FOLIA ONOMASTICA CROATICA 20 (2011) UDK 811.163.42’373.

232

Prethodno priopćenje Rukopis primljen 12. XII. 2011. Prihvaćen za tisak 16. IV. 2012.

BRANIMIR BRGLES
Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje Ulica Republike Austrije 16, HR-10 000 Zagreb bbrgles@ihjj.hr

POVIJESNE POTVRDE ANTROPONIMIJE BRDOVEČKOG PRIGORJA U SREDNJOVJEKOVNIM I RANONOVOVJEKOVNIM VRELIMA
U radu se obrađuju osobitosti antroponimije Brdovečkog prigorja, kraja u kojem žive govornici donjosutlanskoga dijalekta. U radu je predstavljen samo dio obrađene građe, koja sadržava brojne povijesne potvrde onimije zapadnoga dijela Zagrebačke županije. U analiziranim povijesnim vrelima pronađene su povijesne potvrde narodnih imena i najstarijih brdovečkih prezimena. U analizi je prednost dana prezimenima koja se javljaju u kontinuitetu, od najstarijih poreznih popisa i popisa crkvene desetine te urbara iz sredine XV. i druge polovice toga stoljeća, XVI. stoljeća, preko najstarijih matičnih knjiga iz druge polovice XVII. stoljeća do suvremenih popisa stanovništva. U radu će se pokušati dati i pregled razvoja imenske formule na području Brdovečkog prigorja.

1. Uvod: prostorni i vremenski kontekst
Ime Brdovečko prigorje kojim se služimo u ovome tekstu podrazumijeva kraj koji je s tri strane omeđen rijekama: Krapinom na istoku, Sutlom na zapadu i Savom na jugu. Sjeverna granica toga kraja ujedno je i granica srednjovjekovnoga Susedgradsko-stubičkog i Cesargradskog vlastelinstva te povijesne zagrebačke i varaždinske županije. Za analizirano se područje upotrebljavaju i druga imena, primjerice: Zaprešićki kraj, Marijagoričko pobrđe, donji tok Sutle... Riječ je o prostoru koji danas, nažalost, nije dovoljno prepoznat kao zasebna regija, ponajprije zbog svoje povezanosti sa Zagrebom. U demografskom i ekonomskom kontekstu grad Zagreb ima dominantnu poziciju u odnosu na svoju okolicu, kojoj pripada i Brdovečko prigorje. Ta se dominantna pozicija očituje u snažnoj centralizaciji. Međutim, zasebne značajke ove prilično zatvorene i zasebne cjeline očituju se u narodnim običajima, etnografskim i jezičnim osobitostima te povijesnim činjenicama. Navedenim posebnostima u odnosu na okolne krajeve pokušat ćemo, u zaključcima ovoga rada, dodati i specifičnosti brdovečke onimije.1
1

O srednjovjekovnoj i ranonovovjekovnoj toponimiji toga kraja vidjeti: Brgles 2011: 9–36.

1

Branimir Brgles: Povijesne potvrde antroponimije Brdovečkog prigorja... FOC 20 (2011), 1–20

Feudalni posjed na prostoru kasnijega Susedgradskog vlastelinstva postojao je već u ranome srednjem vijeku, otkada potječu najstarije vijesti, a prostirao se od zapadnih obronaka Medvednice prema poplavnoj ravnici rijeke Save. Šireći svoje posjede prema zapadu, tijekom nekoliko stoljeća, gospodari toga vlastelinstva zastali su kod rijeke Sutle. Jedan od najvažnijih krakova antičke mreže prometnica, koji je prateći rijeku Savu povezivao predalpski prostor sa Slavonijom, bio je veoma prometan i u srednjem vijeku. Ta via publica prolazila je središtem vlastelinstva, kontaktnim prostorom između poplavne ravnice i pobrđa. Iznad mjesta na kojemu se via publica „provlači“ između Zagrebačke gore i rijeke Save, u blizini jednog od najstarijih savskih prijelaza, podignuta je utvrda Sused. Na zapadnoj granici vlastelinstva cesta je preko rijeke Sutle prelazila preko stoljetne granice sa Svetim Rimskim Carstvom. Iz jednog dokumenta s početka XIV. stoljeća doznajemo da je susedgradsku utvrdu sagradio hrvatsko-ugarski vladar Karlo I. Robert.2 Podno utvrde postavljena je tridesetnica (harmica, locus tricesimarum), na kojoj su tricesimatori ubirali tridesetinu od trgovaca koji su u Hrvatsku uvozili robu iz njemačkih i mletačkih pokrajina. Prvi gospodari Suseda i Stubice bili su članovi obitelji Acha (u kasnijim vrelima javlja se prezime Toth). U XIV. i XV. stoljeću vlastelinstvo se nastavilo razvijati oko dvaju centara, susedgradske tvrđe i donjostubičkoga kaštela. Zbog brojnih podjela među vlasnicima tih posjeda u historijskim raspravama često se govori zasebno o Susedgradskom i Donjostubičkom vlastelinstvu. Prostorno je susedgradski dio vlastelinstva mnogo veći, prostire se na 200 četvornih kilometara, dok je površina stubičkog dijela tek 20-ak četvornih kilometara. Najveću teritorijalnu rasprostranjenost i napučenost vlastelinstvo je dostiglo u XVI. stoljeću, kada je preraslo u jedno od tri najveća u Slavoniji i Hrvatskoj, uz Moslavačko i Cesargradsko. Povijesno-demografska istraživanja pokazala su da je velik porast broja žitelja Susedgradsko-stubičkog vlastelinstva u XVI. stoljeću bio posljedica sve većih osmanlijskih osvajanja u Slavoniji i Hrvatskoj. Osmanlijska pustošenja prouzročila su migracije stanovništva iz ugroženih krajeva u zaštićeniji sjeverozapad tadašnjega hrvatskog kraljevstva, u sigurne donjoaustrijske pokrajine i Ugarsku te u Italiju.3 Prema dijalektološkim i povijesnim studijama možemo zaključiti da je stanovništvo koje se doselilo u Susedgradsko-stubičko vlastelinstvo, najvjerojatnije u prvoj polovici XVI. stoljeća, najvećim dijelom
2 Karlo I. Robert (1288. – 1342.), sin Karla Martela iz dinastije Anžuvinaca, postao je vladar Hrvatsko-Ugarskog Kraljevstva 1301. godine i ponovno 1307. Za hrvatsko-ugarsku krunu borio se s Andrijom III., Otonom III. i Vaclavom III. Naslijedio ga je sin Ludovik I. Anžuvinac. 3 Riječ je o velikoj i vrlo važnoj migraciji koju su izazvala osmanlijska napredovanja u istočnim zemljama hrvatskoga kralljevstva. Stoga se danas u raznim granama humanističkih znanosti govori o predmigracijskom i poslijemigracijskom razdoblju čime se upozorava na dugoročne posljedice preseljenja velikog broja žitelja iz istočnih hrvatskih krajeva.

2

O toponimiji toga područja i zaključcima vezanima uz migracije vidjeti: Brgles 2011: 9–36. koja je obuhvaćala 27 sela. 6 Zemljovid je izradio autor članka. 1–20 naselilo brdovečku i pušćansku sučiju4. uglavnom se slažu u tvrdnji da su doseljenici govorili čakavski te da su se nakon doseljenja našli okruženi kajkavskim govorima. govornika donjosutlanskoga dijalekta. 3 . Broj sučija u Susedgradskom vlastelinstvu nekoliko se puta mijenjao. ali najčešće se sastojao od sljedećih: Brdovec. villicus). Gotovo svi istraživači govora današnjih kajkavaca ikavaca. Kmetove koji su se nalazili unutar pojedine sučije predstavljao je seoski sudac (iudex. Brdovečko prigorje6 U srednjem i ranome novom vijeku Susedgradsko je vlastelinstvo bilo samostalna cjelina. Zečević 1997–1998: 357–371. Povremeno se u popisima crkvene desetine i urbarima na istome području spominju još i seoske općine Prigorje i Zaprešić. 5 O opisima govora kajkavskih ikavaca: Šojat 1973: 37–44.. Sjeverno od seoske općine Brdovec na4 Sučija ili seoska općina jest administrativna jedinica unutar vlastelinstva. na kojoj se nalazilo više desetaka sela podijeljenih među šest seoskih općina ili sučija. Pušća. Podgorje. Najveća seoska općina Susedgradskoga vlastelinstva bila je brdovečka. Riječ je o čakavskome stanovništvu koje je do danas sačuvalo ikavski refleks jata u svojem govoru..5 Zemljovid 1. površine veće od 200 četvornih kilometara. Zečević 1988: 217–231. Stupnik i Stenjevec. FOC 20 (2011). tj. Novaki.Branimir Brgles: Povijesne potvrde antroponimije Brdovečkog prigorja. Kapović 2009.

U doba ranonovovjekovnih prosvijećeno-apsolutističkih vladara započinju sveobuhvatne reforme nekih europskih zemalja. do 1563. 8 7 4 . Tim reformama središnja je vlast pokušala uvesti bolju kontrolu stanovništva i provođenje svojih zakona. godine. godine. ali i da vode tzv. kojime je uvedena obvezna dvočlana imensko-prezimenska formula. Te posljednje dvije općine nalaze se na graničnome području između srednjovjekovnih vlastelinstava Susedgrad i Cesargrad te na području malog vlastelinstva Merenje. Kontaktni prostor između marijagoričkog pobrđa i poplavne ravnice uz rijeku Savu naseljen je u kontinuitetu od antičkih vremena. Rituale romanum 1770: 6. 9 Jozefinskim patent. Razvoj imenske formule Prezimena kao antroponimijska kategorija danas su dio službene imenske formule. Brdovečko prigorje u zemljopisnome smislu obuhvaća porječja rijeka Save. prostirale su se istim područjem na kojem se danas nalaze općine Marija Gorica. u poplavnoj zoni. sesija na kojoj je donesen Dekret o reformi vjenčanja (Doctrina de Sacramento Matrimonii). Na području Hrvatske (i cijele Habsburške Monarhije) reformama carice Marije Terezije i njezina sina Josipa. Krapine i Sutle. donesen je 1780. uz ostalo.. U prvom poglavlju i prvoj glavi toga dokumenta traži se od svećenika da osim krštenih i vjenčanih u posebne knjige upisuju i krizmanike. Rijeka Sava imala je u povijesti velik utjecaj na stanovništvo brdovečkog kraja. stanje duša (Status animarum) svoje župe. održana je 24. 1781: 394. Naselja za koja znamo iz povijesnih vrela. imena oca i majke te krsnih odnosno vjenčanih kumova).8 Glavni razlog donošenja odredaba vezanih uz bilježenje roditelja pri krštenju. Važna povijesna prekretnica. godine dokument Rimski ritual (Rituale romanum). ili seoske općine. Zaprešić i Pušća. Krajem 1563. nestala su u srednjem vijeku. FOC 20 (2011). 2. a karakterizira ih stalnost. U prvoj i drugoj glavi toga dekreta određeno je da svi župnici moraju u posebnu knjigu upisivati podatke o činovima krštenja i vjenčanja (imena krštenika. 395.Branimir Brgles: Povijesne potvrde antroponimije Brdovečkog prigorja.. Brdovec. a djelomično i najsjevernije općine Dubravica i Luka.. koja je imala velik utjecaj na naše današnje poimanje prezimena i imensko-prezimenske formule. nasljednost i nepromjenjivost. odnosno vjenčanih. bilo je sprječavanje rodoskvrnuća. Navedene dvije sučije. čak i u slučaju izvanbračne djece. 1–20 lazila se pušćanska seoska općina. posljednje godine tog crkvenog sabora. današnjemu talijanskom Trentu. jest devetnaesti ekumenski sabor Katoličke crkve koji je održan u Tridentu.9 Gallemart et al.7 Te važne odredbe o bilježenju krštenih i vjenčanih župljana dopunio je 1614. od 1545. uvedena je obvezna dvočlana imenska formula. a koja su se nalazila blizu rijeke.

15 Adamček 1964: 7–340. 11 Riječ je o vrelima koja grubo možemo podijeliti u tri razdoblja. primjerice kada u nekom naselju u dvama popisima u razmaku od dva do tri desetljeća nađemo isto prezime i različita osobna imena. stoljeća kada je zabilježen najveći priljev stanovništva koje bježi pred Osmanlijama u Susedgradsko-stubičko vlastelinstvo. Prihvaćeni kriteriji određivanja statusa prezimena jesu: praćenje pojedinog prezimena kroz nekoliko naraštaja te potvrda da braća ili bliski rođaci nose isti priimak ili pridjevak (Šimunović 2006: 374). a koja postoje i danas – čak dvije stotine. godine kako bi se utvrdilo koja su prezimena postojala i sredinom XX. koji još ne možemo smatrati pravim prezimenom. Tip povijesnih vrela obrađenih u ovome radu ne dopuštaju nam nedvojbeno utvrđivanje navedenih kriterija. 14 Adamček. 12 Treba dodati da je.10 Također. 1–20 Povijesna vrela pokazuju da se dvočlana imenska formula ipak javlja ranije.. stoljeća. U ovome radu analizirane su povijesne potvrde priimaka i prezimena pronađenih u većem broju pisanih vrela. Sve što smo naveli upućuje nas na to da prezimena koja nalazimo u povijesnome kontinuitetu. Josipa Adamčeka15 3. mnogo je prezimena koja nalazimo u obrađenim povijesnim vrelima brdovečkoga kraja. U prvo razdoblje svrstana su vrela nastala sredinom XV. doista možemo nazvati pravim prezimenima. U trećem su razdoblju popisi iz druge polovice XVI. Acta capitula antiqua. ali nas ipak upućuju u tom smjeru. uz istražena vrela. korišten i popis stanovništva iz 1948. popisi crkvene desetine iz fonda Acta capitula antiqua koji se čuva u Nadbiskupskom arhivu u Zagrebu13 2. FOC 20 (2011). Nadalje. 16 HDA-81-MKR. koja se u vrelima javljaju često i koja postoje sve do danas. u pojedinim slučajevima možemo pretpostaviti da je prezime nasljedno. U ovome radu rabimo i naziv priimak za definiranje drugoga dijela imenske formule. – 1722. i u drugoj polovici tog stoljeća. Kampuš 1976: 687. pa tako i analiziranu brdovečku sučiju.. Vida 1672. U drugo razdoblje ulaze vrela iz prve polovice XVI.Branimir Brgles: Povijesne potvrde antroponimije Brdovečkog prigorja. To pogotovo vrijedi za dalmatinske gradove. i XVI. već u ranome srednjem vijeku.–1574. i cijelog XVII.16 Potrebno je naglasiti da se u takvim slučajevima katkad može utvrditi i približno ista obveza podavanja (u stogovima sijena ili vjedrima vina). popisi poreza i urbari objavljeni u radovima Popisi i obračuni poreza u Hrvatskoj u XV. Naime. 10 5 .11 Istražena vrela12: 1. 13 NAZ. matična knjiga rođenih župe sv. katkad na sličan način možemo utvrditi (iako ne bez svake sumnje) i da su dvojica obveznika navedena u istom popisu bliski rođaci ili braća. stoljeću Josipa Admčeka i Ivana Kampuša14 te Građa o susjedgradsko-stubičkom vlastelinstvu 1563. stoljeća.

. iz sredine XV. Na primjer Horwathyn19. Matej Ozebalc (Matheus Ozebalcz) i Dijaneš Ozebec (Dyanes Ozebecz). koji se u vrelima javljaju samo jedanput ili dvaput. možemo pretpostaviti da je riječ o bliskim rođacima koji su naslijedili tri jednaka dijela vinograda od nekog zajedničkog pretka. Pri tome se dopuštaju manja odstupanja u zapisu. usredotočili smo se na obradbu onih prezimena koja se javljaju u kontinuitetu kroz cijelo promatrano razdoblje (XV. Kako bi se izbjegle pogrješke. 19 Ukošeno se donose grafijske potvrde transkribirane iz istraženih povijesnih vrela. priimak. Pri transkripciji matičnih knjiga svaku jedinicu sačinjavaju sljedeći podatci: ime. zasebno su analizirani u prvome dijelu rada. Treba dodati i da su zapisivači u nekim slučajevima bili nedosljedni u zapisivanju osobnih imena i priimaka odnosno prezimena. stoga je potrebno koristiti se tim podatcima s kritičkim odmakom.Branimir Brgles: Povijesne potvrde antroponimije Brdovečkog prigorja. Ipak. a riječ je uglavnom o raznim srednjovjekovnim i ranonovovjekovnim urbarima i popisima. ta su nam vrela jedini pisani ostatci onimijske građe iz srednjega i ranoga novog vijeka. u Mateaševcu 1544. Analizirana vrela. u analizu su ušli samo oni priimci i prezimena koja se u vrelima javljaju najmanje dva do tri puta. stoljeća. Neke od njih donosimo na ovome mjestu. naselje. osobito u najstarijim vrelima. 6 . godine popisani su Nikola Ozebolc (Nicola Ozebolcz). ime i prezime kuma i kume. sučija. No i među takvim priimcima..18 Takvi nedostatci u popisima ozbiljno utječu na dosljednost i pouzdanost povijesnih vrela kao statističkih izvora za povijesna. Potrebno je naglasiti da se analiziranim i obrađenim izvorima ne možemo koristiti kao statističkim podatcima te se ne mogu očekivati zaključci temeljeni na egzaktnim brojkama. Isto tako i u transkripciji su moguće pogrješke. stoljeća (točnije. Horwathin i Horwatin uzimamo kao četiri lika istoga prezimena. a budući da su njihova obvezatna davanja podjednaka (2 vjedra vina).. nisu rezultat sustavnog zapisivanja. a danas se ne može znati je li riječ o jednom ili trima priimcima odnosno prezimenima. mjesto. koje držimo najvrjednijim dijelom obrađene povijesne građe. godine žive u neposrednoj blizini Jakob Radinović (Jacobus Radynowych). Neki dijelovi. do popisa stanovništva 1948. Riječ je o više od 12 000 jedinica. Herwathyn. Najstariji popisi. – XVII. Tomas Radovanić (Thomas Radouanych) i Jakob Radinoić (Jacob Radynoych). onomastička i demografska istraživanja. st. Pri transkripciji urbara. U Kraju 1544. 1–20 Navedena vrela detaljno su analizirana i transkribirana te je sastavljena baza s iznimno velikom količinom podataka korisnih za istraživanje demografije. vrsta feudalnog davanja. za sada bez dodatne jezične analize: 17 Svaka jedinica sastoji se od više podataka.17 Budući da je u navedenim vrelima potvrđen iznimno velik broj različitih priimaka i prezimena. prezime. FOC 20 (2011). izgubljeni su ili nisu dovoljno dobro očuvani da bi ih se moglo pročitati. popisa poreza i crkvene desetine jedinicu sačinjavaju sljedeći podatci: ime. Vrlo je mnogo priimaka koji se javljaju samo jednom. 18 Na primjer. povijesti i onimije Susedgradskog vlastelinstva i zapadnoga dijela Zagrebačke županije. ime oca i majke. osobito starijih popisa..) te sve do sredine XX. godine). ima mnoštvo zanimljivih primjera.

Tomse. Zlepchich. svetačka imena (najčešća su Martin. Plahogled. Kolescia. Teskoglawich. Werthorepacz. Među osobnim imenima u tim popisima najčešća su temeljna kršćanska. Kuna. Smreka. Krysan.. Najstarije potvrde brdovečke antroponimije Najstariji popisi crkvene desetine nastali su prije ili za vrijeme prvih migracija stanovništva iz opustošenih istočnih dijelova Hrvatsko-Ugarskog Kraljevstva. Supanicza. Chesnakouich.). Iakshe. Kapitan.. Wochich.. Petro. Saran. Berlek. Chwczlyn. Petrouicza. Umosganecz. Petrona. Thomsekowycza. Rathay. fasc. 8. 1–20 Apostol. Damyan. Vragouich. Ztoyko. Berlobas. Jacow. Ztoyko. Zthanek. krncza Petra zin. Wryednych. Nemorog. Janesko. Zmole. Nouachych. Krezygoth. Prihodny. i 1482. Potwricza. godine. Wochycza. Kwsma. odnosno 1408. Valphwth. Wrzyn zeth. Secherny. 21. Ilya. Kws. Vokodlachych. Primos. U obrađenim vrelima najčešće nalazimo dvočlanu imensko-prezimensku formulu (Martin Brythwycz. 6. Rosman.. Zagrebchych. od kojih su dva nastala u razdoblju između 1439. Brumse. Hayduk. Riječ je o trima popisima. Neral. Videk. Medwedh. Zere. Cherne. Biskup. Sebenik. Thomek. Iansekowycha. Gregur Zubonogha zyn. Zpogoryschya. Mikula. Zthrepwlya. Pyany. Hudychaz. Martinecz. Kw20 NAZ. Harabazych. Primerdich. Walenth Chorwath. Guszlarich. Petar. fasc. Pankart. Dywyak..20 Treći i ujedno najpotpuniji među obrađenim vrelima jest popis desetine žitarica i vina iz 1474. samo osobno ime ili samo prezime (Grego. Zmole. Oderyan. Grgur. pogrješno smještaju te popise u 1401. Arhivsko kazalo i podatci koji su zapisani na omotima. 3. Zthary. Zlypi. Nesa. Suppan. Wranyk. Chernechycza. Veliki kurcz. odnosno ispred priimka. Okno. Ztoykowicza. Pezdych. Sezthaperzch. Znorichewka. Zastavnik. Chyngulich Domythrowych. Benedikt. Ztankowycza. Wsa. Frathrych. Pochanka. Notharias. 7 . Gwzycza. Borczko. Dragan. Zialo. Poldrwgak. FOC 20 (2011). Gemze. Bratina. Rosycza. Rosa. Zersych. Valentowycza. Tomas. Therbowchych. Blaž.. Maiztor. Lyubey. godinu. Ztanko. Vid. Wolachicza. Zlouolich. Repycza. Thomchecz. Zerman. br. Wochapechicza. Babaiouich. Pwlezycza. Zlowycza. Pernath. Tudor. Ztane. Charibynowcza. Thomek Woyewodicz. Michouil.. Thomasych. godine. Vidak. Lyubi. Brathe.).Branimir Brgles: Povijesne potvrde antroponimije Brdovečkog prigorja. Acta capitula Antiqua. Priatel. ali u nekim slučajevima nalazimo jednočlanu imensku formulu. Wythezowycza. 38 br. Hergarych. U određenom broju slučajeva vjerojatno je riječ o nadimcima koji su u popisu zapisani na mjestu na kojem se upisuje osobno ime. Supan. Bazalych. Writhbericza. Wdak. Medwydycza. Vusyza. Zorko. Hromych. ali su brojne i potvrde narodnih imena te prilagođenih svetačkih osobnih imena: Baba.

Zorko in ponte. in partu Zwthlye. To je razumljivo s obzirom na patrijarhalnu strukturu obiteljskih zajednica. Rjeđi su slučajevi kada žena preuzme takvu ulogu u obitelji.). Mihalew zyn. zeth Gobchew. Ženskih osobnih imena nema mnogo.. 1–20 harycz.. Cleme[nti] s fil[ius] eiusd[em]. Kolaryew zeth. relicta Dwra. Gyurak in ponte. Belinicza zin. Muškarac je glava kuće i nositelj obveza prema vlastelinu odnosno crkvi. relicta Rwsa. Primjeri imenskih formula. relicta Iagoda. Colaryev zeth. Ženske osobe u obrađenim vrelima najčešće su zabilježene kao udovice. FOC 20 (2011).. 38. Ivanus Bergzelycz. zin Markow. filis Mathei. 22 Fotografija dijela dokumenta: Popis crkvene desetine. gener Kus. Grego[rius].. list 14. Tkalcz in ponte. kut. 1496. Keleminow zin. filius Blasy.22 Transkripcija: Sth[epha]nus Kaspar nobilis. 8 . Dragosychazeth. relicta Gera. Pfabianus Snouachycz. Valent[inus] Vednicz. filius Bedekoycz. Pernath zyn. Frančić takvom se svezom »izriče rodbinski ili svojbinski odnos s osobom šireg areala prepoznatljivosti« (Frančić 1996: 17–36).. Lyupsa in ponte. Kolarych in ponte. Mathe filius Nemchycz. samo osobnim imenom ili nadimkom (relicta Margaretha. Iz povijesnih potvrda vidimo da u srednjem i ranome novom vijeku nije bilo ustaljeno imenovanje žena dvočlanom imensko-prezimenskom formulom. Thomas de Loka. Thomas fil[ius] eiusd[em]. re21 Prema A. Munkyn zeth. Slika 1. zin Gwrgekow...). Pfabianus Vrecharycz. Kwharew zin. Faryew zeth. br. 11. (NAZ.) te primjere identifikacije onimsko-apelativnom svezom21 (Babin zin. Acta capitula antiqua. zeth Wrachew. u vrelima dominiraju imenske formule za muškarce.Branimir Brgles: Povijesne potvrde antroponimije Brdovečkog prigorja.. gener Marci.

Analiza prezimena i priimaka u najstarijim istraženim vrelima iz sredine XV. Marycza. 392).. Bedenych (< Benedikt). Sthepkoych (< Stepko < Stjepan). Loyewycza zthara. Schythar. relicta Balsinicza.. Mesnar (< mežnar ‘zvonar’ < njem. relicta Mayczenicza..).. relicta Bezyak. Blasii (< Blaž)23.. Ielka. kao napomena.. a veći dio možemo smatrati patronimskim priimcima: Bedekoych. nadimkom ili onimsko-apelativnom formulom bez naznake da je riječ o udovici (Elena. Baba. Mlynar. Woyewodicz (< vojvoda)27. Pomagao je pri desetinanju. Snydar (< žnidar ‘krojač’ < njem. Dijelom je riječ o pravim. Zwdecz (< sudac)28. stoljeća pokazala je da najbrojniju skupinu čine prezimena motivirana osobnim imenima.. 822). Blasekowych.Branimir Brgles: Povijesne potvrde antroponimije Brdovečkog prigorja. Magdych (< Magda < Magdalena). 27 Oznaka koja stoji u napomeni uz imena i priimke nekih obveznika u popisima crkvene desetine. Kolar. Kolarych. Mihalych. rješavao nesuglasice među kmetovima. Messner). nasljednim prezimenima. III. Sudci su bili izuzeti od plaćanja svih nameta.) te u nekim slučajevima osobnim imenom ili priimkom pokojnoga muža (relicta Mathei. pokraćen’ (ARJ. Ribych. Dragosych (< Dragoš). FOC 20 (2011). Philyppchich. 26 Danas Geršak < gerš ‘gips’ (RHKKJ. Merthlyuicza. a u rjeđim slučajevima samo osobnim imenom. kojemu je rep odrezan ili otkinut. Martinchich. vidua Supana pwnycza. 780]). Iwrsych (< Juriša < Juraj). stoji iudex. danas Mahmet. 25 < osobno ime ili nadimak Kus ‘bez repa. Braykowicza.. relicta Hrebych. Jakopouchich. Wahtarych (< vahter ‘stražar’). Petrowych. Chernez (< Černec < Crn). a u strukturi vlastelinstva imao je slične obveze kao i sudac. 1–20 licta Nesa. Thkalecz. III. relicta Vusyza. Mnogo je potvrda priimaka i prezimena koje možemo svrstati među one motivirane zanimanjem: Gersachych26. birao vlastelin. Jagachych (< Jaga < Agata). Prezimena Blažić i Blažević održala su se na brdovečkome području sve do danas. kuna Chernechycza. Ztoykowicza. Ova povijesna potvrda svjedoči o mađarskome jezičnom utjecaju. osakaćen. Fabyanych. relicta Matyna. Lonchar. Kwse25. andronimom. Lukyna. relicta Medwydycza. U popisima crkvene desetine i urbarima uz imena odabranih sudaca. relicta Repycza. Kamenarych.). Bogowych. Vojvoda je bio zapovjednik jedinice haramija. a poslije se javlja i kao priimak. Ztankowycza. još starije značenje moglo bi biti šire: okrnjen. relicta Iagushova. Igercz (< igrc ‘igrač’ [ARJ. izvedenica od Klement). Wsa. Supanich. Kowach. < Kelemen (mađ.. U ovu skupinu možemo svrstati i zanimljiv priimak orijentalnog podrijetla Mahmethich (< Mahmet ‘Muhamed’). Supan.. Schnei -der). Wolar. Kwsa. 28 Svaka seoska općina u srednjem i ranome novom vijeku imala je svojeg sudca kojeg je. Kowachich. Squarych. na prijedlog kmetova. Kelemenych24. Zwynarych. Zydarych. 24 23 9 . V. relicta Dora Baba.

Santhawy (< mađ. nije isključeno da je ovo prezime motivirano zanimanjem osobe koja se bavila pravljenjem pepela. Blažić. Bistra. Jakovlje. Hwzyan (< huskati ‘vikati’). de Bresecz. sutor ‘krojač’). Horwathin.. 638). Huzjan. Zanimljivi su i nadimački priimci i prezimena: Dengubych (< danguba ‘lijenčina’ [Belostenec 1740: 65]). Na koncu spominjemo nekoliko prezimena i priimaka motiviranih biljnim i životinjskim svijetom (Golwbych. santav ‘šepav’). Hergewych (< hrg ‘posuda za vodu od tikve’ [ARJ. Ukupan je broj antroponima etnonimskog i etničkog postanja velik. regionalne ili lokalne pripadnosti (de Berdowcz. daje nam mogućnost proučavanja raz29 Budući da nemamo podataka iz kojih bismo mogli otkriti etiologiju. Zanimljivo je da se među tim primjerima uz lokalne ojkonime (Brdovec. koju Skok definira kao ‘čovjek koji pravi pepeo’ (Skok. de Iakoulye. de Oborowo. Oroslavlje. moguće je i < njem.. de Biztra. Loyewych (< lojen ‘pun loja’ [Belostenec 1740: 202]).). a živjeli su sa zapadne strane rijeke Sutle u Štajerskoj. U vrelima iz druge polovice XV. Hrgar. de Byztra.) javljaju i imena nekih slovenskih naselja (Brežice. stoljeća nalazimo mnogo priimaka koji se javljaju samo jedanput ili dvaput. kao i etnonimski priimci. 694] < herg ‘zaimač’ [Belostenec 1740: 126]). Glawachych. Malek (< malehen ‘droben’ [Belostenec. de Rozko. Istom je osnovom motivirana imenica pepeljar.Branimir Brgles: Povijesne potvrde antroponimije Brdovečkog prigorja.. istraživanje pojedinih prezimena koja se javljaju kontinuirano u raznim vrelima.. možemo ih smatrati pravim prezimenima.). 1–20 Ove priimke treba razlikovati od uslužnih pridjevaka. Malek. Kwlezych (< kula ‘branišče’ [Belostenec 1740: 190]). U najstarijim popisima crkvene desetine zabilježeni su mnogobrojni obveznici koji su imali vinograde oko Svetog Križa.. 209]).. de Zaprodye. de Plyuzka. Nemchych (< nem ‘nijem’. Loče). Pepelych29. de Zdencz.. Perschl ‘grgeč’). a kako se gotovo svi javljaju u kontinuitetu sve do danas (Horwath. Kranyecz. Gluhy. de Zlyach. Kozlych. Mežnarić. de Loka. FOC 20 (2011). U svim navedenim skupinama možemo prepoznati prezimena koja su se na području Brdovečkog prigorja sačuvala do danas (Blažević.. Međutim. Iagodych) te atmosferskim prilikama (Meglych. a o kojima više govorimo u drugom dijelu ovoga rada. Zagorchich. Posebno treba izdvojiti topičke pridjevke (Šimunović 2006: 369) koji.). Nouachich. III. II. de Matheasewcz. Wodogasych . Palcheweych. 10 . Iacob preco (< precones ‘pomoćnici vojvode u strukturi vlastelinstva’ [Adamček 1980: 442]) koje također možemo naći u najstarijim vrelima... Oblachich). označavaju osobu druge etničke. Persechich (< Perša < Petar.. ali i Nemec ‘Germanus. de Zabresye. Teuto. Zokolowych. de Lyocha.. Puzthodolcz..’ [Belostenec 1740: 255]).. Šantorić. Thurchin.). primjerice Mattheus sutor (lat.

preko matičnih knjiga iz druge polovice XVII. Ztonewcz. Jedno od prezimena nastalih od narodnih imena jest prezime Jug30 (Iug. godine možemo utvrditi tvorbu patronimnim nastavkom -ić. do kraja XVII. Na primjeru prezimena Zagorčić. Riječ je o prezimenu nastalom od osobnog imena latinskoga podrijetla Severinus ili je pak motivirano stranom svijeta (Šimunović 2006: 291). Često je riječ o razvoju lika nekog prezimena sufiksacijom. Analizu započinjemo prezimenima nastalima od osobnih imena. Prezime je izvedeno od etnika Zagorec. To je prezime nastalo od narodnoga osobnog imena Jug (Skok. U promatranom razdoblju. stoljeća Već smo nekoliko puta napomenuli da se neka prezimena javljaju u kontinuitetu.. Tih prezimena pronašli smo ukupno 200. stoljeća. stoljeća (Zewerych). Trstenik > Zkledarych.. 1474. od najstarijih vrela.). možemo pratiti razvoj i različite likove tih prezimena.. 1474 i Lawreus Zagorch zeth. do XVII. stoljeću samo u Zaprešiću. Prema popisu stanovništva iz 1948. U naselju Kraj 1508. koje se ustalilo od 1474.). Szeuer) te konačno u matičnim knjigama u XVII. > Snydarych. 784). Zahvaljujući činjenici da potvrde tih prezimena nalazimo u povijesnom kontinuitetu. 1544.. 30 Masno su otisnuta prezimena koja se kontinuirano javljaju u vrelima. Tako glasi i današnji oblik toga prezimena (Mežnarić).). Možemo navesti još i primjere za prezime Skledarić (Zkledar. a gotovo sva nastala su od narodnih imena. a u brdovečkom i zaprešićkom kraju nije ih preostalo mnogo – zapisana su tek tri nositelja ovog prezimena u naselju Zaprešić. 1–20 voja priimaka i prezimena ne samo praćenjem promjenjivih likova već i utvrđivanjem (ne izvan svake sumnje) stvarne veze među nositeljima pojedinog prezimena. 4. zatim u današnjem obliku u zemljoposjedničkim popisima kmetova iz XVI. a postoje i danas. Trstenik) te Žnidarić (Snydar. stoljeća. Iwgh) koje u XV. Prezime Sever s patronimijskim nastavkom -ić nalazimo u popisima crkvene desetine u drugoj polovici XV. a 1544. 11 . Zomzedwara. stoljeća sve do popisa stanovništva XX. 1446. prema navedenim kriterijima izdvojili smo 14 prezimena. Prezimena u vrelima od sredine XV. 1544. i XVI. Szeur. godine Severi žive uglavnom na sjeverozapadu Hrvatske. Sub castro Zwmzedwara. > Snydarych. od XV. stoljeću nalazimo podno Susedgrada i u Kupljenovu. a u XX. stoljeću (Zeuer). Iugh. Na sličan način razvija se i prezime Mežnarić. a mnoga od njih javljaju se gotovo isključivo u Brdovečkom prigorju. što je oblik prezimena potvrđen sredinom XV. FOC 20 (2011). Iwgawych. 1557. I.Branimir Brgles: Povijesne potvrde antroponimije Brdovečkog prigorja. stoljeća kod jednog od obveznika crkvenih davanja u Susedgradu (Mathey Zagorch. stoljeća (Zewer. 1559. godine u istom selu živi Valent Mesnarych. godine živi Michael Mesnar. 1560. Njegovi nasljednici u sljedećem naraštaju nose prezime Zagorčić (Kelemin Zagorchich.

hip. te iz povijesnih činjenica i pisanih vrela (pogotovo onih koja nam daju povijesno-demografsku sliku toga područja). Kws. Motivirano je osobnim imenom Radak koje je pak nastalo od imena Radislav ili Radomir (Skok. Zorkow zyn. Vuković. Kušević (< osobno ime ili nadimak Kus). 31 U muškom rodu najčešće kao drugi dio dvočlanih osobnih imena kao što su Dragoljub i Slavoljub (Skok. koje nalazimo i u matičnim knjigama te u popisu stanovništva (Vuk.33 Brdovečko prigorje. 94). II. Lyubenko).) i pet prezimena. Zorkowych). U vrelima nalazimo nekoliko likova priimaka. Osobno ime ili nadimak Kus ‘bez repa. Zorkouich. Vukovinski.. Treba naglasiti da na području Brdovečkog prigorja uz rijeku Sutlu nalazimo i ojkonim motiviran tom osnovom: Vukovo Selo. gotovo uvijek ustaljenog oblika. Kuse. U najstarijim vrelima to prezime nalazimo uglavnom u Jakovlju. Radethych. Wochychewych. stoljeća (u izmijenjenu obliku Radanouich). Lywby. gdje se nalaze i u popisu stanovništva 1948. a u popisu stanovništva 1948. 33 Osobno ime Kus često nalazimo u najstarijim vrelima (Kusa. stoljeća (Radakouich) i u matičnoj knjizi rođenih iz druge polovice XVII. Danas to prezime možemo naći u sjevernim hrvatskim krajevima. stoljeća. II. Radenoych.Branimir Brgles: Povijesne potvrde antroponimije Brdovečkog prigorja. a zatim u Svetom Križu. područje je stalnih migracijskih valova. Prezime Radaković također dolazi od narodnog imena. V. Dolazi od osobnog imena Jagoda (Šimunović 2006: 44–45). (Ključ i Sveti Križ). Kwsse). Lywbethych. Vokowych. a osim u Brdovečkom prigorju. Vukšić. Prezime Jagodić nalazimo u najstarijim popisima crkvene desetine iz druge polovice XV. mogu se naći uglavnom u okolici Zagreba i Samobora. 822). godine prezime Ljubić nahodimo u selu Hrastini. Prezimena Vukovinski i Vouk veoma su rijetka. kamo su se vjerojatno preselili kako bi bili bliže svojim vinogradima (u Gromačnom). U starijim vrelima nalazimo druge oblike izvedene od istoga osobnog imena (Radenowych. često nalazimo u analiziranim vrelima. od imena Borislav. Wuck. nalazimo u najstarijim analiziranim vrelima (Zorko. 337). U istu kategoriju prezimena od osobnih imena pripadaju još i Boranić (< Borko)32. Kwsa. 12 . odnosno prezimena čiju osnovu čini osobno ime Ljubo31 (Lyupsa. 32 Osobno ime Borko. 1–20 Zorko je također hrvatsko narodno ime koje. Vouk). Gorupac (< osobno ime Gorup). riječ je o donjosutlanskim ikavacima. To je vidljivo iz govornih osobitosti stanovnika. Lwbkouych. Kuus. FOC 20 (2011). Radanwych) naseljene uglavnom na području sela Ključa i okolice. To se prezime prvi put javlja u vrelu iz XVII... Lwbych. U povijesnim vrelima i matičnim knjigama nalazimo ga posvuda od Sutle do Krapine. kojemu je rep odrezan ili otkinut’ (ARJ. Wk. Od osobnog imena Vuk na području Brdovečkog prigorja izvedeno je nekoliko priimaka (Vokhowyh. Zorkouych.. Lywbechych. odnosno zapadni dio Susedgradskoga vlastelinstva.

stoljeću. stoljeća (Slebaczky) kao i prezime Lepesić (Lepesych). ne nalazimo gotovo nigdje drugdje osim u Drenju i susjednim selima te da se ono na istome mjestu javlja u kontinuitetu od sredine XVI. Drenszki.. Harmica i Žlibec34 u Brdovečkom prigorju. Prezime Braja prvi put nalazimo zabilježeno u drugoj polovici XVI. stoljeća (Doychych) te u matičnoj knjizi rođenih (Doichich. Prema popisu stanovništva iz 1948. To prezime nalazimo u Kraju od sredine XVI. I. Istoj skupini treba priključiti i prezime Oplaznički koje se javlja samo u XVII. stoljeću prezime Braje (Braie) spominje se u selu Ivancu podno Susedgrada. Herwathynowych. godinom (Harmich). godine možemo zaključiti da se to prezime javlja samo u selima Brdovečkog prigorja. Horuatich. 1–20 Stoga su za povijesnu sliku migracijskih pravaca osobito zanimljiva prezimena motivirana etnonimima i etnicima. Prezime Drenski mogli bismo povezati i s velikaškom obitelji Drenoczy koja je u XVI. te u vinogradu Basaljici blizu Svetog Križa. Horuaticza. U matičnim knjigama rođenih u drugoj polovici XVII. stoljeću držala posjede u Zagorju. Stanovnici tog područja (od Bele krajine do Karlovca) nazivaju se Braje (Bezlaj. Sva četiri prezimena nalazimo u vrelima u kontinuitetu od XVI. Horuath.. U srednjem vijeku granica između Slavonije i Hrvatske bila je rijeka Sava. Drenszky). Ipak. Premda su etnonimska i etnička prezimena najčešće motivirana doseljavanjima iz udaljenijih krajeva. Od sredine XVI. Horuatin. s obzirom na to da prezime u popisu iz 1948. Prezime Žlebački prvi se put javlja u drugoj polovici XVI. Prezimena Drenski. Vrlo često u vrelima srednjeg i ranoga novog vijeka na području cijeloga Susedgradskog vlastelinstva nalazimo prezimena motivirana etnonimom Hrvat / Horvat: Heruath. U međurječju Save i Drave nalazilo se Slavonsko Kraljevstvo. Herwatych. Nijemac. Heruathych. a južno od Save Hrvatsko. stoljeća započinju pojačani osmanlijski napadi na područje južno od Kupe. U XVI. stoljeća nalazimo prezime Braie u Prudnicama. nalazimo samo u Jastrebarskom i Zagrebu. 37). Doychich) u istom selu. do XX.Branimir Brgles: Povijesne potvrde antroponimije Brdovečkog prigorja. Horwath. 13 . FOC 20 (2011). Horuatych. Herwathyn. Drenacz. stoljeća (Brayman). U starijim vrelima nalazimo drukčije oblike (Harmizycz. Prezime Harmić nalazimo u matičnim knjigama počevši s 1678. možemo zaključiti da je riječ o prezimenu etničkog postanja. Stoga su i stanovnici koji su dolazili s juga. Prezime Dojčić dolazi od etnonima Dojč. stoljeća (Drenyan. u Brdovečkom prigorju imamo nekoliko primjera prezimena motiviranih imenima okolnih naselja. stoljeća. a dolazi od toponima Oplaznik. stoljeća. osim u Brdovečkom prigorju (selo Prudnice). prije doseljenja ikavaca sredinom XVI. Nakon doseljenja novog stanovništva nalazimo više potvrda za Žlibac. a danas ih gotovo isključivo nahodimo na području Brdovečkog prigorja. Drenecz. a Lepesić s Lepom Vesi u istom vlastelinstvu. Horuatth. Heruathinich. Horwathin. Heruatich. Haraminchich). Tako zvuče i starije povijesne potvrde. Danas to prezime. južno od Stubice. 34 Službeno ime naselja je Žlebec. Harmić i Žlebački povezujemo sa selima Drenje.

Obranowych) u XVI. Zkledar) u Zaprešiću. stoljeću nalazimo u Trsteniku. Zlunzky). Vlašić (Vlassich). stoljeća (Zkledar. Pustodolec. Općenito. FOC 20 (2011). Okićan (Okichan. Oroslavski. među najčešćima su prezimena Kolar. Sva navedena prezimena sačuvala su se na promatranom području sve do danas. Samoborec.. visak’ (RHKKJ. Podgajski. treba napomenuti i da bi motivirajući apelativ mogao biti kalamer ‘zidarska mjera. Harmici i Zdencima. Ukupno gledano. Okychanecz). Obrankowych. VI. Vlah. a koja također često nahodimo u pisanim vrelima: Majdak (< Majdaci ‘pučanstvo oko Jastrebarskog. Vlahović. O različitim pravcima migracija na područje Brdovečkog prigorja svjedoče i prezimena Obranković (< Obrankovec ‘ime sela u Varaždinskoj županiji’) i Sutlar (< rijeka Sutla). Detaljnije ćemo analizirati prezimena koja su specifična za Brdovečko prigorje. a u popisu stanovništva 1948. stoljeća. Zkledarych. Zagorčić. Prvi se put javlja u vlastelinskim popisima u drugoj polovici XVI. Turković. a danas se to prezime nalazi gotovo isključivo u Svetom Križu. Zklyedar) te u matičnim knjigama u drugoj polovici XVII. 561). Prezime Kalamir najvjerojatnije je motivirano imenicom kalamir. godine nalazimo ga samo u Zaprešiću i Drenju. Kraju i Dolcu. To je ‘daščica kojom se koristi opančar i po kojoj se kroji opanak’. doseljenici su bez obzira na smjer migracije katkad imanovani antroponimom Novosel. Preksavec (Prekzawecz). Prezime Skledar (< skledar ‘zdjelar’) nalazimo na području Zaprešića i Trstenika od sredine XVI. 386]). Ipak. Hajduk (Hayduk) koja se javljaju u samo nekoliko slučajeva. stoljeća (Olowecz. koja ne nalazimo gotovo nigdje drugdje osim u brdovečkom kraju. uglavnom sredinom XVI. Zrinjan. Najprije izdvajamo prezimena koja ne nalazimo gotovo nigdje drugdje osim na području Brdovečkog prigorja. Prigorec. Kovač i Lončar.Branimir Brgles: Povijesne potvrde antroponimije Brdovečkog prigorja. Ovoj kategoriji još pripadaju i prezimena Vugrin i Vugrinec koja su relativno česta i možemo ih naći u različitim dijelovima sjeverozapadne Hrvatske. u Gorskom kotaru’ [ARJ. Tim prezimenima treba pridružiti i ona koja se nisu zadržala do danas. Zkledar. Turk. Doseljenici s juga i jugoistoka dobivali su i prezimena Pokupec. Olouacz). koje je motivirano imenicom olovec. 1–20 ili južno od Save nazivani Horvatima. IX. Prezime Obranković (Obrankouych. Okychan. Krapinski. Slunjski (Zlunzki. stoljeća (Skledar. Gerk.. Zagorc. Jednu od najbrojnijih skupina prema motivacijskoj podjeli čine prezimena u čijoj su osnovi nazivi za zanimanja i obnašanja dužnosti. i početkom XVII. Slovenac. Olouecz. a zatim i ona kojima kao jedno od izvorišta možemo odrediti promatrano područje. Od prezimena i priimaka motiviranih etnikom i etnonimom koji se nisu zadržali na promatranom području nalazimo još: Belovarec. Navedena prezimena uglavnom svjedoče o valovima doseljavanja s područja pod osmanskom vlašću ili pak opustošenih prekokupskih krajeva. To prezime danas nalazimo samo u Drenju. Karlovca. Ponajprije prezime Olovec. 14 . a označuje čovjeka koji proizvodi štogod od olova (RHKKJ. i XVII.

banowecz.. 236). 110.. Prachenecz. Kablar. Valput i Valpučić (< valpot ‘vlastelinski povjerenik koji se brine o njegovim dobrima’ [ARJ. Sporen). phister. Vahtanić i Vahtar (< vahta ‘straža’). Prezime Šmaguc (< šmagati ‘psovati. stoljeća (Kalamyr. Hulina i Šmaguc.Branimir Brgles: Povijesne potvrde antroponimije Brdovečkog prigorja. Rešetar. Haramina (< haramija ‘lak pješački vojnik na granici u 16. III. Šemičnjak. Kolarić. cancellista ‘kancelarijuš’ [RHKKJ . Schneider.. Mirt (< mirar ‘zidar’). 251]. Orgulan. Kanzellist. a prezime Hulina (< hulitelj ‘čovjek koji huli’) još ni15 . Ključarić. Vojvodić (oznaku vojvoda nalazimo u urbarima i popisima desetine kao i napomene iudex. Lugar. Prezimena Lozar i Žnidarić (žnidar ‘krojač’ < njem. na promatranome području nalazimo nekoliko prezimena vezanih uz dužnosti kmetova i seljaka unutar seljačke općine odnosno vlastelinstva. Prezimena Krčan (< krčiti ‘čistiti šumu da bi se dobila obradiva zemlja’) javlja se od druge polovice XVII. također je povezano s radom na zemlji. Osobito zanimljivu skupinu čine prezimena i priimci s nadimkom u svojoj osnovi. sramotiti. Danas to prezime nalazimo gotovo isključivo u Brdovečkom prigorju (uglavnom u Šibicama i Zaprešiću) gdje nahodimo i ojkonim Kalamiri. Snydarych. Dva su prezimena. Među prezimenima koja su ugasla. Cimperšak (< cimper ‘krov’ < njem. Žagmestar (< njem. Prachinecz. I. Prachonecz. Kuharić. stoljeća. Šporčić (< šporer ‘bravar. st. Lončar. 533]). stoljeća u matičnoj knjizi rođenih (Callamer). Drvodelić. stoljeća. Fistrić (< fišter ‘pekar’ < srvnjem. vister < lat. Sluga. a koja označavaju ljude s neugodnom navadom. okopavanjem i slično (Bezlaj. Zupančić. ostrugar’ < srvnjem. koja se ne pojavljuju gotovo nigdje drugdje u Hrvatskoj.). Säge ‘pila’ + meister). Kalamir) i u XVII. pistor). 1–20 IV. V. Messner). Zimper). Tkalec. Na neke više dužnosti na vlastelinstvu ili unutar seljačke općine upućuju nas priimci Kanceljak (< njem. Orubić (< orubiti ‘porubiti’). Kalamiri se javljaju potkraj XVI. klevetati’) pronašli smo samo u popisima iz sredine XVI. Krajačić. 111]). od 1474. Kovačić. Ostreš. Mežnarić (< mežnar ‘zvonar’ < njem. u crkvenim matičnim knjigama (Prachich. stoljeću (Kalamer) u vlastelinskim popisima kmetova te u drugoj polovici XVII. Prachinecz). 101). prezime ili priimak Banovec zacijelo se odnosi na dužnost seljačkog predstavnika ili banovca. Šoštarec. Vjerojatno dolazi od njemačkoga glagola brachen koji znači ‘ostaviti na ugaru’. Župančić. XX. lat.’). a koja se osim u Brdovečkom prigorju danas mogu naći i u drugim dijelovima Hrvatske: Barbir (< barbir ‘brijač koji je ujedno i ranarnik’ [RHKKJ. a semantički je povezan s radovima na polju i vinogradu. Dok su prezimena Ban i Banić mogla biti i posprdni nadimci. FOC 20 (2011). Prezime Prahin javlja se tek od druge polovici XVII.. stoljeća (Kerchan). U ovu skupinu ubrajamo još i sljedeća prezimena čije potvrde nalazimo u vrelima. godine) također danas najčešće nalazimo na promatranome području. Premužić (< premog ‘kameni ugljen’). Snidar.

prirodnim pojavama i životinjama.u zapisu najvjerojatnije dolazi na mjestu slogotvornog . o njima mu je ovisio život. 69). Svakodnevica srednjovjekovnog i ranonovovjekovnog seljaka bila je snažno vezana uz znanje o prirodi. Vorić. To se prezime danas jedino može naći u Brdovečkom prigorju. Wodopyka). IV. Lojević dolazi od loj. Prezime Vodopijec dovodimo u vezu s cvijetom vodopijom. tur. Fistrić. Šporčić. Ružić i Tikvić prezimena su koja nisu specifična samo za brdovečki kraj. a danas smo važnosti prirode mnogo manje svjesni. a u XX. Mnoge su nam biljke danas gotovo nepoznate. tušjan ili tušnjak ‘biljka Portulaca oleracea’ (Šulek 1879: 423). Slijed -er. Prezime Širanović (< šira ‘mošt’ < pers. Žnidar. Šipuš. Šandor. Žnidarić. šira ‘mošt. Kelemin. Kablar. Vodopiez. stoljeća (Wodopycz. a u srednjovjekovnoj su svakodnevici imale veće značenje. Šantavi. a možda čak i apelativom ljevak. U istu kategoriju najvjerojatnije možemo svrstati i prezime Tuškan koje povezujemo s biljkom tušak. Vorih. osobito kod prezimena motiviranih nazivima za zanimanja (Mežnar. U matičnim knjigama u XVII. i kraja XVI.. Slijedi mađarski jezični utjecaj (Šantorić.. Mežnarić. Prezime Levojević. motivirala nastanak prezimena Škribulja (Bezlaj. na što upućuje današnji oblik toga prezimena – Hrvol – koje je nastalo desufiksacijom od Herwolych. Hrvatska jezična osnova dominira. Seljak je živio sa svim tim elementima prirodnog svijeta. Halaguz. Treba ipak dodati da sufiks -ulja najčešće ne dovodimo u vezu s ovim oblikom tvorbe te da bi motivacija ipak mogla biti drukčija.). Žagmestar. Prezime Hervol jedno je od brdovečkih prezimena sa zagonetnijom motivacijom. od apelativa lijevo. a javlja se u kontinuitetu od XVI. ili pak lojen ‘čovjek pun loja’.. Fuke16 . koja se koristila za prehranu svinja. šire. prozirna su. Zbog toga bitnu ulogu u motivaciji prezimena imaju biljke i životinje. U tom prezimenu uočavamo etnonimsku osnovu Hrv-. Prezime Lojević (Loyewich) nalazimo često među povijesnim potvrdama između XV. Kelemenčić. Ta dva prezimena imaju različitu motivaciju. 1–20 smo uspjeli naći u povijesnim vrelima. FOC 20 (2011). možemo uočiti više jezičnih utjecaja. Osvaldić. stoljeću nahodimo ga uglavnom u sjeverozapadnoj Hrvatskoj. a može nositi značenje ‘čovjek koji proizvodi loj’. stoljeća možemo naći isključivo u Brdovečkom prigorju.. stoljeća u Kraju.Branimir Brgles: Povijesne potvrde antroponimije Brdovečkog prigorja. Cimperšak. Među aloglotima najuočljiviji je njemački jezični utjecaj. Tako je primjerice danas zaboravljena biljka škriba. također nalazimo i likove Vodopyla. a u povijesnim vrelima često ih nalazimo i diljem Brdovečkog prigorja (Šimunović 2006: 333). stoljeću počinje se javljati prezime Levojević koje sredinom XX. Vodopia. stoljeća. sok zrelog grožđa’ [Škaljić 1966: 590]) javlja se u drugoj polovici XVII. motivirano je položajem nositelja u selu. Tolvaj. U prošlosti su ljudi bili mnogo više „uronjeni“ u svoj okoliš. mnogo je hrvatskih narodnih imena i prezimena motiviranih narodnim imenima. Vahtar. prema povijesnim potvrdama. U brdovečkoj antroponimiji.

pokazuje mnoge specifičnosti. Krapinski..Branimir Brgles: Povijesne potvrde antroponimije Brdovečkog prigorja.. Mnogo je tih prezimena sačuvano do današnjih dana.).. i XVI. Iz istog smjera dolaze i Zrinjani te Bišćani (koje danas nalazimo oko Bistre). odnosno srednjovjekovna i ranonovovjekovna brdovečka sučija Susedgradsko-stubičkog vlastelinstva. potvrđene u najstarijoj zabilježenoj brdovečkoj antroponimiji te one uočene u toponimiji toga kraja nesumnjivo potvrđuju postojanje čakavskih ikavskih elemenata u Brdovečkom prigorju. Slovenci. Također.. Premda nalazimo i nerazvijene jednočlane oblike. a još je više onih koja nalazimo u povijesnim potvrdama. Dvočlana imenska formula dominira već i u najstarijim vrelima. a kod žena najčešće jednočlane imenske formule. nadimak Divojka i Medwydycza (jat se refl. S juga dolaze Majdaci i Braje te Pokupci. 1–20 ta.. a koje ćemo moći donijeti nakon analize sveukupne građe. Nadalje. Iz Štajerske i Kranjske dolaze Kranjci. Zanimljivo je i mnoštvo prezimena motiviranih zanimanjem. U samo nekoliko primjera očituje se turski jezični utjecaj (Haramina. Te jezične crte. stoljeća. Zaključak U povijesnom i onomastičkom kontekstu Brdovečko prigorje. kao i). FOC 20 (2011). čije se povijesne granice uglavnom poklapaju s današnjim prostiranjem kajkavsko-ikavskoga donjosutlanskoga govora. od kojih je najsnažniji. Oroslavski. Te potvrde svjedoče o činjenici da je postojalo više smjerova doseljavanja.. Primjerice. ali najviše potvrda nalazimo u XVI.. ali su danas ugasla.) 5. Sa sjevera Zagorčići. stoljeću.. U nekoliko primjera možemo pronaći posebnosti lokalnoga govora kajkavaca ikavaca. motiviranih zanimanjem. Naime za potrebe ovoga rada analiziran je samo dio goleme građe koja je prikupljena transkripcijom povijesnih vrela. Brdovečko prigorje migracijski je dinamično područje o čemu svjedoče prezimena etničkog i etnonimskog postanja... očekivano. 17 . možemo zaključiti da mnoga današnja prezimena svoje korijene nalaze u analiziranim vrelima iz XV. primjerice priimak Stipanić (jat se reflektira kao i). stoljeću. topičke i staleške pridjevke. vidljiv je njemački jezični utjecaj. Analizirajući dobivene zaključke. Kod velikog broja tih prezimena. na ovome mjestu nisu opisane sve jezične karakteristike koje se očituju u onimiji toga kraja. Na kraju treba reći da je ovaj rad tek početak temeljitog i šireg istraživanja antroponimije brdovečkog kraja i općenito onimije donjostulanskih ikavaca. možemo ustvrditi da se znatan broj prezimena koja nalazimo u istraženim povijesnim vrelima javlja u obliku dvočlane imensko-prezimenske formule. s jugoistoka u XVI. prezime Horvat javlja se i ranije. Mahmet. Stipak (stari poluglas se reflektira kao a). za mnoga od tih prezimena možemo pretpostaviti da su nasljedna i da je riječ o pravim prezimenima. Širanović.

KAMPUŠ. Venecija. 2007. 1770. Leksik prezimena Socijalističke Republike Hrvatske. 1880. Ljubljana: Mladinska knjiga. Varaždin: Garestin. Zagreb. JOSIP. 19. 1781. Zagreb: Hrvatski povijesni muzej. Susedgrad ili nedovršena priča o jednom gradu: katalog izložbe. Zagreb. FRANČIĆ. I–XXIII. 41–65. Zagreb. 2010. BRGLES. JOSIP. i XVI. Zagreb: Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje.o. 1740. Ogledi o kajkavskim i drugim hrvatskim govorima. Zagreb. Građa o susjedgradsko-stubičkom vlastelinstvu. 3–4. LASZOWSKI. 2002. 33. LIPLJIN. ANKICA.–1976. Zagreb: JAZU. BRANIMIR. 22. Razvoj prezimenskog sustava na Miljevcima. Hrvatsko-slovenska seljačka buna godine 1573. JOSIP. TOMISLAV. Zagreb: Institut za jezik i Nakladni zavod Matice hrvatske. Toponimija na području Susedgradskog vlastelinstva u srednjovjekovnim i ranonovovjekovnim pisanim izvorima. Zagreb.) 1916. Popisi i obračuni poreza u Hrvatskoj u XV.. BEZLAJ = BEZLAJ. 9–36. Folia onomastica Croatica. Rječnik varaždinskoga kajkavskog govora. IVAN. Kaj. BELOSTENEC. Čakovec: IHJJ. LADA. Pregled mijena imenske formule i osobnog imena u njoj. Zagreb: IHP Sveučilišta u Zagrebu. 1998. 1971. Habsburški spomenici Kraljevine Hrvatske. HER = Hrvatski enciklopledijski rječnik. 7–14.–2007. ČILAŠ ŠIMPRAGA.Branimir Brgles: Povijesne potvrde antroponimije Brdovečkog prigorja. ARJ = Rječnik hrvatskog ili srpskog jezika. 1984. stoljeću. Marka Snoja i Simone Klemenčič) 1976. GALLEMART. Zagreb: JAZU. 17–36. JOANNES et al. Zagreb: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti i Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje. ANĐELA. Stari Brdovec. Rituale romanum.. Rasprave Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje. EMILIJE (ur. HARTINGER. 2002. 1911. IVAN. 1–20 Literatura ADAMČEK. Gazophylacium seu latino-illyricorum onomatum aerarium. RHKKJ = Rječnik hrvatskoga kajkavskog književnog jezika I–XII. Rasprave Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje. LONČARIĆ. Zagreb. Sancrosanctum consilium tridentinum. FOC 20 (2011). I–V.o. 1563— 1574. Svezak II. FRANCE (s prinosima Metke Furlan. Zagreb. Zagreb: Novi Liber. 18 . 1976. Založba ZRC. FRANČIĆ. ADAMČEK. Kajkaviana & alia. PRISTER. Međimurska prezimena. JOSIP. Dalmacije i Slavonije.–2011. Arhivski vjesnik 7/8. 1996. ANĐELA. MIJO 2005. 1964. Zrinski d. 1976. ADAMČEK. 2002. Etimološki slovar slovenskega jezika.

Zagreb. ŠIMUNOVIĆ. 5. Zagreb. ŽELJKO. Zagreb: JAZU. 6. PETAR 1971. ANTUN 1973. IVAN KRSTITELJ. ABDULAH. Kajkavski ikavski govor Hrebine i kajkavski ekavski govor Kupljenova. Povjestni spomenici zagrebačke biskupije: XII. Sarajevo: Svjetlost. TADIJA (ur. Hrvatski državni arhiv. 4. fond 706. BARBARA. ZEČEVIĆ. 1966. Hrvatski državni arhiv. Rasprave Instituta za jezik. ŠOJAT. Hrvatski državni arhiv. Hrvatski državni arhiv. Diplomatički zbornik Kraljevine Hrvatske. Nadbiskupijski arhiv Zagreb. 14. PETAR. VESNA. Zagreb. Germanizmi u kajkavskome književnom jeziku. ŠIMUNOVIĆ. Zagreb: Golden marketing – Tehnička knjiga. Zagreb.. JOZIĆ. Arhivski fond obitelji Čikulin – Sermage. Turcizmi u srpskohrvatskom jeziku. sv. Zagreb: Golden marketing – Tehnička knjiga. Kajkavci ikavci u Lijevom Sredičkom (fonološki aspekt). 55–92. PETAR. Matična knjiga župe Brdovec. 2010. 2009. TKALČIĆ. Rasprave Instituta za jezik. INES. MK-81. 37–44. Jugoslavenski imenik bilja.–1998. fonološke usporednice. Acta capituli antiqua. Svezak III–XI. Zagreb: JAZU. 1879. fond 726. Arhivski fond obitelji Josipović – Vojković. PETAR. VIRČ. Dalmacije i Slavonije. Hrvatski dijalekti u kontaktu.–1974. Razvitak imenske formule u Hrvata. Rasprave Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje. Nadbiskupijski arhiv Zagreb. Kajkavski ikavci kraj Sutle. 38. 283–293. FOC 20 (2011). Kajkavski ikavci s gledišta dijalekatskoga kontakta. Vrela 1. Acta capituli antiqua. 23–24. 2. Zagreb: IHJJ. 357– 371. Filologija. Hrvatska prezimena. 1–20 SKOK = SKOK. Arhiv obitelji Oršić – Cludius – Slavetić. 2. VESNA. Zagreb. Zagreb: JAZU.) 1903. 8. 9. Hrvatski državni arhiv. i XIII. Onomastica Jugoslavica. VESNA. 1873. ZEČEVIĆ. 7. Zagreb: Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje. 1988. ŠTEBIH GOLUB. I–IV.Branimir Brgles: Povijesne potvrde antroponimije Brdovečkog prigorja.. 1997. 2009. 217–231. fond 641. Uvod u hrvatsko imenoslovlje. Neoregistrata acta. ŠIMUNOVIĆ. 1982. 21. ŠULEK. ZEČEVIĆ. 2000. ŠKALJIĆ. fond 749. BOGOSLAV. Etimologijski rječnik hrvatskoga ili srpskoga jezika. stoljeća. Zagreb. 53.–1874. 2006. sv. 19 . SMIČIKLAS.

FOC 20 (2011). anthroponymy. Brdovečko prigorje. etc. By analyzing historical sources. Evidence of other language influences has also been found (firstly German. srednjovjekovne i ranonovovjekovne migracije Keywords: onomastics. The oldest analyzed historical sources have yielded a vast number of examples of Croatian personal names. its inhabitants (speakers of a kajkavian-ikavian dialect) and their anthroponomy in historical sources. pre-surname form or surname. medieval and early modern migrations 20 .000 units (a unit consists of the following elements: personal name. antroponimija. kaikavian-ikavian speakers.. In this article. The author also attempts to portray the development of the name-surname form in Brdovečko prigorje. 1–20 Historical attestations of the anthroponymy of Brdovečko Prigorje in mediaeval and early modern sources Abstract The article focuses on a specific geographical region. the author has built a database of some 12. Ključ ne riječ i: onomastika. srednjovjekovni i ranonovovjekovni povijesni izvori. the author presents only a part of the analyzed material.. medieval and early modern historical sources. year. kajkavci ikavci. place name. pre-surname forms and surnames. followed by Hungarian and Turkish).) Priority has been given to those surnames that reoccur in the documents in historical continuity from the 15th century on.Branimir Brgles: Povijesne potvrde antroponimije Brdovečkog prigorja.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful