You are on page 1of 4

TRENUTNO STANJE ZGRADA U HRVATSKOJ

Trenutno stanje zgrada u Republici Hrvatskoj je nezadovoljavajue. Gotovo 90% zgrada je izgraeno prije 1990. i veina njih spada u D ili ak F razred, ime ih se oznaava kao nezadovoljavajue i neekonomine. Sa stanovita energetske potronje razdoblje izgradnje ima veliku ulogu zbog razliitih naina gradnje, vrsta materijala, zakonskih propisa koji su se primjenjivali za toplinsku zatitu i tadanje niske cijene energenata. Danas moramo biti svjesni da daljnje nekontrolirano troenje postojeih energetskih izvora vie nije mogue zbog ekonomskih i ekolokih razloga.

Postojee zgrade u Hrvatskoj prema starosti, vrsti gradnje i zakonskim propisima moemo podijeliti u etiri grupe: (a) zgrade graene prije 1970. godine, (b) zgrade graene u razdoblju od 1970. do 1987. godine, (c) zgrade graene u razdoblju od 1987. do 2006. godine, (d) novogradnja usklaena s novim Tehnikim propisom o utedi toplinske energije i toplinskoj zatiti u zgradama (NN 79/05) s obveznom primjenom od 1. srpnja 2006. godine.

Energetski-certifikat-zagreb.com

Slika - Podjela nastanjenih stanova prema godini izgradnje

(a) Zgrade graene prije 1970. godine Ovu grupu oznaava gradnja bez propisa o toplinskoj zatiti. Razlikujemo zgrade graene prije 1950. godine i zgrade graene u razdoblju od 1950. do 1970. godine. Za zgrade graene prije 1950. godine koritene su tradicionalne tehnike i materijali. Graene su od pune opeke ili kamena, a debljina zidova varirala je od 25 do 50 cm. Stropovi su uglavnom drveni ili masivni od opeke, kamena ili betonskih elemenata. Podrumski prostori sluili su kao pomoni prostori graevine koji se nisu grijali. Podovi su najee izvedeni na sloju nabijene zemlje. Od 1950. do 1970. godine traje razdoblje velike i ubrzanje gradnje zbog primjena novih graevinskih materijala i statiki tanjih konstrukcija bez toplinske izolacije. Prosjeni gubitci topline kod zgrada iz ovog razdoblja iznose 200 - 250 kW/m2 godinje, a poveanjem izolacije vanjske ovojnice i zamjenom prozora mogu smanjiti na 60 - 90 kW/m2.

(b) Zgrade graene u razdoblju od 1970. do 1987. godine Prvi propisi o toplinskoj zatiti zgrada u Hrvatskoj doneseni su 1970. (Pravilnik o tehnikim mjerama i uvjetima za toplinsku zatitu zgrada - Slubeni list SFRJ 35/70). U njima je odreena podjela dravnog teritorija na tri graevinsko-klimatske zone. Za svaku zonu su propisane najvee doputene vrijednosti koeficijenta prolaza topline U(k) za pojedine elemente vanjske ovojnice zgrade. Tehniki napredak u upotrebi armiranog betona karakterizira gradnju statiki vitkih, tankih konstrukcija s velikim staklenim povrinama. Primjenjuju se toplinske izolacije debljine od samo 2 - 4 cm, koriste se prozori s izo-staklima loih profila i bez brtvljenja. Zgrade se grade uz zadovoljavanje

Energetski-certifikat-zagreb.com

minimalnih uvjeta statike i toplinske izolacije, te se ne posveuje panja rjeavanju toplinskih mostova. Krovovi se esto izvode kao ravni s betonskom ploom i minimalnom izolacijom. Godine 1980. su doneseni novi zahtjevi u pogledu toplinske zatite zgrada u okviru norme JUS U.J5.600, kojima su vrijednosti doputenih koeficijenata prolaska topline U(k) smanjene za otprilike 30 %. Upravo ovo razdoblje danas predstavlja najvei problem u smislu energetske potronje. Prosjeni gubitci topline kod zgrada iz ovog razdoblja iznose 300 kWh/m2 godinje. Mjere sanacije ne razlikuju se mnogo u odnosu na sanaciju starijih zgrada iz razdoblja prije 1970. godine, osim to se izolacija uglavnom moe izvoditi s vanjske strane. Ekonomski najisplativije je sanirati krov ili strop prema negrijanom tavanu te vanjski zid. Zamjena velikih staklenih povrine koje su karakteristika ovog razdoblja imaju znaajan potencijal uteda.

(c) Zgrade graene u razdoblju od 1987. do 2006. godine 1987. godine donijeti su novi zahtjevi u pogledu toplinske zatite zgrada u okviru norme HRN U.J.5.600. Osim ove, u primjeni su bile i norme HRN U.J5.510 (1987.), HRN U.J5.520 (1980.) i HRN U.J5.530 (1980.). Novost u propisima iz 1987. godine je ograniavanje toplinskih gubitaka za zgradu kao cjelinu. U odnosu na prijanje razdoblje nema napretka toplinske zatite zgrada izgraenih u ovom razdoblju. Kao izolacijski materijali najee se koriste kamena vuna i polistiren u debljinama od 4 - 8 cm za vanjski zid te od 8 - 12cm za kosi krov. Toplinske potrebe za zgrade iz ovog razdoblja kreu se od 100 - 150 kWh/m2 godinje. Zgradama iz ovog razdoblja potrebno je smanjiti potronju energije dodatnim preporukama za utedu energije kao to su regulacija, tedna rasvjeta i manjim zahvatima na ovojnici zgrade. Pri rekonstrukciji treba paljivo optimizirati energetske sustave za energetski uinkovitiju cjelinu.

(d) Novogradnja usklaena s novim tehnikim propisom o utedi toplinske energije i toplinskoj zatiti u zgradama (NN 79/05) s obveznom primjenom od 1. srpnja 2006. godine Tehniki propis o utedi toplinske energije i toplinskoj zatiti u zgradama (NN 79/05) predstavlja veliki napredak u toplinskoj zatiti zgrada, a osim novogradnja, obuhvaa i rekonstrukcije postojeih zgrada. Propis definira maksimalno doputenu godinju potronju za zgrade u kWh/m2, odnosno kWh/m3, koja je vezana uz faktor oblika zgrade, tj. odnos povrine oploja grijanog prostora zgrade i volumena koji taj prostor zatvara. Gdje je A oploje (zbroj povrina proelja, poda i stropa), a V volumen grijanog prostora. Koeficijent prolaska topline za prozore i balkonska vrata kod zgrada koje se griju na temperaturu 18C i vie, ogranien je na maksimalno U =1,80 W/m2K. Ukupna kvadratura nestambenih zgrada procijenjena je prema energetskoj bilanci Hrvatske i podacima o broju izdanih graevinskih dozvola i izgraenoj povrini u razdoblju 1994. - 2010. godine, i u 2010. godini iznosi 43,38 milijuna etvornih metara korisne povrine, od ega je oko 9,58 milijuna etvornih metara korisne povrine zgrada javne namjene. Uz pretpostavku da se godinje obnovi 3% povrine zgrada, a da se specifina godinja potronja toplinske energije za grijanje smanji sa 200 -

Energetski-certifikat-zagreb.com

250 kWh/m2 na 25 - 50 kWh/m2, i uz doprinos gradnje 10% zgrada godinje, u 2020. bi se ostvarile utede finalne energije od oko 20,6 PJ, ime bi se pribliili cilju od 22,76 PJ energetskih uteda. Kod gradnje novih kua i zgrada vano je ve u fazi idejnog projektiranja integralno planirati energetski koncept i predvidjeti to je potrebno za dobivanje kvalitetne i optimalno energetski uinkovite graevine. Europski trendovi usvajaju napredne standarde toplinske zatite, pa se u budunosti oekuje usklaivanje Republike Hrvatske sa sve stroim europskim propisima.

Energetski-certifikat-zagreb.com