You are on page 1of 2

Etinost medijskih objava primjeri medijskog oglaavanja u BH medijma

Mediji svakodnevno objavljuju reklame za razliite usluge i proizvode kojedegradiraju program sadrajima na granici etikog. Urednici i novinari svjesni suda takvim oglasima direktno zavaravaju javost, ali te pojave su sve prisutnije aopravdanje se nalazi u logici trita. Reklame za duhansku industriju,vidovnjatvo, proricanje sudbine, erotske sadraje, samo su neki od primjerikrenja etike oglaavanja, iako je nain i vrijeme njihovog objavljivanja zakonskiregulisano. S obzirom na to da oglaavanje donosi veliki novac, bitan zaopstanak medija, mnogi predstavnici medijskih kua izbjegavaju da donesumoralni sud. Oglaavanje u elektronskim medijima u BiH regulisano je Kodeksomo reklamiranju i oglaavanju.Potovanje Kodeksa kontrolie Regulatorna agencija za komunikacije kojakoristi sankcije u odreenim sluajevima. tampani mediji, meutim, formalno suodgovorni Vijeu za tampu BiH, iji je jedini mehanizam preporuka. U tom procesu posebno je kompleksna (ako ne i presudna) uloga masovnihmedijakao prenosioca poruke. Menaderi medijskih kua u Bosni i Hercegovini, aposebno novinari,svakodnevno se susreu sa sloenim etikim pitanjima kada jerije o oglaavanju koje moedonijeti dosta novca, ali istovremeno naruiti imid medija . Mediji svakodnevno objavljuju razliite reklamnesadraje koji se kose s etikim naelima ime degradiraju program i "ubijaju"informaciju koja je osnovni resurs i svrha novinarstva. Novinari su prisljeni dasvjesno obmanjuju javnost, manipulirajui sadrajem i medijskim prostorom ukorist onih koji ih finansiraju. Mediji tako postaju robovi oglaivaa i reklamnihagencija od ije "trule" milosti zavisi i njihov nesigurni opstanak.Ovakva nezavidna situacija ide na tetu publike i javnog interesa, jer novinari na taj nain direktno postaju slubenici kapitala, gube profesionalniidentitet, pretvarajui se u promotore i trine demagoge. Takva surova logikaposlovanja dozvoljava penetraciju razliitih neprimjerenih sadraja u medijskiprostor (poput reklama za cigarete, vidovnjatva, proricanja sudbine,pornografije... ) ime se ozbiljno kre neka profesionalna pravila, jer su i nain ivrijeme emitovanja takvih sadraja jasno zakonski odreeni.Zuber primjeuje da se za "podvaljivanje" medijskog prostora za plasiranjesadraja - koji je je sve samo ne medijski - najvie koriste udarne informativneemisije kada je gledanost najvea. Time se stvaraju uslovi za najefikasnije"prodavanje" publike oglaivaima. Jer u simetriji oglaivai-mediji-javnost publika se pretvara u robu kao i sve ostalo.Autorka baca svjetlo i na savremne odnose u "trianglu" korporacije - javnosti mediji , gdje u prvi plan izbija dvostruka ulogu medija u tako tempiranim odnosima.

Bh novinari, moralnost i etinost


Postavlja se pitanje ambivalentnosti morala medijskih djelatnika kojiesto dozvoljavaju da elja za profitom izbrie granice profesije. U savremenomsvijetu dobar urednik esto znai i dobar biznismen, odnosno dobar realizator programa istovremeno je i dobar trgovac koji uspjeva da proda sve to jezacrtao programskoj emi".U lanku se takoer istie nejasan

odnos izmeu reklame i vijesti. Bh novinari , prema standardnim urnalistikim kodeksima, trebaju striktno, nezavisno uestvovati u izradi vijesti, to u praksi esto nije sluaj Gdje je granica izmeu privatnog i javnog? Uestala profesionalna krenja etike su komentarisanjebez obavjetavanja, propaganda stavova bez argumenata, preuivanje vanihinjenica o dogaajima, manipulacija medijskim i reklamnim sadrajem, itd. Ako nai novinari tako rade u informativno-politikim emisijama, Za oekivati je da e u sluaju oglaavanja situacija biti ista ili gora. Osim toga, elektronskimediji ne potuju autorska prava emitujui filmove i emisije bez odgovarajuihugovora. Arhivski snimci esto se ne potpisuju autorski ime se gledaociobmanjuju da je ekipa bila na licu mjesta. Zatim, imamo este primjerepristranosti novinara gdje se ne vidi da li su oni svjesni da se ne smiju svrstavatina neku od strana u konfliktu.Primjeri iskoritavanja djece u reklamne svrhe, pornografija, filmovi sascenama ubistava, nasilja, konzumiranja droge u neprimjerenim terminimaemitovanja kada su takvi sadraji dostupni djeci, reklamni surogati, kao i mnogadruga podvaljivanja zoran su prikaz nae trenutne medijske scene gdje se nerazlikuju privatno i javno, pornografija i deontologija, istina i obmana, paualneprie i profesionalno utvrene informacije zasnovane na etikim kodeksima...Surova logika novca diktira zakone trita koji opet po mehanizmu polugeuslovljavaju poteze medijskih kua. Mediji se pretvaraju u promotore kia,. novinari u sluge takve banalne ureivake politike. Oglasi nisu naznaeni kao plaenioglasi to je zakonski obavezno; samo pojedini mediji razdvajaju marketing odinformacije

Zakljuna razmatranja
Nakon svega, moemo zakljuiti da mediji u BiH, te pojedini bosanskohercegovaki mediji promoviu naela profita i komercijalizacije. Neodgovornost oglaivaa prema medijima povlai za sobom neodgovornost medija prema javnosti. Etika dilema oko medijskih sadraja ostaje krucijalni problem, a drutveno odgovorno izvjetavanje i oglaavanjeciljevi kojima trebamo svi teiti. Oglaivaki sadraji u BiH medijima kao i regiona uopte, nisu uvijek etinii ne ispunjavaju zakonske odredbe i kodekse.Kljuna nedoumica je: Da li su novinari ustvari prikriveni reklameri koji sukonano shvatili da je novinarstvo biznis ili ipak smatraju da je kljuni moment zadobijanje bitke sa oglaivaima i menadmentom svojih medijskih kua, za etinooglaavnje i jasno odvajanje reklame od informacije ? Trenutno, BH mediji promoviu naela profita i komercijale. Nema dovoljnoodgovornosti oglaivaa prema medijima, pa samim tim ni odgovornosti medijaprema potroaima i javnosti. Etika upit nost medijskih objava ostaje aktuelna, adrutveno odgovorno oglaavanje, cilj kojem bi trebalo da tee svi uesnici usistemu javnog komuniciranja