You are on page 1of 16

Neodreeni integral

Pojam neodreenog integrala u uskoj je vezi sa izvodima i diferenciranjem funkcije. Naime postupak integriranja
(nalaenja neodreenog integrala funkcije) je inverzan (obrnut) postupku diferenciranja funkcije. Ukoliko znamo da je
2 y x ' = za neku funkciju ( ), y y x = mogli bismo odmah pogoditi da je
2
, y x = ali jasno je da su i funkcije
2 2
1, 2 3,..., y x y x = = + openito sve funkcije oblika
2
, ., y x C C const = + = rjeenje jednaine 2 y x ' = (po
nepoznatoj funkciji y).
Definicija 1: Primitivna funkcija ili prvobitna funkcija funkcije ( ) f x je funkcija ( ) F x sa osobinom
( ) ( ). F x f x ' =
Tada se pie i:
( ) ( ) , f x dx F x C = +
}

gdje je C proizvoljna konstanta. Izraz ( ) f x dx
}
zovemo je neodreeni integral funkcije ( ). f x Kaemo da je tada
( ) f x podintegralna funkcija, a ( ) f x dx je podintegralni izraz.
Napomena 1: Ako funkcija ( ) f x ima svoju prvobitnu funkciju ( ), F x jasno je da onda postoji beskonano mnogo
prvobitnih funkcija ( ) . F x C + Podintegralni izraz ( ) f x dx je upravo diferencijal funkcije ( ), F x jer je
( ) ( ) ( ) dF x F x dx f x dx ' = = i zato je

odnosno, ( )
( )
( ) ( ) ( ) ( ) ( ) 0 . d f x dx d F x C dF x dC F x dx f x dx ' = + = + = + =
}
Dakle,
( )
( )
( ) . d f x dx f x dx =
}

Ovo pokazuje inverznost operacija d i .
}

Primjeri 1: ( ) sin cos cos sin ; x x xdx x C
'
= = +
}

( )
,
x x x x
e e e dx e C
'
= = +
}
itd.
Najvanije primjere neodreenog integrala, one koje emo esto koristiti napisaemo na jednom mjestu. Zovemo ih
tablini integrali. Veina njih je dobijena iz liste tablinih izvoda.


( ) ( ) dF x F x C = +
}
TABLICA OSNOVNIH INTEGRALA

1.
1
, 1.
1
n
n
x
x dx C n
n
+
= + =
+
}

2. ln .
dx
x C
x
= +
}

3.
1 2 2
1 1
, ( 0).
dx x x
arctg C arcctg C a
x a a a a a
= + = + =
+
}

4.
2 2
1
ln , ( 0).
2
dx x a
C a
x a a x a

= + =
+
}

5.
1
2 2
arcsin arccos , ( 0).
dx x x
C C a
a a
a x
= + = + >

}

6.
2
2
ln , ( 0).
dx
x x a C a
x a
= + + + =
+
}

7. , (1 0);
ln
x
x
a
a dx C a
a
= + = >
}
spec. odatle je .
x x
e dx e C = +
}

8. sin cos . xdx x C = +
}

9. cos sin . xdx x C = +
}

10.
2
.
cos
dx
tgx C
x
= +
}

11.
2
.
sin
dx
ctgx C
x
= +
}

12. . shxdx chx C = +
}

13. . chx shx C = +
}

14.
2
.
dx
thx C
ch x
= +
}

15.
2
.
dx
cthx C
sh x
= +
}




Za neodreeni integral vrijede sljedee osobine:
( ) ( ) , ( , 0). kf x dx k f x dx k k = e =
} }

| | ( ) ( ) ( ) ( ) . f x g x dx f x dx g x dx =
} } }

One slijede direktno iz odgovarajuih osobina za izvode. Naime,
( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) , f x dx F x C F x f x kF x C kf x kf x dx k f x dx
'
' = + = + ( = =
} } }
odnosno,
( )
( ) ( ) ( ) ( ) ( )
1 2
( ) ( ) ( ) ( ) f x dx F x C g x dx G x C F x f x G x g x ' ' = + . = + = . =
} }

( ) ( ) ( ) ( ) | | ( ) ( ) ( ) ( ) . F x G x C f x g x f x g x dx f x dx g x dx
'
+ ( = =
} } }

Pomou ove dvije osobine lako se dokae optija tvrdnja:
Teorem 1: Ako su funkcije ( ) ( ) ( )
1 2
, ,...,
n
f x f x f x definisane na istom intervalu | | , a b i na tom intervalu svaka od
njih ima svoju primitivnu funkciju, tada je
( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( )
1 1 2 2 1 1 2 2
... ... .
n n n n
k f x k f x k f x dx k f x dx k f x dx k f x dx + + + = + + +
} } } }


Metoda zamjene (supstitucije) u neodreenom integralu
Integral ( ) f x dx
}
se nekad moe znaajno pojednostaviti uzimanjem smjene ( ) , x g t = pri emu je g monotona i
diferencijabilna funkcija promjenljive t na nekom intervalu, koja preslikava taj interval na skup na kome je definisana
funkcija ( ). f x Imamo da je
( ) ( ) ( ) ( ) . f x dx f g t g t dt ' =
} }

Nakon rjeavanja ovog integrala u varijabli t, vraamo se na varijablu x, jer iz smjene ( ) x g t = moe se odrediti
( )
1
. t g x

=
Primjeri:
1) ( )
2 2
1 1 1 1
sin sin cos cos .
dx
t dt t dtx t C C
x x x x x
| |
= = = = = + = +
|
\ .
} }

2)
( ) ( ) ( ) ( )
3 2
3 3 3 2 3 3 3
3
1 3
2 1 1 2 1 1 3 3 3 2
1
x t dx t dt
x xdx t t t dt t t dt
x t
= =
(
+ = = + = =

=
} } }

( ) ( )
4 7
3 3 4 7
3 6
9 1 6 1
9 6 9 6 .
4 7 4 7
x x
t t
t dt t dt C C

= + = + + = + +
} }

3)
2
2
2 2
/: 2
4 2 2
/:
2
2 2 2 2
2
2 2
1 1
1
1
1
1
1
7 1 9
1 1 1
7
2 2
x
x
x t dx dt
x dt x x
x
dx dx
x x t
x
x x t x t
x
x x x
| |
= + =
+ |
+
\ .
= = = =
+ + +
+ +
+ = + = +
} } }

2
1
1 1 1 1
arctg arctg arctg .
3 3 3 3 3 3
x
t x
x
C C C
x


= + = + = +
Za integrale oblika
( ) ( )
2 2
2 2
, , , ,
Ax B dx Ax B dx
dx dx
ax bx c ax bx c
ax bx c ax bx c
+ +
+ + + +
+ + + +
} } } }
pri emu su
, , , , , 0, a b c A B a e = potrebno je kvadratni trinom
2
ax bx c + + dovesti na kanonski oblik:
2
2
2
4
.
2 4
b ac b
ax bx c a x
a a
(
| |
+ + = + +
(
|
\ .
(

Nakon toga se uzima smjena .
2
b
x t
a
+ =
Poto za svaku diferencijabilnu funkciju ( ) f x vai: ( ) ( )
( )
( )
ln
f x
f x
f x
'
'
= i ( )
( )
( )
( )
,
2
f x
f x
f x
'
'
= zgodno je
uoavati i primjenjivati sljedea pravila:
( )
( )
( ) ln
f x
dx f x C
f x
'
= +
}
i
( )
( )
( ) 2 .
f x
dx f x C
f x
'
= +
}

Primjeri:
1)
( )
( )
1
2
1 2 2 2 2
4 2 2 6
8 2 4 2
2 6 2ln 2 2 1 6 .
2 2 1 2 2 1 2 2 1 2 2 1
I
x
x x dx
I dx dx dx x x I
x x x x x x x x
+
+
= = = = + +
+ + + + + + + +
} } } }


2
2
1 2
2
1
1 1 1 1 1 1
2 2 1 2 arctg
2
1 1 1
2 4 2 2 2
1 1
4 2 2
2 4
x t dx dt t
x x x I C
t
dx dt
x
(
+ =
| |
+ + = + + = = = = + =
(
|
\ .
| | (
+
=
+ +
|
\ .
} }

( ) ( ) arctg 2 arctg 2 1 . t C x C = + = + +
( ) ( )
2
2ln 2 2 1 6arctg 2 1 . I x x x C = + + + +
2)
( )
1
2
1
2 2 2 2
2 1
1 2 1 1 1 1 1 1
2 2 .
2 2 2 2 2
2 2 2 2
I
x dx
x dx x dx
I x x I
x x x x x x x x

+
= = = =

} } } }


( )
2 2
2 2
1
2
1
1 9 9 1
2 2
2
2 4 4 2
9 1
4 2
x t dx
x x x x x x I
dx dt
x
(
+ =
| | | |
= + = + = + = = =
(
| |
\ . \ .
(
| |
=
+
|
\ .
}

2
2 2 1
arcsin arcsin arcsin .
3
3 3 9
2
4
dt t t x
C C C
t
+
= = + = + = +

}

2
1 2 1
2 arcsin .
2 3
x
I x x C
+
= +

Metoda parcijalne integracije
Neka su ( ) u x i ( ) v x diferencijabilne funkcije. Tada je
( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ), u x v x u x v x u x v x
'
' ' = + (


odakle slijedi, mnoenjem sa dx:
( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) , d u x v x v x d u x u x dv x = +
a zatim integriramo po x:
( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ), d u x v x v x d u x u x dv x = +
} } }

odakle se dobije: ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( )
. u x dv x u x v x v x d u x =
} }

Ova formula se uobiajeno pie u kraem obliku
. u dv uv v du =
} }

To je formula parcijalne integracije u neodreenom integralu.
Primjeri:
1)
1
1
3
2
1
arcsin
1 1 1 1
arcsin arcsin .
1
1
2
1
1
I
u dv dx
x
I dx x x dx
x x x
x du x dx v x
x
x

= =

'
= = =
| |

= =
|
\ .

} }


2
1
1 1 1 1 1 2
1 .
2 1 2 2 2 1
x t x dx t dt
I dx t C x C
x x t dx t dt x
=
= = = = = + = +
=
} } }

1
arcsin 1 . I x x C
x
= + +
2) Neka je
( )
2 2
, .
n n
dx
I n
x a
= e
+
}

1 2 2
1
arctg .
dx x
I C
x a a a
= = +
+
}

( ) ( ) ( ) ( )
( )
2 2 2 2 2 2
2 1 2 2 2 2 2 2 2
2 2 2 2 2 2 2 2
1 1 1
.
A
dx x a x x a x
I dx dx dx I A
a a a
x a x a x a x a
(
(
+ +
(
= = = =
(
+ + + +
(

} } } }


( )
( )
( )
( )
2
2 2
2 2
2
2 2
2 2 2
2 2
1
...
1
2
2
xdx
u x dv
x a
xdx
A x
x a t
x a xdx
du dx v
x a xdx dt
x a
= =
+
= = =
+ =
+
= = = = =
+ =
+
}
}

( ) ( )
2 2 2 2 2 2
1 1
arctg .
2 2 2 2
x dx x x
C
x a a a x a x a
= + = + +
+ + +
}

( ) ( )
2 2 3 2 2 2 2 2
1 1 1
arctg arctg .
2 2 2 2
x x x x
I C C
a a a a a x a a x a
(
( = + + = + +
+ +
(


Izraunati analogno
3
I i
4
. I

Na slian nain moemo raunati integrale

( )
2 2
, .
n
dx
n
x a
e

}

3)
2 2
2 2
2 2 2
1
1 ln 1 .
1 1 1
J
x x dx
I x dx dx dx J x x C
x x x
+
= + = = + = + + + +
+ + +
} } } }


2
2 2 2
2
2
2
1
1 1 1 .
1
1
1
xdx
u x dv
xdx x
J x x x x dx x x I
xdx
x
du dx v x
x
= =
+
= = = + + = +
+
= = = +
+
} }
}

2 2 2 2
1 ln 1 2 1 ln 1 I x x I x x C I x x x x C = + + + + + = + + + + +
( )
2 2
1
1 ln 1 .
2
I x x x x C = + + + + +

Integracija racionalnih funkcija
Podsjetimo se jo jednom pojma racionalne funkcije: racionalna funkcija je kolinik dva polinoma,
( )
( )
( )
,
m
m
n
P x
R x P
Q x
= polinom stepena m,
n
Q polinom stepena n. Ako je , m n < kaemo da je ( ) R x prava
racionalna funkcija. Ukoliko je pak , m n > dijeljenjem polinoma moemo funkciju ( ) R x prikazati kao zbir prave
racionalne funkcije i polinoma.
Definicija 1: Rei emo da je racionalna funkcija
( )
( )
( )
m
n
P x
R x
Q x
=

nesvodljiva ako su polinomi
m
P i
n
Q relativno prosti,
tj. ako nemaju zajedniki faktor, razliit od konstante. U tom sluaju se razlomak
( )
( )
m
n
P x
Q x

ne moe skratiti.
Definicija 2: Racionalne funkcije
( )
( )
( )
2
2
, , , , , , 0, 4 0,
n n
A Ax B
A B a b c a b ac n
ax b
ax bx c
+
e = < e
+
+ +

zovemo parcijalni ili prosti razlomci.
Teorem 1: Svaka nesvodljiva prava racionalna funkcija moe se napisati na jedinstven nain kao zbir konano mnogo
parcijalnih razlomaka.
Prema tome, integracija pravih racionalnih funkcija svodi se na integraciju parcijalnih razlomaka.
- Integracija razlomaka oblika
( )
( ) , , , , 0,
n
A
A a b a n
ax b
e = e
+
vri se metodom zamjene promjenljive, treba
uzeti smjenu . ax b t + =
- Integracija razlomaka oblika
( )
( )
2
2
, , , , , 0, 4 0,
n
Ax B
A B a b c a b ac n
ax bx c
+
e = < e
+ +

Kvadratni trinom u nazivniku dovedemo na kanonski oblik i uzmemo smjenu .
2
b
x t
a
+ = Nakon toga podintegralna
funkcija se transformie na oblik
( )
( )
1 1
1 1
2
, , .
n
At B
A B d
t d
+
e
+

( )
1
2
n
At dt
t d +
}
se lako rijei smjenom
2
. t d z + =
Ako je 1, n = integral
( )
1
2
n
B dt
t d +
}
je tablini, a ako je 1, n > treba koristiti metodu parcijalne integracije, vidi Primjer
2) u metodi parcijalne integracije.
Primjeri:
1)
4 3
6
.
1
dx
I
x x x
=
+
}

( ) ( ) ( )( ) ( )( )( )
4 3 3 3 2
1 1 1 1 1 1 1 1 x x x x x x x x x x x x + = + + = + = + +
4 3 2
6
1, 3, 2, 2.
1 1 1 1
a b cx d
a b c d
x x x x x x x
+
= + + = = = =
+ + +

Rez.:
( )
3
3
1 2 1
ln 2 3 arctg .
3 1
x x
I C
x
+
= +
+

2)
( ) ( )
4 3 2
3 2
3 9 4 34 1
.
2 3
x x x x
I dx
x x
+ +
=
+
}

( ) ( ) ( ) ( )
( )
( )
4 3 2
3 2 2 3 2
3 9 4 34 1
2 3
2 3 2 2 3
x x x x A B C D E
x x
x x x x x
+ +
= + + + +
+
+ +

1, 0, 3, 2, 5. A B C D E = = = = =
Rez.:
( )( )
( )
3
2
5 3
ln 2 3 .
3
2 2
I x x C
x
x
= + + + +
+


3)
5
3
7 3
.
3
x x
I dx
x x
+
=
+
}

( ) ( )
( )
5 3 2 2
3 2
2 3 2 3
7 3 : 3 3 3 ;
3 3
x x
x x x x x x
x x x x
+ +
+ + = + = +
+ +

( )
2 2
2 3
1, 1, 2.
3 3
x a bx c
a b c
x x x x
+ +
= + = = =
+ +

Rez.:
3
2
2
3 ln arctg .
3 3 3
3
x
x x
I x C
x
= + + +
+


Integracija iracionalnih funkcija
I tip
Neka je podintegralna funkcija oblika
( )
1 2
1 2
, , ,..., , , ,..., , , .
k
n n n
k
R x ax b ax b ax b n n n a b + + + e e Pri tome je R
neka racionalna funkcija. Ako je broj n najmanji zajedniki sadrilac brojeva
1 2
, , ...,
k
n n n tada treba uzeti smjenu
.
n
ax b t + =
Ukoliko se pod korjenima nalazi racionalna funkcija oblika
ax b
cx d
+
+
(pod svim korjenima isti izraz), uzimamo analogno
smjenu .
n
ax b
t
cx d
+
=
+

II tip
Ako je ( )
n
P x polinom stepena n, tada se integral
( )
( )
2
, , , 0
n
P x
A dx a b c a
ax bx c
= e =
+ +
}
rjeava metodom
Ostrogradski ( , 1801 1862., ruski matematiar).
Moe se predvidjeti da e polazni integral biti jednak zbiru izraza
2
1 1
,
n n
Q ax bx c Q

+ + neki polinom stepena
( ) 1 n i integrala
1
2
,
dx
A
ax bx c
=
+ +
}
pomnoenog nekom konstantom . Tu konstantu, kao i koeficijente
polinoma
1 n
Q

otkriemo diferenciranjem po x jednaine
( )
( )
2
1
2 2
.
n
n
P x
dx
dx Q x ax bx c
ax bx c ax bx c

= + + +
+ + + +
} }
Dobijamo:
( )
( ) ( )
2
1 1
2 2 2
2
.
2
n
n n
P x
ax b
Q x ax bx c Q x
ax bx c ax bx c ax bx c


+
'
= + + + +
+ + + + + +

Nakon mnoenja ove jednaine sa
2
2 , ax bx c + + dobijamo jednakost dva polinoma.
III tip
Integrale oblika
( )
( )
2
, , , , 0,
n
dx
a b c a n
x ax bx c

e = e
+ +
}
rjeavamo smjenom
1
. x
t
=

IV tip
Integral oblika
( ) ( ) , ,
p
m n
I x a bx dx m n p = + e
}
zovemo integral binomnog diferencijala. Njega moemo
rjeavati samo u 3 sluaja, u zavisnosti od vrijednosti brojeva m, n i p.
Ukoliko je broj p cijeli broj, dati integral bi spadao u I tip. Prema tome, ako je , pe treba uzeti smjenu ,
s
x t = pri
emu je s najmanji zajedniki sadrilac za nazivnike razlomaka m i n.
Pretpostavimo da . p e U polaznom integralu odaberimo smjenu
1 1
1
1
.
n
n n
x t x t dx t dt
n

= = = Tada je:
( ) ( )
1 1 1
1 1
1 1
.
m
m
p p
n n n
I t a bt t dt t a bt dt
n n
+
| |
= + = +
|
\ .
} }

Neka je
1
1
m
q
n
+
= i
( ) , , .
r
p r s
s
= e Oito je
( )
1
.
r
q
s
I t a bt dt
n
= +
}

Ukoliko je , q e tj.
1
,
m
n
+
e odaberimo smjenu
1
1
.
s s
a bt z dt sz dz
b

+ = = Tada je
( ) ( )
1 1
1
1 1
,
q
r s
q
s s s r s
s
q
z a s
I z sz dz z a z dz
n b b b n
+
+
| |
= =
|
\ .
} }
to je oigledno integral racionalne funkcije.
Ukoliko , q e ako napiemo ( )
1 1
,
r
r
r
s q
q
s
s
a bt
I t a bt dt t dt
n n t
+
+ | |
= + =
|
\ .
} }
te ako je ,
r
q
s
+ e to znai da je
1
,
m
p
n
+
+ e uzimanjem smjene ,
s
a bt
z
t
+
= dolazimo opet do integrala racionalne funkcije.
Time smo dokazali
Teorem: Integral binomnog diferencijala
( ) ( ) , ,
p
m n
I x a bx dx m n p = + e
}
svodi se na integral racionalne
funkcije u sljedeim sluajevima
a) , pe uzimanjem smjene ,
s
x t = pri emu je s najmanji zajedniki sadrilac za nazivnike razlomaka m i n.
b)
1
,
m
n
+
e uzimanjem smjene ,
n s
a bx t + = s je nazivnik racionalnog broja p.
c)
1
,
m
p
n
+
+ e uzimanjem smjene ,
n s
ax b t

+ = s je nazivnik racionalnog broja p.


Napomena: Ruski matematiar ebiev je dokazao da se integral binomnog diferencijala svodi na integral racionalne
funkcije samo u jednom od ova 3 navedena sluaja.

V tip
Ukoliko se pod integralom pojavljuje korjen
2 2
, a x zgodno je koristiti trigonometrijsku smjenu sin x a t = (ili
cos x a t = ).
Ukoliko se pod integralom pojavljuje korjen
2 2
, a x + zgodno je koristiti trigonometrijsku smjenu tg x a t = ili
hiperboliku smjenu sh . x a t =
Ukoliko se pod integralom pojavljuje korjen
2 2
, x a zgodno je koristiti hiperboliku smjenu ch . x a t =
Primjeri:
1) Metodom Ostrogradski rijeiemo integral
( )
2
2 2
2 2
1
1 1 .
1 1
x dx
I x dx dx ax b x
x x

+
= + = = + + +
+ +
} } }

Diferencirajmo po x:
( ) ( )
2
2 2 2 2
2 2 2
1 2
1 1 1 ,
1 2 1 1
x x
a x ax b x a x ax bx
x x x


+
= + + + + + = + + + +
+ + +
tj.
2 2
1 1
2 1 , 0, .
2 2
ax bx a x a b + + + = + = = =
2 2
1 1
1 ln 1 .
2 2
I x x x x C = + + + + +
Ovaj integral se moe rijeiti i smjenama:
- tg x t =
- sh x t =
-
2 2
1 x t

+ = (integral binomnog diferencijala)


a moe se rijeiti i metodom parcijalne integracije (to je pokazano u toj lekciji).
2)
2
6 25 x x dx +
}
takoe moemo rijeiti metodom Ostrogradski. Meutim,
( )
2
2 2 2
3 4
6 25 3 16 16 16 4 16 1 ,
4
x t
x x dx x dx t dt t dt
dx dt
=
+ = + = = + = +
=
} } } }
pa ako iskoristimo
rezultat u primjeru 1), imamo:
2 2
2
3 3 3 3
6 25 8 1 ln 1
4 4 4 4
x x x x
x x dx C
(
| | | |
(
+ = + + + + + =
| |
(
\ . \ .

}

( )
2 2
1
3 6 25 8ln 3 6 25 .
2
x x x x x x c = + + + + +
3)
1
1 1 3 4 3
2 4
1
1
x
I dx x x dx
x
| | +
= = +
|
\ .
} }
je oito integral binomnog diferencijala sa parametrima
1 1 1
, , .
2 4 3
m n p = = = Poto je
1
1
2
2,
1
4
m
n
+
= = u pitanju je drugi sluaj. Treba uzeti smjenu
( ) ( )
1 1
4 3
3 3 3 3 2
4 4
1 1 1 4 1 3 , x t x t x t dx t t dt + = = = = pa je
( ) ( ) ( ) ( )
1
1 7 4
4 3
2
3 3 3 2 3 3 6 3
3
1 4 1 3 12 1 12 12 12
7 4
t t
I t t t t dt t t dt t dt t dt C

| |
(
= = = = +
|
(

\ .
} } } }

( ) ( )
7 4
3 3 4 4
12
1 3 1 .
7
I x x C = + + +
4)
2 2
2
3 2 2 2
2 3 2
1
1
1 1
1 1 1
1 1 1
1
x
dt
dx t t
t
t
I dt dt
x x t t
dx dt
t t t
=
+
= = = = = =
+ + +
= +
} } } }

2 2 2 2
2
1 1
1 1 ln 1 ln 1
2 2
1
dt
t dt t t t t t t
t
= + + = + + + + + + =
+
} }

( )
2 2
1 1
ln 1 1 , .
2
t t t t C t
x
= + + + + =
Ovaj integral se moe napisati i u obliku
( )
1
3 2
2
1 , I x x dx

= +
}
dakle kao integral binomnog diferencijala sa
parametrima
1
3, 2,
2
m n p = = = i onda se moe uzeti smjena
2 2
1 . x t + = No ovo se moe zakljuiti i nakon
oigledne transformacije:
( ) ( )
2 2
2 2
3 2 4 2 2 2
1
.
1 1 1 1
x t dx x dx t dt dt
I
x dx t dt
x x x x t t t
+ =
= = = = =
=
+ +
} } } }

Poto je
( )
( ) ( ) ( ) ( )
2 2 2 2 2
2
1 1 1 1
, .
1 1 4 4
1 1 1 1
1
a b c d
a b c d
t t
t t t t
t
= = + + + = = = =
+
+ +


( )
2
2 2 2
2 2
1 1 1 1 1 1 1 1 2
ln ln 1 1
4 1 4 1 1 4 4 1 1
t t t
I C C t x t x
t t t t t
+ + | |
= + + = + = = + =
|
+ \ .

( )
2
2
2 2 2
2 2 2
1 1
1 1 1 1 1 1 1
ln ln .
4 2 2
x
x x x
C C
x x x x
+ +
| |
+ + + +
= + = + |
|
\ .


Integracija trigonometrijskih funkcija
1) Integrali oblika ( ) sin cos ,
m n
x x dx m n e
}

a) Ukoliko je m ili n neparan cijeli broj, integral se jednostavno rijei smjenom cos x t = (ako je m neparan) ili
smjenom sin x t = (ako je n neparan).
Primjer 1:
( ) ( )
3 6 2 6 2 6
cos
sin cos sin 1 cos cos 1
sin
x t
x x dx x x x dx t t dt
x dx dt
=
= = = =
=
} } }

7 9 7 9
6 8
cos cos
.
7 9 7 9
t t x x
t dt t dt C C + = + + = + +
} }

Primjer 2:
( )
2 2 2
2 3 4
2
sin
sin sin cos
,
cos cos cos
1
x t
x x x t dt
dx dx
x dx dt x x
t
=

= = =
=

} } }
itd. Dobili smo integral racionalne funkcije koji
moemo rijeiti razlaganjem podintegralne funkcije na parcijalne razlomke.
2) Ako su m i n parni prirodni brojevi ili nula, tada koristimo trigonometrijske formule:
( )
( ) ( )
2 2
1 cos 2 1 cos 2
sin 2 2sin cos , sin , cos .
2 2
x x
x x x x x
+
= = =
Ukoliko su m i n parni cijeli brojevi, od kojih je bar jedan negativan, moemo uzeti smjenu tg x t = ili ctg x t = ili
iskoristiti poznati identitet ( )
2 2
cos sin 1 . x x x + = e
Primjer 3:
2
2 2 3 3
2
2
4 2 2
2
sin
tg
sin tg tg
cos
.
cos cos cos 3 3
cos
x
x t
x x t x
x
dx dx dx t dt C C
dx
x x x dt
x
=
= = = = = + = +
=
} } } }


Primjer 4:
( )
2 2
2 2
2 4 2 4 2 4 2 4 4 2 2
sin cos
sin cos
.
sin cos sin cos sin cos sin cos cos sin cos
x x dx
dx x x dx dx
dx dx
x x x x x x x x x x x
+
= = + = +
} } } } } }
Poto je
2 2 2
2
2 2 2
sin cos sin 1
1 tg 1 ,
cos cos cos
x x x
x
x x x
+
+ = + = = slijedi:
( )
3 3
2
2
4 2
2
tg
tg
cos
1 tg ,
cos cos 3 3
cos
dx
x t
dx t x
x
t dt t C x C
dx
x x dt
x
=
= = = + = + + = + +
=
} } }
dok s druge strane imamo:
( )
2 2
2 2 2 2 2 2
sin cos
tg ctg .
sin cos sin cos cos sin
x x dx
dx dx dx
x x C
x x x x x x
+
= = + = +
} } } }
Znai,
3
2 4
tg
2tg ctg .
sin cos 3
dx x
x x C
x x
= + +
}

3) Integrali oblika ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) sin cos , sin sin , cos cos , x x dx x x dx x x dx e
} } }
svode se na
tabline ako proizvod trigonometrijskih funkcija pretvorimo u zbir pomou odgovarajuih formula.
( ) ( )
1
sin cos sin sin ;
2
= + + (


( ) ( )
1
sin sin cos cos ;
2
= + (


( ) ( )
1
cos cos cos cos .
2
= + + (


Primjer 5:
( ) ( )
3 2
sin 2 cos 3 . I x x dx =
}

Imamo da je ( ) ( ) ( )
( )
( ) ( ) ( ) ( )
3 2
1 cos 4
1
sin 2 sin 2 sin 2 sin 2 sin 2 sin 2 cos 4
2 2
x
x x x x x x x

= = = = (


( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( )
1 1 1
sin 2 sin 6 sin 2 3sin 2 sin 6 .
2 2 4
x x x x x
(
= = (
(


Do istog rezultata mogli smo doi koritenjem formule za sinus trostrukog ugla:
( )
( )
3 3
3sin sin 3
sin 3 3sin 4sin sin ,
4



= = dakle
( ) ( ) ( )
3
1
sin 2 3sin 2 sin 6 .
4
x x x = (


Poto je ( )
( )
2
1 cos 6
cos 3 ,
2
x
x
+
= slijedi da je
( ) ( ) ( ) ( ) ( )
3 2
1 1
sin 2 cos 3 3sin 2 sin 6 1 cos 6
4 2
x x x x x = + = ( (


( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( )
1
3sin 2 3sin 2 cos 6 sin 6 sin 6 cos 6
8
x x x x x x = + = (


( ) ( ) ( ) ( ) ( )
1 3 3 1
3sin 2 sin 8 sin 4 sin 6 sin 12 .
8 2 2 12
x x x x x
(
= +
(


Otuda je
( ) ( ) ( ) ( ) ( )
3 3 3 1 1
cos 2 cos 8 cos 4 cos 6 cos 12 .
16 128 64 48 192
I x x x x x C = + + + +

4) Ako je R racionalna funkcija, integrale oblika ( ) sin , cos R x x dx
}
rjeavamo tzv. univerzalnom smjenom tg .
2
x
t =
Tada je
2 2
1 2
arctg .
2 2 1 1
x dt dt
t dx dx
t t
= = =
+ +

Osim toga,
2
2
/:cos
2
2
2 2 2 /:cos
2
2sin cos 2tg
2
2 2 2
sin ;
1
sin cos tg 1
2 2 2
x
x
x x x
t
x
x x x
t
= = =
+
+ +

2
2
2 2 2
/:cos
2
2
2
2 2 2 /:cos
2
cos sin 1 tg
1
2 2 2
cos .
1
sin cos tg 1
2 2 2
x
x
x x x
t
x
x x x
t


= = =
+
+ +

Primjer 6:
( )
( )
2
2
2 2 2
2 2 2
2
1
1
tg ,
3 2 cos sin 2 1 2 3
2
1 1 1
dt
dx x dt t
t
t dt
t x x t t t t
t
t t t
+
+
= = = = =
+ + | | +
+
|
+ + +
\ .
} } } }
itd.
5) Ako je R racionalna funkcija, takva da je ( ) ( ) sin , cos sin , cos , R x x R x x = preporuuje se umjesto
univerzalne smjene koristiti smjenu tg . x t = Istu smjenu moemo koristiti i kod integrala oblika ( ) tg R x dx
}
ili
( ) ctg . R x dx
}


Primjer 7:
( )
2 2
3 3 5 3 3
cos cos
.
sin cos sin cos
sin cos
dx dx
dx
x x
x x x x
x x
= =
} } }

Poto je
2
2
/:cos
2 2 2
/:cos
sin cos tg
sin cos ,
sin cos 1 tg
x
x
x x x
x x
x x x
= = =
+ +
uzimanjem smjene
2
tg ,
cos
dx
x t dt
x
= = slijedi:
( )
3
2
3 3 5 3
2
1
,
sin cos
1
t
dx dt
dt
x x t
t
t
+
= =
| |
|
+
\ .
} } }
itd.

Primjer 8:
5
5 5 3
2 2 2
2
tg arctg
tg
1 1 1
1
x t x t
dt t t
x dx t dt t t dt
dt
t t t dx
t
= =
| |
= = = = + =
|
+ + + =
\ .
+
} } } }

( )
4 2 4 2
2
1 tg tg
ln 1 ln cos .
4 2 2 4 2
t t x x
t C x C = + + + = +