Professional Documents
Culture Documents
PANJA!
PRIBLIAVATE SE
PANJA!
2
PRIBLIAVATE SE
PANJA!
3
PRIBLIAVATE SE
ULAZ
4
Nalazite se na samom ulazu u Nacionalni park SRBIJA. S obzirom da ste i pored tolikih
upozorenja stigli dovde, sad moete malo da se opustite i pripremite za ono to sledi.
Nemogue je precizno rei koliko je veliki Nacionalni park SRBIJA. Moda bi najtanije
bilo konstatovati da "nije mali, nije mali...". Ipak, njegova veliina se progresivno
smanjuje, usled nekih do sada nedovoljno prouenih pojava. To smanjivanje najtee
pogaa upravo ivi svet.
Raznovrsnost ivog sveta u Nacionalnom parku SRBIJA i upadljiva razliitost nekih vrsta
od njihovih roaka koji ive u drugim podnebljima, glavni su razlozi to se pristupilo izradi
ovakvog prirunika, koji bi trebalo da pomogne eventualnom posetiocu Nacionalnog parka
SRBIJA da se u njemu to bre i to bolje snae, a ako mu to ne uspe, da barem lake
shvati ta mu se to, unutar Parka, dogaa.
Na sledeim stranicama upoznaete, ako ve niste, predstavnike nekih vrsta koje ive u
Nacionalnom parku SRBIJA. Poreklo tih vrsta, njihova stanita, ishrana, razmnoavanje,
podvrste, prirodni neprijatelji, odnos prema drugim vrstama, samo su neke od tema u ovoj,
ozbiljno zamiljenoj, ali neozbiljno realizovanoj studiji. S obzirom da je izabran socioetno-psiholoko-kulturoloko-patoloki pristup, bilo je neophodno pomoi se i
arlatinskim jezikom kod blieg odreivanja imena vrsta, pojava i epoha (arlatinski areni latinski, latinski proaran srpskim).
Nemogue je, i nepotrebno, pomenuti i obraditi ba sve vrste koje postoje u Parku.
Odabrane su samo one koje su nastale ili najvie mutirale u poslednjoj deceniji XX veka.
Pri tom, treba imati na umu da nastajanje i mutiranje nekih
vrsta i nije zavren proces. On je u toku ak i dok ovo itate. A sada, kada ste dobro
pripremljeni i upozoreni, moete slobodno da priete. Rampa e se ubrzo podii i vi ete
biti u prilici da se blie upoznate sa Nacionalnim parkom SRBIJA i njegovim
najivopisnijim iteljima.
SRBIJA se, posle vie od sata ekanja, podigla i voza je starto-vao motor
kako bi, konano, preao granicu. A onda se tik ispred kola stvorio On.
Namrgoen, brkat i raskopan. Krupan primerak. Sav u zelenom. Pokazao je
rukom da se ugasi motor i lagano obiao oko kola, sa izrazom na licu kao da
neto smrdi. Zastao je kod vozaevih vrata i pokazao rukom da se otvori prozor.
"Putne isprave...", promrmljao je. Voza je pruio od ranije pripremljene pasoe
svih putnika. Krupni ih je dugo studirao, duboko i umno diui. "Izaite
napolje...", rekao je vozau, stavljajui pasoe u dep na bluzi. Voza je izaao i
stao pored kola, u iekivanju. Krupni gaje otro pogledao: "ta si mislio, da ti
ja persiram?! IZLAZI, BRE, SVI IZ KOLA!!! OD-MA'!" Dok su putnici
navrat-nanos izlazili, on se odmakao par koraka, izvadio iz depa tanke,
hirurke rukavice i poeo paljivo da ih navlai na jednu, pa na drugu ruku.
Nadrndani (ponekad se moe nai i kao Frustrirani) Carinski Slubenik je vrsta koja
je nastala ukrtanjem tri razliite vrste: Normalnog Carinskog Slubenika (arlatinski Drndus pasport), Mrkog Ulinog Pandura (Mupus murius) I Divljeg alterskog
Slubenika (Nervozus shicanorum pauza).
-Podmitljivost
Osobina nastala delovanjem biljke Mito (Mitus), koja izvanredno us-peva u elom
Nacionalnom parku SRBIJA. No, o toj biljci e biti vie reci kasnije, kod vrste Podmitljivi
Lekar (Primarius mitus). to se tie podmitljivosti, ta osobina se pojavljuje u tri faze:
a) kategorika faza (ne moe nita),
b) taktika feza (moe neto za neto),
c) strateka faza (sve moe za neto).
- nadrndanost
(uroeno, ili uvebano odsustvo dobrog raspoloenja),
- panduravost
(njukanje za svim i svaim, uvlaenje pretpostavljenom),
- divljost
(agresivnost u poniavanju rtve),
- alteravost
(snalaljivost u birokratskom komplikovanju),
- pauzofilija
(ljubav prema izlaganju rtve bezrazlonom ekanju)
.
Eksperiment je uspeo u potpunosti i tako se rodio Nadrndani Carinski Slubenik. Danas
u Nacionalnom parku SRBIJA ima mnogo vie Nadrndanih od Normalnih Carinskih
Slubenika. Posledica eksperi- menta su i neki neeljeni efekti. Na primer, pauzofilija je
postala toliko dominantna osobina da se ekanje vie ne meri minulima i satima, ve
danima i nedeljama. Kao jedan od neeljenih efekata, pojavila se i podmitljivost <- .
Nadrndani Carinski Slubenik je vrsta koja je stvorena za lov na sve ono to hoe da
pree granicu
Parka. To je njegova jedina funkci ja i zato je na svim ostalim planovima mnogo manje
zanimljiv. Treba
rei da ima istanan njuh i daje istreniran da otkrije sve ono to mirie na luksuznu robu (u
Nacionalnom parku SRBIJA luksuz su salama, sir, ulje, toalet papir, gorivo itd.). U tom
procesu Nadrndani Carinski Slubenik esto doivi i mek-ok (mirisni udar), naroito kad
njuka po prljavim gaama onih rtava koje su ve upotrebljen ve morale ponovo da
oblae, ekajui danima da preu granicu.
10
11
Pet sati ujutro u Nacionalnom parku SRBIJA. Veina itelja jo uvek spava. Tiho je. Tiinu
remeti samo jedan zvuk... To je ukav zvuk savijanja upotrebljavane najlon kese koja se
sprema da primi u sebe novine na koje se pomisli kad se kae "novine" i - jo jednu najlon
kesu. Onu iz koje curi kratkotrajno mleko. To je mleko koje ivi jako kratko - samo veoma
rano ujutro, jer ga tada grabi jedna od najugroenijih vrsta u Nacionalnom parku SRBIJA...
12
Jedan nauni tim je doao do zakljuka da se za vreme tzv. Grejne Sezone (Cvokotarium)
iz godine u godinu sve vie smanjuje broj vrsta u Nacionalnom parku SRBIJA, a daje
Goludravi Penzioner jedna od onih vrsta koje najbre nestaju. Razloge za to najverovatnije treba traiti u neprirodnom fenomenu pod imenom "kanjenje Penzijice"
Razlikujemo vie podvrsta Goludravog penzionera. To su:
Civilni Penzioner
(Penzos comunalis),
Vojni Penzioner
(Penzos militaris),
Invalidski Penzioner
(Penzos apotecus).
13
14
Dodue, jedna od razlika je u tome to se mujaci preko dana sjate u parku i gledaju kako
dvojica od njih jedu jedan drugog.
Goludravi Penzioner je dobar lovac. Naoko nije preterano gibak I pokretljiv, ali doe
li do prilike za bilo kakav ulov - spremanje na maji skok. To se naroito vidi u situacijama
kada smatra da je ugroeno njegovo prirodno mesto u redu zanamirnice ili pred alterom.
Tada dobija neverovatnu snagu i, tako razjaren, u stanju je da protiv nika izgura na smrt.
Goludravi Penzioner ima vie prirodnih neprijatelja. To su, pre svih: Republika
Srbija (Yugoslavius) i Divlji Salterski Slubenik (Nervozus shicanorum pauza).
Meutim, moda najveu opasnost za Goludravog Penzionera predstavljaju - njegovi
mladunci, kojima u jednom trenutku moe da dosadi to to hrane svoje roditelje, pa mogu
da rese da ih prepuste samima sebi, s nadom da e se tako najlake i najbre doepati
njihovog gnezda. Pri tom zaboravljaju da svi u Nacionalnom parku SRBIJA, pa i oni,
jednog dana postaju Goludravi Penzioneri.
15
Kanjenje Penzijice
MIZERIA
16
Teko je proi Nacionalnim parkom SRBIJA a ne primetiti markantno stvorenje koje stoji
na oku i specifinim zvukom pronalazi partnere za jedan od najneobinijih rituala u
Nacionalnim parkom SRBIJA: ritual kupoprodaje deviza.
Upoznajmo sada pripadnika vrste koja je nastala nedavno, ali se ve smatra jednom od
najilavijih i najizdrljivijih u itavom Nacionalnom parku. To je...
17
Markantni Ulini Diler ivi iskljuivo u predelima sive i crne ekonomije. Odlino se
prilagodio jer su tu este i obilne pa-davine dinara, pa je stoga i veoma bujna inflacija.
Markantnog Ulinog Dilera posebno mnogo ima na me-stima gde ima Kesa (Gotovinae),
relativno retke biljke sa novanicama umesto listova.
Markantni Ulini Diler je po prirodi samac, ali ponekad moemo videti i po nekoliko
primeraka najednom mestu, to obavezno znai daje u izgledu dobar ulov.
Ipak, Markantni Ulini Diler veoma potuje tuu teritoriju. Uglavnom ga moemo nai na
okovima Nacionalnog parka SRBIJA, oko pijanih pojila, ispred ua u banke, dakle, na
svim onim mestima gde esto prolaze pripadnici drugih vrsta. U skrovitu ga je nemogue
videti, jer ga odlino krije.
18
19
Zanimljivo je da se poreklo Markantnog Ulinog Dilera kao vrste vezuje za jednu vrlo
komplikovanu promenu politiko-ekonomske klime koja se dogodila u Nacionalnom parku
SRBIJA pre izvesnog vremena. Ta promena je izazvala degeneraciju i skoro potpuni nestanak mnogih vrsta u Nacionalnom parku SRBIJA, ali malo ta se moe uporediti sa kata
-strofom koja se dogodila jednoj, u tom periodu otpornoj i dugovenojvrsti Dinarsaurusu (Dinarsaurus convertibilius) ->.
Prirodni neprijatelji Markantnog Ulinog Dilera jesu upravo Dinarsaurus, u onim retkim
periodima kada je jak i stabilan i Slobodno Trite Deviza (Libero marconi).
Svojevremeno je Markantnom Ulinom Dileru pretila svakodnevna opasnost i od
pripadnika vrste Mrki Ulini Pandur (Mupus murius), s kojim deli isto stanite - ulicu, i
koji ga je ranije esto i rado lovio, ali danas te opasnosti gotovo i da nema pa Markantni
Ulini Diler moe slobodnije i mirnije nego ikad da iviu Nacionalnom parku SRBIJA.
20
21
Mrkog Ulinog Pandura emo lako prepoznati: pandur je, mrkog je izgleda, na ulici je.
Dok se veina stanovnika Nacionalnog parka SRBIJA trudi da na ulicu izae samo kad
mora, a i tada nakratko, Mrki Ulini Pandur je na ulici stalno i tu se snalazi kao riba u
moru. Tu on pronalazi sebe (i sve druge), tu ivi, lovi, a tu se u sluaju potrebe i umnoava
u Kordon (Cordonum batinarium) ->.
Mrki Ulini Pandur niti ima podvrste, niti mutira u bilo ta dru-go, ak ni kad se penzonie.
Za njega vai izreka: Jednom Murius - uvek Murius.
Mrki Ulini Pandur je svatojed. Ipak, uglavnom se ne usuuje da lovi nekog krupnijeg
Domaeg Kriminalca, kao to je Teki Mafija (Crimos mafiosus), jer je on prevelik
zalogaj za njega. ak izbegava da se ustremi i na neto sitnijeg elavca Obinog (Glavus
obrianus). Tu i tamo skae na vercera Cigareta (Torbacus tobacus) ili, rede, na
Markantnog Ulinog Dilera ^
22
(Devizus devizus devizus), koji mu je ak i neki dalji roak, po ulici. Poto od tog ulova ne
moe da nahrani ak ni sujetu, to ga ini jo mrkijim.
Mrki Ulini Pandur se lako dresira za razliite zadatke: da donese vercovanu robu, da
se pritaji u bunju i iskoi s ukljuenim radarom, da vidi i najsitnije prekraje, a da istovremeno ne vidi one najkrupnije itd. Dalji roak Mrkog Ulinog Pandura je Leei Ulini
Pandur (Mupus carterlupus).
Mrki Ulini Pandur se posebno dresira da lovi pojedine primerke ili vrste. To su:
1. Promenljivi Student (Academus meander), koji na ulici esto trai promene (to mu i
ime kae). Tada Mrki Ulini Pandur koristi I Pendrek (?)-.
2. Zapostavljeni Graanin (Trinaestus prasus), kada se okuplja na ulici gladan plodova
biljke Ustavna prava i slobode (Civilizatium minimum), koji su mu neophodni da bi
uopte mogao da preivi kao vrsta.
3. Goludravi Penzioner (Penzos vulgaris), i to sve tri podvrste (P. Comunalis, P.
Militaris, P. Apotecus), kome Mrki Ulini Pandur uiva da naplati prelazak van peakog
prelaza kad se ovaj okupi na ulici povodom kanjenja Penzijice(Myzeria).
- Pendrek (?)
Tvrdog porekla. Nedovoljno ispitan. Ko god je priao dovoljno blizu da ga ispita, posle
ga je bolela glava i nije mogao nieg da se seti.
23
Sasvim poseban organizam, sastavljen od vie Mrkih Ulinih Pandura povezanih ujedno.
Na iste podraaje reaguje potpuno drugaije nego Mrki Ulini Pandur-jedinka. Iako bi se
moglo oekivati da je to bie naprednije od jedinke, upravo je suprotno. Naime, Kordon je
na niem stupnju razvoja, nije u stanju da sam rasuuje, niti je u stanju da se
samoorganizu-je. Potpuno je zavisan od Komandira (Mrki Ulini Pandur sa varcima).
Logino je da tako jednostavan stvor kao to je Kordon ima i jed- <
nostavnu funkciju. Ona se sastoji iz samo dva elementa - stajanje I jurianje. Stajanje
obuhvata i spreavanje, a jurianje podraumeva i batinanje. Prosto k'o pasulj. Zato i
funkcionie.
Lovi u mutnom.
25
Lei na parama.
Jede po kafana-ma.
Pije po kafiima.
Ima ga svuda.
Uvek je "u nevienoj guvi".
26
27
PRIVATNIK: Halo?
DRUTVENJAK: Ja sam...
PRIVATNIK: Ooooo, moje potovanje, jeste
dobro, ta ima novo?
DRUTVENJAK: Ma, nije dobro... Neto mi
se pokvario auto...
PRIVATNIK: Nikakav problem. Poslau deka
da ga odveze i popravi.
DRUTVENJAK: Dobro, nego... moja ena bi
malo u Rim... porodino...
PRIVATNIK: Samo recite datum i koliko bi da
ostane... sa porodicom.
DRUTVENJAK: Ma, desetak dana... nego
nema kesa. A, kae - skupoo!...
PRIVATNIK: Donee deko. Nego..., 'oe li
moi ono to smo priali?...
DRUTVENJAK: Sluaj, za tebe sve ima da
moe... Javi se kad se vratim.
28
29
30
31
Jutro. Dipom ulazi u butik. Sra, ali maranje, vika, tupi udarci, tiina. Izlazi s novcem.
Ulazi u dip. Staje pred poslovnom zgradom. Ulazei, nokautira portira koji pokuava da
ga legitimie. Liftom do vrha. Posle deset minuta silazi, briui sa cevi pitolja pljuvaku
finan-sijskog direktora. Pare su u depu. On je u dipu. Podne. Rua u skupom restoranu sa
jeftinom enkom. Dnevnom enkom. Ide u kafi. Sree pripadnike svoje vrste i ritualno se
ljube. Ide u drugi kafi. Sree pripadnike svoje vrste i ritualno se ljube. Ide u trei kafi.
Sree pripadnike svoje vrste i ritualno se ljube. Vee. Nona enka. Kockarnica, stotine
plavih novanica, rulet. Viski u ogromnim koliinama. Galama, smeh, provokacije. Dva
sata kasnije izlazi, glavom kroz staklo. Krvav je. Ustaje, vadi pitolj i vraa se unutra.
Repetira i puca po prisutnima. Nailazi obezbeenje. Puca i na njih. Oni uzvraaju. Ima
ranjenih. Izlazi u trenutku kad se zauje policijska sirena. Puca i na njih. Oni gase sirenu i
bee. On prebacuje ranjenu enku preko ramena, pali kockarnicu, pali dip i pali u no.
Rat? Anarhija? Snimanje "Terminatora 3"?
Ne. Jedan sasvim obian radni dan u ivotu Domaeg Kriminalca, vrste koja je strah i
trepet u Nacionalnom parku SRBIJA.
32
33
Vrsta koja je napravila BUM! U Nacionalnom parku SRBIJA tokom poslednjih desetak
godina. Postoje dva osnovna tipa Domaeg kriminalca: Teki Mafija (Crimos mafiosus) i
Celavac Obini (glavus obrianus)
Teki Mafija sjajno ivi, ali mrano umire. Za to je kriva biljka Saekua (Ra-ta-tatatum), koja raste u bunju, mranim ulazima ili tik uz njegov parkirani automobil. Osim
nje, Teki Mafija nema prirodnih neprijatelja i ne plai se niega i nikoga.
Celavac Obini je druga pria. Sitniji je, nije tolika zverka kao Teki Mafija, pa mora
vie da se kiti I kooperi. Zato njemu oko vrata izrasta Kajla (Debello uto) , u poetku
jedna, a kasnije, kad se razmnoi, i vie njih. Svojom teinom mu povija gornji deo tela,
inei da izgleda jo strasnije i jo elavije.
Domai Kriminalci se pozdravljaju tako to, dok se rukuju, jedan drugog slobodnom
rukom ritualno hvataju za potiljak i brzo izmenjuju tri poljupca, uz nekoliko puta izgovoreno "brate". To "brate" je I inae najei oblik obraanja meu primercima Domaeg Kriminalca I nema nikakve veze sa krvnim srodstvom. Kada se sretnu dva primerka
Domaeg Kriminalca, to otprilike izgleda ovako:
34
35
Parazitski organizam (parazitski - posledica velike koliine para), koji napada Domaeg
Kriminalca i to tako to mu sve gue raste oko vrata.
Kajla ne samo da nije izleiva, nego se stalno razmnoava, a svaka nova je sve deblja i sve
tea. Samo zahvaljujui tome to Domai Kriminalac ne ivi dugo, ona ne stigne da ga
potpuno usmrti svojom koliinom, teinom i skupoom.
Zna se da postoje primerci Kajle dugi vie od metar i teki preko pet kilograma, a takvi
primerci su pravi "ka-pitalci" meu kajlama, ili Kajlapitalci.
36
37
38
Svaki stanovnik Nacionalnog parka SRBIJA se barem jednom u ivotu susreo sa Divljim
alterskim Slubenikom. Nimalo prijatno iskustvo.
To je veoma agresivna vrsta, karakteristina pre svega po onome ta jede. Naime, Divlji
alterski Slubenik oboava da jede digerice i ivce svih koje ulovi s one strane male
rupe. Vrlo rado se hrani i njihovom bespomonou. Meutim, nita od toga ne moe ni
da proguta, ni da svari, bez velike koliine raznoraznih hartijastih biljaka iz porodice
Formu- lari (Papjrologia) -, posebno ako su neuredno popunjene, nepotpisane i
nepeatirane.
Postoji i Pitomi alterski Slubenik, ali ga ima u neuporedivo manjem broju od Divljeg i
njegova je suta suprotnost ljubazan je, predusretljiv, sa osmehom, hoe da pomogne ak
I Zapostavljenom Graa-ninu, izgubljenom meu Formularima. Meutim, postoje dani u
mesecu kada i najpitomiji Pitomi alterski Slubenik moe postati Divlji alterski Slubenik (obrnut proces nije zabeleen). To su oni retki dani kada plod donosi biljka Penzijica
(Myzeria), pa se Goludravi Penzioneri okupljaju u enormnom broju pred alterom, zbog
ega se stvara mnogo nervoze (neruozus) s one strane male rupe.
Ovde treba napomenuti da Divlji alterski Slubenik razlikuje dve vrste radnog vremena.
Jedno se zove Pauza ->, a drugo Rad Sa Strankama ->. Oba su bitna jer utiu na
koeficijent divljine - Divljeg alterskog Slubenika.
Ponekad Divlji alterski Slubenik lovi tako to imitira osobine Pitomog alterskog
Slubenika samo da bi namamio rtvu da se opusti, da olako pomisli da ima svu potrebnu
dokumentaciju, te da e sve zbog ega je dola pred alter brzo I uspeno zavriti. I onda,
taman kada rtva pomisli da opasnosti vie nema - hop! Ulovljena je.
Uostalom, evo kako izgleda kada Divlji alterski Slubenik lovi Zapostavljenog
Graanina (Trinaestus prasus), ija bespomonost mu je omiljena hrana.
39
Munjevito, zar ne? Ali, ako elimo da pogledamo detalje, moramo sve
usporiti 10 puta, do birokratske brzine. To onda izgleda ovako:
- Dobar da...
- KAI!
- Izvinite, hteo sam da overim......
- alter 4!
- Molim?
-Nemoj ti meni da
- Ja se izvinjavam......
objanjava ta treba!
- ekaj!
- Molim?
40
41
-Formulari (Papyrologia)
Puno ime ove porodice hartijastih biljaka je Formulari sa Potrebnom Dokumentacijom.
To su biljke koje imaju vanu ulogu u procesu varenja Divljeg alterskog Slubenika, jer
pomau da se rtva, kojoj su ve pojedene digerice i naeti ivci, jo vie natopi gnevom,
da joj krv prokljua i da se, samim tim, uini sonijom i laganijom za varenje.
Formulara sa Potrebnom Dokumentacijom nema malo, jer se stalno i brzo umnoavaju. Po
najjednostavnijoj moguoj klasifikaciji dele se na line dokumente, uverenja, reenja,
zahteve, potvrde, izvode, podneske, uplatnice, molbe i albe. Ali to nije kraj. S
hartijastim biljkama se nikad ne zna - taman kada rtva pomisli da je na alter stigla sa
svim gore nabrojanim - Divljem alterskom Slubeniku je potrebno jo neto, po pravilu
ono to rtva nema.
42
43
--Pauza (Pauza)
Vrhunac alterskog zadovoljstva koji svaki Divlji alterski Slubenik pokuava da
produi stoje vie mogue. Ima raznih tehnika kojima se Pauza produava: Tehnika
produenog doruka, Tehnika blokiranog terminala, Tehnika podnevne smene,
Tehnika rada samo jednog altera i Tehnika najobinijeg bezobrazluka, koja se
najee kombinuje sa nekom od prethodnih.
-Rad Sa Strankama (Antipauza)
Treptaj izmeu dve Pauze.
-Koeficijent divljine
Vrednost koja se izraunava kada se podeli broj Pauza sa brojem stranaka pred
alterom, pa rezultat pomnoi vremenskom udaljenou od vikenda, dravnog
praznika, godinjeg odmora ili primanja plate.
44
45
Znao je napamet:
8 teleih orbi,
8 predjela (kajmak, sir, pruta, jaja) - na dva ovala,
8"srpskih sa sirom" - na dva ovala,
8 porcija meanog mesa - na dva ovala, 12 pogaa.
Za pie - est "viljemovki"
i dve "domae",
plus - 9 puta po kilo stonog belog
i dva puta toliko sifona.
46
47
48
Koliko dugo taj ritual moe da potraje moda najbolje govori sluaj kada je jedan
Obogaeni Ugostitelj uporno pokuavao da se opari od grupe Junih Srpskih Biznismena
(Camionus avionus pirotarium). Epilog - ni posle dvosatnog zveckanja obema rukama po
svim moguim depovima nije dolo do oplodnje depa Obogaenog Ugostitelja I
nesuenim rtvama je na kraju, teka srca, vraen odgovarajui Kusur.
49
50
Pogledala se u ogledalu poslednji put pred izlazak na binu: natapirana izblajhana kosa sa
ljubiastim pramenovima, parisko-plava senka iznad oiju, braon krejonom izvuena linija
gornjih kapaka, narandasto napuderisani obrazi, plameno crveni ru... Odmakla se i
zadovoljno odmerila tesnu mini haljinu sa plastinim rajsferlusom sa strane, koja se
naizmenino presijavala erpa plavim i zelenkastim sjajem. "Pa to i da mi se ne presijava
za dve 'iljade maraka...", pomislila je, prevlaei prstima sa crno nalakiranim noktima po
polugolim grudima, kipuem stomaku i kukovima. Zategla je jo jednom limun ute likra
arape i sagla se da obrie prainu sa bljetavo belih cipela.
"'De ba veeras da zaboravim dijademu...Oseam se k'o gola bez nje!", rekla
je svom odrazu u ogledalu, cokui kako bi sklonila zaostalo pare semenke izmeu gornje
trojke i etvorke. A tamo, u pregrejanoj hali, publika je ve poela da skandira njeno ime.
Vreme je da izae...Ne, nije u pitanju cirkus, veeras u vaem gradu nastupa...
51
52
53
54
55
-Projekat/material
Zbog potrebe da pridoda dublje znaenje onome to radi (nabeenost koju je nasledila od
Nabeenog Umetnika (Mrsus mudus)), Gologuza Pevaljka lako posee za tekim recima.
Otuda: "novi projekat", "kvalitetan materijal", "timski rad", "moja publika", "moje cenjene
koleginice", "humanitarni koncert", "uvek rado dolazim u va grad/selo/kafanu/emisiju",
"hvala, od srca", "sve vas puno, puno volim" itd.
Najee korieni pojmovi su, ipak, projekat i materijal.
Gologuza Pevaljka ne proputa da pomene svoj novi projekat, za koji je dugo i paljivo
sakupljala materijal. Veoma vodi rauna o tome da, ako je u prethodnoj reenici pomenula
materijal, u sledeoj bude bar jedan projekat. Ne bei ni od ele fraze materijal za novi
projekat, a ako proceni da ni to nije dovoljno, pomenue i materijalni projekat ili projekat
novog materijala.
56
Narandastom ladom-karavan skoro daje uao u ulaz solitera. Pre nego to je ugasio
motor desetak puta gaje isturirao, kako bi ujutru lake upalio. Otvorio je vrata i izaao u
prljavoj majici bez rukava i bos. Zatim je obuo papue i proizveo karakteristian krkljavi
zvuk, posle koga je ispljunuo neto zeleno na trotoar, tik ispred komijske dece koja su se
tu igrala. Ugledavi "to" na trotoaru, deca su se vritei razbeala. Nasmejao se, prdnuo, a
zatim otvo rio gepek ijednom rukom izvadio kantu sa gorivom, a drugom ivo, vezano
prase. Prase se skiei pobunilo, pokuavi da se oslobodi, ali bez uspeha. Temeljno je zakljuao kola i jedva se provukao pored njih da bi uao u ulaz. U liftu je prase toliko skialo
i otimalo se da je oborilo kantu iz koje se prolilo malo benzina. Iskobeljao se iz lifta na
devetom spratu, psujui prasetu celu moravsku lozu, sve do jorkirskih roaka. Zastavi
ispred stana iz koga je dopirala neverovatno glasna (i neverovatno turska) narodna muzika,
izuo je papue i ostavio ih meu gomilom ostale izuvene obue koja je tu stajala. Nogom je
otvorio ve odkrinuta vrata i ulazei gotovo pao saplevi se na kokoke koje su zobale
mrve u predsoblju.
Vikanje i psovanje pomealo se sa skianjem i kokodakanjem. Sad je ve i najgluvlji
komija saznao daje kui stigao...
57
58
60
61
63
64
Sredina u kojoj prebiva Pokvareni Politiar uinila gaje sposobnim ne samo da menja boju,
kao kameleon, ve i oblik, a po potrebi i agregatno stanje: pretvara se daje vrst, u sutini
je ljigav, a kad zagusti, ume i da ispari. Sledi, dakle, podela prema agregatnom stanju: .
vrsti
Pokvareni Politiar
(moe biti Diktator
i Derator)
Ljigavi
Pokvareni Politiar
(moe biti
Sluzav i Balav)
Gasoviti
Pokvareni Politiar
(moe biti
Providan i Prividan)
65
66
67
Postoji teorija o tome da prvi deo imena, smradus, dolazi od potrebe Pokvarenog Politiara da se popne na Vlast i da odande ne sie sve dok se ne usmrdi.
Meutim, nita manje ubedIjivi nisu ni oni koji tvrde da smradus dolazi od njegovog
'smrdljivog' odnosa prema onima preko ijih lea se popeo na Vlast, a kojima baca samo
ogriske njenih slatkih plodova. Trea teorija kae da ova druga osobina (smrdljivi odnos)
ne moe biti zasluna za prvi, ve iskljuivo za drugi deo njegovog
arlatinskog imena - bescrupulozus, objanjavajui to ukupnim odnosom Pokvarenog Politiara prema svemu i svima oko sebe, dok je na Vlasti.
Svaka od tih, tzv. Smrdljivih teorija sadri u sebi deo istine. O tome e jo biti govora pred
sam kraj knjige, kod SMRADOVA - kao posebne kategorije.
Teko da Pokvareni Politiar uopte i moe da se popne na vlast bez Demagogije. Ona je
neka vrsta halucinogene, miriljave puzavice, koja obavija Vlast od korena do samog vrha.
Pokvareni Politiar koristi Demagogiju u procesu penjanja na Vlast, ali i da bi se na njoj
odrao.
68
69
Dobro vee, potovani gledaoci. Evo nas ponovo u emisiji 'Vee s prorokom'. Goa u
studiju je gospoda Vidovita Dara... Dobro vee...Dobro vee, duo, dobro vee. Ona e
odgovarati na pitanja koja ete joj vi direktno postavljati, ako okrenete broj koji je ispisan
na ekranu. Evo, javljaju mi da ve imamo nekog na vezi... Izvolite, gospoa Daro. Halo, tu
sam, duo, recite...
Htela sam da pitam da li veza u kojoj sam trenutno ima budunost....
Ima, duo. Vidi, ti si roena da pati i roena si da bude srena, 'el me razume?...
Da?...
Ali nije to nita straobalno. Imali ste jednu jaku krizu, 'el me uje?...
Da?...
Ali to e proi, jer sve mora proi, to kae na narod, 'el me razume?...
Da?...
Eto toliko za vezu, ta te jo interesuje?...
Zdravlje...
Znala sam! Zdravlje... uglavnom dobro, duo, uvajte se sao- braaja...^! me ujete?...
Da?...
Imate jedan oiljak na telu... ijedan udarac po glavi, jeste tu?...
Da?...
Jeste blizu ekrana?...
Molim?...
Kaem, jeste blizu ekrana?...
Da?...
Ajde, duo, nemoj da vas mrzi, pipajte ekran levom rukom... Samo malo... Je l' pipate,
duo, nemamo ceo dan, drugi ekaju...
Evo, pipam...
Pipajte, pipajte elom rukom... tako... nemo' da diete sad... tako... sad opet diite... Dobro,
tako sam I mislila... Sve je u redu sa zdravljem. Samo malo vie tenosti da uzimate. I
kretanje. Samo kretanje! Evo, doite do mojega kabineta peke... Eto, duo, jeste
zadovoljni?...
Jesam, samo...
Prijatno! Je l'imamo jo nekog?... Halo?... Izvol'te, duo, recite...
Zovem u vezi sa branom situacijom...
Znam, duo, sve znam, i nije ti lako, odma' da ti kaem...Vi ste dva suprotna sveta...
Ti si sever, duo, on je jug, 'el me razume?...
Da?...
70
I u zadnje dve godine unazad, dolo je do jedne, da kaemo, situacije...'el tako, duo?...
Pa, jeste...
Sigurno da jeste,srce... Da ti kaem, duo, ti si potena ena, ali si naivna kao ovek i
ljudi te zloupotrebljavaju, jer ti im sve veruje, 'el me razume?...
Da,da!...
E, to je ta crna magija i to emo da skinemo, samo treba da doe u mom kabinetu, lino, u
etiri oka mogu neke stvari da ti kaem, samo pre toga da se javi mom sekretaru da ti
zakae, je l' u redu?...
U redu, hvala...
Idemo dalje, 'alo...
I ja bih htela da pitam u vezisa zdravljem...
Sve je dobro, male tegobe sa zatvorom, ali to e da 'otepi', to kae na narod... A ostali
u kui?... Deca su dobro, mu vam je zdrav k'o dren...
Ali mu mi je umro!...
Pa znam, duo, saekajte da zavrim: mu vam je zdrav k'o dren bio, dok nije umro...
Fosilni ostaci naivnih rtava govore da se moderne Vidovite Proroice u Nacionalnom parku SRBIJA pojavljuju negde krajem Anteozoika, znai pre skoro deset godina. One su,
inae, veoma rasprostranjene, ali ih je uvek najvie u predelima sa loom ekonomskom
klimom I neizvesnom budunou. Vidovita Proroica ivi (i lovi) u simbiozi sa
Hipnovizijom (Ecranela hipnotica) ->.
Pored toga, Vidovita Proroica voli da lovi i na starinski nain - tako to gleda u pasulj ili u
pleku. Ali ona nije jedina vrsta koja to voli da radi. I Goludravi Penzioner bi rado gledao
u pasulj (dodue, sa drugaijim porivima), samo kad bi bio malo jeftiniji. O pleki da i ne
govorimo.
Osim u pasulj i pleku, Vidovita Proroica uspeno gleda i u solju, kao i u karte.
Mujak Vidovite Proroice zove se Vidoviti Prorok (Nostradamus profiterius). Mnogo je
redi od enke, a ponekad iz nepoznatih razloga tei da se pretvori u enku.
Ta pojava se zove Kleopatri/a m.
U Nacionalnom parku SRBIJA postoje i Magovi-. Ovde ih po- minjemo jer i oni, kao i
Vidovita Proroica, najee love uz pomo Hipnovizije.
71
72
73
74
75
Ovde nas prevashodno interesuje trea podvrsta - Podmitljivi Lekar, jer ona na
najzanimljiviji nain odslikava stanje vrste Lekara u Nacionalnom parku SRBIJA.
Podmitljivi Lekar poseduje fantastinu prilagodljivost za opstanak u Nacionalnom parku
SRBIJA. On je svatojed. Kao i kod jo nekih vrsta (Obogaeni Ugostitelj, Divlji Salterski
Slubenik), ne mora da izlazi iz jazbine, ve mu lovina sama dolazi. To su uglavnom stari i
bolesni primerci drugih vrsta, dakle, oni koji se najlake love.
Osnovna razlika izmeu Podmitljivog Lekara i ostale dve podvrste je to to se Podmitljivi
Lekar prima na Mito (Mitus) ->.
Mito je biljka koja blagotvornodeluje na aktivnost Podmitljivog Lekara jer, kad god se
Podmitljivi Lekar primi na Mito, kod njega dolazi do pojaanog luenja pljuvake i
adrenalina, spontanog padanja donje eljusti i gra svih miia. Od tog trenutka on postaje
hiperaktivan i ultrazainteresovan, ali samo za onoga od koga dobija Mito.
Iznenada, sve stoje do tada bilo nemogue, postaje stvarno i mogue.
Oni primerci koji, pak, nemaju Mito za njega, uopte mu nisu interesantni i brzo ih se
oslobaa, dajui im bilo kakvu Terapiju ->.
Zbog velikog broja plodova Mita na koje se Podmitljivi Lekar primi u kratkom periodu,
njegova jazbina podsea na magacin meovite robe. Ima tu raznih plodova, to ivih, a to
u obliku mrtve prirode: prasii, jagnjii, pilii; kartoni jaja, kajmak, sir, slatko, med, gajbe
s voem i povrem; kartoni viskija, flae vina, piva i domae rakije; pakovanja kafe, boksovi i master-boksovi cigareta.
Naravno, tu je i ovea gomila koverata koji nemaju marke spolja, ali imaju marke unutra.
-Terapija (Terapia)
Tretman u kome Podmitljivi, ali i svaki drugi Lekar svoju rtvu tera da pije ono to inae
rtva sama ni u snu ne bi popila.
76
77
-Mito (Mitus)
Mito je biljka iz porodice Korupcija (Coruptia), koja cveta u svim delovima Nacionalnog
parka SRBIJA, a iji plodovi rastu i dozrevaju po torbama, gajbama, flaama, depovima i
kovertama rtava koje dolaze u jazbinu Podmitljivog Lekara, a koje on vredno prikuplja i
skladiti. To su, dakle, neobini i razliiti plodovi. Razlikujemo ih prema formi u kojoj se
pojavljuju, pa su tako najpopularnije dve forme: kovertirani Mito (Mitus covertus) I Flairani Mito, poznatiji kao Mito Bekrijo (Mitus becrius). Jedna je od retkih biljaka kojoj
smeta sunevo svetio. Najbolje uspeva u senci, u zamraenim delovima Nacionalnog parka
SRBIJA. Tek u poslednje vreme moe se videti i na otvorenom, usred bela dana.
78
79
"... I to kae, dra' te je vascijeli dan na stend baj?... Aaaa, bruke i sramote! Pa jesi li
zavrio to?... Jesi... Je l' ti se naa' neko?... Savo? iji Savo?... A, Savo, Svetov mali... E,
onaj mali Savo, ono je ljudina, dajebeoca!... Jes, bogomi... A, moga' si I mene zvati... Da
zna da me vrijea to me nijesi zva'... Obraza mi, sredili bi to za pe' minuta... Imam,
kako nemam... Pa, zna ko ti je onde na ovjek?... Rodo... Rodo, Veskov brat... E, Rodo ti
je pustio korijenje na tom mjestu, ima ve dvije godine... A zna ko ga je postavio tamo?...
Jovo... Jovo, arkov kum... Naa' mu se, jer se Veskov i Roov otac naa' onome malome
Jovovom - e, jes, Krsto se zove - da doktorira na prava, u Beograd... Ne, nije stiga' da
zavri, samo da doktorira... Vidi, onaj to je treba' da mu zavri da zavri, bio je na godinji
odmor, tako daje mali mora' prvo da doktorira... Isto ka' i Luka... Luka, onov... Ne, no je
Vesko njegov zet... Ne onov, no Jovov zet... Orodili se od onda otkad se Vesko naa' Jovu
kad se posvaa' s Milom, zbog Roda... Zato to se Rodo jednom ranije naa' Milu... Ne, no se sredilo tek kad je Rodo prebega' Momu... Momu, zna ijem... E, jes... Nego,
odemo li se gledat' ovijeh dana?...Moga' bi... A moga' bi i ti kod mene jednom da svrati...
Kad god ti oe!... Evo, da reemo, sjutra... Ne, no je bolje prije posla, taman da odemo
nee da ruamo..."
Crnogorski Vanzemaljac je vrsta koja potie iz Nacionalnog parka CRNA GORA, ali ga
ima na svim moguim mestima osim tamo. Jedno od tih mesta gde ga ima, i to u ne ba
malom broju, je I Nacionalni park SRBIJA. Nastao je od vrste Crnogorski Crnogorac
(Montenegrus montenegro). Spolja su gotovo identini, razlikuju se samo po tome to
Crnogorski Crnogorac i dalje ivi u Nacionalnom parku CRNA GORA.
Crnogorski Vanzemaljac je i do bio takvo ime (Vanzemaljac) jer ve odavno ne ivi na
teritoriji Nacionalnog parka CRNA GORA. No, bez obzira to se brojni pripadnici ove
vrste i raaju i ive u Nacionalnom parku SRBIJA, oni i dalje zadravaju ponaanje,
navike I dijalekt nekoga ko nikada nije ni naputao Nacionalni park CRNA GORA.
Crnogorskog Vanzemaljca ima irom Nacionalnog parka SRBIJA, ali ga ipak moemo
podeliti na dve glavne podgrupe. To su:
- povojvoeni Crnogorac (postoje kolonije u severnim delovima Nacionalnog parka
SRBIJA),
- pobeograeni Crnogorac (postoje kolonije u svim delovima Beograda).
Postoje Crnogorski Crnogorac dugo iveo u Plemenskoj Zajednici (Tsutsus piperus), i
Crnogorski Vanzemaljac ima od njega nasleen oseaj pripadnosti plemenu. Dodue, to je
sada pripadnost nekim sasvim drugim plemenima (npr. Eleze, Armani, Versae, kao i zbratimljena plemena Dolce i Gabana).
80
Crnogorski Vanzemaljac instinktivno osea daje pleme neto jako vano, pa zato uvek na
sebi nosi obeleja ne jednog, ve svih plemena kojima pripada (Gui, Bruno Malji...).
Posledica bliskosti u okviru plemena je i uzgajanje jedne biljke bez koje Crnogorski
Vanzemaljac ne moe da preivi. To je biljka Veza (Cumus rodbinus)-*, koju on veoma
paljivo i predano gaji i nikada ne zaputa. Osim gajenja Veze, po emu je dobro poznat,
postoje jo neke osobenosti Crnogorskog Vanzemaljca, koje ne nalazimo ni kod jedne druge vrste u Nacinalnom parku SRBIJA. To su:
Dajebeoca (Tatus coitus)->,
SvijetliObraz (Obrazus luminozus)^>,
Serdarizacija (Serdarus voyvodus)->,
Mobilna Kompenzacija Imobiliteta -
i jo neke, o kojima se vie moe saznati u Nacionalnom parku CRNA GORA.
81
82
83
84
Prosvetni Jadnik (Profus yadibedus) je jedna od onih vrsta koje su nastale mutacijom, i to
od vrste Prosvetni Radnik (Profus autoritetus) -, a usled intenzivnih klimatsko-socijalnih
promena. Problem je u tome to je Prosvetni Jadnik vrsta koja jo nije dovoljno prilagoena ivotu u Nacionalnom parku SRBIJA, a Prosvetni Radnik je, kao vrsta, gotovo izumro.
Kao to mu je i ime mutiralo iz Radnika u Jadnika, kod njega je, sledstveno tome, sve
poremeeno:
tako radni dan postaje jadni dan,
radna subota -jadna subota,
radni vek -jadni vek,
minuli rad minuli jad,
broj radnih dana u godini broj jadnih dana itd.
Kod Prosvetnog Jadnika, dakle,upada u oi jedna pojava koja oznaava neprilagoenost
ivotu u Nacionalnom parku SRBIJA i koja se zove - Jadnost (kod nekih autora -Jadnitet
ili Jadnoa). Koliina Jad nosti se izraava Jadnosnim faktorom-^ , koji ide od nula pa do
u beskonano. Kao i neke druge vrste (Neplaeni (Dravni) Lekar, Zapostavljeni Graanin) i Prosvetni Jadnik ima hroninih problema sa odranjem vrste, usled fenomena
poznatog kao kanjenje Platice (Smeyuria). Postoje ivotni ciklus Prosvetnog Jadnika
oduvek bio vezan za Platicu, a ova ima tendenciju da sve redovnije i redovnije kasni, Prosvetni Jadnik je morao da razvije neke paralelene tehnike zatite kako bi uopte mogao da
opstane u Nacionalnom parku SRBIJA.
Neke od tih tehnika su:
- tehnika tvrdoglave nezainteresovanosti (poznata i kao: "Divljajte vi,a ja u da predajem,
pa kome pre dosadi...");
- tehnika dopunskog popodnevnog
posla (tzv. multi-level tehnika, ili "Mali vam je dobar, ali moe da bude i bolji ako od mene
kupite Super Secka/istka/Briska...");
- tehnika zloupotrebe imovnog stanja roditelja (funkcionie po sistemu unakrsnog ispitivanja: "Sta ti je tata/mama po zanimanju?", "Tvoji bi ba mogli da kupe epruvete/knjige /
kasetofon/televizor za kolu...");
- tehnika zloupotrebe ekskurzije (Prosvetni Jadnik vodi svoje mladune na ekskurziju
besplatno, preko turistike agencije s kojom je u dogovoru);
- tehnika zaljubljenosti u svoj posao (tehnika koja kratkorono koristi, ali dugorono teti
Prosvetnom Jadniku, inei ga na kraju jo jadnijim).
85
tehnika
tvrdoglave
nezainteresovanosti
tehnika
dopunskog
popodnevnog
posla
tehnika
zloupotrebe
imovnog stanja
roditelja
tehnika
zloupotrebe
ekskurzije
tehnika
zaljubljenosti
u svoj posao
86
-Jadnosni factor
To je vrednost (tanije, bezvrednost) kojom se izraava borba Prosvetnog Jadnika za goli
ivot usled neprilagoenosti ivotu u Nacionalnom parku SRBIJA. Stoje faktor vei i
neprilagoenost je vea te, samim tim, borba za goli ivot tea. Maksimum jadnosti jo nije
izmeren, ali se pretpostavlja da u Nacionalnom parku SRBIJA ive neprikosnoveni svetski
rekorderi u prosvetnoj jadnosti. Jedini koji iole mogu da im konkuriu u ovoj kategoriji su
primerci iz nekih afrikih ili, eventualno, azijskih nacionalnih parkova.
muiak:
PONEDELJAK: Ustao je u 9, ignorisao ukuane, dorukovao, stavio hleb, paradajz i pivo
u kesu i otiao na Adu Ciganliju. Vratio se tek predvee. Ignorisao ukuane, veerao, pogledao omiljenu seriju i legao.
UTORAK: Ustao je u 9, ignorisao ukuane, dorukovao, stavio hleb, paradajz i pivo u
kesu i otiao na Adu Ciganliju. Vratio se tek predvee. Ignorisao ukuane, veerao, pogledao omiljenu seriju i legao.
SREDA: Ustao je u 9, ignorisao ukuane, dorukovao, stavio hleb, paradajz i pivo u kesu i
otiao na Adu Ciganliju. Vratio se tek predvee. Ignorisao ukuane, veerao, pogledao
omiljenu seriju i legao.
ETVRTAK: Ustao je u 9, ignorisao ukuane, dorukovao, stavio hleb i paradajz (piva je
ponestalo) u kesu i otiao na Adu Ciganliju. Vratio se tek predvee. Ignorisao ukuane,
veerao, pogledao omiljenu seriju i legao.
PETAK: Ustao je u 9, ignorisao ukuane, dorukovao, stavio hleb i paradajz pod miku
(kesa se pocepala) i otiao na Adu Ciganliju. Odande telefonirao u firmu da se raspita kad
se deli pretposlednji deo od 70% od plate. Vratio se tek predvee. Ignorisao ukuane, veerao, pogledao omiljenu seriju i legao.
NAPOMENA: Zimi, Adu Ciganliju zamenjuje Buvljak
88
89
enka:
PONEDELJAK: Ustala je u 6, kupila hleb, oprala paradajz, otpratila mua i decu iz kue i
ostala da sprema kuu i ruak. Zavrila je tek predvee. Spremila svima veeru, pogledala
omiljenu seriju i legla.
UTORAK: Ustala je u 6, kupila hleb, oprala paradajz, otpratila mua i decu iz kue i ostala
da sprema kuu i ruak. Zavrila je tek predvee. Spremila svima veeru, pogledala omiljenu seriju i legla.
SREDA: Ustala je u 6, kupila hleb, oprala paradajz, otpratila mua i decu iz kue i ostala
da sprema kuu i ruak. Zavrila je tek predvee. Spremila svima veeru, pogledala omiljenu seriju i legla.
ETVRTAK: Ustala je u 6, kupila hleb, oprala paradajz, otpratila mua i decu iz kue i
ostala da sprema kuu i ruak. Zavrila je tek predvee. Spremila svima veeru, pogledala
omiljenu seriju i legla.
PETAK: Ustala je u 6, kupila hleb, oprala paradajz, otpratila mua i decu iz kue i ostala da
sprema kuu i ruak. Zavrila je tek predvee. Spremila svima veeru, legla i zaspala ne
saekavi seriju.
Paradajz (Paradaiz)
a) Biljka ijim se plodom hrani vrsta Prinudni neradnik
b) Raj
90
91
Veina vrsta koje pripadaju ovoj kategoriji nisu detaljno prikazane, jer nisu mogle biti
adekvatno prouene. Zato? Najblae reeno - zato to ne miriu prijatno, pa nije preporuljivo prilaziti im blizu. A postoje, grublje reeno, u pitanju veoma specifian smrad, tu
nikakvo pranje ne pomae. To je posledica tekog samozaputanja po pitanju moralne, profesionalne i mentalne higijene i to ba od strane onih koji nose veu odgovornost od drugih
za izgled i sudbinu Parka. Zato emo neke od tih vrsta ovde spomenuti, ali emo zadrati
distancu, iz higijenskih razloga:
ZLOUPOTREBLJIVI INTELEKTUALAC (Smraim inteleclualis)
PSEUDO-SVETENIK (Smradus alastus)
KAPARISANI UMETNIK (Smradu* artistus)
POSLUNI SUDIJA (Smradus arbitara)
PRISTRASN1 NOVINAR (Smradu* informatio)
KORISTOIJUBIVI HUMANISTA (Smnidtts humanu*)
NESTRUNI STRUNJAK (Smradus ?xpertus)
ZLOUPOTREBLJIVI
ZLOUPOTREBLJIVI
PSEUDO
KAPARISANI
92
INTELEKTUALAC I reda
(Smradus aeademicus)
INTELEKTUALAC II reda
(Smradus intelectualis)
SVETENIK
(Smradus ateistus)
UMETNIK
(Smradus artistus)
...Ima ih jo, ali je vrlo teko biti sa veim brojem njih u isto vreme, na istom mestu.
Od svih pobrojanih Smradova, jedini koji je mogao biti detaljnije prouen na prethodnim
stranicama (pa ga zato i nema na spisku) je Pokvareni Politiar <- (Smradus bescrupulozus), i to zahvaljujui intenzivnom, bljutavo-slatkastom, kamuflirajuem mirisu Demagogije, mirisu koji ga svuda prati i koji moe privremeno da prigui njegov snani autentini
smrad. Zato za Pokvarenim Politiarem esto ide (potpuno pogrena) pria da "nit" smrdi
nit' mirie". Pre svega zato to se nisu stekli (mirisni) uslovi za njihovo temeljnije izuavanje, ali i s obzirom na njihov trenutni doprinos unapreenju Nacionalnog parka SRBIJA,
Smradovi su tu gde jesu - na samom kraju.
93
POSLUNI
SUDIJA
(Smradus
arbitaris)
PRISTRASNI
NOVINAR
(Smradus
informatio)
KORISTOLJUBIVI
HUMANISTA
(Smradus
humanus)
NESTRUNI
STRUNJAK
(Smradus
expertus)
94
95
Biblioteka
Bez dlake na jeziku
Nacionalni park SRBIJA
tree izdanje
Napisao
Dragoljub Ljubifi Miko
Ilustrovao
Dobrosav Bob ivkovi
Konsultant za arlatinski
Mina Rai
Prelom
Mirjana ivkovi
Izdaje
Kreativni centar, Beograd, Ljube Stojanovia 38a
tel. 011/767 687, faks 011/768 865, e-mail: kcbooks@eunet.yu
Glavni i odgovorni urednik
Dr Simeon Marinkovi
Za izdavaa
Ljiljana Marinkovi, direktor
Filmovi
www.colorgrafx.co.yu
tampa
GRAFIPROF, Beograd
Crnotravska b.b.
Ti ra
5000
ISBN 86-7781-027-7
CIP - Kaia.norM3au,MJa y ny6nnKau,MJn
HapoflHa 6n6/inoTeKa Cp6nje, Beorpafl
886.1-7
JbVEl/mi/IT., flparon,y6
Nacionalni park SRBIJA / napisao Dragoljub
Ljubii Miko ; ilustrovao Dobrosav Bob
ivkovi. - Beograd : Kreativni centar, 2000
(Beograd : Grafiprof). - 77 str. : ilustr.;
24 cm. - (Biblioteka "Bez dlake na jeziku")
Tira 5000.
ISBN 86-7781-027-7
1. >KMBKOBMti, flOpOCaB
886.1-84
l D = 79658764
96
97
98
Dragoljub Ljubii Miko, poznat kao humorista i lan Indeksovog pozorita, ovom
knjigom na satirian nain prilazi politikim i socijalnim previranjima u Srbiji tokom
poslednje decenije XX veka. Posebnim "arlatinskim" naunim jezikom, on nas vodi kroz
Srbiju prepunu neobine flore i faune. Urnebesno zabavna knjiga za itanje, ali sa ukusom
gorine u sebi.
Autor: Ljubii Dragoljub Miko
Ilustrator: ivkovi Dobrosav Bob
99
100
autor
LJUBII
DRAGOLJ
UB
broj strana
120
duina
(mm)
240
Izdava
Kreativni
centar
(2007)
"Ako volite
"DA VINIJEV KOD"...
Ako ste potovaoci
"HARIJA POTERA"...
Ako ste opinjeni
"GOSPODAROM PRSTENOVA"...
...Ne mora da znai da e vam se i ovo dopasti!
NACIONALNI PARK SRBIJA 2 - POLUSMAK POLUSVETA
Dok je u prvoj knjizi predstavio stanovnike Nacionalnog parka Srbija tokom devedesetih godina, u drugoj
ulazi u analizu promena nastalih posle 5. oktobra, uvodei neke novoprimeene vrste i intervjuiui neke
od predstavnika poznatih ali donekle izmenjenih endemskih vrsta.
Za Nacionalni park Srbija 2 - POLUSMAK POLUSVETA je, kao i za prvu knjigu, ilustracije uradio
Dobrosav Bob ivkovi, a novina uz drugu knjigu je audio CD sa snimljenim intervjuima.
Autor: Ljubii Dragoljub Miko
Ilustrator: ivkovi Dobrosav Bob
102