LUCIEN LEVY-BRUHL (1857-1939

)
Ostao je čisti filozof, prije svega logičar te se primarno bavio primitivnim načinom
mišljenja i razvio teoriju primitivnog mentaliteta. Bio je nekritičan prema korištenoj
literaturi, ali nije bio tašt te potkraj života ima namjeru promijeniti neka svoja stajališta
u skladu sa suvremenim otkrićima. Engleskoj školi zamjera nastojanje da objasne
društvene činjenice kroz prizmu individualne psihologije (eurocentrizam). Mentalitet
pojedinca proistječe iz kolektivnih društvenih predodžbi koje su za njega obavezne, a
te predodžbe su funkcije ustanova. Na ovom temelju on razlikuje dva osnovna tipa
društva, primitvno i civilizirano. Dok je civiliziran čovjek okrenut prirodnim procesima i
neobjašnjive pojave pripisuje svom neznanju, primitivni čovjek orijentiran je na
natprirodno. Za njega, sva bića i predmeti se isprepliću u mreži mističnog
poistovjećivanja i isključivanja, a istraživanje uzročno-posljedičnih veza spriječeno je
predlogičkim i mističnim kolektivnim predodžbama. Kritika Levy-Bruhla je loše
izvedena jer ga mnogi ne razumiju pa Evans-Prichard tumači osnovne pojmove
Bruhlove teorije.
Predlogički su oni načini mišljenja (magijsko-religijskog) koji su primitivnom čovjeku
istiniti, a Europljaninu besmisleni. To ne znači da su alogični već da njihova logika
polazi od drugih premisa i principa te podnosi protivrječnosti. Primitivni čovjek je,
dakle, racionalan, ali misli nekritično i neznanstveno. Općenitost nekog mentaliteta
čini ga objektivnim i razlike u mentalitetima su društveno uvjetovane. Levy-Bruhl
govori o aksiomima, mjerilima i osjećajima koji su u primitivnih naroda često mistični,
ne prilagođavaju se iskustvu i neosjetljivi su na protivrječnosti. Te istine su
općevažeće, tradicionalne i nužne te nadživljavaju pojedinca. Ovi oblici mišljenja koji
svi zajedno čine mentalitet (duh) nekog naroda su kolektivne predodžbe
(Vorstellung). Pod ovim pojmom se podrazumijeva ono što mi zovemo idejom,
pojmom ili vjerovanjem. Kod primitivnih naroda one su mistične, odnose se na
vjerovanje u sile, utjecaje i činove koja čula ne primjećuju iako su realni. Ipak,
mistično opažanje ne uključuje vjerovanje, već je neposredno. I ne samo da se u
opažanje primitivnih ljudi uključuju mistične predodžbe, već one i uzrokuju opažanje
(afinitet). Logički princip na kome počivaju ove predodžbe je zakon mističnog
poistovjećivanja koji je i sam mističan.

Levy-Bruhl svoje objašnjenje temelji sociološki. . On je shvatio da vrijednosti formiraju jednako cjelovite sisteme kao intelektualno logičke konstrukcije te da uz razumsku postoji i osjećajna logika. On ne objašnjava primitivni mentalitet nekom teorijom. već uzima njegove oblike kakvi jesu i nastoji prikazati njihovu strukturu i protumačiti ih kao zajedničke svim društvima određenog tipa.Za razliku od Taylora i Frazera. što pod kraj života i sam uočava. Pri tom je prenaglasio razlike osnovnih tipova i zanemario empirijska znanja primitivnih ljudi.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful