You are on page 1of 7

Crtanje je ekspresija, izraavanje nae linosti.

ovjek ima potrebu ostaviti trag iza sebe; crte postoji od kada postoji ovjek i on nam ukazuje na prve tragove kulture (crtei u peinama). Slino je i sa djecom, nema prostora koji djeca ne obiljee im mogu primiti olovku u ruke, to je veina djece u stanju nakon navrene prve godine ivota. Djeji crte stoga omoguava relativno stalan dokaz simbolikih sposobnosti djeteta. Takoer, djeje crtanje moe osvijetliti sposobnost djece da razumiju perspektivu drugih ljudi i njihovu taku gledita. U radu s djecom, crte nam openito slui u dvije svrhe: kao dijagnostiko sredstvo kao terapijsko sredstvo

Crte je mono sredstvo i kao medij za angaovanje djeteta, ali i kao pouzdano sredstvo procjene, jer prua vrlo korisne dijagnostike informacije o djetetu koje esto ne bismo mogli dobiti na drugi nain. Kada se crte koristi sa ciljem procjene djeteta, u ustaljenoj je upotrebi nekoliko poznatih tehnika, od kojih se najee koriste: slobodno crtanje crtanje osobe crte: kua drvo osoba

Slobodno crtanje Ova tehnika se koristi i kao terapeutsko sredstvo, ali i kao sredstvo procjene. Terapeut uvodi dijete u aktivnost obino tako to mu kae da nacrta bilo to to eli i da pri tom govori o bilo emu to misli i osjea dok crta. Terapeut treba da promatra dijete dok crta, da obrati panju na njegoveo neverbalno ponaanje, kakva je njegova motorika spretnost, napetost, impulsivnost, nesigurnost, potreba za samopouzdanjem i dr. Pored neverbalne komunikacije vrlo je znaajno i ta dijete govori dok crta, a nakon zavrenog crtanja terapeut razgovara sa djetetom o crteu. Crtanje osobe Nakon uspostavljene komunikacije, kada terapeut ocijeni da je dijete spremno na suradnju, terapeut zatrai od djeteta da nacrta jednu osobu. Djeca e esto postavljati dodatna pitanja u

smislu koga i kako da nacrtaju, ali terapeut ne treba davati konkretne odgovore, ve ih poticati da nacrtaju osobu koju oni ele i naglasiti da nije bitan kvalitet crtea, da to nije za kolsko ocjenjivanje. U toku crtanja terapeut treba biti pasivni posmatra, bez ikakvih sugestija, a jedino moe davati poticaj u smislu: Ti se jako trudi da nacrta svoju... Prilikom tumaenja crtea mora se posmatrati cijeli crte, uzeti u obzir uzrast, zrelost, emotivno stanje i ponaanje djeteta u toku crtanja. Prilikom tumaenja samog crtea kao kljuni indikatori uzimaju se: koritenje prostora, kvalitet linije, osjenenje i drugi indikatori. U slijedeoj tabeli dati su elementi tih indikatora i mogua znaenja:

Indikatori 1. 2.

Elementi Male figure nacrtane na /ili iznad donje ivice prostora Figure na gornjoj polovini stranice 1. 2.

Znaenje Osjeaj nepotpunosti, nesigurnosti ili depresije Osjeaj optimizma, mogue narcisoidnosti ili fantazije Emotivna ili lina impulsivnost ili obiljeja orjentirana na sebe Linost orjentirana vie na drutvo/okolinu ili naginjanje vie ka intelektualnom nego emocionalnom zadovoljstvu Nesigurnost ili depresija Samouvjerenost i osjeaj sigurnosti Osjeaj tjeskobe Nizak stepen tolerancije na frustraciju i impulsivnost Tjeskoba, ozbiljan poremeaj, slabo poimanje samog sebe Agresivni impulsi Nestabilnost, mentalna neuravnoteenost Krajnja nesigurnost, povuenost, depresija, osjeaj nedovoljnosti irenje,slaba samokontrola Nezrelost, impulsivnost, skretanje panje Agresivnost (oralna) Ambicija za dostignuem ili sticanjem koje se prua prema drugima Sklonost ka povlaenju u sebe, pokuaj da se sprijee impulsi Ponaanje koje se istie Problematina, nedovoljna osoba Krivica u vezi s neprijateljstvom ili seksualnou Sklonost ka sumnjiavosti i paranoji

Koritenje prostora

3. 4.

Crtei smjeteni lijevo od centra Figure desno od centra

3. 4.

Kvalitet linije

1. 2. 1. 1. 2. 3. 4.

Osjenavanje

Svijetle, krivudave, izlomljene linije Podebljani, neprekidni, slobodno nacrtani oblici Sjenka koja pokriva ili zatamnjuje neke oblike Loe povezani dijelovi figure Osjenavanje lica Osjenavanje ruku Nakrivljene figure

1. 2. 1. 1. 2. 3. 4.

5. Drugi 6. 7. 8. 9.

Tanke figure Velike figure Prozirnost Zubi Duge ruke

5. 6. 7. 8. 9.

indikatori za procjenu

10. 11. 12.

Kratke ruke Velike ake Odrezana aka

10. 11. 12.

13. 14.

Proputene ruke Iskoen pogled

13. 14.

Crte : kua drvo osoba Ovdje se od djeteta jednostavno trai da nacrta kuu, drvo i jednu osobu, bez dodatnih komentara. Ova tri elementa crtea imaju znaajno mjesto u ivotu djeteta i pruaju vrlo relevantne informacije o djetetu. Kua ili dom je mjesto gdje dijete ivi, gdje ivi njegova porodica kao primarna grupa, a izbor i prikaz osobe je vrlo signifikantan za procjenu djetetovih osjeanja, veza i unutranjih stanja, dok prikaz drveta i interpretacija kroz matu i simbolino znaenje, daje dodatne vrijedne informacije. U slijedeoj tabeli je dana skraena lista odrednica za tumaenje ovog crtea.

Indikatori

Elementi KUA Bitno (normalno) crtanje, najmanje jedna vrata, jedan 1. prozor, jedan zid, jedan dimnjak Sporedno crtanje (bunje, cvijee, staza) Odsustvo dimnjaka

Znaenje Slabo izraena potreba za kompletnijim struktuiranjem okoline

1.

Detalji 2. 2.

1.

1.

Dimnjak

2. 3. 1. 2.

Pretjerano veliki dimnjak Pretjerana zadimljenost Vrata iznad temelja bez stepenica Nema vrata Otvorena vrata Vrata sa katancem i rezama Veoma velika vrata Ograda oko kue Kanali Perspektiva odozdo Perspektiva odozgo Jednodimenzionalan krov(jedna linija povezuje dva zida) Pretjerano veliki krov Zatvoreni kapci Otvoreni kapci Veoma duga staza Od kue uska,a pri kraju iroka staza Nema prozora Postoje u prizemlju, a nema ih na spratu Prozori sa zavjesama Goli prozori

2. 3. 1. 2. 3. 4. 5. 1. 1. 1. 2. 1. 2. 1. 2. 1. 2. 1. 2. 3. 4.

Vrata

3. 4. 5. 1. 1.

Ograda Kanali

Perspektiva 1. 2. Krov 1. 2. 1. 2. 1. 2. 1. 2. Prozori 3. 4.

Potreba da se kompletnije struktuira okolina, to je povezano da osjeajem nesigurnosti ili potrebom za vjebanje kontorlisanosti u meuljudskim kontaktima Nedostatak psihike topline ili sukob sa vanim mukim osobama Pretjeran naglasak na pitanjima u vezi sa seksom i/ili mogue sklonosti egzibicionizmu Unutranja napetost Nepristupanost u meuljudskim odnosima Izrazita potekoa u dozvoljavanju drugima da mu se priblie Snana potreba za toplinom iz vanjskog svijeta Odbrana Pretjerana zavisnost od drugih Potreba za emocionalnom zatitom Sumnjiavost Odbacivanje ili kue ili osjeaja neostvarljive, a poeljne situacije u kui Odbacivanje situacije u kui Nematovito ili sputano dijete Trai zadovoljstvo u mati Krajnje odbrambeni stav i povuenost Sposobnost stvaranja toplih meuljudskih odnosa Umanjena pristupanost Povrno prijateljstvo Neprijateljski stav ili povuenost Jaz izmeu stvarnosti i mate Rezervirana ili obuzdana djeca Ponaanje uglavnom otvoreno ili direktno

Kapci Staza

1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11.

DRVO Izuzetno veliko drvo 1. Tanko drvo 2. Blijede linije 3. Drvo koje se sastoji samo od dvije linije 4. koje ine stablo i okrugle kronje Pretjerani naglasak na stablu 5. Pretjerani naglasak na kronji 6. Pretjerani naglasak na korijenu 7. Oiljak, vornovate rupe, slomljena grana Drvo nema linije podloge Linija podloge nacrtana ali nema korijenja Sjenovito, pretjerano tamno drvo 8. 9. 10. 11.

Sklonost ka agresivnosti Inferiornost osjeaj beznaajnosti Osjeaj neprimjerenosti, neodlunosti Impulsivnost, nepostojanost Emocionalna nezrelost Emocionalna suzbijenost, analitinost Emotivno reagiranje povrno, zakljuivanje ogranieno Veza sa traumom ili boleu, nasiljem Podlonost stresu Suzbijene emocije Neprijateljski stav za odbranu ili agresivno ponaanje

1. 2. Ruke 3. 1. 2. 3. 1. 2. 1. 2. 3. 1. 2. Noge 3. 4. 1. 2. 1. 2. 3.

Stopala Prsti

Glava

Usta

Ramena

OSOBA Skrtene ruke preko grudi 1. Neprijateljstvo ili sumnjiavost Ruke na leima 2. elja za kontroliranjem ljutnje, nerado uspostavljanje odnosa sa drugima Izostavljene ruke 3. Neadekvatnost, bespomonost Duga stopala 1. Stremljenje ka sigurnosti ili muevnosti Mrava stopala 2. Zavisnost,iskrena osjeanja Nema stopala 3. Nedostatak zavisnosti Dugi i iljasti prsti 1. Agresivnost, neprijateljstvo Spojeni prsti omom ili mali 2. elja za suzbijanjem agresivnoh nagona Velika glava 1. Preokupiranost ivotom iz mate, sa naglaskom na duhovnom ivotu Mala glava 2. Opsesivnost-kompulsivnost, neodgovarajui intelekt Glava okrenuta potiljkom 3. Paranoidnost ili sklonost ka shizoidnosti prema promatrau Nema nogu 1. Suspregnutost, tjeskoba zbog mogue kastracije Razlika u duljini nogu 2. Pomijeana osjeanja u vezi sa nezavisnou Duge noge 3. Tenja ka autonomiji Kratke noge 4. Emocionalna nepokretljivost Pretjerano naglaena usta 1. Nezrelost, oralna agresivnost Veoma velika usta 2. Oralno erotina osoba Nejednaka ramena 1. Emocionalna nestabilnost iroka ramena 2. Preokupiranost primjetnom potrebom za snagom etvrtasta ramena 3. Pretjeran odbrambeni stav, neprijateljstvo prema drugima