoblje s adekvatnim IT vještinama. da testiraju opće IT kontrole i aplikacijske kontrole Procjena financijsko računovodstvenog sustava i Izvesti planirane procedure. pregled i procedure osiguranja kvalitete Komuniciranje rezultata procjene i praćenje Pripremiti adekvatne tipove komunikacije. uključujući specijalizirano IT osoblje. isprintani izvještaj Zaključiti finalnu revizijsku strategiju Praćenje rezultata 142 . kontrole primjene Procijeniti odnose između korisničkih kontrola/ kontrola primjena i IT općih kontrola Prilagoditi planirane promjena okolnosti procedure u slučaju Dokumentirati procedure i nalaze procedura Analizirati procedura i procijeniti dokaze/rezultate Izvesti nadzor.

poslodavce i pripravnike Dodatak 2: Dodatni ilustrativni smjernice za pripravnike 41-42 43-45 46-50 51-53 54-59 60-63 64-71 72-75 20-21 22-27 28-31 32-38 39-40 1-10 11 12-19 143 .MEĐUNARODNA SMJERNICA EDUKACIJSKE PRAKSE 3: ZAHTJEVI U VEZI S PRAKTIČNIM ISKUSTVOM – POČETNI PROFESIONALNI RAZVOJ ZA PROFESIONALNE RAČUNOVOĐE SADRŽAJ Točke Uvod Definicije Opseg i struktura Standarda ODJELJAK 1: ZAHTJEVI ZA PRAKTIČNIM ISKUSTVOM Pregled Razdoblje potrebnog praktičnog iskustva Povezivanje praktičnog iskustva i formalnog obrazovanja Dokazivanje profesionalnih kompetencija Obnova zahtjeva za praktičnim iskustvom ODJELJAK 2 – NADZOR I KONTROLA Pregled Uloga i odgovornosti mentora Uspostavljanje mentorskog procesa Bilježenje praktičnog iskustva Ocjena praktičnog iskustva Rad s poslodavcima Uspostavljenje prepoznatljive sheme poslodavaca Rad s poslodavcima koji nisu prepoznatljivi poslodavci Dodatak 1: Ilustrativne smjernice za mentore.

etiku i stavove kombinacijom formalnog obrazovanja i praktičnog iskustva. 6. Međunarodne smjernice edukacijske prakse pomažu tijelima članica Međunarodne federacije računovođa (International Federation of Accountant Committee . Međunarodni standard edukacije (MSE) 5. Ova Međunarodna smjernica edukacijske prakse daje upute za implementaciju Međunarodnog standarda edukacije 5. 9. etike i stavova potrebnih za kompetentno obavljanje njihovih poslova. profesionalne vrijednosti. profesionalne vještine i profesionalne vrijednosti. Studenti stječu profesionalna znanja. Zahtjevi u vezi s praktičnim iskustvom. Tijela članice IFAC -a trebala bi slijediti ovaj standard u postavljanju detaljnijih zahtjeva za praktičnim iskustvom njihovih pripravnika. etika i stavovi koji se traže od profesionalnih računovođa će trajati. nalaže da tijela članice Međunarodne federacije računovođa trebaju naložiti svojim članicama praktično iskustvo prije stjecanja kvalifikacija profesionalnih računovođa. 3. One se prvo razvijaju u pred kvalifikacijskim edukacijskim programima i provode na radnom mjestu tijekom razdoblja praktičnog iskustva. 8. Razdoblje praktičnog iskustva vođenog od strane mentora ili program razvoja omogućuje pripravniku da integrira znanje dobiveno u formalnom obrazovanju s iskustvom na radnom mjestu. (b) veliku različitost funkcija koje računovođe izvode.IFAC) pri implementaciji općeprihvaćene dobre prakse edukacije i razvoja profesionalnih računovođa. i pravne i zakonske regulative kao i socioloških sustava između zemalja tijela članica. 7. Razdoblje potrebnog praktičnog iskustva ima dva cilja: (a) omogućiti pripravnicima razvijanje i demonstriranje profesionalnog znanja. i (c) da se tijela članice IFAC -a nalaze na različitim stupnjevima razvoja njihovih pred-kvalifikacijskih edukacijskim programa. Koristi od sjecanja praktičnog iskustva koristi ostalima kao i pripravnicima: 144 . profesionalne vještine. 4. Ova kombinacija može varirati od zemlje članice. Tijela članice IFAC-a su odgovorna za implementaciju Međunarodnih standarda edukacije. Ove smjernice nisu propisane i tijela članice IFAC -a mogu identificirati i implementirati ostale pristupe kako bi se zadovoljili zahtjevi Međunarodnog standarda edukacije 5. 2. Ovo omogućuje pripravniku da razvije svoje profesionalno znanje i profesionalne vještine i demonstrira svoju kompetentnost.Uvod 1. Iako će se profesionalno znanje i profesionalne vještine koje s zahtijevaju od profesionalnih računovođa mijenjati kako se njihove karijere razvijaju. i (b) pomoći pripravnicima da razviju vještine potrebne za održavanje kompetentnosti. i profesionalne vrijednosti. Odbor za međunarodne standarde računovodstvene edukacije (International Accounting Education Standards Board) prepoznaje (a) veliku različitost kultura i jezika. Ciljevi razdoblja potrebnog praktičnog iskustva 5.

IFAC-ove tijela članice mogu. razmotriti razvijanje integriranog sustava profesionalnog razvoja koji uključuju pred. Mentori primjenjuju i razvijaju svoja znanja i vještine (osobito međuljudske vještine) koje se može ubrojiti u zadovoljavanje zahtjeva za kontinuiranim profesionalnim razvojem (KPR) mentora.   Inicijalni profesionalni razvoj 10. Ovo je prva faza kontinuiranog učenja koji se nastavlja kroz cijelu karijeru profesionalnog računovođe. profesionalni se razvoj nastavlja kontinuiranim profesionalnim razvojem (KPR). etika i stavovi potrebni da bi se demonstrirala kompetentnost. Razvijanje profesionalnih kompetencija u pred-kvalifikacijskoj fazi kroz praktično iskustvo može se razmatrati kao „inicijalni profesionalni razvoj“ (IPR). profesionalnim vještinama. programe razvoja za zaposlenike koji uključuje i pred-kvalifikacijske i post-kvalifikacijske faze. Definicije 11. i profesionalnim vrijednostima. etikom i stavovima potrebnim za osnaživanje profesije i služenju javnim interesima. Nakon kvalifikacija. profesionalne vrijednosti. i (b) učinkovitijeg neprekidnog planiranja. bilo u pisanim obliku ili ostalo. Oni time također doprinose razvoju njihovih profesionalnih tijela. uključujući ispitivanja koja su obavljena u bilo koje vrijeme tijekom procesa učenja. koji uključuju:  njihovo usmjeravanje na razvoj profesionalnih kompetencija potrebnih za obavljanje radnih zadataka na očekivanom standardu. Poslodavci koji podupiru njihove pripravnike tijekom razdoblja praktičnog iskustva mogu imati koristi od (a) većeg zadovoljstva zaposlenika i zadržavanja osoblja.  važnost efikasnog ocjenjivanja performansi. Poslodavci dobivaju zaposlenike s profesionalnim znanjima. Inicijalni (IPR) i kontinuirani profesionalni razvoj (KPR) dijeli mnoge zajedničke čimbenike. Sposobnosti (capabilities) – profesionalno znanje.kvalifikacije. Kandidat (candidate) – svaki pojedinac upisan za ocjenu kao dio profesionalnog računovodstvenog edukacijskog programa. i  važnost da i pripravnici i profesionalni računovođe razviju navike razmatranja i samo-ocjenjivanja procesa učenja. profesionalne vještine. ali i profesiji u cjelini.i post.  da poslodavci razvijaju okvire programa kompetencija za zaposlenike. etikom i stavovima koja dodaju vrijednost njihovom poslovanju. i profesionalnim vrijednostima. Sljedeći termini koji su upotrjebljeni u ovoj Smjernici su defi nirani u Okviru Međunarodnih standarda edukacije za profesionalne računovođe: Ocjene (assessment) – svi oblici testiranja profesionalnih kompetencija. 145 . Tijela članice IFAC-a dobivaju članice s profesionalnim znanjem. zbog toga. profesionalnim vještinama.

Kontinuirani profesionalni razvoj (Continuing professional Development . ethics and attitudes) – su profesionalno ponašanje i karakteristike koje identificiraju profesionalne računovođe kao članove profesije. adekvatno i efikasno u profesionalnom kontekstu.CPD) (KPR) – aktivnosti učenja za razvijanje i održavanje sposobnosti profesionalnog računovođe kako bi obavljali posao kompetentno unutar svojih profesionalnih okruženja. kao i u ostale discipline koje zajedno. Program iskustva omogućuje individualan razvoj profesionalnih kompetencija (uključujući profesionalno ponašanje) na radnom mjestu i predstavlja sredstvo kojim pojedinci mogu demonstrirati profesionalne kompetencije na svojem radnom mjestu. Inicijalni profesionalni razvoj (Initial professional Developing . razlikovno obilježje profesionalnog ponašanja. i osnovno u definiranju.IPD) (IPR) – razvoj profesionalnih kompetencija u pred-kvalifikacijskoj fazi. Uključuje i „trening“ (training). u stvarnim radnim uvjetima. Formalna edukacija (formal education) – komponenta računovodstveno-edukacijskog programa koja nije vezana uz radno mjesto. etika i stavovi (professional values. etičke principe) generalno povezano. Ovo uključuje načela ponašanja (tj. Pred-kvalifikacije (pre-qualification) – period prije kvalifikacija kao individualan član tijela članice IFAC-a. etika i stavovi. Profesionalne vrijednosti. vještine i ostale sposobnosti pojedinaca. Profesionalni računovođa (professional accountant) – osoba koja je član tijela članice IFACa. 146 .Kompetencija (competence) – sposobnost da se obavi posao sukladno definiranim standardima. Učenje (learning) – širok spektar procesa prilikom čega pojedinac stječe sposobnosti Mentor (mentor) – profesionalni računovođa koji je odgovoran za vođenje i pomaganje pripravnicima u razvoju njihovih kompetencija Post-kvalifikacije (Post-qualification) – period nakon kvalifikacija kao individualan član tijala članice IFAC-a Praktično iskustvo (practical experience) – radno iskustvo. koje stječe pripravnik ili kvalificirani profesionalni računovođa. Profesionalne vještine (professional skills) – različiti tipovi sposobnosti potrebni da bi se primijenilo profesionalno znanje. a koje je relevantno za posao profesionalnih računovođa. sačinjavaju temeljna znanja za profesionalne računovođe. Edukacija (education) – sustavni proces kojem je cilj razvijati znanje. profesionalne vrijednosti. Profesionalno znanje (professional knowledge) – teme koje sačinjavaju predmet računovodstvo.

Tijela članice IFAC-a mogu izdvojiti elemente različitih pristupa kako bi se udovoljilo zahtjevima Međunarodnog standarda edukacije 5 (IES 5): (a) Pristup inputa (Input based approaches) – uspostavljenjem vremena potrebnog praktičnog iskustva koji se smatra adekvatnim kako bi se demonstrirala kompetentnost prilikom stjecanja kvalifikacija za profesionalnog računovođu. profesionalnih vrijednosti. Student (student) – pojedinac koji pohađa kolegije na studiju. Ove smjernice također pružaju upute za poslodavce. 13. Pripravnik (trainee) – pojedinac koji obavlja pred-kvalifikacijsko praksu na radnom mjestu. 24 Međunarodni standard edukacije 7 (IES 7). uključujući i pripravnika. točke 30-42. u kontekstu radnog mjesta s ciljem da se student ili profesionalni računovođa kvalificira na dogovorenu razinu profesionalnih kompetencija. bilo općenito ili profesionalno. etike i stavova. Cilj ove Međunarodne smjernice edukacijske prakse je pružiti upute tijelima članicama IFAC a u implementiranju zahtjeva Međunarodnog standarda edukacije 5. U kontekstu profesionalne edukacije. mentore i pripravnike oko njihovih uloga i odgovornosti u razdoblju praktičnog iskustva. Zahtjevi za praktičnim iskustvom. Opseg i struktura ove međunarodne smjernice edukacijske prakse Opseg 12. Trajno profesionalno usavršavanje: program cjeloživotnog učenja i trajnog usavršavanja profesionalne kompetentnosti. 147 .24 Tijela članice IFAC-a trebaju razmotriti zahtjeve svakog relevantnog regulatora prilikom odabira pristupa u implementaciji Međunarodnog standarda edukacije 5 (IES 5). sadrže detaljnije obrazloženje pristupa u mjerenju učenja. Trening (Training) – pred -kvalifikacijske i post-kvalifikacijske edukacijske aktivnosti. (c) Kombinirani pristup (Combined approaches) – efektivno i efikasno kombiniranje input i output pristupa.Kvalifikacija (qualification) – kvalifikacija za profesionalnog računovođu znači da je u datom trenutku pojedinac ispunio i da ispunjava zahtjeve da ga se prizna kao profesionalnog računovođu. (b) Pristup autputa (Autput-based approaches) – zahtijevanjem da profesionalni računovođe demonstriraju adekvatnu razinu kompetencija prilikom kvalificiranja za profesionalnog računovođu. prednosti i nedostatke spomenutih pristupa. postavljanje iznosa potrebnog praktičnog iskustva kao i mjerenje rezultata. student je pojedinac koji polaže kolegije ili program koji se smatra potrebnim za edukaciju profesionalnog računovođe. Relevantno iskustvo (relevant experience) – sudjelovanje u radnim aktivnostima u okolini koja je prikladna za primjenu profesionalnog znanja. profesionalnih vještina.

14. prilikom čega se omogućava pripravnicima da demonstriraju njihova profesionalna znanja. točke 10 -17. primjerice da pripravnici demonstriraju postignute kompetencije. zahtjevi za praktičnim iskustvom. etiku i stavove zahtijevanih od profesionalnih računovođa. U tom kontekstu. 18. i (b) upotrijebiti elemente output pristupa kako bi ocijenile kompetencije razvijene tijekom tog razdoblja. točke 18 -26. 28 Međunarodni standard edukacije 5. zahtjevi za praktičnim iskustvom. profesionalne vještine. 16. Odjeljak 1 daje smjernice tijelima članicama IFAC-a u zadovoljavanju zahtjeva Međunarodnog standarda edukacije 5 vezano uz razdoblje27 praktičnog iskustva. kombinirani pristup Međunarodnih standarda edukacije 5 uključuje u razdoblje praktičnog iskustva različite mjere inputa. U sustavima temeljenim na output pristupu vrlo je izazovno postaviti. 15. Ono uključuje specifične smjernice o (a) ulozi i odgovornostima mentora. Ovakvi sustavi imaju prednosti jer olakšavaju komparacije između sustava usvojenih između različitih tijela članica IFAC-a. poslodavcima i pripravnicima su prezentirane s dodacima ove smjernice. točka 12. Primjerice. uključujući i zahtjeve za završetkom minimalnog trogodišnjeg perioda25 praktičnog iskustva prije stjecanj a kvalifikacija za profesionalnog računovođu. oni ne mjere rezultate ishoda ili razinu razvijenih kompetencija. Ono predlaže kako tijela članice IFAC-a mogu (a) zadovoljiti zahtjev za minimalno tri-godine praktičnog iskustva za pripravnike koji se kvalificiraju kao profesionalni računovođe. zahtjevi za praktičnim iskustvom. i (c) učinkovitom radu s poslodavcima. Međunarodni standard edukacije 5. točka 11.26 Struktura ove Smjernice 17. Odjeljak 2 pruža smjernice tijelima članicama IFAC-a u zadovoljavanju zahtjeva Međunarodnog standarda edukacije 5 koja se odnose na nadzor28 i kontrolu pripravnika u razdoblju stjecanja praktičnog iskustva. 19. i profesionalne vrijednosti. Sustavi temeljeni na input pristupu tradicionalno su se upotrebljavali za mjeru razvoja kompetencija zbog jednostavnosti u njihovom mjerenju i verifikaciji. (b) bilježenje i procjenjivanje praktičnog iskustva. 25 26 Međunarodni standard edukacije 5. Input pristupi imaju i svoja ograničenja. Predloženi sadržaj (a) zahtjeva za praktičnim iskustvom i (b) dodatne smjernice koje tijela članice IFAC-a mogu ponuditi mentorima. 27 Međunarodni standard edukacije 5. mjeriti i verificirati kompetencije. zahtjevi za praktičnim iskustvom. Međunarodni standard edukacije 5 također postavlja cjelokupne ciljeve mjerenja rezultata. 148 .

Zahtjevi u vezi s praktičnim iskustvom. i (b) omogućava pripravnicima da razmotre i bave se životnim situacijama u pogledu identifikacije etičkih dilema ili situacija koje se odnose na profesionalne prosudbe. postavljanje zahtjeva pripravnicima da ispune broj sati ili postotak cjelokupnog razdoblja praktičnog iskustva u specifičnim radno-povezanim područjima tijekom minimalnog trogodišnjeg razdoblja. Napomena – sve stavke u ovom pododjeljku se odnose na mjere inputa. i profesionalne vrijednosti. Razdoblje praktičnog iskustva (a) izlaže pripravnike aktivnostima radnog mjesta kroz vrijeme. U zadovoljavanju Međunarodnog standarda edukacije 5.Odjeljak 1: Zahtjevi za praktičnim iskustvom Pregled 20. 149 . 21. postavljanje zahtjeva pripravnicima da odrade određeni broj sati ili dana u definiranom periodu kako bi zadovoljili zahtjeve minimalnog trogodišnjeg razdoblja. profesionalne vještine. točka 11.     29 30 Međunarodni standard edukacije 5. To im pomaže da razvijaju etičku osjetljivost i prosudbe. koje doprinosi i razvija profesionalne kompetencije. 31 Međunarodni standard edukacije 5. etiku i stavove kako bi (a) obavljali posao u skladu s profesionalnim kompetencijama. Razdoblje potrebnog praktičnog iskustva30 22. i postavljanje zahtjeva za minimalnim trogodišnjim iskustvom u okolini koja je prikladna za namjeravanu karijeru pripravnika. Zahtjevi u vezi s praktičnim iskustvom. Međunarodni standard edukacije 5 zahtijeva minimalno tri godine31 praktičnog iskustva. 23. i (b) kontinuirano se razvijali u njihovim karijerama29. točka 10. postavljanje zahtjeva pripravnicima kako bi stekli iskustva u radno-povezanim područjima direktno vezanim za namjeravanu profesionalnu specijalizaciju tijekom minimalnog trogodišnjeg razdoblja. tijela članice IFAC-a trebale bi razmisliti o usvajanju kombiniranog pristupa – koji zahtjeva minimalno trogodišnje razdoblje praktičnog iskustva te usvajanje elemenata output pristupa kako bi se ocijenila kompetentnost pripravnika razvijena tokom tog razdoblja. Ovaj odjeljak smjernica pruža upute tijelima članicama IFAC-a kako zadovoljiti zahtjeve Međunarodnih standarda edukacije 5 za razdoblje praktičnog iskustva koje je dovoljno dugo i intenzivno kako bi omogućavalo kandidatima da demonstriraju njihova profesionalna znanja. Tijela članice IFAC-a mogu interpretirati i postaviti ovaj zahtjev na mnogo načina koji uključuju:  postavljanje zahtjeva pripravnicima kako bi stekli iskustva u različitom specifičnim radno-povezanim područjima tijekom minimalnog trogodišnjeg perioda.

vrijeme praktičnog iskustva usporedno s formalnim  U oba slučaja treba postojati poveznica između formalnog obrazovanja i kompetencija/rezultata praktičnog iskustva. Kako bi se uspješno razvijala profesionalna znanja. kako je opisano u točki 26.   27. i da (b) kompetencije razvijene tokom praktičnog iskustva ne postanu zastarjele. 29. i profesion alne vrijednosti. Kako bi osigurao da (a) pripravnici stječu praktična iskustva relevantna za njihova sadašnja i buduća radna mjesta. Povezivanje praktičnog iskustva i formalnog obrazovanja 28. potrebno je imati konstruktivnu i koherentnu vezu između pripravnikova vremena praktičnog iskustva i formalne edukacije. i/ili da pripravnici dokazuju važnost njihovog praktičnog iskustva za njihovu sadašnje/buduće zaposlenje.može odrediti maksimalno vrijeme tijekom kojeg pripravnik stječe zahtijevano praktično iskustvo. kao što je:  pripravnici završavaju formalno obrazovanje prije odrađivanja vremena praktičnog iskustva. Ova veza može se postići na različite načine. koja može uključivati značajni udio praktične računovodstvene primjene. ili pripravnici odrađuju obrazovanjem. Međunarodni odbor za standarde edukacije (IAESB) prepoznaje da neki sustavi računovodstvene edukacije naglašavaju komponentu formalnog obrazovanja. Tijela članice IFAC-a mogu razmotriti postavljanje zahtjeva. tijelo članica IFAC. priznajući praktično iskustvo pripravnika stečeno pod programom druge institucije32. Međunarodni standard 32 Ovo može uključivati ostala tijela članice IFAC-a 150 . Primjerice. Ukoliko edukacijski programi uključuju obvezno pripravništvo (substantial internship) (razdoblja radnog iskustva kojeg je potrebno odraditi tokom formalnog računovodstvenog obrazovanja). priznajući povremeni i/ili volonterski rad kao dio perioda praktičnog iskustva pripravnika. 26. primjerice:  da pripravnici koji dokazuju svoje iskustvo ispunjavaju zahtjeve za prakt ičnim iskustvom koje je postavilo tijelo članice kojoj se žele pridružiti. U situacijama kako je opisano u 24 i 24 gore. 25. i/ili da samo dio takvog praktičnog iskustva bude priznat od strane tijela članice kojoj se pripravnik želi priključiti. Tijela članice IFAC-a mogu razmotriti postavljanje ostalih zahtjeva. tijela članice IFAC-a mogu postaviti zahtjeve koji uključuju. profesionalne vještine. tijelo članice IFAC-a tijela mogu to prepoznati kao relevantno iskustvo koje doprinosi cjelokupnim zahtjevima za praktičnim iskustvom. može biti potrebno da pripravnik pokaže određenu razinu tehničkog znanja o temi prije is kazivanja profesionalne prosudbe o toj temi. 30. etika i stavovi. kako je opisano u točki 26.24.

i profesionalne vještine. zahtjevima za praktičnim iskustvom. Tijela članice IFAC-a mogu razmotriti je li korisno formalizirati pripravnikove obveze u svezi sa stjecanjem praktičnog iskustva. točka 11. svijest o poslovanju. Napomena – sve stavke u ovom pododjeljku su povezane s mjerama outputa 35 Međunarodni standard edukacije 5. Zahtjevi u vezi s praktičnim iskustvom. temeljen na navedenim područjima. Tijelo članice IFAC-a mogu uspostaviti okvir36 za praktično iskustvo koje uključuju područja naglašena u Međunarodnom standardu edukacije 5. i profesionalne vrijednosti. 33. U postavljanju definiranih standarda za pojedine radne uloge. tijela članice IFAC-a mogu zahtijevati od pripravnika da dokazuje kontinuiranu sposobnost za obavljanje relevantnih uloga i zadataka na adekvatnoj razinu profesionalnog računovođe. etiku i stavove. Zahtjevi u vezi s praktičnim iskustvom. na sljedećoj stranici. etike i stavova. Dokazivanje profesionalnih kompetencija34 32. 34. 31. ali ne više od 12 mjeseci33. Jedan primjer okvira za praktično iskustvo. točka 17. je prezentiran u tablici 1. 36 Međunarodni standard edukacije 5.edukacije (MSE 5) dozvoljava da razdoblje relevantnog diplomskog profesionalnog obrazovanja doprinosi. Tijela članice IFAC -a trebaju osigurati da pripravnici stječu praktično iskustvo koje je dovoljno za razvijanje i dokazivanje kompetencija u svakom od navedenih područja. Prioriteti i važnost pojedinih područja opisanih u tablici varirati će ovisno o razvoju svake pojedinačne karijere. Zahtjevi u vezi s praktičnim iskustvom. primjena profesionalnih vrijednosti. 33 34 Međunarodni standard edukacije 5. i (b) da je definirani standard za kompetencije jedno ili više radnih pravila. 151 . Međunarodni standard edukacije 5 zahtijeva od pripravnika da odrade razdoblje praktičnog iskustva35 kako bi mogli dokazati svoje profesionalno znanje. profesionalne vještine. Tijela članice IFAC-a će odrediti (a) specifične kompetencije pripravnika u skladu s okolinom u kojoj djeluju. a pokriva:      stjecanje odgovornosti. točka 10. 35. primjenu tehničkih znanja.

Primjer 1: Stjecanje odgovornosti Svijest o poslovanju Primjena profesionalnih vrijednosti. Profesionalne vještine grupe profesionalnih vještina koje se zahtijevaju od profesionalnog računovođe grupirana u 6 područja:  intelektualne vještine  tehničke i funkcionalne vještine  osobne vještine  međuljudske i komunikacijske vještine  organizacijske vještine i vještine upravljanja poslovanjem tijekom razdoblja Prikupljanje informacija Razvijanje znanja relevantnih za organizaciju. etike i stavova Prepoznavanje problema. i poslovnog okruženja RAZINA 1 RAZINE Razvijanje svijesti za postavljanjem pitanja i identificiranje problema Razvijanje znanja o računovodstvu i ostalim tehničkim područjima relevantnim za pripravničko područje rada. (c) Sposobnost da se poveže posao profesionalnog računovođe s ostalim poslovnim funkcijama i aktivnostima Vidi Međunarodni standard edukacije 5. industriju ii tržište. poslovne rizike povezane s tim. točka 17 (b) Međunarodni standard edukacije 3. točka 17 (d) Primjena tehničkih znanja Profesionalne vještine PODRUČJA Rad progresivnim razinama odgovornosti Vidi Međunarodni standard edukacije 5 Odjeljak 17 (e) Razumijevanje relevantnosti organizacije. upotreba znanja i iskustva kako bi se ocijenile implikacije te donošenje pouzdanih odluka i preporuka Vidi Međunarodni standard edukacije 5. načina poslovanja i poslovnog okruženja Vidi Međunarodni standard edukacije 5. Opisivanje relevantnih 152 . točka 17 (a).

zahtjeva za izvještavanjem.tehničkih standarda i pravila Analiza i opcije RAZINA 2 Analiziranje relevantnog okruženja organizacije. etike i primjena i stavova na relevantnih radnom mjestu. povezivanje kako tehničko znanje se može primijeniti (utječe) na posao praktičnog iskustva pripravnici na svim razinama trebaju razvijati ove profesionalne vještine do razine koja je potrebna za obavljanje posla. vrijednosti. profesionalnih davanje savjeta. Primjena tehničkih znanja na radnom mjestu. vrijednosti i davanje prosudbi kao i prijedloga za primjena poboljšanje. RAZINA 3 Primjena znanja i vještina na radnom mjestu Kritičko ocjenjivanje Razvijanje etičkih performansi. 153 . struktura i poslovnih ciljeva kao i poslovnog okruženja Identificiranje ključnih pitanja i razumijevanje implikacija različitih smjerova poduzetih akcija Povezivanje tehničkih studija na radno mjesto.

međutim. Iako se manje preinake zahtjeva za praktičnim iskustvom mogu mijenjati kada je to potrebno. akademiju. Takve aktivnosti nisu. tijela članice mogu konzultirati brojne skupine. Obnova zahtjeva za praktičnim iskustvom 39. upotrebljavajući simulacije u slučajevima kada radna mjesta ne mogu pružiti takva iskustva. zamjena za potrebno praktično iskustvo. Edukacijski programi mogu pružiti prilike da se istraže i vježbaju pojedine aktivnosti. i/ili (b) provoditi kontinuirana istraživanja kako bi se pregledale kompetencije koje trebaju imati profesionalni računovođe te povremeno ažurirati zahtjeve za praktičnim iskustvom. tijela članice IFAC-a trebaju provesti veće preglede ovih zahtjeva prilikom ažuriranja silabusa. Tijela članice IFAC-a bi trebale uzeti u obzir zahtjeve nekih pripravnika da steknu praktična iskustva u tim specifičnim područjima. Pripravnici koji obavljaju specifične poslove će tražiti kompetencije relevantne za te uloge. Takve aktivnosti mogu uključivati:    radne projekte. Kompetencije koje se traže od pripravnika tijekom perioda praktičnog iskustva se mijenjaju kroz vrijeme. tijela članice IFAC-a mogu razmotriti i ohrabrivati pripravnike i poslodavce u istraživanju mogućnosti kao što su privremeni premještaj ili rotacija zaposlenika. 37. mentore. i pripravnike. Kako bi pripravnici stekli relevantna iskustva potrebna da se kvalificiraju kao profesionalni računovođe. 40. igra uloga. 162 . Takvi pregledi trebaju uzeti u obzir promjene u poslovima i kompetencijama koje se zahtijevaju od profesionalnih računovođa. Tijela članice IFAC-a trebale bi redovito pregledavati zahtjeve za praktičnim iskustvom kako bi se osiguralo da ona ostaju tekuća i relevantna. Tijela članice IFAC-a mogu razmotriti razvoj simulacija i /ili sličnih aktivnosti koja podupiru praktična iskustva.36. profesionalne računovođe. Tijela članice IFAC -a se stoga trebaju (a) konzultirati s ostalima. kao što je otkrivanje prijevare. U obavljanju tog pregleda. studije slučaja. uključujući poslodavce i regulatore. regulatore. 38. što uključuje:       poslodavce .

a uzimajući u obzir činjenicu da mentor svakog člana treba nadzirati. Termin „mentor“ trebao bi se odnositi na koncept iskusnog profesionalnog računovođe koji svojim iskustvom. konzultirati i procjenjivati pripravnike. komunicirati redovito i efikasno s pripravnicima. mentorirati. Ovaj odjeljak daje smjernice tijelima članicama IFAC -a kako bi udovoljili kriterijima Međunarodnog standarda edukacije 5 koji se odnosi na nadzor37 i kontrolu tijekom vremena praktičnog iskustva. redoviti provjeravati pripravničko iskustvo. i (c) efikasnu suradnju s poslodavcima (uključujući uspostavljenje prepoznatljive sheme poslodavaca za ona tijela članice IFAC-a koji se odluče za ovakav pristup). profesionalnih vrijednosti. Mentori pomažu pripravnicima na mnogo načina što uključuje razvijanje i pokazivan je profesionalnog znanja. etike i stavova potrebnih profesionalnim računovođama. mentorirati. 155 . dati povratnu informaciju pripravnicima oko njihovog praktičnog iskustva i ocijeniti njihove kompetencije. kao i s pripravničkim linijskim menadžerima kada je to prikladno.Odjeljak 2: Nadzor i kontrola Pregled 41. podržavati pristup pripravnika različitim praktičnim iskustvima. točke 18-26. Tijela članice IFAC-a trebaju razmotriti limitiranje maksimalnog broja pripravnika koji mogu odgovarati jednom mentoru. vodi i pomaže pripravnicima da povežu formalno znanje s praktičnim iskustvom. nadzirati. (b) bilježenje i ocjenu praktičnog iskustva. Uloge i odgovornosti mentora 43. Svi mentori bi trebali. 37 Međunarodni standard edukacije 5. 42. Mentorove odgovornosti varirati će ovisno o specifičnim uvjetima u kojima mentori i pripravnici djeluju. savjetovati i procjenjivati.       45. (b) ponašanju. profesionalnih vještina. Posebne smjernice su u ovom odjeljku odnose na (a) uloge i odgovornosti mentora. 44. i (c) razvoju profesionalnog znanja i vještina potrebnih da bi se kvalificirali kao profesionalni računovođe. i izvještavati tijela članice IFAC-a o njihovim procjenama pripravnika u (a) primjeni etičkih prosudbi. Zahtjevi u vezi s praktičnim iskustvom.  razumjeti posao pripravnika i njihovu potrebu da steknu praktična iskustva koje će ih kvalificirati kao profesionalne računovođe.

profesionalna i tehnička pitanja relevantna za praktično iskustvo. i ostale specifične zahtjeve i odgovornosti koji su povezani s mentorstvom. tijela članice IFAC-a potiču zaposlenike da identificiraju potencijalne mentore unutar organizacije. i/ili regulatorna ili slična tijela imenuju mentore. Pri tome. Ta dokumentacija treba identificirati ključne elemente kao što je:     identifikacija potencijalnog mentora. profesionalno znanje i profesionalne vještine potrebne pripravnicima. Mentori su:   dostatnog profesionalnog položaja da preuzmu odgovornosti mentora. da volontiraju kao mentori ( tijela članice IFAC-a mogu izdavati i oglašavati prednosti obavljanja ove uloge). i obuka mentora. a koji su slični ilustrativnom primjeru ispod: Mentori razumiju:  politiku odobravanja. Tijela članice IFAC-a trebale bi razmotriti uspostavljanje formalnog mentorskog procesa koji bi trebao biti poduprijet adekvatnom dokumentacijom (tj. pripravnici identificiranju i pristupaju potencijalnim mentorima unutar njihove organizacije. imenovanje. tijela članice IFAC-a mogu razviti formalne kriterije koje je potrebno zadovoljiti kako bi se postalo mentor.       kodeks etike. Važan element mentorskog procesa je mehanizam poticanja prikladnih i iskusnih članova tijela članica IFAC-a da se prijave kako bi postali mentori: Ovo može uključivati:  tijela članice IFAC-a potiču prikladne profesionalne računovođe. 156 . probleme s kojima se suočava profesija. ulogama i odgovornostima). Tijela članice IFAC-a mogu uspostaviti sustave imenovanja/odobravanja i obuke koji će im omogućiti odabir mentora. Identifikacija potencijalnog mentora 47.Uspostavljenje mentorskog procesa 46. odobravanje. i alternativni mentorski angažmani (kada je to potrebno). i obuka mentora 48. uključujući i umirovljenike. nadziranje mentora. zainteresirani za obuku budućih članova profesije. očekivanja povezana s mentorstvom. odobravanje.    Imenovanje.

nužno je da mentor na daljinu. 157 . motivirati i usmjeriti pripravnike. dostupni pripravnicima na konzultacijama. i koji su dostupni kada poslodavac nije u mogućnosti pružiti takvu ekspertizu. U takvim uvjetima. Međunarodni odbor za standarde edukacije prepoznaje da prikladni kval itetni mentori nisu uvijek dostupni na radnom mjestu vježbenika. Ovaj sustav može uključivati:  nadziranje mentora dokumentacijom (zahtijevanje dokumentiranja mentorovih znanja. Zahtjevi u vezi s praktičnim iskustvom. Međunarodni standard edukacije zahtjeva od mentora da periodički nadziru38 pripravničke zapise o iskustvu. i voljni i sposobni sudjelovati u programima obučavanja mentora. savjetovanje i procjenu pripravnika. dubinu i dužinu iskustva. Bilježenje praktičnog iskustva 51.  redovito obučavanje i evaluaciju. (b) Traženje potpore od adekvatnih kvalificiranih mentora koji pružaju profesionalnu uslugu poslodavcu kao što su računovodstveni i poslovni savjetnici. mentoriranje. konzultirati. „Mentorskog poglavlja za pripravnike“ u kojem se detaljnije opisuje potrebna potpora i obveze pri čemu sve strane trebaju poduprijeti taj trud. Upotrebom ovih zapisa mentori i tijela članice IFAC -a mogu redovito nadzirati relevantnost. 52. uspostavljanje. Tijela članice IFAC-a mogu razmotriti uspostavljanje sustava periodičnog nadziranja koji će osigurati da mentori (a) ispune brojne kriterije koji se tiču znanja. procjenjivati.  posjete mentorima. vještina i profesionalnog položaja i (b) pruže adekvatni nadzor. profesionalnog položaja i aktivnosti). Kada je takav slučaj. pripravnik i poslodavac ulože dodatan napor u zajednički rad. revizija i dobila povratna informacija. Nadziranje mentora 49. Primjerice. Zapisi pripravnika o praktičnom iskustvu daju sposobnost mentorima da daju pravovremenu informaciju i pripravnicima i tijelima članicama IFAC-a o eventualnim nedostacima pripravničkog staža prije samog kraja razdoblja praktičnog iskustva. vještina. i ukoliko je moguće u realnom vremenu kako bi se obavila pravovremena kontrola. tijela članice IFAC-a (i/ili regulatorno tijelo). Mentorova verifikacija ovih zapisa daje: 38 Međunarodni standard edukacije 5. točka 19.    sposobni savjetovati.  pribavljanje povratne informacije od pripravnika o mentorovim performansama. u mogućnosti utjecati (do određene razine) na radne zadatke pripravnika. Načela neovisnosti mogu sprječavati da revizor preuzima te uloge. tijela članice IFAC -a bi trebale razmotriti alternativne mentorske angažmane koji mogu uključivati: (a) Tim obučenih mentora na daljinu koji zadovoljavanju kriterije tijela članice. Alternativni mentorski angažmani 50. Tijela članice IFAC-a mogu zbog toga zahtijevati od pripravnika periodično izvještavanje o svojem iskustvu u papirnatom ili elektroničkim putem.  procjene i ponovno imenovanje mentora.

56. tijelima članice dokaz da je razdoblje praktičnog iskustva omogućilo pripravnicima da prokažu kompetentnost. račune koje je pripremio pripravnik. itd. Kao što je spomenuto u točki 34. Ocjena praktičnog iskustva 54. i pripravniku dokaz o stečenom iskustvu koji može koristiti prilikom traženja budućeg zaposlenja. dnevnik prakse ili slične zapise. tijela članice IFAC -a mogu razviti okvir za praktično iskustvo prikladno okolini koju usmjerava mentor. Kako je raspravljeno u točki 33. 55.) 158 . Mentori mogu pomoći pripravnicima u stjecanju kompetentnosti na nekoliko načina. U takvim slučajevima. poslodavcu dokaz potreban za procjenu pripravnika. da je pripravnik dokazao zahtijevane kompetencije. i mapu dokaza (tj. raspraviti s pripravnikom njegov posao i učenje (kao dio procesa ocjene rada). izvještavanjem trećih strana o radu pripravnika. poslodavci i pripravnici u područja u kojima se očekuje da pripravnici steknu praktično iskustvo. i provođenje formalnog intervjua (u kombinaciji s ocjenom i/ili intervjuom o ocjenama performansi). koji uključuju sljedeće:     direktno nadziranje pripravnikova rada. tijelo članica može zahtijevati od mentora da potvrdi. u pisanom obliku. 57. pripremljen tablice.   53. tijela članice IFAC-a mogu zahtijevati od pripravnika da dokažu kontinuiranu sposobnost da izvode relevantne uloge i zadatke na razini adekvatnoj kvalifikacijama profesionalnog računovođe. koristeći pri tome adekvatnu metodu uzorkovanja u slučajevima kada nije praktično revidirati sve zapise. Tijela članice IFAC-a mogu razmotriti revidiranje pripravničkih zapisa o obavljenoj praksi periodički. Evidencija i dokumentacija koju mentori mogu tražiti kako bi se poduprla njihova ocjena kompetentnosti pripravnika uključuje:    zapise o obavljenom praktičnom iskustvu. zapisnici sa sastanaka.

tijela članice IFAC-a i zaposlenici mogu odabrati da neće sklapati formalne ugovore. potrebna je redovita i efikasna komunikacija između tijela članice. Poslodavci imaju važnu ulogu u (a) radu s tijelima članicama IFAC-a i pripravnicima u osiguranju da se na kraju vremena praktičnog iskustva osigurava zadovoljavanje uvjeta tijela članica IFAC-a. tijelo članica može tražiti pripravnika. prije predaje kandidature za članstvo. Međunarodni standard edukacije (točka 18) zahtijeva od tijela članice IFAC-a. tijelo članica treba osigurati da poslodavac osigura prikladnost pripravničkog okruženja. tijela članice IFAC-a trebaju poticati mentore da pružaju redovite informacije pripravnicima o napredovanju u stjecanju kompetencija. tijela članice IFAC-a i poslodavci mogu sklopiti formalni ugovor o pružanju relevantnog praktičnog iskustva i podupirati pripravnike. Kao dio procjene. Povratnu informaciju mentor bi trebao dati pripravniku barem godišnje (ili još češće). što uključuje:      zapise o praksi koje je potpisao mentor. zapise o ocjenama. Tijela članice IFAC-a trebaju osigurati prikladne mehanizme koji će osigurati i olakšavati redovitu komunikaciju između ovih strana. osiguranje da je prihvatljivo praktično iskustvo koje je kandidat stekao. U nekim slučajevima.58. Rad s poslodavcima 60. (b) identifikaciji i podržavanju mentora. i (c) povezivanju mentora i pripravnika. Kako bi ocijenilo stečeno pripravnikovo iskustvo prilikom zadovoljavanja uvjeta za članstvo. Smjernice za tijela članice IFAC-a o efikasnom radu s poslodavcima koji nisu „Prepoznatljivi poslodavac“ su dane u točkama 72 i 75. pregledima performansi i zapisnicima s mentorima. 62. mentora. mentora i/ili poslodavca da dokumentira stečeno iskustvo i postignute kompetencije. U svakom slučaju. U ostalim slučajevima. Smjernice za uspostavljenja takvog angažmana su date u točkama 64 i 65. 159 . Kako bi se osiguralo da su ciljevi razdoblja praktičnog iskustva ispunjeni. 63. poslodavaca i pripravnika. mapu dokaza. a ne samo na kraju razdoblja praktičnog iskustva. i zapise da je mentor tijelu članici verificirao praktično iskustvo i kompetencije koje je stekao pripravnik. 59. 61. Sve slabosti koje je identificirao mentor i/ili tijelo članica trebaju biti obavljene prije prijave kandidature. Takvi ugovori mogu se nazvati „Prepoznatljivi poslodavac“ (recognized employer) ili sličnim nazivom. dnevnik prakse ili slične zapise. U takvim situacijama konstruktivne povratne informacije mentora i/ili tijela članica može pomoći pripravniku u odgovoru i otklanjanju nedostataka.

Sheme prepoznatljivog poslodavca mogu zadržati poslodavci za fiksni period nakon čega se procjenjuje njihova sposobnost da pružaju relevantno praktično iskustvo. Poslodavci surađuju s mentorima i pripravnicima kako bi identificirali pripravnikove potrebe za razvojem. 4. 2. barem jednom godišnje (ili češće). Tijela članice IFAC-a trebaju skupljati i procjenjivati dokaze prikupljene od poslodavca kako bi se osiguralo da (a) se slijede principi koje je postavilo tijelo članica. 160 . 65. Ocjenjivanje i odobravanje okoline za stjecanje praktičnog iskustva 66. 3. Takvi dokazi uključuju:  ugovore o zaposlenju. Poslodavac pruža pripravniku adekvatno praktično iskustvo kojim ispunjava njegove potrebe za razvojem. kao i njihove potrebe za razvojem. Pripravnici se redovito ocjenjuju. Praktično iskustvo pripravnika nadzire poslodavac. Također mogu uključivati mehanizme za ponovno imenovanje nakon ocjene. ili ne poštuje principe i pravila plana. Tijela članice IFAC-a mogu razmotriti uspostavljanje sheme „Prepoznatljivog poslodavca„ (ili sličnog naziva) koje prepoznaje poslodavce koji pružaju okruženje u kojem pripravnici mogu steći relevantno praktično iskustvo.Uspostavljanje prepoznatljivih shema poslodavaca 64. 67. Proces oduzimanja naziva „prepoznatljivog poslodavca“ poduzeti će se onda ukoliko postane jasno da poslodavac više nije željan pružiti relevantno praktično iskustvo. Tijela članice IFAC-a koji uspostavljaju planove prepoznatljivog poslodavca mogu poticati poslodavce da usvoje pet osnovnih principa za pripravnike prilikom njihova inicijalnog profesionalnog razvoja (IPR) tijekom perioda praktičnog iskustva koja su slična onima navedenima u tablici 2: Tablica 2: Ilustrativni primjer principa prepoznatljivog poslodavca za inicijalni profesionalni razvoj PREPOZNATLJIVI PLANOVI POSLODAVACA ZA INICIJALNI PROFESIONALNI RAZVOJ 1. uobičajeno zajedno s mentorom koji je imenovan poslodavac u dogovoru s relevantnom tijelom članicom IFAC-a. i (b) osigura adekvatna okolina za pripravnike u kojoj će steći praktično iskustvo. uključujući i potrebe da se ispune zahtjevi za praktično iskustvo koje je postavilo tijelo članica IFAC-a.

     

opise poslova; politike obučavanja poslodavca, specifične dokumente koji se odnose na uloge i odgovornosti pripravnika i mentora; priručnike o osoblju; dokumente o ocjenjivanju i preglede performansi; i vremenske tablice.

68. Tijela članice IFAC-a mogu usvojiti i dodatne zahtjeve za prepoznatljive poslodavce koji pripremaju pripravnike za kvalifikacije u specifičnim područjima, kao što je revizija. U nekim zakonodavstvima, takvi poslodavci se referiraju kao “ odobrene organizacije za obučavanje“ (approved training organizations), ili sličnim imenom. Nadzor poslodavaca 69. Periodično nadziranje prepoznatljivih poslodavaca osigurava kontinuiranu, prikladnu okolinu u kojoj pripravnici mogu steći praktično iskustvo. Tijela članice IFAC-a trebaju stoga uspostaviti sustave nadzora za prepoznatljive poslodavce koja uključuju redovite posjete. To može uključivati:  sastanke s predstavnikom poslodavaca kao i preglede dokumentacije poslodavaca i zapise o obučavanju, i sastanke s mentorima i pripravnicima kako bi se ocijenile pridržavanje poslodavaca planovima prepoznatljivog poslodavca.

Uspostavljanje sustava periodičnog izvještavanja 70. Ukoliko je nepraktično redovito posjećivati sve „prepoznatljive poslodavce“, kako je opisano u točki 69. tijela članice IFAC-a mogu uspostaviti alternativne sustave periodičnog izvještavanja kako bi se nadzirala pridržavanje poslodavaca planovima. Takvi sustavi mogu uključivati:   periodično nadziranje dokumentacije i papira poslodavaca; i pribavljanje povratne informacije od mentora i pripravnika (emailom ili telefonski).

71. U uspostavljanju sustava nadzora prepoznatljivih poslodavaca, tijela članice IFAC -a mogu izabrati da kombiniraju elemente (a) periodičnih posjeta, (b) redovito nadziranje papira, i (c) pribavljanje povratnih informacija od mentora i pripravnika.

161

Rad s poslodavcima koji nisu prepoznatljivi poslodavci 72. Poslodavci koji nisu članovi planova (shema) prepoznatljivih poslodavaca ili sličnih naziva mogu isto tako, u mnogim slučajevima, pružiti adekvatno praktično iskustvo koje traži tijelo članica. To je čest slučaj kada pripravnici stječu praktično iskustvo u privatnom sektoru. U takvim situacijama, tijelo članica, zajedno s mentorima i pripravnicima, trebaju surađivati s poslodavcima kako bi:  planirali praktično iskustvo pripravnika tako da se zadovolje potrebe poslodavaca, ali i zahtjevi za praktičnim iskustvom koje zahtijeva tijelo članica; osigurali da pripravnici dobiju adekvatnu dubinu i širinu praktičnog iskustva, na način da se povećavaju razine složenosti i odgovornosti; i pruže dokaze da je pripravnik stekao kompetencije koje ga kvalificiraju kao profesionalnog računovođu.

73. Kako bi pomoglo pripravnicima prije početka samog edukacijskog procesa za stjecanje kvalifikacija profesionalnog računovođe, tijela članice IFAC-a trebale bi razmotriti mogućnost izdavanja jednostavnog i lako dostupnog priručnika o zahtjevima stjecanja praktičnog iskustva i smjernice gdje će se detaljnije opisati očekivane uloge i odgovornosti mentora, poslodavaca i pripravnika. Primjeri su pružani, samo za ilustrativne svrhe u dodatku ove Međunarodne smjernice edukacijske prakse. 74. Ponekad je očigledno da poslodavac ne želi ili nije u mogućnosti pružiti zahtijevano praktično iskustvo. U takvim slučajevima, tijelo članica bi trebala informirati poslodavca i potencijalnog pripravnika, po mogućnosti prije priznavanja, alternativne mogućnosti angažmana koje je potrebno obaviti kako bi se ispunili zahtjevi tijela članica za stjecanje kvalifikacija profesionalnog računovođe. 75. Tijela članice IFAC-a trebaju razmotriti uspostavljanje periodičnog sustava nadzora pripravnika koji rade za poslodavce koji nisu prepoznatljivi poslodavci kako bi se uvjerili da pripravnici stječu relevantna praktična iskustva koja se zahtijevaju za stjecanje kvalifikacija profesionalnog računovođe. Ovo može uključivati:  učestaliji ili temeljitiji nadzor mentora, kojim će se pokazati da mentori kontinuirano nadziru, mentoriraju, savjetuju, procjenjuju i pružaju adekvatnu podršku i savjete pripravnicima; učestaliji ili temeljitiji nadzor zapisa pripravnika kako bi se osiguralo da pripravnici stječu relevantna iskustva za koja je vjerojatno da će zadovoljiti zahtjeve tijela članice; pribavljanje povratne informacije od mentora i pripravnika (osobno, emailom, ili telefonski) o prikladnosti okoline za stjecanje praktičnog iskustva; i sastancima (ukoliko je moguće) s mentorima i predstavnikom poslodavaca kako bi se raspravili napredak pripravnika i okolina u kojoj se stječe praktično iskustvo.

162

Dodatak 1 Ilustrativni smjernice za mentore, poslodavce i pripravnike Tijela članice IFAC-a trebale bi razmotriti razvijanje pristupačnih jednostavnih zahtjeva za praktičnim iskustvom. Tijela članice IFAC-a trebala bi razmotriti smjernice za poslodavce, mentore i pripravnike koja su jasna i prikladna za okruženje na koje se odnosi. Sugestivni sadržaj (samo za ilustraciju) dani su u slučajevima ispod. Sugestivni sadržaj zahtjeva za praktičnim iskustvom Mentori          Izjava kako mentori mogu biti ovlašteni da djeluju kao mentori; Naglasak na mentorovim obvezama; Izjava o etičkim načelima i provedbi (tj. moraju zadovoljiti zahtjeve za kontinuiranim profesionalnim razvojem); Odrediti tko može djelovati kao mentor (tj. iskusniji članovi tijela članice IFAC-a); Odrediti znanja i vještine koja se traže od mentora; Odrediti zahtjeva za praktičnim iskustvom i zahtjeve za periodično nadgledanje pripravničkog iskustva; Odrediti odnos i dostupnost mentora i pripravnika (tj. traženo pripravnikovo znanje); Odrediti obučavanje, vještine i zahtjeva za nadziranje mentora; i Odrediti mentorovu ulogu u nadzoru i ocjeni praktičnog iskustva.

Poslodavci     Izjava o zahtjevima za praktičnim iskustvom i zahtjevi za pregledima vježbenikova radnog iskustva Razmotriti različite potrebe poslodavaca (tj. potrebe poslodavaca u industriji, poslodavaca u praksi); Pregledati kvalitetu iskustva i potrebnu podršku pripravnicima; i Odrediti kriterije za stjecanje statusa „prepoznatljivi poslodavac“, proces prijave, i nadzorni režim.

Pripravnici      Zahtjevi za praktičnim iskustvo uključujući i potvrde koje treba pribaviti; Odrediti suradnju između mentora i pripravnika; Odrediti obveze pripravnika i tijela članice; Odrediti etičke principa i pravila; i Odrediti kako pripravnici mogu steći iskustvo u okolini gdje poslodavac nije „Prepoznatljivi poslodavac“

Predloženi sadržaj smjernica Mentori    Izjavu o tehničkim zahtjevima za praktični iskustvom; Izjavu o mentorovom ulogama i odgovornostima; Odrediti zahtjeve za kvalifikacijama mentora;

163

Pripravnici        Izjavu o tehničkim zahtjevima za praktičnim iskustvom – kompetencije. i Odrediti kada se može pojaviti ažurirane zahtjeva. bilježenje i uključivanje mentora. Izjavu o koristima praktičnog iskustva. Određivanje tko može biti mentor. vremenski okvir. vremenski okvir. i Odrediti mogućnosti obučavanja mentora. bilježenje i uključivanje mentora. Izjavu o etičkim obvezama. Odrediti efikasne metode pregleda. Odrediti odgovornosti mentora i učestalost pregleda pripravnikova rada. Odrediti kada se može pojaviti ažuriranje zahtjeva. Određivanje načina za pribavljanje iskustva i dobivanje podrške poslodavca. Odrediti kako planiranje može doprinijeti razvoju kompetencija. Odrediti savjetodavne usluge koje rješavaju problem mentoriranja. Određivanje kako odnos pripravnika/mentora treba funkcionirati. Izjavu kako provođenje pregleda i kako povratna informacija doprinose razvoju pripravnika. Izjavu o zahtjevima statusa „Prepoznatljivi poslodavac“. Odrediti kako poslodavci mogu podupirati pripravnike. 164 .       Odrediti znanja i vještine koje se traže od mentora. Odrediti kada se može pojaviti ažuriranje zahtjeva. Izjavu o koristima mentoriranja za sve strane. i Odrediti detalje konzultativnog procesa kojim će se ažurirati zahtjevi praktičnog iskustva. Poslodavci        Izjavu o tehničkim zahtjevima za praktičnim iskustvom – kompetencije. o tome kako i kada će se poslodavci nadzirati.

Omogućuje pripravniku da cijeni različite izazove na radnom mjestu i načine odgovora na te izazove dok je istodobno vođen od strane okoline koja ga podržava. koje će omogućiti pripravnicima da pokažu svoje profesionalno znanje. etiku i stavove koji se zahtijevaju od profesionalnog računovođe. Postoji direktan pristup mentorima i dostupan je vodič kroz radnu praksu. tijela članice IFAC a trebale bi razmotriti izdavanje dodatnih smjernica za pripravnike koje će im pomoći za: (a) Pribavljanje zaposlenja koje će im omogućiti završetak razdoblja potrebnog za stjecanje praktičnog iskustva. profesionalne vještine. Radno mjesto upoznaje pripravnika s etičkim okruženjem. etiku i stavove koji se zahtijevaju od profesionalnog računovođe. U takvim slučajevima. Mentorovo planiranje i vođenje omogućuje bolju širinu i dubinu stečenog iskustva i učenja. 165 . Predloženi sadržaj (samo za ilustrativne svrhe) takvih smjernica je dan u sljedećim tablicama: PODRUČJE (a) – Pribavljanje relevantnog zaposlenja Predloženi sadržaj smjernica Logička podloga Radno mjesto pruža mogućnost izlaganja različitim situacijama i prilikama s mnogo izazova.Dodatak 2 Dodatne ilustrativne smjernice za pripravnike U nekim okolnostima. i profesionalne vrijednosti. (b) Pribavljanje smjernica od prikladnog kvalificiranog mentora. pripravnici mogu igrati ključnu ulogu u određivanje prikladnih okolnosti za stjecanje praktičnog iskustva koje se traži od tijela članice. Omogućuje pripravniku da razvoja zahtijevane profesionalne vrijednosti. i (c) Plan i evidentiranje razdoblja praktičnog iskustva kojim se osigurava da su i ciljevi pripravnika i poslodavaca zadovoljeni.

Pružaju puno razumijevanja i usklađivanje s zahtjevima tijela članice. Logička podloga Pripravnici imaju priliku učiti kao rezultat toga što su izloženi različitim situacijama. zaposlenje kod Prepoznatljivog poslodavca Prepoznatljivi poslodavci omogućuju prikladnu okolinu u kojem se pripravnici razvijaju i postaju kompetentni profesionalni računovođe.PODRUČJE (a) – Pribavljanje relevantnog zaposlenja Predloženi sadržaj smjernica Pripravniku se pružaju razvojne mogućnosti. 166 . Idealno. Pruža pripravnicima razumijevanje vrijednosti stečenog praktičnog iskustva. prilikom čega dobivaju povratne informacije i moguće buduće prilike za razvoj prikladnih vještina i znanja. Omogućuje im razumijevanje i udovoljavanje kriterijima tijela članice kao i osigurava da postanu kompetentni profesionalni računovođe. omogućavajući pripravnicima da ispune postavljene zahtjeve na planirani i podržavajući način. uloge i odgovornosti pripravnika i mentora. Ispunjenje zahtjeva za praktičnim iskustvom koje traži tijelo članica. Pruža razumijevanje zahtjeva koje je potrebno ispuniti kako bi se postao profesionalni računovođa.

Mentori razumiju zahtjeve tijela članice. razumijevanja i iskustva da podupru pripravnikov razvoj. Mentori su svjesni pripravnikovih radnih aktivnosti i rezultata. te mogu identificirati stanje i slabosti/ područja za razvoj. Logička podloga Mentori imaju znanja. Mentori imaju znanja i razumiju pripravnički posao. Mentori mogu pružiti prilike pripravnicima da steknu relevantno iskustvo.PODRUČJE (b) – Pribavljanje smjernica od prikladnog kvalificiranog mentora Predloženi sadržaj smjernica Mentori su iskusni članovi tijela članice IFAC-a. Mentori su svjesni zahtjeva koje tijela članice postavljaju pred pripravnike te im pomažu ukomponirati te zahtjeve unutar njihovih radnih mjesta. Pripravnici imaju povratne informacije i vodstvo kako bi stekli adekvatnu razinu kompetencija. To pruža efikasan način pribavljanja iskustva i pokazivanja kompetentnosti koja zadovoljavaju zahtjeve tijela članice. Mentori pomažu u planiranju pristupa iskustvu kako bi pripravnici povećali razinu odgovornosti i efikasno postigli zahtijevano iskustvo i kompetencije. 167 . Mentori mogu pružiti smjernice i podupirati pripravnike. Razvijaju se i poboljšavaju pripravničke vještine.

Jasni ciljevi za postizanje kompetentnosti. Pomaže pripravnicima da planiraju radne aktivnosti. Iskustvo daje jasne rezultate i koristi. Logička podloga Kako pripravnici stječu iskustvo i razvijaju se tako kontinuirano dodaju vrijednost poslovanju poslodavca. Kompetencije koje se trebaju postići.PODRUČJE (c) – Planiranje i evidentiranje praktičnog iskustva Predloženi sadržaj smjernica Potrebno je povezati ciljeve poslodavaca s zahtjevima tijela članica. 168 . razvijat će i demonstrirati i neke druge vještine. Iskustvo omogućava pripravnicima da primjene stanje stečeno tijekom studiranja. razumiju kako su primijenili kompetencije na poslu te pruža dokaz da su ispunjeni zahtjevi tijela članice. Planirani pristup omogućuje razvoj i dokazivanje kompetencija te zadovoljavanje zahtjeva tijela članice. Osim toga biti će izloženi. uključujući međuljudske i upravljačke vještine. etika i stavovi trebaju postići tijekom edukacijskog programa za stjecanje kvalifikacija. To također pruža strukturu za postizanje kompetencija koje traži tijelo članica. Razmatranje etičkih pitanja. Pripravnicima treba dati odgovornosti kojima će razvijati i pokazivati svoju kompetentnost. Progresivne razine odgovornosti. motivira pripravnike i pomaže im da ostanu angažirani i efikasni. etika i stavovi. Uključuje izloženost relevantnom. ažurnoj i nastajućoj radnoj praksi. Evidentiranje praktičnog iskustva. Pripravnici će zadovoljiti uvjete postavljene u Međunarodnom standardu edukacije 4. koji propisuje da profesionalne vrijednosti. Profesionalne vrijednosti.