You are on page 1of 71

Jakob Nakic, dipl. iur.

* Andelko Vukic, geometar**

Objavljeno u Nekretnine u pravnom prometu Inenjerski biro 2005

VLASNITVO POSEBNOG DIJELA NEKRETNINE, S POSEBNIM OSVRTOM NA ETANI PLAN 1 I PROSTORNO ETAIRANJE

Provodenje postupka etairanja u Republici Hrvatskoj uvelike je oteano zbog nedostatka precizne regulative, to posljedicno dovodi i do razlicitih postupanja u praksi kako stranaka, tako i zemljinoknjinih sudova i upravnih tijela. Neujednacenost postupanja ogleda se u razlicito izradenim etanim planovima (elaboratima), u neznanju o tome koje dokumente (priloge) treba dostaviti upravnom tijelu radi izdavanja potvrde da neki posebni dio nekretnine predstavlja samostalnu uporabnu cjelinu, itd. U svemu tome posebno je pitanje kako uspostaviti jedinstvo nekretnine kada dio zgrade na nekoj od razina (etaa) tlocrtno prelazi na susjednu katastarsku cesticu. Rjeenje tog problema autori vide u tzv. prostornom etairanju. Stoga, autori ovim clankom nastoje pridonijeti poboljanju i ujednacavanju prakse provodenja postupka etairanja, a svoje navode i stavove potkrepljuju brojnim konkretnim primjerima.

1. Uvod

Naputanjem socijalistickoga pravnog kruga i prihvacanjem nacela kontinentalnoeuropskoga pravnog kruga, a pogotovo pocetkom primjene Zakona o vlasnitvu i drugim stvarnim pravima, 2 dolo je do bitne promjene u promiljanju i reguliranju tzv. etanog vlasnitva u odnosu na njegovu pravnu regulaciju za vrijeme socijalistickog razdoblja. 3 Da
*Jakob Nakic, Ministarstvo pravosuda, Uprava za gradansko pravo, Sektor za zemljinoknjino pravo. **Andelko Vukic, direktor Geosfera d.o.o., Rijeka. 1 Rabimo ovaj termin jer ga smatramo ispravnijim o d termina etani elaborat ili nacrt posebnih dijelova nekretnine. 2 Vidjeti Nar. nov., br. 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00 i 114/01 (u nastavku teksta: ZV). Zakon je stupio na snagu 1. 1.1997.godine. 3 Poblie vidjeti rad u ovom zborniku: D.KONTREC, Vlasnitvo posebnog dijela nekretnine steceno prije i poslije 1. sijecnja 1997. godine i upis tih prava u zemljine knjige.

mnogi prakticari jo nisu u svojim glavama raskinuli sveze sa socijalistickim nacinom promiljanja tzv. etanog vlasnitva, najbolje znaju oni koji imaju dnevno kontakte sa sudovima- gruntovnicama i nadlenim upravnim tijelima. Loe je to sudovi i upravna tijela na malom prostoru (npr. u dva susjedna grada) u identicnim slucajevima postupaju na posve drugaciji nacin unatoc postojanju jedinstvene (premda ture) pravne norme. Iz iskustva autora uoceno je da su, medu inim, jedan od najvecih problema etani planovi, i to prvenstveno u odnosu na ono to bi oni morali sadravati kao i na ono to oni uopce ne bi trebali sadravati, a u praksi sadre, te bitno opterecuju plan, ali i arhive upravnih tijela i sudova, nepotrebnim stvarima. Upravo je izneseno ponukalo autore da pokuaju detektirati najvece probleme vezane uz tzv. etairanje, ujedno i da pokuaju dati odredena rjeenja koja bi pomogla prakticarima u svakodnevnom radu.

2. to je etano vlasnitvo i etairanje

Pod naslovom Odluka o uspostavi etanog vlasnitva u clanku 43. ZV-a propisano je: (1) Sastoji li se nekretnina od zemljita sa zgradom, suvlasnik ciji je suvlasnicki dio te nekretnine dovoljno velik za to ovlaten je uz suglasnost ostalih suvlasnika i pod daljnjim pretpostavkama iz glave 4. trecega dijela ovoga Zakona uspostaviti i sa svojim suvlasnickim dijelom povezati vlasnitvo odredenoga posebnoga dijela te nekretnine (etano vlasnitvo). (2) Uspostavom vlasnitva odredenoga posebnoga dijela nekretnine ne dira se u suvlasnitvo, ali se izvravanje ovlasti i dunosti suvlasnika s cijim se suvlasnickim dijelom povezalo etano vlasnitvo usredotocuje u prvom redu na taj posebni dio nekretnine, ogranicavajuci ujedno izvravanje ovlasti ostalih suvlasnika nekretnine na tom njezinu posebnom dijelu, prema odredbama sadranim u glavi 4. trecega dijela ovoga Zakona. (3) Ako je barem i na samo jednom posebnom dijelu nekretnine uspostavljeno etano vlasnitvo, pravne odnose suvlasnika te nekretnine, kako medusobno tako i prema trecima, ureduju u prvom redu posebne odredbe glave 4. trecega dijela ovoga Zakona i na njihovu temelju doneseni pravni akti, a tek podredno opca pravila o suvlasnitvu sadrana u ovoj glavi Zakona, ako nije to drugo odredeno.

(4) Suvlasnici nekretnine mogu suglasno odluciti da ce svoja suvlasnicka prava ograniciti tako da ce s odredenim suvlasnickim dijelom povezati vlasnitvo odredenoga posebnoga dijela (etano vlasnitvo) suvlasnicke nekretnine, pa makar taj suvlasnicki dio i nije toliko velik koliko se inace trai za odgovarajuci suvlasnicki dio po odredbama clanka 74. stavka 1. i 2. ovoga Zakona. (5) Suglasno ocitovanje volje svih suvlasnika da ce uspostaviti vlasnitvo odredenoga posebnoga dijela nekretnine u korist nekoga suvlasnickoga dijela, smatra se do uspostave vlasnitva toga posebnoga dijela njihovim sporazumom o podjeli posjeda stvari i izvravanju suvlasnickih ovlasti. (6) to vrijedi za zemljite sa zgradom, vrijedi na odgovarajuci nacin i za pravo gradenja kad je izgradena zgrada. Prema odredbi clanka 53. ZV-a: Ako suvlasnici suglasno odluce da ce umjesto diobe nekretnine svoja suvlasnicka prava ograniciti tako to ce s odredenim idealnim dijelom povezati vlasnitvo posebnoga dijela suvlasnicke nekretnine (uspostaviti etano vlasnitvo), uzima se da je to njihova odluka o nacinu razvrgnuca, pa se na odgovarajuci nacin i na nju primjenjuju pravila o razvrgnucu. Etairanje je pravno-upravno-tehnicki postupak kojim se uspostavlja vlasnitvo posebnog dijela nekretnine - etano vlasnitvo. Pojam etano vlasnitvo potjece od francuske rijeci ?tage to znaci kat . ZV rabi naziv vlasnitvo posebnog dijela nekretnine, a sam naziv etano vlasnitvo navodi u zagradama. Pravo vlasnitva posebnog dijela nekretnine ima tri osnovne sastavnice: - zemljite, - zajednicke dijelove zgrade, - posebne dijelove zgrade. Ovdje svakako valja istaknuti da se vlasnicka prava na posebnom dijelu nekretnine ire od zemljita preko zgrade na posebne dijelove zgrade. 4 Uspostava vlasnitva posebnog dije la nekretnine moe se uspostaviti:
4

Upravo obrnuto bilo je prema Zakonu o vlasnitvu na dijelovima zgrada (Sl. l. SFRJ 43/65, 57/65 i Nar. nov., br. 52/71) u kojem je osnova vlasnitva bio stan ili poslovna prostorija, kao zasebni dio zgrade, s kojim su se pojedina prava irila na zajednicke dijelove zgrade i zemljite. Prema odredbama Stvarnopravnog zakonika Republike Slovenije (Uradni list Republike Slovenije, br.87/ 02), kod etanog vlasnitva polazi se od posebnog dijela (stana, poslovne prostorije i sl.) a na koje se (po)vezuje suvlasnitvo zajednickih dijelova nekretnine. U Republici Hrvatskoj odredbama ZV-a odredeno je da se s (po)vezivanjem krece od velicine suvlasnickog dijela, a koji je ujedno osnova za odredivanje etanog vlasnitva.

- na osnovi odgovarajuceg suvlasnickog dijela (cl. 68. st. 1. ZV -a), - na osnovi suglasne odluke svih suvlasnika nekretnine (cl. 68. st. 3. ZV-a), - na osnovi ocitovanja volje vlasnika zemljita sa zgradom, odnosno nositelja prava gradenja sa zgradom (cl. 75. st. 1. ZV-a). 5 Samo po sebi namece se pitanje: to je to nekretnina? Nekretnina je cestica zemljine povrine, zajedno sa svime to je sa zemljitem trajno spojeno na povrini ili ispod nje, ako zakonom nije drukcije odredeno. 6 Prema nacelu jedinstva nekretnine, zgrade, stanovi, poslovne prostorije i dr., sve raslinje, kao i sve ono to je sa zemljitem trajno spojeno predstavljaju sastavne dijelove zemljita (nekretnine). Dio nekretnine je i sve ono to je na povrini zemlje, iznad ili ispod nje izgradeno s namjenom da tamo trajno ostane, kao i sve ono to je u nekretninu ugradeno, na njoj dogradeno i/ili na njoj nadogradeno ili na bilo koji drugi nacin s njom trajno spojeno, sve dok se od nje ne odvoji te se tako zgrada smatra dijelom zemljita i ne predstavlja posebnu nekretninu odvojenu od zemljita. Stanovi, poslovne prostorije ili druge samostalne prostorije zgrade ne smatraju se zasebnom nekretninom vec dijelom zemljita na kojem je izgradena zgrada i zajedno sa zemljitem cine nekretninu. Takoder, podzemna garaa ili neki drugi objekt izgraden ispod povrine zemlje ne smatra se posebnom nekretninom vec dijelom zemljita ispod cije je povrine izgraden. I ono to je ugradeno u neku zgradu (npr. komunalna infrastruktura, instalacije, strojevi, uredaji i sl.) tretira se dijelom cijele nekretnine dok se od nje ne odvoji. Sve to je nadogradeno na nekoj zgradi (npr. kat zgrade, terase, balkoni i sl.) ne smatra se posebnom nekretninom vec dijelom nekretnine na kojoj je nadogradeno. Isto pravilo

Detaljnije vidjeti u: GAVELLA-JOSIPOVIC-GLIHA-BELAJ-STIPKOVIC, Stvarno pravo, Informator, Zagreb, 1998., Glava XIII., V. BELAJ, Novine u uredenju etanog vlasnitva u Republici Hrvatskoj, Informator, br. 4428-4429, T. JOSIPOVIC, Uloga zemljinih knjiga u pravnom prometu posebnim dijelovima nekretnone u knjizi Uloga zemljinjih knjiga u pravnom prometu nekretnina, Narodne novine, Zagreb, 2004., Pretvorba prava na nekretninama u drutvenom vlasnitvu u pravo vlasnitva i uspostava pravnog jedinstva nekretnine u knjizi Nekretnine u pravnom prometu, Inenjerski biro, Zagreb, 1998., Upis vlasnita posebnog dijela nekretnine u zemljine knjige u knjizi Nekretnine u pravnom prometu, Inenjerski biro, Zagreb, 2004., P. SIMONETTI, Uspostava pravnog jedinstva nekretnine, Informator, br. 4647 od 19.8.1998., V. BELAJ, Uspostava posebnog dijela nekretnine (etanog vlasnitva) prema Zakonu o vlasnitvu i drugim stvarnim pravima, Zbornik Pravnog fakulteta Zagreb, 1/97, B. RUICKA, Zemljinoknjina stvarnost-jedinstvo nekretnine, Pravo i porezi 6/98, Zagreb, Zemljina knjiga i posebni dio zemljita (nekretnine), D. SARVAN, Etano vlasnitvo-dvojbe u postupanju uspostave etanog vlasnitva, Informator, Zagreb, br. 5335, od 23.4.2005. 6 Cl. 2. st. 1. t. 3. ZV-a. Gotovo identicnu definiciju sadri i Zakon o zemljinim knjigama (Nar. nov., br. 91/96, 68/98, 137/99, 114/01 i 100/04 u nastavku teksta: ZZK), samo to on umjesto izricaja nekretnina rabi izricaj zemljite (cl. 2. st. 2. ZZK-a).

vrijedi i za sve ono to je dogradeno nekoj zgradi jer zgrade i druge gradevine pravno nisu dijelovi zemljita samo kada je to izricito odredeno zakonom. 7 Ovdje valja ukazati da sva prava koja postoje na zemljitu, postoje na svemu to je sa zemljitem razmjerno trajno povezano, pa se tako zalono pravo na zemljitu neminovno odnosi i na zgradu izgradenu na tom zemljitu, jer je vlasnik zemljita vlasnik i zgrade izgradene na tom zemljitu. Predmet pravnog prometa moe biti samo zemljite ili neki njegov idealni dio zajedno sa svim onim to je s njim razmjerno trajno povezano, a u skladu s nacelom superficies solo cedit , te se sa zemljitem i onim to je s njim trajno povezano moe raspolagati, prodavati, zalagati, osnivati druge terete samo kao s cjelinom. Stoga, slijedom izloenog, zgrade, posebni dijelovi zgrada (stanovi, poslovni prostori i sl.), nadogradnje, dogradnje i sl. ne mogu odvojeno od zemljita biti u pravnom prometu te oni odvojeno od zemljita ne mogu biti samostalni predmet pravnog odnosa. Tako se ne moe prodati samo zemljite, bez zgrade izgradene na tom zemljitu, a niti obrnuto. Napominjemo da vlasnitvo posebnog dijela nekretnine moe postojati samo na onim dijelovima nekretnine koji se smatraju posebnim dijelom nekretnine, odnosno koji predstavljaju samostalnu uporabnu cjelinu, kao npr. stanovi, poslovne prostorije, radionice, ordinacije, kancelarije, ateljei, skladita ako cine zatvorenu cjelinu, samostalne garae, jasno omedena mjesta u zgradi namijenjena ostavljanju motornih vozila i sl. 8 Vlasnitvo posebnog dijela moe se protezati na sporedni dio ako se radi o dijelu nekretnine koji moe sluiti iskljucivoj uporabi samo u korist odredenoga suvlasnickog dijela, tj. da je taj sporedni dio jasno razgranicen od ostalih dijelova nekretnine i dostupan s mede nekretnine ili iz njezinih zajednickih dijelova, odnosno iz stana ili samostalne prostorije ciji je sporedni dio. 9 U tom se slucaju na te sporedne dijelove primjenjuju pravila koja vrijede za pripatke stvari. 10 Tako se, primjerice, pri prijenosu vlasnitva posebnog dijela nekretnine na stjecatelja zajedno s tim prenosi i sporedni dio nekretnine na koji se protee vlasnitvo posebnog dijela.

Cl. 9. st. 4. ZV-a propisuje: (4) Nisu dijelovi zemljita one zgrade i druge gradevine koje su trajno povezane s tim zemljitem ako ih od njega pravno odvaja stvarno pravo koje svojega nositelja ovlacuje da na tom tudem zemljitu ima takvu zgradu ili drugu gradevinu u svome vlasnitvu; isto na odgovarajuci nacin vrijedi i za zgrade i druge gradevine koje od zemljita ili od opcega dobra pravno odvaja na zakonu osnovana koncesija koja svojega nositelja ovlacuje da na tome ima takvu zgradu ili drugu gradevinu u svome vlasnitvu. 8 Vidjeti cl. 67. st. 1. i 2. ZV-a. 9 Vidjeti cl.67. st. 4. ZV-a. 10 Vidjeti cl. 65. st. 5 ZV-a.

Vlasnitvo posebnog dijela ne moe postojati samo na zajednickim dijelovima nekretnine, dakle onim dijelovima koji slue svim suvlasnicima radi izvravanja njihovih ovlasti na pojedinim posebnim dijelovima nekretnine (npr. hodnici, stubita, liftovi, prostorije za odlaganje smeca, veeraji, toplinska stanica, krov, fasada i sl.) 11 , te na onim dijelovima cija se namjena protivi iskljucivoj uporabi samo u korist odredenoga posebnog dijela. 12 Stoga su ti zajednicki dijelovi u suvlasnitvu svih vlasnika posebnih dijelova nekretnine, a u sumnji je li dio nekretnine sporedni ili zajednicki, vrijedi pravilo da je dio zajednicki, te da mu se namjena protivi iskljucivoj uporabi u korist odredenoga posebnog dijela. 13

3. Etani plan (elaborat) je li potreban

Iz vlastite prakse autori imaju saznanja da sudovi cesto dvoje oko potrebe prilaganja etanog elaborata uz prijedlog radi uspostave vlasnitva posebnog dijela nekretnine. Prema vaecim propisima Republike Hrvatske, za uspostavu etanog vlasnitva etani elaborat nije potreban. Tako je u pravnoj teoriji receno 14 : ZV u pravilima koja ureduju uspostavu vlasnitva posebnog dijela zgrade ne propisuje izricito da je potreban takav elaborat. Prema ZV dovoljno je da se suvlasnici u tabularnoj ispravi suglase o uspostavi vlasnitva posebnog dijela nekretnine. Pritom je samo vano da u toj ispravi na nedvojben nacin budu naznaceni (razlomkom) idealni dijelovi pojedinog suvlasnika te da budu jasno identificirani i opisani posebni dijelovi nekretnine, te sporedni dijelovi na koje se protee vlasnitvo posebnog dijela. Posebna pravila o tome kako ce ti posebni dijelovi biti opisani (identificirani) ne postoje, pa se glede toga primjenjuju pravila koja inace vrijede za oznacavanje nekretnine. Moguce je da se oni prikau i identificiraju i u posebnom elaboratu, planu, ali to ne bi bio uvjet za provedbu uknjibe odnosno predbiljebe vlasnitva posebnog dijela nekretnine ako je u ostalim ispravama dovoljno naznacen i individualiziran posebni dio nekretnine.

11 12

Vidjeti Uredbu o odravanju zgrada (Nar. nov., br. 64/97). Vidjeti cl. 67. st. 6. ZV-a. 13 Vidjeti cl. 67. st. 5. ZV-a. 14 T. JOSIPOVIC, Vlasnitvo posebnog dijela nekretnine (uspostava i raspolaganje) u knjizi: Nekretnine u pravnom prometu, Inenjerski biro, Zagreb, 2001.

Jedino bez cega uknjiba nije moguca jest potvrda nadlenog upravnog tijela da je neki posebni dio samostalna uporabna cjelina. Upravna tijela, u praksi, trae svu potrebnu i nepotrebnu dokumentaciju od stranaka. 15 No, upravno tijelo potvrdu izdaje na temelju: - gradevnog projekta (plana), na osnovi kojega je i izdana gradevinska dozvola, 16 - ocevida na nekretnini. Vecina prakticara smatra da se, pozivom na odredbu clanka 73. stavka 3. ZV-a, i nadlenoj upravnoj vlasti prilikom traenja potvrde da odredeni stan, poslovna prostorija i sl. predstavlja samostalnu uporabnu cjelinu treba i mora dostaviti etani elaborat. Naime, ZV niti jednom odredbom ne uvjetuje uspostavu etanog vlasnitva postojanjem etanog elaborata. 17 S obzirom na to da ni ZV, a ni drugi propisi ne sadre odredbe koje bi pojanjavale provedbu te odredbe, to iz njih niti ne proizlazi potreba dostavljanja etanog elaborata. Ne treba mijeati plan posebnih dijelova zgrade iz Zakona o gradnji18 s grafickim nacrtom etairanja, koji autori nazivaju etani plan (nacrt). Smatramo da je upravnoj vlasti dovoljno predociti: - meduvlasnicki ugovor, - etani nacrt posebnih dijelova nekretnine. Medutim, zbog nepostojanja jasnih pravila postupanja vie je nego sigurno da ce upravna tijela i dalje od stranaka traiti etani elaborat, cemu se autori ne protive, ali smatraju da se potreba njegova prilaganja treba propisati nekim aktom (zakonom, uredbom, pravilnikom). Upravo poradi recenoga u radu cemo dati videnje kako bi taj nacrt (elaborat) trebao izgledati.

4. Jo neto o korisnoj vrijednosti

Moe se postaviti pitanje imaju li svi stanovi neke nekretnine velike terase, isti broj parkirnih mjesta, kucne vrtove ili drvarnice. Dakako da nemaju. Samom tom cinjenicom
15

O tome poblie vidjeti J. BIENENFELD, Potvrda plana posebnih dijelova nekretnine (elaborata etairanja) u Zborniku I. strucnog savjetovanja o etairanju, Hrvatsko drutvo sudskih vjetaka, Zagreb, 2005. 16 I taj bi uvid upravno tijelo trebalo izvriti samo po slubenoj dunosti bez opterecivanja stranke dostavom nepotrebnih akata. 17 Vidjeti miljenje Ministarstva zatite okolia i prostornog uredenja, Klasa: 360-01/00-02/0232, Ur.broj: 53103/1-2/01-2, od 27. veljace 2001.) u Prilogu II. 18 Nar. nov., br. 175/03 i 100/04.

vrlo je dvojben izracun suvlasnickog dijela nekretnine, dreci se pravila o izracunu korisnih vrijednosti (cl. 74 ZV-a) kada iste odreduje sud u izvanparnicnom postupku. U korisne povrine koje su temelj za izracun korisnih vrijednosti stana ili druge samostalne prostorije ne uracunavaju se dijelovi nekretnine obuhvaceni odredbama clanka 67 stavka 3. do 5. ZV-a (otvoreni balkoni , terase, kucni vrtovi, parkirna mjesta). Konacnu korisnu vrijednost odreduje sud, najcece (uglavnom), prema miljenju ovlatenog sudskog vjetaka, a koji u konacni izracun ukljucuje uzance i shvacanje u prometu nekretnina, trine vrijednosti (koje su po naem sudu relativne jer nisu konstanta) i iskustvo. Dva vjetaka, dva nalaza i, na kraju, tri miljenja. Zamijeceno je da mnogi izvodaci etanih elaborata izjednacavaju korisnu vrijednost stana s njegovom korisnom povrinom, ne potujuci pritom Zakonom propisano pravilo da se korisna vrijednost izracunava iz korisne povrine i odgovarajucih dodataka (npr. stan s vecom drvarnicom i prostranom terasom vrijedi vie od stana bez takvih pripadaka) ili odbitaka (npr. stan u potkrovlju koji je iste tlocrtne povrina kao stan na katu, nema isti ivotno koristan prostor) za razlike koje povecavaju ili smanjuju vrijednost prema drugim stanovima. Obracun neto korisnih povrina definiran je jo JUS-om 1966. godine 19 , a sada se vodi kao norma HRN U.C2. 100/1966, koji konstantama (koeficijentima) najmanje krivo prikazuje velicinu posebnog dijela, ukljucujuci pripatke pojedinog suvlasnika u odnosu na cijelu nekretninu. Svaki prostor, ma koliko sporedan bio, ima odredeni znacaj u konacnom izracunu, koji odreduje velicinu suvlasnitva, a napose upisan je u vlasnickom listu. Zato to spominjemo? Clankom 43.b Zakona o prostornom uredenju (Nar. nov., br. 30/94, 68/98, 61/00, 32/02 i 100/04) zaustavljeno je besmisleno parceliranje nekretnine unutar gradevinskog podrucja bez lokacijske dozvole, a ona se u pravilu ne izdaje za rjeavanje imovinskopravnih odnosa na nekretnini jer parcelacija nije zahvat u prostoru. Nije vecina placala skupe parcelacijske elaborate iz zabave ili zbog, primjerice, danas zabranjenog irenja gradevinske cestice na zeleni pojas, vec su na taj nacin uredivani vlasnicki odnosi. Ne moe iskljucivo korisna vrijednost stana odredivati i naruavati viegodinje odnose na nekretnini. Treba shvatiti da se ne etaira zgrada vec nekretnina.

19

Vidjeti Nar. nov., br. 52/84.

Moe li mali stan imati veliki kucni vrt (ma kako ga nazvali, vrt je zemljite unutar nekretnine) ili veliki stan imati samo pristup zgradi, ovisi o volji suvlasnika ili suda, ali ta cinjenica nepobitno utjece na velicinu suvlasnickog dijela.

5. Zakonska regulativa

5.1. Odredbe ZV-a

Clanak 43. (1) Sastoji li se nekretnina od zemljita sa zgradom, suvlasnik ciji je suvlasnicki dio te nekretnine dovoljno velik za to ovlaten je uz suglasnost ostalih suvlasnika i pod daljnjim pretpostavkama iz glave 4. trecega dijela ovoga Zakona uspostaviti i sa svojim suvlasnickim dijelom povezati vlasnitvo odredenoga posebnoga dijela te nekretnine (etano vlasnitvo). (2) Uspostavom vlasnitva odredenoga posebnoga dijela nekretnine ne dira se u suvlasnitvo, ali se izvravanje ovlasti i dunosti suvlasnika s cijim se suvlasnickim dijelom povezalo etano vlasnitvo usredotocuje u prvom redu na taj posebni dio nekretnine, ogranicavajuci ujedno izvravanje ovlasti ostalih suvlasnika nekretnine na tom njezinu posebnom dijelu, prema odredbama sadranim u glavi 4. trecega dijela ovoga Zakona. (3) Ako je barem i na samo jednom posebnom dijelu nekretnine uspostavljeno etano vlasnitvo, pravne odnose suvlasnika te nekretnine, kako medusobno tako i prema trecima, ureduju u prvom redu posebne odredbe glave 4. trecega dijela ovoga Zakona i na njihovu temelju doneseni pravni akti, a tek podredno opca pravila o suvlasnitvu sadrana u ovoj glavi Zakona, ako nije to drugo odredeno. (4) Suvlasnici nekretnine mogu suglasno odluciti da ce svoja suvlasnicka prava ograniciti tako da ce s odredenim suvlasnickim dijelom povezati vlasnitvo odredenoga posebnoga dijela (etano vlasnitvo) suvlasnicke nekretnine, pa makar taj suvlasnicki dio i nije toliko velik koliko se inace trai za odgovarajuci suvlasnicki dio po odredbama clanka 74. stavka 1. i 2. ovoga Zakona. (5) Suglasno ocitovanje volje svih suvlasnika da ce uspostaviti vlasnitvo odredenoga posebnoga dijela nekretnine u korist nekoga suvlasnickoga dijela, smatra se do uspostave vlasnitva toga posebnoga dijela njihovim sporazumom o podjeli posjeda stvari i izvravanju suvlasnickih ovlasti. 9

(6) to vrijedi za zemljite sa zgradom, vrijedi na odgovarajuci nacin i za pravo gradenja kad je izgradena zgrada.

Clanak 53. Ako suvlasnici suglasno odluce da ce umjesto diobe nekretnine svoja suvlasnicka prava ograniciti tako to ce s odredenim idealnim dijelom povezati vlasnitvo posebnoga dijela suvlasnicke nekretnine (uspostaviti etano vlasnitvo), uzima se da je to njihova odluka o nacinu razvrgnuca, pa se na odgovarajuci nacin i na nju primjenjuju pravila o razvrgnucu.

Clanak 66. (1) Vlasnitvo odredenoga posebnoga dijela nekretnine (etano vlasnitvo) proizlazi i ostaje neodvojivo povezano s odgovarajucim suvlasnickim dijelom (idealnim dijelom) nekretnine na kojem je uspostavljeno. (2) Vlasnitvo odredenoga posebnoga dijela nekretnine ovlacuje suvlasnika na cijem je suvlasnickom dijelu uspostavljeno, da upravljajuci tim posebnim dijelom nekretnine umjesto svih suvlasnika izvrava sve vlasnicke ovlasti i dunosti kao da je posebni dio samo njegovo vlasnitvo, pa da, ako nije drukcije odredeno, cini s tim dijelom i koristima od njega to ga je volja te svakoga drugoga iz toga iskljuci. (3) Vlasnitvo posebnoga dijela moe biti uspostavljeno na odgovarajucem suvlasnickom dijelu nekretnine koja se sastoji od zemljita sa zgradom ili od prava gradenja sa zgradom. (4) Kad je uspostavljeno vlasnitvo posebnoga dijela nekretnine na nekom njezinom suvlasnickom dijelu, pravne odnose glede te nekretnine ureduju posebna pravila iz ove glave Zakona, a podredno opca pravila o suvlasnitvu.

Clanak 72. (1) Vlasnitvo odredenoga posebnoga dijela nekretnine uspostavlja se upisom u zemljinu knjigu kao pravo povezano s odredenim suvlasnickim dijelom te nekretnine. (2) Vlasnitvo odredenoga posebnoga dijela nekretnine upisuje se u vlasnickom listu na suvlasnickom dijelu onoga suvlasnika za kojega je osnovano vlasnitvo posebnoga dijela, uz navodenje posebnoga dijela nekretnine i sporednih dijelova na koje se protee, a na posjedovni se list stavlja natpis: Etano vlasnitvo.

Clanak 370. 10

(1) Vlasnitvo na posebnom dijelu zgrade (etano vlasnitvo), a isto tako i pravo raspolaganja na posebnom dijelu zgrade u drutvenom vlasnitvu, steceno na temelju prijanjih propisa, od stupanja na snagu ovoga Zakona vlasnitvo je posebnih dijelova nekretnine, kako je uredeno odredbama ovoga Zakona, pa se prosuduje po njima, ako ovim prijelaznim odredbama nije to posebno odredeno. (2) Vlasnik posebnoga dijela zgrade iz stavka 1. ovoga clanka nakon stupanja na snagu ovoga Zakona ostaje vlasnikom svoga posebnoga dijela nekretnine, a nositelj prava raspolaganja na posebnom dijelu zgrade postaje vlasnikom toga posebnoga dijela, s time da se vlasnitvo posebnoga dijela nekretnine neodvojivo povezuje s odredenim suvlasnickim dijelom cijele nekretnine po odredbama stavka 3. i 4. ovoga clanka. (3) Vlasniku posebnoga dijela zgrade iz stavka 2. ovoga clanka pripada stupanjem na snagu ovoga Zakona odgovarajuci suvlasnicki dio cijele nekretnine, umjesto njegova dosadanjega sudjelovanja u zajednickom nedjeljivom vlasnitvu zajednickih dijelova porodicne zgrade sa suvlasnitvom zemljita, odnosno umjesto njegova dotadanjega sudjelovanja u trajnom pravu koritenja zajednickih dijelova viestambene zgrade s pravom trajnoga koritenja zemljita. (4) Velicina odgovarajucega suvlasnickoga dijela iz stavka 3. ovoga clanka utvrdit ce se odgovarajucom primjenom pravila ovoga Zakona o velicini odgovarajucega suvlasnickoga dijela nekretnine koji ovlacuje suvlasnika da ima u svome vlasnitvu posebni dio zgrade; do tada se smatra da su dijelovi svih suvlasnika jednaki, ali svaki od suvlasnika nekretnine, pa makar i ne bio vlasnikom posebnoga dijela zgrade, moe zahtijevati da se utvrdi velicina suvlasnickih dijelova koje ce sud medu njih pravedno podijeliti. (5) Osobe koje su po prijanjim propisima imale valjani pravni temelj za stjecanje vlasnitva stana odnosno drugoga posebnoga dijela nekretnine, ovlatene su na tom temelju steci taj stan odnosno drugi posebni dio zgrade zajedno s odgovarajucim suvlasnickim dijelom cijele nekretnine, cija ce se velicina utvrditi prema odredbama stavka 4. ovoga clanka. (6) Vlasnitvo odredenoga posebnoga dijela nekretnine, povezanoga s odredenim suvlasnickim dijelom te nekretnine, upisuje se u zemljinoj knjizi uz odgovarajucu primjenu odredaba predvidenih ovim Zakonom za uspostavu vlasnitva na posebnom dijelu; do tada vec provedeni upisi vlasnitva na posebnom dijelu zgrade, odnosno upisi prava raspolaganja na posebnom dijelu zgrade u drutvenom vlasnitvu smatraju se upisima prava vlasnitva posebnoga dijela nekretnine povezanoga sa suvlasnickim dijelom te nekretnine koji je odreden po stavku 4. ovoga clanka. 11

5.2. Odredbe ZZK-a

Clanak 24. (1) Vlasnitvo posebnoga dijela nekretnine upisuje se u vlastovnici na suvlasnickom dijelu onoga suvlasnika za kojega je osnovano vlasnitvo toga posebnoga dijela, uz navodenje na koji se odredeni posebni dio nekretnine i sporedne dijelove odnosi. Na zemljinoknjinom ce se uloku staviti naznaka - Etano vlasnitvo. (2) Za suvlasnicki dio koji je povezan s vlasnitvom posebnoga dijela nekretnine otvorit ce se poduloak po odredbama ovoga Zakona.

Clanak 32. stavak 2. (2) Vlasnitvo odredenoga posebnog dijela nekretnine (etano vlasnitvo) upisuje se u vlasnickom listu na suvlasnickom dijelu onoga suvlasnika za kojega je osnovano vlasnitvo posebnoga dijela, uz naznaku posebnoga dijela nekretnine i sporednih dijelova na koje se protee.

6. Postavljanje problema

Analizom teorije i prakse etairanja moemo ustvrditi da su najveci problemi u tom postupku: nepostojanje pravila postupanja za postupak etairanja pa kao posljedica toga neujednaceno postupanje upravnih tijela i zemljinoknjinih sudova u tim postupcima, dokumentacija koja se (ne) mora dostaviti upravnom tijelu radi izdavanja potvrde da stan, garaa, poslovni prostor i sl. predstavljaju samostalnu uporabnu cjelinu, 20 izrada plana (elaborata) etairanja, (ne)prikazivanje zajednickih dijelova nekretnine, kako uspostaviti jedinstvo nekretnine kada dio zgrade na nekoj od razina (etaa) tlocrtno pada na susjednu katastarsku cesticu.

20

Poblie vidjeti u J. BIENENFELD, o.c. str. 43 do 58.

12

To ne znaci da smo iscrpili listu otvorenih pitanja, ali u ovom radu ogranicit cemo se na nabrojene.

7. Kako se rade etani planovi u praksi

Veci dio izvodaca prinuden je izradivati etane elaborate po nepisanom ali neumoljivom pravilu pojedinog ureda dravne uprave nadlenog za pregled i potvrdivanje elaborata, ali i pod pritiskom stranaka. To u stvarnosti znaci: dobar elaborat ovjeren npr. u uredu dravne uprave u Rijeci, bio bi odbijen, moda cak i ismijan i s cudenjem komentiran u nekom drugom uredu dravne uprave. Nema pravila koja bi obvezivala izvodace na tocno odreden izgled elaborata, numeraciju posebnih dijelova i pripadaka, potrebne dokumentacije i sl. Poradi takva stanja (ne)izvjesnosti da li ce elaborat biti (ne)prihvacen, primijeceno je da su elaborati natrpani raznim cinjenicama i detaljima, to u konacnici opterecuje i zemljinu knjigu koja zaprima i pohranjuje enormne kolicine bespotrebnog papira na kojem se nalaze npr. slike objekata, karakteris ticni presjeci zgrada, slikane ili crtane fasade zgrade itd., kao da se korektan i koristan elaborat ne moe naciniti a da ne tei barem pet kilograma. Osnovna nam je misao bila da pokuamo pokazati kako, prema naoj prosudbi, ne bi trebali izgledati elaborati i da takve loe primjere pokaemo, ali ocito je problem mnogo dublji, pa i ne bi bilo korektno prozivati pojedine izradivace elaborata kada nema jasnih gabarita unutar kojih bi se oni morali (ili ne) izradivati. Iz razgovora s izvodacima doznajemo da izraduju elaborate etairanja na nacin koji im jamci dobivanje potvrde, a ne zato to ga smatraju ispravnim. Zanimljivo je da jedan ured dravne uprave uredno vraca elaborat na ispravak ako su stanovi oznaceni brojem (stan br. 1- u prizemlju), jer je po njihovu sudu ispravno napisati stan A- u prizemlju. Razlog? Na podrucju njihove nadlenosti nema velikih i visokih zgrada?! Uz dokumente koji su stvarno potrebni za uspostavu vlasnitva posebnih dijelova ucestalo se zaht ijeva i poneto nepotrebnog, pa je tim cudnije da je za podrucje u kojem katastar ima jednu evidenciju, a zemljina knjiga drugu, dovoljna samo kopija katastarskog plana i identifikacija, a ne trai se i kopija gruntovnog plana . Bez problema moemo etairati kucu enormnih dimenzija ucrtanu u katastar nekom od reambulacija, a na gruntovnom planu imamo kucerak.

13

8. to sa zajednickim dijelovima

I konacno zajednicki dijelovi kao bolna tocka citava postupka etairanja. Nije potrebno posebno isticati zajednicke dijelove tlocrtno vidljive na etanom planu (planu posebnih dijelova nekretnine), ne treba im posebno izracunavati povrinu i, naglaavamo, ne treba nipoto raditi izracun suvlasnickih odnosa na zajednickim dijelovima zgrade, jer on jednostavno ne postoji. Jedinstvo nekretnine naruavati razlicitim suvlasnickim omjerima na posebnim i zajednickim dijelovima nekretnine u najmanju je ruku cudno i svakako protivno zakonu. Medutim, takve elaborate vecina zemljinoknjinih sudova bez pogovora provodi. Suvlasnicki odnos (omjer) na nekretnini, uspostavljen na temelju izracuna korisnih vrijednosti, protee se i na sve zajednicke dijelove nekretnine, a zajednicki dijelovi nisu samo oni vidljivi na etanom planu vec svi navedeni u Uredbi o odravanju zgrada (cl. 3.) te u praksi nismo primijetili da je uz povrine zajednickih hodnika, itko u elaboratima navodio povrinu fasade, broj crjepova, povrinu krovne limarije ili nosivih zidova. Miljenja smo da zajednicke dijelove nekretnine treba izostaviti u elaboratu, jer mu i samo ime kae da je to plan posebnih dijelova, a ne i zajednickih. Djelomicnim navodenjem zajednickih dijelova, opterecujemo etani elaborat i stvaramo zabunu jer je lista zajednickih dijelova na nekretnini podugacka. Da pojednostavimo - sve to nije posebni dio nekretnine, njegov pripadak (ili smo na neki nacin, nekom posebnom dijelu, ogranicili ili uvecali ovlasti/prava na nekom dijelu nekretnine, uz nalog suda ili po volji suvlasnika) jest zajednicki dio. Sve navedeno vidljivo je ili iz sudske odluke ili iz meduvlasnickog ugovora, pri cemu se zajednicki dijelovi i nacin upravljanja najcece navode, ali nisu predmet upisa u zemljinu knjigu.

9. Etani plan (elaborat) - ogledni primjer

9.1. Dokumentacija Sastavni dio etanog elaborata jesu: - kopija katastarskog plana - vlasnicki list - suglasnost suvlasnika nekretnine s izradenim elaboratom 14

- zahtjev suvlasnika nekretnine za pregled i ovjeru elaborata, a ako je rijec o razlicitom upisu u katastar i zemljinu knjigu, potrebno je priloiti i: - identifikaciju katastarskih cestica, - kopiju gruntovnog plana. Miljenja smo da ce oznacavanje prostorija slovima abecede biti veliki problem kod zgrada (nebodera) s mnogo stanova, pa smo skloniji predloiti oznacavanje brojevima.

9.2. Prikaz posebnih dijelova nekretnine


PREGLED POSEBNIH DIJELOVA NEKRETNINE LOKACIJA OBJEKTA: LOPAR 18, RIJEKA PRIZEMLJE STAN BR.1 u prizemlju PRIZEMLJE Stan br. 1 u prizemlju sastoji se od sljedecih prostorija: A 1A 2A 3A 4A 5A 6A 7HODNIK 1 DNEVNI BORAVAK KUHINJA HODNIK 2 KUPAONICA I WC SOBA 1 SOBA 2 ............................... ............................... ............................... ............................... ............................... ............................... ............................... 1,95 m2 17,55 m2 12,90 m2 4,80 m2 4,55 m2 10,50 m2 14,55 m2 ----------------S= 66,80 m2

NETO POVRINA STANA BR. 1 : Pripadci stana br.1 u prizemlju : A 8VANJSKO SPREMITE ...............................

4,25 m2 ----------------S= 4,25 m2 12,70 m2 1,95 m2 ----------------S= 14,65 m2 S= 85,70 m2

NETO POVRINA PRIPATKA STANU BR. 1 - VANJSKOG SPREMITA : A 9A10LJETNA KUHINJA WC ............................... ...............................

NETO POVRINA PRIPATKA STANU BR. 1 - GOSPODARSKA ZGRADA(LJETNA KUHINJA) : UKUPNO NETO POVRINA STANA BR.1 I PRIPADAKA STANU : PREGLED POSEBNIH DIJELOVA NEKRETNINE LOKACIJA OBJEKTA: LOPAR 18, RIJEKA PRVI KAT STAN BR. 2 - na prvom katu PRVI KAT Stan br. 2 na prvom katu sastoji se od sljedecih prostorija: B 1B 2B 3B 4B 5B 6HODNIK SOBA 1 KUPAONICA I WC DNEVNI BORAVAK KUHINJA SOBA 2 ............................... ............................... ............................... ............................... ............................... ...............................

NETO POVRINA STANA BR. 2:

12,60 m2 14,10 m2 4,70 m2 19,30 m2 5,40 m2 11,90 m2 ----------------S= 68,00 m2

15

PREGLED POSEBNIH DIJELOVA NEKRETNINE LOKACIJA OBJEKTA: LOPAR 18, RIJEKA POTKROVLJE STAN BR. 3 - u potkrovlju POTKROVLJE Stan br. 3 u potkrovlju sastoji se od sljedecih prostorija: C 1C 2C 3C 4C 5KUHINJA I DNEVNI BORAVAK ..(1- 2 m visine x 0,75 koef.)... SOBA 1 ..(1- 2 m visine x 0,75 koef.)... KUPAONICA I WC ............................... SOBA 2 ..(1- 2 m visine x 0,75 koef.)... BALKON ...(8,60 m2 x 0,50 koef.)... NETO POVRINA STANA BR. 3 : 34,40 m2 10,75 m2 7,60 m2 11,30 m2 4,30 m2 ----------------S= 68,35 m2

9.3. Tlocrt stanova

16

9.4. Tabelarni prikaz posebnih dijelova nekretnine


TABELARNI PRIKAZ POSEBNIH DIJELOVA NEKRETNINE

posebni dijelovi nekretnine

neto stambene povrine 85,70 m2

orijentacija stana

prostornost

katnost

idealni dio

Koeficijent

STAN BR. 1

sjever - jug

dvosobni

prizemlje

38/100

STAN BR. 2

68,00 m2

sjever - jug

dvosobni

prvi kat

31/100

1 0,50 0,75

STAN BR. 3

68,35 m2

sjever - jug

dvosobni

potkrovlje

31/100

UKUPNO CITAVA NEKRETNINA

222,05 m2

100/100

17

9.5. Potvrda nadlenog upravnog tijela

R E P U B L I K A H R V A T S K A URED DRAVNE UPRAVE U PRIMORSKO -GORANSKOJ UPANIJI SLUBA ZA PROSTORNO UREENJE, ZATITU OKOLIA, GRADITELJSTVO I IMOVINSKOPRAVNE POSLOVE KLASA : 361-03/05-01/01111 URBROJ: 2170-77-02-00-05-04 /MI/ Rijeka, 1. travnja 2005. Ured dravne uprave u Primorsko-goranskoj upaniji, Sluba za prostorno uredenje, zatitu okolia, graditeljstvo i imovinskopravne poslove, povodom zahtjeva PERO PERA iz Rijeke, Lopar 18 i PERO MARTE iz Rijeke, Lopar 18, u predmetu potvrdivanja samostalnih uporabnih cjelina te izdavanja potvrde, na temelju clanka 73. stavka 3. Zakona o vlasnitvu i drugim stvarnim pravima (NN broj 91/96, 68/98 i 137/99 Odluka USRH), clanka 172. stavka 1. Zakona o opcem upravnom postupku (NN broj 53/91 i 103/96 - Odluka USRH), clanka 51. Zakona o sustavu dravne uprave (NN broj 75/93, 48/ 99, 95/00 i 59/01) i clanka 96. stavka 1. tocke 3. Uredbe o unutarnjem ustrojstvu ureda dravne uprave u upanijama (NN broj 21/02), izdaje sljedecu

P O T V R D U Potvrduje se da: STAN broj l u prizemlju ukupne povrine 66,80 m2 21 , pripadajuceg vanjskog spremita povrine 4,25 m2 te pripadajuce gospodarske zgrade (ljetne kuhinje) povrine 14,65 m2 STAN broj 2 na prvom katu ukupne povrine 68,00 m2 i STAN broj 3 u potkrovlju ukupne povrine 68,35 m2,

u zgradi u Rijeci, Lopar 18, izgradenoj na k.c.br. 271 k.o. DRENOVA, to odgovara z.c.br. 1717/2 upisanoj u z.k.ul. 1208 k.o DRENOVA, odredeni i opisani u ELABORATU ETANOG VLASNITVA izradenom u travnju 2005. godine po ovlatenom inenjeru geodezije LJUTINA MIRKU, dipl. ing. geod., RADIJAN d.o.o. Rijeka, br. 527, ko ji je sastavni dio ove potv rde, predstavljaju samostalne uporabne cjeline. Potvrda se izdaje nakon izvrenog uvida u ELABORAT ETANOG VLASNITVA te ocevida na licu mjesta dana 21. oujka 2005. Potvrda se izdaje u svrhu uspostave vlasnitva posebnih dijelova predmetne gradevine te se u druge svrhe ne moe upotrijebiti. Upravna pristojba u dravnim biljezima u iznosu od 50,00 kn po Tbr. 1. i 4. Tarife upravnih pristojbi Zakona o upravnim pristojbama (NN broj 8/96, 131/97, 68/98 i 145/99) nalijepljena je na podnesku stranke i ponitena. PO OVLASTI PREDSTOJNICE pomocnica predstojnice Ljiljana Buljan, dipl. ing. grad. DOSTAVITI: 1. PERO PERO, Rijeka, Lopar 18

21

Upravno tijelo obavilo je ocevid, ali nije samo provelo mjerenje, pa smo miljenja da onda ne bi trebalo navoditi ni kvadraturu, jer u slucaju greke ta cinjenica moe u buducnosti strankama stvoriti probleme.

18

2. PERO MARTA, Rijeka, Lopar 18 3. Odsjek, ovdje 4. Pismohrana, ovdje

Nakon ishodovane potvrde nadlenog ureda dravne uprave suvlasnici na nekretnini svojevoljno utvrduju da ce stanu broj jedan u prizemlju biti pripojeno dvorite na junoj strani k.c. 271, a isto su naznacili na mjernickom nacrtu koji je sastavni dio meduvlasnickog ugovora, uz promjenu suvlasnickog omjera prikazanog u tablici koja je takoder prilog istog ugovora.

9.6. Tabelarni prikaz posebnih dijelova zgrade


TABELARNI PRIKAZ POSEBNIH DIJELOVA ZGRADE - STANOVI S PRIPADAJUCIM DIJELOM OKUCNICE

STANJE PRIJE DIOBE OKUCNICE

STANOVI S PRIPADAJUCIM DIJELOM OKUCNICE

posebni dijelovi nekretnine - stanovi

neto povrine

idealni dio

posebni dijelovi zgrade - stanovi s pripadajucim dijelom dvorita

neto povrine stanova i dvorita 85,70 m2 106,00 m2 68,00 m2

povrina stana i reducirana povrina okucnice ( x 0,25) potrebna za izracun suvlasnickog dijela nekretnine 85,70 m2

konacni suvlasnicki dio nekretnine

STAN BR. 1 U PRIZEMLJU

STAN BR. 1 85,70 m


2

38/100

PRIPADAJUCE DVORITE STAN BR. 2

45/100 26,50 m2 68,00 m2 27/100

STAN BR. 2 NA PRVOM KATU

68,00 m

31/100 PRIPADAJUCE DVORITE STAN BR. 3 -

68,35 m2

68,35 m2 28/100

STAN BR. 3 U POTKROVLJU

68,35 m2

31/100 PRIPADAJUCE DVORITE 328 ,05 m2 -

UKUPNO CITAVA NEKRETNINA

222,05 m2

100/100

UKUPNO CITAVA NEKRETNINA

248,55 m2

100/100

9.7. Primjer meduvlasnickog ugovora Meduvlasnicki ugovor mogao bi izgledati ovako:

19

Na temelju clanka 375. Zakona o vlasnitvu i drugim stvarnim pravima (Nar. nov., br. 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00 i 114/01) i Uredbe o odravanju zgrada (Nar. nov., br. 64/97) suvlasnici nekretnine na kojoj je izgradena stambena zgrada u Rijeci, Lopar 18, PERO Pero i PERO Mirta iz Rijeke, Lopar 18, dana ______________ sklopili su

MEU VLASNICKI UGO VOR


Cla nak 1. Ovim Ugovorom suvlasnici nekretnine k.c. 271, kuca, gospodarska zgrada i dvorite povrine 268 m2 , upisane u k.o. Drenova, zemljinoknjini uloak 1208 k.o. Drenova, ureduju uzajamne odnose u svezi s upravljanjem i koritenjem te nekretnine i izvravanjem prava i obveza koji u svezi s tim nastaju. Clanak 2. Suvlasnici suglasno utvrduju suvlasnicke dijelove:

1. PERO Pero suvlasnik je: - 452/1000 dijela nekretnine iz clanka 1. ovoga Ugovora, s kojim suvlasnickim dijelom je povezano vlasnitvo posebnog dijela nekretnine sastojece od stana broj 1 u prizemlju, a koji se sastoji od dva hodnika, dnevnog boravka, kuhinje, kupaonice i WC-a, dvije sobe, povrine 66,80 m2 , vanjskog spremita povrine 4,25 m2 , gospodarske zgrade (ljetne kuhinje i WC-a) povrine 14,65 m2 , te pripadajuceg dvorita povrine 106 m2 , ciji je poloaj odreden na mjernickom nacrtu (Prilog I ovog Ugovora);

2. PERO Mirta suvlasnica je: - 274/1000 dijela nekretnine iz clanka 1. ovoga Ugovora, s kojim suvlasnickim dijelom je povezano vlasnitvo posebnog dijela nekretnine sastojece od stana broj 2 na prvom katu, a koji se sastoji od hodnika, dvije sobe, kupaonice i WC-a, dnevnog boravka i kuhinje, povrine 68,00 m2 ;

3. PERO Pero suvlasnik je (jedne cetvrtine), a PERO Mirta suvlasnica je (tri cetvrtine): - 274/1000 dijela nekretnine iz clanka 1. ovoga Ugovora, s kojim suvlasnickim dijelom je povezano vlasnitvo posebnog dijela nekretnine sastojece od stana broj 3 u potkrovlju, a koji se sastoji od kuhinje i dnevnog boravka, dvije sobe, kupaonice i WC-a i balkona, povrine 68,35 m2 ;

Clanak 3. Suvlasnici su suglasni da se pod zajednickim dijelovima podrazumijevaju: - konstruktivni i vanjski dijelovi zgrade (temelji, nosivi konstruktivni zidovi, medukatne konstrukcije, krovna konstrukcija s pokrovom, krovna i d ruga

20

vanjska limarija, dimnjaci, fasada, vanjska stolarija i bravarija, vanjske i unutranje stepenice, zemljite pod zgradom i zajednicki pristup zgradi, a koji je prikazan na mjernickom nacrtu (Prilog I ovog Ugovora); instalacija zgrade (instalacija odvodnje oborinskih voda, vodovodna i kanalizacijska vertikala, elektricna i telefonska instalacija). Clanak 4.

U okviru redovnog upravljanja suvlasnici donose sljedece odluke: - o programu odravanja zajednickih dijelova i uredaja zgrade, - o planu prihoda i rashoda zgrade, - o odredivanju osobe ovlatene za predstavljanje i zastupanje vlasnika, - o osiguranju zgrade, - o davanju u zakup ili najam zajednickih prostorija, - o uzimanju zajmova, - o stvaranju zajednicke pricuve. Odluke iz prethodnog stavka smatraju se donesenima kada se za njih izjasne suvlasnici ciji suvlasnicki dijelovi prelaze 50% ukupne vrijednosti suvlasnickih dijelova nekretnine, i koje tada obvezuju sve suvlasnike. Za odlucivanje o pitanjima koja prelaze okvir redovnog upravljanja, kao to su: otudivanje, promjena namjene, izdavanje u zakup vie od godine dana, radovi na zajednickim dijelovima i uredajima koji povecavaju vrijednost objekta, potrebna je suglasnost svih suvlasnika.

Clanak 5. Suvlasnici ce u trokovima odravanja zajednickih dijelova i uredaja sudjelovati prema suvlasnickim ud jelima. Suvlasnik je duan za svoj stan i sve druge pripatke svoga vlasnitva brinuti se i tako ih odravati i koristiti da drugim suvlasnicima ne nastane kakva teta. Svaki suvlasnik odgovoran je za tetu koju na zajednickim dijelovima nekretnine prouzroci sam odnosno osobe koje koriste njegov suvlasnicki dio i s njim povezan posebni dio nekretnine odreden clankom 2. Ugovora. Suvlasnik nekretnine i s njom povezanog posebnog dijela nekretnine duan je dopustiti pristup svom dijelu nekretnine radi odravanja zajednickih dijelova nekretnine, a tetu koja u vezi s tim nastane duni su primjereno snositi suvlasnici solidarno. Suvlasnici su duni snositi trokove radova cije izvrenje naloi nadleno tijelo, razmjerno njihovim suvlasnickim udjelima. Clanak 6. 22 Odredbe ovoga Ugovora imaju ucinak i prema suvlasnicima koji su pravo suvlasnitva stekli nakon sklapanja ovoga Ugovora.

22

Pojedini zemljinoknjini sudovi smatraju da bi i meduvlasnicki ugovor trebao sadravati klauzulu intabulandi. Mi smatramo da je to pogreno.

21

Clanak 7.

Eventualni sporovi iz ovoga Ugovora rjeavat ce se sporazumno, a ako do sporazuma ne dode, onda pred stvarno nadlenim sudom u Rijeci.

Clanak 8. Ovaj Ugovor stupa na snagu kada ga potpiu svi suvlasnici. Ugovor je sastavljen u 6 (est) istovjetnih primjeraka, od kojih po dva primjerka zadravaju suvlasnici, jedan javni biljenik, a jedan zemljinoknjini sud.

Suvlasnici:

_____________________ PERO PERO

_________________ PERO MIRTA

22

9.8. Mjernicki nacrt (prilog meduvlasnickog ugovora)

23

10. Prostorno etairanje

to je prostorno etairanje, velika je nepoznanica, barem kad je rijec o pravnicima. Moramo priznati da je i literatura o prostornoj parcelaciji i prostornom etairanju veoma oskudna. 23 Prostorna parcela jest parcela koja opisuje sadraj nekretnine na nekoj razini (nivou). 24 Osnovno pravilo prostornog etairanja jest da je svaki kat (etaa), pa i onaj podzemni, parcela. Vezivanje vlasnitva na tlocrtnu projekciju nekretnine, suvlasnitvo i slunost, nametnulo se kao moguce rjeenje. Sloeni prostorni odnosi ponekad se mogu u vlasnickom smislu pojednostaviti uvodenjem vie projekcijskih ravnina. Zagovaramo prostornu geometrijsku interpretaciju granica nekretnina, umjesto dananje tlocrtne. Tenja je k samovlasnivu (vlasnitvo 1/1). 25 Autori26 smatraju da bi upis u zemljine knjige, a po izvrenom prostornom etairanju, u odnosu na zajednicke dijelove nekretnine, trebao izgledati ovako:

Katastarska opcina: Osijek

A
POSJEDOVNICA

Zemljinoknjini uloak: 4500 Poduloak br.1

Redni broj

Broj zemljita (kat. cestica) 156/2

Povrina Oznaka zemljita Zgrada, Gunduliceva 2 ha a m2 999 Primjedbe

23

Vidjeti F. AMBRO - S. VUKADINOVIC, Etano vlasnitvo - izazov geodetskoj struci, Geodetski l ist, 4/1994., str.391. do 398., S. VUKADINOVIC - F. AMBRO, Prostorna parcelacija - etana parcelacija, Zbornik I. strucnog savjetovanja o etairanju - problemi u praksi, Hrvatsko drutvo sudskih vjetaka, Zagreb, 2005., F. AMBRO, Prostorna parcelacija, Zbornik Treceg kongresa katastra, Zagreb, 2005. 24 Vidjeti S. VUKADINOVIC F .AMBRO, o.c. str.201. 25 Vidjeti u: F. AMBRO, Prostorna parcelacija, Zbornik Treceg kongresa katastra, Zagreb, 2005. str.201. 26 S. VUKADINOVIC - F. AMBRO, o.c. str. 204. i 205.

24

A
Drugi dio - upisi Redni broj 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. Ekcbr. 156/2E1/5 156/2E2/5 156/2E3/5 156/2E4/5 156/2E5/5 156/2E6/5 156/2E7/5 156/2E8 UPISI Zajednicki prostor u podrumu Zajednicki prostor u prizemlju Zajednicki prostor na 1. katu Zajednicki prostor na 2. katu Zajednicki prostor na 3. katu Zajednicki prostor na 4. katu Zajednicki prostor na 5. katu Zajednicki prostor u potkrovlju Povrina 48 m 56 m 56 m 56 m 56 m 56 m 56 m 156 m Primjedbe

B
VLASTOVNICA Redni broj UPISI Zajednicko vlasnitvo vlasnika stanova Primjedbe

C
TERETOVNICA Redni broj Kredit... U odnosu na vlasnitvo posebnih dijelova nekretnine, smatra se da bi upis u zemljine knjige trebao izgledati ovako: Katastarska opcina: Osijek UPISI Primjedbe

A
POSJEDOVNICA

Zemljinoknjini uloak: 4500 Poduloak br. 12

Redni broj

Broj zemljita (kat. cestica) 156/2

Oznaka zemljita ha Zgrada, Gunduliceva 2 25

Povrina a m2 999 Primjedbe

A
Drugi dio - upisi Redni Ekcbr. UPISI broj 1. 156/2E3/3 Stan, Gunduliceva 28/1 2. 156/2E1/4 spremite Povrina 60 m 10 m Primjedbe

B
VLASTOVNICA Redni broj UPISI AI- postotak suvlasnitva AII: Slavko Vukadinovic, Gunduliceva 28/1, Osijek Primjedbe

C
TERETOVNICA Redni broj 1. UPISI Kredit... Primjedbe

Ovdje moramo upozoriti da je pogreno zajednicke dijelove zgrade tretirati kao zajednicko vlasnitvo. Naime, zajednicko vlasnitvo (skupno vlasnitvo) takvo je sudjelovanje vie osoba u pravu vlasnitva iste stvari da im ta stvar pripada svima zajedno, jer sve imaju udjela u tom pravu vlasnitva, ali velicina udjela niti jedne od njih nije odredena, bez obzira na to to je odrediva. 27 Suvlasnitvo je takvo sudjelovanje vie osoba u pravu vlasnitva iste stvari kod kojeg svakom pojedinom suvlasniku pripada po neki dio prava vlasnitva te stvari, racunski odreden razmjerom prema cijelom pravu vlasnitva. 28

11. Prakticni problem

27 28

N. GAVELLA et al., Stvarno pravo, Informator, Zagreb, 1998., str. 524. N. GAVELLA et al., o.c., str. 494.

26

Jedan od cecih problema, pogotovo u primorskim mjestima, koji su autori uocili u praksi jest taj da dio nekretnine, obicno stan ili poslovni prostor, jednom svojom prostorijom prelaze na susjednu katastarsku cesticu. Da bi bio jasniji problem, dajemo graficki prikaz (slika 1).

Slika 1. Legenda : ### posebni dio nekretnine (stan) na drugom katu koji se nalazi u zgradi sagradenoj na nekretnini k.c. 251, a jedan je dio stana iznad nekretnine k.c. 252.

U praksi se takva etairanja ne rade, pa ostaje nerijeen problem etairanja. Gotovo je istovjetna situacija s mostovima i tunelima (slike 2 i 3)

Slika 2.

27

Slika 3. U nastavku navodimo primjer (koji je zasad ostao samo na razini ideje i prijedloga) 29 kako u prijavnom listu za katastar i gruntovnicu izgleda prostorno etairanje.

11.1. Primjer prijavnog lista za gruntovnicu


29

Pribavljeno od Dravne geodetske uprave-Podrucnog ureda za katastar u Osijeku.

28

Broj UP/I -932-07/04-02/

REPUBLIKA HRVATSKA DRAVNA GEODETSKA UPRAVA PODRUCNI URED ZA KATASTAR OSIJEK

Katastarska opcina OSIJEK............................ Provedeno u popisu promjena red.br._______ Prijavni list je sastavljen _____________ Opcinski sud Osijek

PRIJAVNI LIST
ZA GRUNTOVNICU

29

Dosadanje stanje Broj posjedovnog lista Ime posjednika, ocevo ime i prezime, mjesto stanovanja i kucni broj Broj parcele Naziv katastarske cestice Vrsta obrade (kultura i klase) Povrina Broj z. k. ul.

Oznaka promjene

ha 2 Zavod za urbanizam, Osijek 3 1832 4 Zadarska ulica 5 gradilite

m 6 3 50

7 1756

8 upis objekta

1832E

zgrada

22 37

upis etaa

Zavod za urbanizam, Osijek

1832E1

Zadarska ulica

podrum

2 74

upis posebnih dijelova

30

Novo stanje Broj posj. lista Ime posjednika, ocevo ime i prezime, mjesto stanovanja i kucni broj Broj parcele Naziv Vrsta obrade katastarske (kultura i cestice klase) Povrina Broj z.k. ul. Broj LD

ha 9 10 dosadanji 11 1832 12 Zadarska 13 zgrada

m 15 1756 16 17

14 3 50

dosadanji -"-"-"-"-"dosadanji

1832E1 1832E2 1832E3 1832E4 1832E5 1832E6 1832E7

Zadarska -"-"-"-"-"Zadarska

podrum prizemlje l. kat 2. kat 3. kat 4. kat 5. kat

2 74 3 09 3 34 3 34 3 34 3 34 3 18 22 37

dosadanji -"-"-"-"-"-"-

1832E1/1 podrum 1832E1/2 -"1832E1/3 -"1832E1/4 -"1832E1/5 -"1832E1/6 -"1832E1/7 -"-

zajednicki prostori spremite br. 2 spremite br. 3 spremite br. 4 spremite br. 5 spremite br. 6 spremite br. 7

1 88 2 3 3 2 4 3

31

-"-"-"-"-"dosadanji

1832E1/8 -"I832E1/9 -"1832E1/1 -"0 1832E1/1 -"1 1832E1/1 -"2 1832E1/1 podrum 3 Dosadanje stanje

spremite br. 8 spremite br. 9 spremi te br. 10 spremite br. 11 spremite br. 12 spremite br. 13

3 3 4 3 3 4

Oznaka promjene Vrsta obrade (kultura i klase) Povrina Broj z.k.ul.

Broj posjedovnog lista

Ime posjednika, ocevo ime i prezime, mjesto stanovanja i kucni broj

Broj parcele

Naziv katastarske cestice

ha 2 Zavod za urbanizam, Osijek 3 1832E1 4 Zadarska ulica 5 podrum

a 6

m2 7 2 74 8

32

Zavod za urbanizam, Osijek

1832E2

Zadarska ulica

prizemlje

3 09

Novo stanje Broj posj. lista Ime posjednika, ocevo ime i prezime, mjesto stanovanja i kucni broj Broj parcele Naziv katastarske cestice Vrsta obrade (kultura i klase) Povrina Broj z. k. ul. Broj LD

ha 9 dosadanji -"-"-"-"-"-"-"-"-"-"-"10 12 1832E1/14 podrum


1832E1/15 -"1832E1/16 -"1832E1/17 -"1832E1/18 -"1832E1/19 -"1832E1/20 -"1832E1/21 -"1832E1/22 -"1832E1/23 -"1832E1/24 -"1832EI/25

a 14

m2 15 3 2 4 4 3 3 2 3 3 3 2 2 16 17

11

13 spremite br. 14 spremite br. 15 spremite br. 16 spremite br. 17 spremite br. 18 spremite br. 19 spremite br. 20 spremite br. 21 spremite br. 22 spremite br. 23 spremite br. 24 spremite br. 25

-"-

33

-"-"-"-"-"dosadanji

I832E1/26 1832E1/27

-"-

1832E1/28 -"1832E1/29 -"1832E1/30 -"1832E1/31 podrum

spremite br. 26 spremite br. 27 spremite br. 28 spremite br. 29 spremite br. 30 spremite br. 31

2 2 4 2 3 2 2 74

dosadanji -"-"-"dosadanji

1832E2/1

prizemlje -"-"-"prizemlje

zajednicke prostorije stan br. 2 stan br. 3 stan br. 4 stan br. l

33 39 59 59 39

1832E2/2 1832E2/3 1832E2/4 I832E2/5

Dosadanje stanje Broj posjedovnog lista Ime posjednika, ocevo ime i Broj prezime, mjesto stanovanja i kucni parcele broj Naziv katastarske cestice Vrsta obrade Povrina (kultura i klase) Broj k.ul. z.

Oznaka promjene

ha 2 Zavod za urbanizam, Osijek 3 1832E2 4 Zadarska ulica 5 prizemlje

m2 6 3 09 7 8

Zavod za urbanizam, Osijek

1832E3

Zadarska ulica

l. kat

3 34

34

Zavod za urbanizam, Osijek

1832E4

Zadarska ulica

2. kat

3 34

Zavod za urbanizam, Osijek

1832E5

Zadarska ulica

3. kat

3 34

Novo stanje Broj posj. lista Ime posjednika, ocevo ime i Broj prezime, mjesto stanovanja i kucni parcele broj Naziv katastarske cestice Vrsta obrade Povrina (kultura i klase) Broj z.k. ul. Broj LD

ha 9 dosadanji dosadanji 10 11 12 1832E2/6 prizemlje 1832E2/7 prizemlje 13 prolaz prolaz

a m2 14 40 40 3 09

15

16

17

dosadanji -"-"-"dosadanji

1832E3/1 l. kat 1832E3/2 -"1832E3/3 -"1832E3/4 -"1832E3/5 l. kat

zajednicki prostori stan br. 5 stan br. 6 stan br. 7 stan br. 8

33 1 02 47 47 1 05

35

3 34 dosadanji -"-"-"-"-"dosadanji 1832E4/1 2. kat 1832E4/2 -"1832E4/3 -"1832E4/4 -"1832E4/5 -"1832E4/6 -"1832E4/7 2. kat zajednicki prostori stan br. 9 stan br. 10 stan br. 11 stan br. 12 stan br. 13 stan br. 14 32 32 70 48 47 73 32 3 34 dosadanji -"-"-"dosadanji 1832E5/1 3. kat 1832E5/2 -"1832E5/3 -"1832E5/4 -"1832E5/5 3. kat zajednicki prostori stan br. 15 stan br. 16 stan br. 17 stan br. 18 32 32 60 57 57

Dosadanje stanje Broj posjedovnog lista Ime posjednika, ocevo ime i Broj prezime, mjesto stanovanja i kucni parcele broj Naziv katastarske cestice Vrsta obrade Povrina (kultura i klase) ha 2 Zavod za urbanizam, Osijek 3 1832E5 4 Zadarska ulica 5 3. kat a 6 3 34 7 Broj z.k.ul.

Oznaka promjene

Zavod za urbanizam, Osijek

1832E6

Zadarska ulica

4. kat

3 34

36

Zavod za urbanizam, Osijek

1832E7

Zadarska ulica

5. kat

3 18

Broj posj. lista

Novo Ime posjednika, ocevo ime i Broj prezime, mjesto stanovanja i kucni parcele broj

stanje Naziv katastarske cestice

Vrste obrade Povrina (kultura i klase)

Broj z.k. ul.

Broj LD

ha 9 dosadanji dosadanji 10 11 12 1832E5/6 3. kat 1832E5/7 3. kat 13 stan br. 19 stan br. 20

a m 14 64 32 3 34

15

16

17

dosadanji -"-"-

1832E6/1 4. kat 1832E6/2 -"1832E6/3 -"-

zajednicki prostori stan br. 21 stan br. 22

32 32 60

37

-"-"-"dosadanji

1832E6/4 -"1832E6/5 1832E6/6 -"1832E6/7 4. kat

stan br. 23 stan br. 24 stan br. 25 stan br. 26

58 47 73 32 3 34

dosadanji -"-"-"-"-"dosadanji

1832E7/1 5. kat 1832E7/2 -"1832E7/3 -"1832E7/4 -"1832E7/5 -"1832E7/6 -"1832E7/7 5. kat

zajednicki prostori stan br. 27 stan br. 28 stan br. 29 stan br. 30 stan br. 31 stan br. 32

32 28 60 54 53 63 28 3 18

11.2. Primjer zapisnika o ocevidu i uspostavi promjena na katastarskoj cestici s prijedlogom za njihovo provodenje u zemljinu knjigu

Broj: UP/I- 932-07 / 04 - 02 /

ZAPISNIK
sastavljen dana_________________ o uvidaju (ocevidu) na licu mjesta u katastarskoj opcini OSIJEK_____________________________ pravnoj stvari upis____________________________________________________________ Zapoceto u _____________sati povodom zahtjeva__________________ u

38

NAZOCNI Izradio : Stranke:

__________________

__________________

__________________

__________________

___________________

Pristupa se uvidaju odnosno geodetskoj izmjeri temeljem zahtjeva stranke i ustanovljuje se ovaj

NALAZ

Slubena osoba upoznaje vlasnika katastarskih cestica s izvrenim promjenama na prethodnoj strani. Dioba katastarske cestice izvrena je iskljucivo u svrhu imovinskopravnog sredivanja _________________________. Nakon upoznavanja s nastalom promjenom, stranka u znak prihvacanja promjene na katastarskoj cestici potpisuje prijavni list_________________________________________.

PRIJEDLOG

Predlae se promjena kako je utvrdeno u nalazu i opisano u prijavnom listu, a s kojom su stranke suglasne. Zapisnik je procitan i na njega nisu stavljene primjedbe. Dovreno u Slubena osoba / sati. Stranke

____________________

____________________

11.3. Primjer situacijskog plana 39

11.4. Primjer kopije katastarskog plana 40

41

42

43

44

45

46

11.5. Kako je proveden zemljinoknjini upis 47

Narecena nekretnina u zemljinim knjigama Opcinskog suda u Osijeku upisana je na sljedeci nacin 30 :

REPUBLIKA HRVATSKA OPCINSKI SUD U OSIJEKU Stanje na dan: 19.1.2006. Katastarska opcina: OSIJEK Broj zadnjeg dnevnika: POCETNO STANJE Aktivne plombe: Z-3864/2005 ZK uloak u prijepisu (NIJE VERIFICIRAN!) A Posjedovnica PRVI ODJELJAK Redni broj 1. Broj zemljita (kat.cestice) 1832 Povrina u Oznaka zemljita STAMBENA GRAEVINA I DVORITE, ZADARSKA ULICA BROJ 7 B Vlastovnica Redni broj 1. ETAA 243/10000 Upisi Primjedbe m2 jutra chv 829 Primjedbe Broj uloka: 8288 ETANO VLASNITVO S ODREENIM OMJERIMA

1.

STAN BR. 1 koji se sastoji iz: Pretprostora sa 4,01 m2, kupaonice sa 3,98 m2, kuhinje sa 10,49 m2, sobe sa 20,12 m2, ukupne povrine u prizemlju sa 38,60 m2, spremita u podrumu sa 2,32 m2, sveukupne povrine 40,92 m2. U diobnom planu oznacen utom bojom, nalazi se u prizemlju zgrade, sagradene na kcbr. 1832, upisane u zk.ul. 8288 k.o. iste, Zadarska ulica broj 7, PU 1257 CIGANOVIC IVANKA, ALILOVCI 46 1/1 IZ ZK ULOKA PRENESENI VLASNICI

PU 1257

1. 1.1.
30

Preuzeto sa www.e-izvadak.pravosudje.hr

48

2. ETAA 374/10000 STAN BR. 2 koji se sastoji iz: Pretprostora sa 3,40 m2, kupaonice sa 4,57 m2, sobe 1 sa 22,46 m2, sobe 2 sa 9,26 m2, sobe 3 sa 4,22 m2, kuhinje sa 13,20 m2, izbe sa 2,19 m2, ukupne povrine u prizemlju 59,30 m2, spremite u podrumu sa 3,04 m2. U diobnom planu oznacen zelenom bojom, nalazi se u prizemlju zgrade, sagr. na kcbr. 1832, opisane u zkul. 8288 k.o. iste u Zadarskoj ulici br. 7, PU 1258

1.

PU 1258

1. ALMADI BRANKA, OSIJEK, ZADARSKA 7 1/1 1.1. IZ ZK ULOKA PRENESENI VLASNICI 3. ETAA 375/10000 STAN BR. 3 koji se sastoji iz: Pretprostora sa 7,94 m2, kuhinje sa 14,07 m2, izbe sa 1,44 m2, sobe 1 sa 22,55 m2, sobe 2 sa 9,01 m2, kupaonice sa 4,50 m2, ukupne povrine u prizemlju 59,51 m2, spremita u podrumu sa 3,04 m2, sveukupne pov. 62,55 m2. U diobnom planu obojano plavom bojom, nalazi se u prizemlju zgrade, sagradene na kcbr. 1832, upisana u zkul. 8288 k.o. iste u Zadarskoj ulici broj 7., PU 1259 DIMTER DARIO OSIJEK, ORAHOVICKA 68 1/2 DIMTER SANJA OSIJEK,ORAHOVACKA 68 1/2 IZ ZK ULOKA PRENESENI VLASNICI

1.

PU 1259

1. 2. 1.1.

4. ETAA 243/10000 STAN BR. 4 koji se sastoji iz Pretprostora sa 3,97 m2, kupaonice sa 3,97 m2, kuhinje sa 10,39 m2, sobe sa 20,30 m2, ukupne povrine u prizemlju sa 38,63 m2, spremita u 1. podrumu sa 2,32 m2,sveukupne povrine 40,95 m2. U diobnom planu oznacen crvenom bojom, nalazi se u prizemlju zgrade, sagr. na kcbr. 1832, upisane u zkul. 8288 k.o. iste, u Zadarskoj ul. br. 7, PU 1260 1. MATAKOVIC IVICA, CELJAKOVCI 104 1/1 1.1. IZ ZK ULOKA PRENESENI VLASNICI 5. ETAA 597/10000 STAN BR. 5 koji se sastoji iz: Pretprostora sa 11,51 m2, sobe 1 sa 16,36 m2, sobe 2 sa 12,00 m2, sobe 3 sa 14,08 m2, kupaonice 1 sa 4,88 m2, sobe 4 sa 21,21 m2, kuhinje sa 10,02 m2, izbe sa 1,24 m 2, kupaonice 2 sa 3,36 m2, balkona 1 sa 1. 3,90 m2, balkona 2 sa 3,77 m2, ukupne povrine na prvom katu 102,33 m2, spremita u podrumu sa 3,63 m2, sveukupno povrine 105,96 m2. U diobnom planu oznacen utom bojom, nalazi se na 1. katu zgrade, sagr. na kcbr. 1832, upisane u zkul. 8288 k.o. iste, u Zadarskoj ul. br. 7, PU 1261 1. 2. 1.1. CINCAR ZDENKA, OSIJEK, ZADARSKA 7 1/2 CINCAR ANTUN, OSIJEK, ZADARSKA 7 1/2 IZ ZK ULOKA PRENESENI VLASNICI 49

PU 1260

PU 1261

6. ETAA 272/10000 STAN BR. 6 koji se sastoji iz: Pretprostora sa 4,41 m2, kuhinje sa 4,06 m2, izbe sa 1,16 m2, kupaonice sa 4,52 m2, sobe 1 sa 19,90 m2, sobe 2 sa 9,11 m2, balkona sa 3,97 m2, ukupne povrine na 1. katu sa 47,13 m2, sveukupne povrine 47,13 m2. U diobnom planu oznacen zelenom bojom, nalazi se na 1. katu zgrade, sagr. na kcbr. 1832, upisane u zkul. 8288 k.o. iste, u Zadarskoj ul. br. 7, PU 1262 ZAVOD ZA URBANIZAM I IZGRADNJU D.D,. OSIJEK 1/1 IZ ZK ULOKA PRENESENI VLASNICI

1.

PU 1262

1. 1.1.

7. ETAA 272/10000 STAN BR. 7 koji se sastoji iz: Pretprostora sa 4,48 m2, kuhinje sa 3,99 m2, izbe sa 1,13 m2, kupaonice sa 4,30 m2, sobe 1 sa 20,08 m2, sobe 2 sa 9,12 m2, balkona sa 4,02 m2, ukupne 1. povrine 47,12 m2, sveukupne povrine 47,12 m2. U diobnom planu oznacen plavom bojom, nalazi se na 1. katu zgrade, sagr. na kcbr. 1832, upisane u zkul. 8288 k.o. iste, u Zadarskoj ul. br. 7, PU 1263 ZAVOD ZA URBANIZAM I IZGRADNJU D.D., OSIJEK 1. 1/1 1.1. IZ ZK ULOKA PRENESENI VLASNICI 8. ETAA 613/10000 STAN BR. 8 koji se sastoji iz : Pretprostora sa 12,00 m2, sobe 1 sa 16,02 m2, sobe 2 sa 12,07 m2, sobe 3 sa 15,98 m2, kupaonice 1 sa 5,08 m2, sobe 4 sa 21,61 m2, kuhinje sa 10,02 m2, izbe sa 1,24 m2, kupaonice 2 sa 3,28 m2, balkona 1 sa 3,90 m2, balkona 2 sa 3,83 m2, ukupne povrine na 1. katu sa 1. 105,03 m2, spremita u podrumu sa 3,08 m2, sveukupne povrine 108,11 m2. U diobnom planu oznacen crvenom bojom, nalazi se na 1. katu zgrade, sagr. na kcbr. 1832, upisane u zkul. 8288 k.o. iste, u Zadarskoj ul. br. 7, PU 1264 FRANZ SNJEANA, OSIJEK, GORNJODRAVSKA OBALA 1. BR. 88 1/1 1.1. IZ ZK ULOKA PRENESENI VLASNICI 9. ETAA 178/10000 STAN BR. 9 koji se sastoji iz: Pretprostora sa 3,92 m2, sobe + kuhinje sa 20,39 m2, kupaonice sa 3,87 m2, balkona sa 3,90 m2, ukupne povrine na 2. katu sa 32,08 m2, spremita u podrumu sa 2,61 m2, sveukupne povrine 34,69 m2. U diobnom planu oznacen utom bojom, nalazi se na 2. katu zgrade, sagr. na kcbr. 1832, upisane u zkul. 8288 k.o. iste, u Zadarskoj ul. br. 7, PU 1265 KEZUNOVIC VESNA, ZAGREB, PRISAVLJE BR. 8 1/1 IZ ZK ULOKA PRENESENI VLASNICI 50

PU 1263

PU 1264

1.

PU 1265

1. 1.1.

10. ETAA 418/10000 STAN BR. 10 koji se sastoji iz: Pretprostora sa 11,49 m2, sobe 1 sa 13,95 m2, kupaonice sa 4,58 m2, sobe 2 sa 21,50 m2, sobe 3 sa 9,93 m2, kuhinje sa 4,84 m2, balkona sa 3,80 m2, ukupne povrine na 2 katu sa 70,09 m2, spremita u podrumu sa 3,46 m2, sveukupne povrine 73,55 m2. U diobnom planu oznacen zelenom bojom, nalazi se na 2. katu zgrade, sagr. na kcbr. 1832, upisane u zkul. 8288 k.o. iste, u Zadarskoj ul. br. 7, PU 1266 BARAC IVAN, CEPIN, KALNICKA 18 1/1 IZ ZK ULOKA PRENESENI VLASNICI

1.

PU 1266

1. 1.1.

11. ETAA 277/10000 STAN BR. 11 koji se sastoji iz: Pretprostora sa 4,48 m2, kuhinje sa 4,32 m2, izbe sa 1,13 m2, kupaonice sa 4,69 m2, sobe 1 sa 20,12 m2, sobe 2 sa 9,13 m2, balkona sa 4,02 m2, ukupne povrine na 2. katu sa 47,89 m2, spremite u podrumu 1. sa 2,87 m2, sveukupne povrine 50,76 m2. U diobnom planu oznacen plavom bojom, nalazi se na 2. katu zgrade, sagr. na kcbr. 1832, upisane u zkul. 8288 k.o. iste, u Zadarskoj ul. br. 7, PU 1267 1. NUKIC ALMA, OSIJEK, DRINSKA 11 1/1 1.1. IZ ZK ULOKA PRENESENI VLASNICI 12. ETAA 269/10000 STAN BR. 12 koji se sastoji iz: Pretprostora sa 4,52 m2, kuhinje sa 3,92 m2, izbe sa 1,16 m2, kupaonice sa 4,37 m2, sobe 1 sa 20,04 m2, sobe 2 sa 8,59 m2, balkona sa 4,00 m2, ukupne povrine na 2. katu sa 46,60 m2, sveukupno povrine 46,60 m2. U diobnom planu oznacen crvenom bojom, nalazi se na 2. katu zgrade, sagr. na kcbr. 1832, upisane u zkul. 8288 k.o. iste, u Zadarskoj ul. br. 7, PU 1268 POPOVCIC MANDALENA, OSIJEK, MORAVSKA 11 1/1

PU 1267

1.

PU 1268

1.

1.1. IZ ZK ULOKA PRENESENI VLASNICI 13. ETAA 440/10000 STAN BR. 13 koji se sastoji iz. Pretprostora sa 11,99 m2, sobe 1 sa 16,09 m2, kupaonice sa 5,07 m2, sobe 2 sa 21,96 m2, kuhinje sa 3,67 m2, izbe sa 1,01 m2, sobe 3 sa 9,93 m2, balkona sa 3,80 m2, ukupne povrine na 2. katu sa 73,52 m2, spremite u podrumu sa 3,46 m2, sveukupne povrine 76,98 m2. U diobnom planu oznacen smedom bojom, nalazi se na 2. katu zgrade, sagr. na kcbr. 1832, upisane u zkul. 8288 k.o. iste, u Zadarskoj ul. br. 7, PU 1269 LJUBICIC MIRKO, OSIJEK, ZADARSKA 7 1/2 FILIPOVIC LJUBICIC KATA, OSIJEK, ZADARSKA 7 1/2 IZ ZK ULOKA PRENESENI VLASNICI 51

1.

PU 1269

1. 2. 1.1.

14. ETAA 175/10000 STAN BR. 14 koji se sastoji iz Pretprostora sa 3,84 m2, kupaonice sa 3,99 m2, sobe sa 14, 56 m2, kuhinje sa 5,39 m2, balkona sa 3,87 m2, ukupne povrine na 2. katu sa 31,65 m2, spremita u podrumu sa 2,32 m2, sveukupne povrine 33,97 m2. U diobnom planu oznacen ljubicastom bojom, nalazi se na 2. katu zgrade, sagr. na kcbr. 1832, upisane u zkul. 8288 k.o. iste, u Zadarskoj ul. br. 7, PU 1270

1.

PU 1270

1. VUKIC MELITA, OSIJEK, ZADARSKA 7 1/1 1.1. IZ ZK ULOKA PRENESENI VLASNICI 15. ETAA 175/10000 STAN BR. 15 koji se sastoji iz: Pretprostora sa 3,93 m2, kupaonice sa 3,89 m2, kuhinje sa 5,26 m2, sobe sa 14,65 m2, balkona sa 3,92 m2, ukupne povrine na 3. katu sa 31,65 m2, spremita u podrumu sa 2,32 m2, sveukupne povrine 33,97 m2. U diobnom planu oznacen utom bojom, nalazi se na 3. katu zgrade, sagr. na kcbr. 1832, upisane u zkul. 8288 k.o. iste, u Zadarskoj ul. br. 7, PU 1271

1.

PU 1271

1. LASTAVIC TOMISLAV, OSIJEK, ZADARSKA 7 1/1 1.1. IZ ZK ULOKA PRENESENI VLASNICI 16. ETAA 356/10000 STAN BR. 16 koji se sastoji iz: Pretprostora sa 11,48 m2, kupaonice sa 4,70 m2, sobe 1 sa 13,99 m2, sobe 2 sa 21,47 m2, kuhinje sa 3,82 m2, izbe sa 0,97 m2, balkona sa 3,85 m2, ukupne povrine na 3. katu sa 60,28 m2, spremita u podrumu sa 3,55 m2, sveukupne povrine 63,83 m2. U diobnom planu oznacen zelenom bojom, nalazi se na 3. katu zgrade, sagr. na kcbr. 1832, upisane u zkul. 8288 k.o. iste, u Zadarskoj ul. br. 7, PU 1272 PODOBNIK D.O.O., VALPOVO 1/1 IZ ZK ULOKA PRENESENI VLASNICI

1.

PU 1272

1. 1.1.

17. ETAA 336/10000 STAN BR. 17 koji se sastoji iz: Pretprostora sa 3,42 m2, kupaonice sa 4,47 m2, izbe sa 4,09 m2, sobe 1 sa 22,70 m2, sobe 2 sa 9,12 m2, kuhinje sa 9,58 m2, balkona sa 4,02 m2, ukupne povrine na 3. katu sa 57,40 m2, spremita u podrumu 1. sa 3,78 m2, sveukupne povrine 61,18 m2. U diobnom planu oznacen plavom bojom, nalazi se na 3. katu zgrade, sagr. na kcbr. 1832, upisane u zkul. 8288 k.o. iste, u Zadarskoj ul. br. 7, PU 1273 VILUPEK MARIJA-ZLATA, VINJEVAC, E. 1. KVATERNIKA 12 1/1 1.1. IZ ZK ULOKA PRENESENI VLASNICI 18. ETAA 333/10000 52

PU 1273

1.

STAN BR. 18 koji se sastoji iz: Pretprostora sa 3,42 m2, kupaonice sa 4,40 m2, izbe sa 4,11 m2, sobe 1 sa 22,32 m2, sobe 2 sa 9,00 m2, kuhinje sa 9,60 m2, balkona sa 4,02 m2, ukupne povrine na 3. katu sa 56,87 m2, spremite u podrumu sa 3,34 m2, sveukupne povrine 60, 21 m2. U diobnom planu oznacen crvenom bojom, nalazi se na 3. katu zgrade, sagr. na kcbr. 1832, upisane u zkul. 8288 k.o. iste, u Zadarskoj ul. br. 7, PU 1274

PU 1274

1. DELIC DARINKA, OSIJEK, ZADARSKA 7 1/1 1.1. IZ ZK ULOKA PRENESENI VLASNICI 19. ETAA 377/10000 STAN BR. 19 koji se sastoji iz: Pretprostora sa 12,15 m2, kupaonice sa 4,77 m2, sobe 1 sa 16,15 m2, sobe 2 sa 21, 84 m2, kuhinje sa 4,88 m2, balkona sa 3,86 m2, ukupne povrine na 3. katu sa 63,65 m2, spremite u podrumu sa 3,32 m2, sveukupne povrine 66,97 m2. U diobnom planu oznacen smedom bojom, nalazi se na 3. katu zgrade, sagr. na kcbr. 1832, upisane u zkul. 8288 k.o. iste, u Zadarskoj ul. br. 7, PU 1275 BARABA HRVOJE, OSIJEK, ZADARSKA 7 1/1 IZ ZK ULOKA PRENESENI VLASNICI

1.

PU 1275

1. 1.1.

20. ETAA 179/10000 STAN BR. 21 koji se sastoji iz: Pretprostora sa 4,14 m2, kupaonice sa 4,16 m2, kuhinje sa 5,21 m2, sobe sa 14,93 m2, balkona sa 3,91 m2, ukupne povrine na 4. katu sa 32,35 m2, 1. spremita u podrumu sa 2,39 m2, sveukupne povrine 34,74 m2. U diobnom planu oznacen utom bojom, nalazi se na 4. katu zgrade, sagr. na kcbr. 1832, upisane u zkul. 8288 k.o. iste, u Zadarskoj ul. br. 7, PU 1277 1. BLAEVIC DARKO, OSIJEK, ZADARSKA 7 1/1 1.1. IZ ZK ULOKA PRENESENI VLASNICI 21. ETAA 356/10000 STAN BR. 22 koji se sastoji iz: Pretprostora sa 11,48 m2, kupaonice sa 4,79 m2, sobe 1 sa 14,06 m2, sobe 2 sa 21,36 m2, kuhinje sa 3,81 m2, izbe sa 1,00 m2, balkona sa 3,77 m2, ukupne povrine na 4. katu sa 60,27 m2, spremita u podrumu 1. sa 3,02 m2, sveukupne povrine 63,29 m2. U diobnom planu oznacen zelenom bojom, nalazi se na 4. katu zgrade, sagr. na kcbr. 1832, upisane u zkul. 8288 k.o. iste, u Zadarskoj ul. br. 7, PU 1278 1. MARGIC PETAR, SISAK, K.TOMISLAVA 11 1/1 1.1. IZ ZK ULOKA PRENESENI VLASNICI 22. ETAA 337/10000 1. STAN BR. 23 koji se sastoji iz: Pretprostora sa 3,38 m2, izbe sa 4,03 m2, kupaonice sa 4,50 m2, sobe 1 sa 22,70 m2, sobe 2 53

PU 1277

PU 1278

PU 1279

1. 2. 1.1.

sa 9,16 m2, kuhinje sa 9,72 m2, balkona sa 3,99 m2, ukupne povrine na 4. katu sa 57,48 m2, spremita u podrumu sa 3,08 m2, sveukupne povrine 60,56 m2. U diobnom planu oznacen plavom bojom, nalazi se na 4. katu zgrade, sagr. na kcbr. 1832, upisane u zkul. 8288 k.o. iste, u Zadarskoj ul. br. 7, PU 1279 URAN TANJA, OSIJEK, ZADARSKA 7 1/2 URAN SAA, OSIJEK, ZADARSKA 7 1/2 IZ ZK ULOKA PRENESENI VLASNICI

23. ETAA 274/10000 STAN BR. 24 koji se sastoji iz: Pretprostora sa 2,71 m2, kuhinje sa 5,32 m2, sobe 1 sa 22,01 m2, sobe 2 sa 9,02 m2, kupaonice sa 4,33 m2, balkona sa 4,02 m2, ukupne povrine na 4. katu sa 47,41 m2, spremita u podrumu sa 2,11 m2, 1. sveukupne povrine 49,52 m2. U diobnom planu oznacen crvenom bojom, nalazi se na 4. katu zgrade, sagr. na kcbr. 1832, upisane u zkul. 8288 k.o. iste, u Zadarskoj ul. br. 7, PU 1282 1. BUTKOVIC ZVONIMIR, OSIJEK, H.REPUBLIKE 29 1/1 1.1. IZ ZK ULOKA PRENESENI VLASNICI 24. ETAA 437/10000 STAN BR. 25 koji se sastoji iz: Pretprostora sa 11,93 m2, sobe 1 sa 16,06 m2, sobe 2 sa 21,70 m2, sobe 3 sa 9,96 m2, kuhinje sa 4,87 m2, kupaonice sa 4,84 m2, balkona sa 3,88 m2, ukupne povrine na 4. katu sa 73,25 m2, spremita u podrumu sa 3,11 1. m2, sveukupne povrine 76,36 m2. U diobnom planu oznacen smedom bojom, nalazi se na 4. katu zgrade, sagr. na kcbr. 1832, upisane u zkul. 8288 k.o. iste, u Zadarskoj ul. br. 7, PU 1283 1. 1.1. ATALIC DUBRAVKA, OSIJEK, NASELJE V. NAZORA 18 1/1 IZ ZK ULOKA PRENESENI VLASNICI

PU 1282

PU 1283

25. ETAA 174/10000 STAN BR. 26 koji se sastoji iz pretprostora sa 3,99 m2, kupaonice sa 4,30 m2, kuhinje sa 4,86 m2, sobe sa 14,46 m2, balkona sa 3,89 m2, ukupno povrine na 4. katu sa 31, 50 m2, 1. spremita u podrumu sa 2, 36 m2, sveukupne povrine 33,86 m2. U diobnom planu oznacen ljubicastom bojom, nalazi se na 4. katu zgrade, sagr. na kcbr. 1832, upisane u zkul. 8288 k.o. iste, u Zadarskoj ul. br. 7, PU 1284 ZAVOD ZA URBANIZAM I IZGRADNJU D.D., OSIJEK 1. 1/1 1.1. 2.1. IZ ZK ULOKA PRENESENI VLASNICI Pod br. Z-3864/05 zabiljeeno je odbijajuce rjeenje za uknjibu prava vlasnitva na nekretninama u A. 54

PU 1284

26. ETAA 175/10000 STAN BR. 27 koji se sastoji iz: Pretprostora sa 2,97 m2, kupaonice sa 4,87 m2, kuhinje sa 3,65 m2, sobe sa 16,22 m2, ukupne povrine u potkrovlju sa 27,71 m2, spremita u podrumu sa 2,61 m2, sveukupne povrine 30,32 m2. U diobnom planu oznacen utom bojom, nalazi se u potkrovlju zgrade, sagr. na kcbr. 1832, upisane u zkul. 8288 k.o. iste, u Zadarskoj ul. br. 7, PU 1285 HENDRIH TEFICA, MARKOVAC NAICKI, OSJECKA 6 1/1 IZ ZK ULOKA PRENESENI VLASNICI

1.

PU 1285

1. 1.1.

27. ETAA 353/10000 STAN BR. 28 koji se sastoji iz: Pretprostora sa 11,54 m2, sobe 1 sa 13,97 m2, kupaonice sa 4,56 m2, sobe 2 sa 21,33 m2, kuhinje sa 3,65 m2, izbe sa 0,97 m2, balkona sa 3,77 m2, ukupne povrine u potkrovlju sa 59,79 m2, spremita u 1. podrumu sa 3,04 m2, sveukupne povrine 62,83 m2. U diobnom planu oznacen zelenom bojom, nalazi se u potkrovlju zgrade, sagr. na kcbr. 1832, upisane u zkul. 8288 k.o. iste, u Zadarskoj ul. br. 7, PU 1286 LAGETER VLADIMIR, OSIJEK, TRG. A. STARCEVICA 1. 12 1/1 1.1. IZ ZK ULOKA PRENESENI VLASNICI 28. ETAA 337/10000 STAN BR. 29 koji se sastoji iz pretprostora sa 3,38 m2, kupaonice sa 4,59 m2, izbe sa 4,18 m2, sobe 1 sa 22,51 m2, sobe 2 sa 9,20 m2, kuhinje sa 9,65 m2, ukupne povrine u potkrovlju sa 53, 51 m2, spremita u podrumu sa 2,36 m2, 1. sveukupne povrine 55,87 m2. U diobnom planu oznacen plavom bojom, nalazi se u potkrovlju zgrade, sagr. na kcbr. 1832, upisane u zkul. 8288 k.o. iste, u Zadarskoj ul. br. 7, PU 1287 ZAVOD ZA URBANIZAM I IZGRADNJU D.D., OSIJEK 1. 1/1 1.1. IZ ZK ULOKA PRENESENI VLASNICI 29. ETAA 333/10000 STAN BR. 30 koji se sastoji iz: Pretprostora sa 4,43 m2, kuhinje sa 4,00 m2, izbe sa 1,09 m2, sobe 1 sa 20,27 m2, sobe 2 sa 9,72 m2, sobe 3 sa 8,95 m2, kupaonice sa 4,35 m2, ukupne povrine u potkrovlju sa 52,81 m2, spremita u podrumu sa 3,07 m2, sveuk upne povrine 55,88 m2. U diobnom planu oznacen crvenom bojom, nalazi se u potkrovlju zgrade, sagr. na kcbr. 1832, upisane u zkul. 8288 k.o. iste, u Zadarskoj ul. br. 7, PU 1288 BONJAK JOSIP, OSIJEK, SJENJAK 28 1/2 55

PU 1286

PU 1287

1.

PU 1288

1.

2.

ERFI-BONJAK VERA, OSIJEK ,SJENJAK 28/V 1/2

1.1. IZ ZK ULOKA PRENESENI VLASNICI 30. ETAA 375/10000 STAN BR. 31 koji se sastoji iz: Pretprostora sa 12,10 m2, sobe 1 sa 16,15 m2, kupaonice sa 4,97 m2, sobe 2 sa 21,58 m2, kuhinje sa 3,73 m2, izbe sa 1,00 m2, balkona sa 3,90 m2, ukupne povrine u potkrovlju sa 63,43 m2, spremita u podrumu sa 3,11 m2, sveukupne povrine 66, 54 m2. U diobnom planu oznacen smedom bojom, nalazi se u potkrovlju zgrade, sagr. na kcbr. 1832, upisane u zkul. 8288 k.o. iste, u Zadarskoj ul. br. 7, PU 1289 SLAVONSKA BANKA VLASNIK 1/1 D.D., OSIJEK, PRETHODNI

1.

PU 1289

1. 2. 1.1.

ZAVOD ZA URBANIZAM I IZGRADNJU D.D., OSIJEK, POTONJI VLASNIK 1/1 IZ ZK ULOKA PRENESENI VLASNICI

ZABILJEBA DA JE PRIJENOS VLASNITVA 2.1. OBAVLJEN RADI OSIGURANJA POTRAIVANJA U IZNOSU OD 60.215,00 EUR-a u kunskoj protuvrijednosti 31. ETAA 173/10000 STAN BR. 32 koji se sastoji iz: Pretprostora sa 2,91 m2, kupaonice sa 4,76 m2, kuhinje sa 3,74 m2, sobe sa 16,04 m2, ukupne povrine u potkrovlju sa 27,45 m2, spremite u 1. podrumu sa 2,65 m2, sveukupne povrine 30,10 m2. U diobnom planu oznacen ljubicastom bojom, nalazi se u potkrovlju zgrade, sagr. na kcbr. 1832, upisane u zkul. 8288 k.o. iste, u Zadarskoj ul. br. 7, PU 1290 ZAVOD ZA URBANIZAM I IZGRADNJU D.D., OSIJEK 1. 1/1 1.1. IZ ZK ULOKA PRENESENI VLASNICI 2.1. Zabiljeuje se odbijanje prijedloga pod Z-5661/05 32. ETAA 174/10000 STAN BR. 20 koji se sastoji iz pretprostora sa 3,90 m2, kupaonice, sa 3,85 m2, kuhinje sa 5,39 m2, sobe sa 14,46 m2, balkona sa 4,02 m2, ukupne povr. 31, 62 m2, spremita u 1. podrumu sa 2,32 m2, sveukupne pov. sa 33,94 m2. U diobnom planu oznacen ljubicastom bojom, a nalazi se na 3. katu zgrade, sagrad. na kcbr. 1832, upisana u zkul. 8288 k.o. iste, u Zadarskoj ulici br. 7, PU 1276 1. ERBIC RADIVOJ, NEGOSLAVCI, M.TITA12 1/2 2. ERBIC SINIA, NEGOSLAVCI, M.TITA 12 1/2 1.1. IZ ZK ULOKA PRENESENI VLASNICI C 56

PU 1290

PU 1276

Teretovnica Redni broj Upisi Uknjieno je pravo slunosti puta (i to pravo kolnika po kojem je ovlaten voziti se motornim vozilom i biciklom), pravo staze po kojoj je ovlaten hodati i sebi putati druge ljude u korist kcbr. 1835/1 i 1835/2 upisanih u zk. ul. br. 553 k.o. Osijek, a na teret nekretnina u A. Na udio pod rednim brojem 3. UKNJIENO JE PRAVO ZALOGA NA STAN BR. 3 (KAO GLAVNI ULOAK), NA A ZA GLAVNICU OD 50.000,00 EUR, ROKOM OTPLATE OD 5 GODINA, PROMJENJIVOM GODINJOM KAMATOM OD 7,49% I SVIM OSTALIM UVJETIMA, TROKOVIMA I NAKNADAMA KAKO JE TO REGULIRANO UGOVOROM O KREDITU ZA KORIST: ZAGREBACKA BANKA D.D. ZAGREB, PAROMLINSKA 2 Na udio pod rednim brojem 18. Uknjieno je pravo zaloga na nekretnine u A u iznosu od 8.800,00 EUR za korist: ZAGREBACKA BANKA D.D. ZAGREB Na udio pod rednim brojem 21. Uknjieno je pravo zaloga na nekretnine u A u iznosu od 35.000,00 EUR za korist RAIFFEISENBANK AUSTRIA D.D. Iznos tereta Primjedbe

1.

2.

3.

4.

11.6. Kako bi kod prostornog etairanja izgledao zemljinoknjini upis Da je prihvacen nacin prostornog etairanja, upis iste nekretnine u zemljinoj knjizi izgledao bi ovako: Katastarska opcina: Osijek A POSJEDOVNICA Redni broj Broj zemljita Oznaka zemljita (kat. cestica) Zgrada, Zadarska 7 1832 829 Povrina ha a m2 Primjedbe Zemljinoknjini uloak:_______ Poduloak br.___

57

A Drugi dio - upisi Redni broj 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16. 17. 18. 19. 20. 21. 22. 23. 24. kcbr./E 1832E2/1 1832E1/1 1832E2/2 1832E1/2 1832E2/3 1832E1/3 1832E2/4 1832E1/4 1832E3/1 1832E1/5 1832E3/2 1832E3/3 1832E3/4 1832E1/6 1832E4/1 1832E1/7 1832E4/2 1832E1/8 1832E4/3 1832E1/9 1832E4/4 1832E4/5 1832E1/10 1832E4/6 1832E1/11 1832E5/1 1832E1/12 1832E5/2 1832E1/13 1832E5/3 1832E1/14 1832E5/4 1832E1/15 1832E5/6 1832E1/16 1832E6/1 1832E1/17 1832E6/2 1832E1/18 1832E6/3 1832E1/19 1832E6/4 1832E1/20 1832E6/5 1832E1/21 Stan 1 Spremite Stan 2 Spremite Stan 3 Spremite Stan 4 Spremite Stan 5 Spremite Stan 6 Stan 7 Stan 8 Spremite Stan 9 Spremite Stan 10 Spremite Stan 11 Spremite Stan 12 Stan 13 Spremite Stan 14 Spremite Stan 15 Spremite Stan 16 Spremite Stan 17 Spremite Stan 18 Spremite Stan 19 Spremite Stan 20 Spremite Stan 21 Spremite Stan 22 Spremite Stan 23 Spremite Stan 24 Spremite 58 UPISI Povrina m 38,60 2,32 59,30 3,04 59,51 3,04 38,63 2,32 102,33 3,63 47,13 47,12 105,03 3,08 32,08 2,61 70,09 3,46 47,89 2,87 40,60 73,52 3,46 31,65 2,32 31,65 2,32 60,28 3,55 57,40 3,78 56,87 3,34 63,65 3,32 31,62 2,32 60,27 3,02 57,48 3,08 47,41 2,11 73,25 3,11 Primjedbe

25. 26. 27. 28. 29. 30. 31. 32

1832E6/6 1832E1/22 1832E7/1 1832E1/23 1832E7/2 1832E1/24 1832E7/3 1832E1/25 1832E7/4 1832E1/26 1832E7/5 1832E1/27 1832E7/6 1832E1/28 1832E7/7 1832E1/29

Stan 25 Spremite Stan 26 Spremite Stan 27 Spremite Stan 28 Spremite Stan 29 Spremite Stan 30 Spremite Stan 31 Spremite Stan 32 Spremite

31,50 2,36 27,71 2,61 59,79 3,04 53,51 2,36 52,81 3,07 63,43 3,11 27,45 2,65 31,62 2,32

B VLASTOVNICA Redni broj 1. UPISI Suvlasnitvo na nekretnini iznosi 243/10000 Vlasnik posebnog dijela u A1 je: CIGANOVIC Ivanka, Alilovci 46 JMBG__________ 31 1/1 Suvlasnitvo na nekretnini iznosi 374/10000 Vlasnik posebnog dijela u A2 je: ALMADI Branko, Osijek, Zadarska 7 1/1 Suvlasnitvo na nekretnini iznosi 375/10000 Vlasnik posebnog dijela u A3 je: DIMTER Dario, Osijek, Oroslovacka 68 1/2 DIMTER Sanja, Osijek, Oroslovacka 68...............................1/2 Suvlasnitvo na nekretnini iznosi 243/10000 Vlasnik posebnog dijela u A4 je: MATAKOVIC Ivica, Celjakovci 10 1/1 Suvlasnitvo na nekretnini iznosi 597/10000 Vlasnik posebnog dijela u A5 je: CINCAR Zdenka, Osijek, Zadarska 7 1/2 CINCAR Antun, Osijek, Zadarska 7.....................................1/2 Suvlasnitvo na nekretnini iznosi 272/10000 Vlasnik posebnog dijela u A6 je: ZAVOD ZA URBANIZAM I IZGRADNJU d.d., Osijek 1/1 Suvlasnitvo na nekretnini iznosi 272/10000 Vlasnik posebnog dijela u A7 je: Primjedbe

2.

3.

4.

5.

6.

7.

31

Miljenja smo da je iznimno korisno unositi JMBG iz vie razloga, medutim, sve dok postoji propis da je taj broj tajan, moe se upisivati samo kada stranka na to pristane.

59

8.

9.

10.

11.

12

13.

14.

15.

16.

17.

18.

19.

20.

21.

22.

23.

ZAVOD ZA URBANIZAM I IZGRADNJU d.d., Osijek Suvlasnitvo na nekretnini iznosi 613/10000 Vlasnik posebnog dijela u A8 je: FRANZ Snjeana, Osijek, Gornjodravska obala 88 Suvlasnitvo na nekretnini iznosi 178/10000 Vlasnik posebnog dijela u A9 je: KEZUNOVIC Vesna, Zagreb, Prisavlje 8 Suvlasnitvo na nekretnini iznosi je 418/10000 Vlasnik posebnog dijela u A10 je: BARAC Ivan, Cepin, Kalnicka 18 Suvlasnitvo na nekretnini iznosi 277/10000 Vlasnik posebnog dijela u A11 je: NUKIC Alma, Osijek, Drinska 11 Suvlasnitvo na nekretnini iznosi 269/10000 Vlasnik posebnog dijela u A12 je: POPOVCIC Mandalina, Osijek, Moravska 11 Suvlasnitvo na nekretnini iznosi 440/10000 Vlasnik posebnog dijela u A13 je: LJUBICIC Mirko, Osijek, Zadarska 7 FILIPOVIC-LJUBICIC Kata, Osijek, Zadarska 7 Suvlasnitvo na nekretnini iznosi 175/1000 Vlasnik posebnog dijela u A14 je: VUKIC Melita, Osijek, Zadarska 7 Suvlasnitvo na nekretnini iznosi 175/10000 Vlasnik posebnog dijela u A15 je: LASTAVIC Tomislav, Osijek, Zadarska 7 Suvlasnitvo na nekretnini iznosi 356/10000 Vlasnik posebnog dijela u A16 je: PODOBNIK d.o.o. Valpovo Suvlasnitvo na nekretnini iznosi 336/10000 Vlasnik posebnog dijela u A17 je: VILUPEK Marija-Zlata, Vinjevac, Kvaternika 12 Suvlasnitvo na nekretnini iznosi 333/10000 Vlasnik posebnog dijela u A18 je: DELIC Darinka, Osijek, Zadarska 7 Suvlasnitvo na nekretnini iznosi 377/10000 Vlasnik posebnog dijela u A19 je: BARABA Hrvoje, Osijek, Zadarska 7 Suvlasnitvo na nekretnini iznosi 179/10000 Vlasnik posebnog dijela u A20 je: BLAEVIC Darko, Osijek, Zadarska 7 Suvlasnitvo na nekretnini iznosi 356/10000 Vlasnik posebnog dijela u A21 je: MARGIC Patar, Sisak, Kralja Tomislava 11 Suvlasnitvo na nekretnini iznosi 337/10000 Vlasnik posebnog dijela u A22 je: URAN Tanja, Osijek, Zadarska 7 URAN Saa, Osijek, Zadarska 7 Suvlasnitvo na nekretnini iznosi 274/10000 60

1/1

1/1

1/1

1/1

1/1

1/1

1/2 1/2

1/1

1/1

1/1

1/1

1/1

1/1

1/1

1/2 1/2

24.

25.

26.

27.

28.

29.

30.

31.

32.

Vlasnik posebnog dijela u A23 je: BUTKOVIC Zvonimir, Osijek, Hrvatske Republike Suvlasnitvo na nekretnini iznosi 437/10000 Vlasnik posebnog dijela u A24 je: ATALIC Dubravka, Osijek, Naselje V. Nazora 18 Suvlasnitvo na nekretnini iznosi 174/10000 Vlasnik posebnog dijela u A25 je: ZAVOD ZA URBANIZAM I IZGRADNJU d.d., Osijek Suvlasnitvo na nekretnini iznosi 175/10000 Vlasnik posebnog dijela u A26 je: HENDRIH tefica, Markovac Naicki, Osjecka 6 Suvlasnitvo na nekretnini iznosi 353/10000 Vlasnik posebnog dijela u A27 je: LAGETER Vladimir, Osijek, Trg S. Starcevica 12 Suvlasnitvo na nekretnini iznosi 337/10000 Vlasnik posebnog dijela u A28 je: ZAVOD ZA URBANIZAM I IZGRADNJU d.d., OSIJEK Suvlasnitvo na nekretnini iznosi 333/10000 Vlasnik posebnog dijela u A29 je: BONJAK Josip, Osijek, Sjenjak 28 Suvlasnitvo na nekretnini iznosi 375/10000 Vlasnik posebnog dijela u A30 je: 1. SLAVONSKA BANKA d.d. Osijek prethodni vlasnik 2. ZAVOD ZA URBANIZAM I IZGRADNJU d.d., Osijek - potonji vlasnik Suvlasnitvo na nekretnini iznosi 173/10000 Vlasnik posebnog dijela u A31 je: ZAVOD ZA URBANIZAM I IZGRADNJU d.d., OSIJEK Suvlasnitvo na nekretnini iznosi 174/10000 Vlasnik posebnog dijela u A32 je: ERBIC Radivoj, Osijek, M. Tita 12 ERBIC Sinia, Osijek, M. Tita 12

1/1

1/1

1/1

1/1

1/1

1/1

1/1

1/1 1/1

1/1

1/2 1/2

C TERETOVNICA Redni broj 1. UPISI Uknjieno je pravo slunosti puta (i to pravo kolnika po kojem je ovlaten voziti se motornim vozilom i biciklom), pravo staze po kojoj je ovlaten hodati i k sebi putati druge ljude u korist kcbr. 1835/1 i 1835/2 upisanih u zk. ul. br. 553 k.o. Osijek, a na teret nekretnina u A. Na udio pod rednim brojem 3. UKNJIENO JE PRAVO ZALOGA NA STAN BR. 3 (KAO 61 Primjedbe

2.

3.

4.

GLAVNI ULOAK) , NA A ZA GLAVNICU OD 50.000,00 EUR, ROKOM OTPLATE OD 5 GODINA, PROMJENJIVOM GODINJOM KAMATOM OD 7,49% I SVIM OSTALIM UVJETIMA, TROKOVIMA I NAKNADAMA KAKO JE TO REGULIRANO UGOVOROM O KREDITU ZA KORIST: ZAGREBACKA BANKA D.D. ZAGREB, PAROMLINSKA 2 Na udio pod rednim brojem 18. Uknjieno je pravo zaloga na nekretnine u A u iznosu od 8.800,00 EUR za korist: ZAGREBACKA BANKA D.D., ZAGREB Na udio pod rednim brojem 21. Uknjieno je pravo zaloga na nekretnine u A u iznosu od 35.000,00 EUR za korist RAIFFEISENBANK AUSTRIA D.D.

Valja upozoriti da pojam etaa vie ne bi bio vezan uz kat zgrade, to nije bio slucaj niti do sada, vec uz razinu na koju se odnosi; tako bi npr. posebni dio 1. bio podrum i suteren, posebni dio 2. prizemlje, posebni dio 3. prvi kat itd. Ako bi postojala podzemna garaa, ona bi bila posebni dio 1. Ujedno predlaemo da se kod upisa u list B vie ne koristi izraz etaa, vec posebni dio nekretnine.

12. Kako rijeiti problem?

Prema naem miljenju, izlaz je u prostornom etairanju (jedna nekretnina=jedan parcelacijski broj). Gotovo u cijelosti podravamo ideju prostornog etairanja nekretnina. Time bi bio rijeen problem prikazan na slici 1 u poglavlju 11. ovoga rada. Medutim, ne prihvati li katastar tu ideju nece je biti moguce primijeniti niti u zemljinoknjinom postupku. Prihvacamo stajalite da bi se takvom parcelacijom postigao:32 potpuni tehnoloki slijed nastanka i promjena na nekretnini, potpuni povijesni (katastarski i zemljinoknjini) slijed nekretnine, jedinstvena evidencija nekretnina i jednoobrazna metodologija oznacavanja nekretnina.

Varijanta prostornog etairanja - prostorna parcelacija - pogodna je za rjeavanje problema vezanih uz mostove, tunele, cestovne petlje i sl.

13. De lege ferenda


32

S. VUKADINOVIC - F. AMBRO, o.c., str. 203.

62

U svakom slucaju bilo bi dobro i korisno zakonsku regulativu pojednostaviti i maksimalno olakati upis posebnog dijela nekretnine u katastar nekretnina i zemljine knjige. Stoga smatramo da bi trebalo: v izmjenama i dopunama Zakona o vlasnitvu i drugim stvarnim pravima preciznije odrediti to je prilog zahtjevu za izdavanje potvrde da je odredeni dio nekretnine samostalna uporabna cjelina kod upravnog tijela, v izmjenama i dopunama Zakona o zemljinim knjigama nedvojbeno propisati koji se prilozi moraju podnijeti uz prijedlog za uknjibu etanog vlasnitva, v izmjenama i dopunama Zemljinoknjini poslovnik (Nar. nov., br. 81/97, 109/02, 123/02, 153/02 i 14/05) uskladiti s navedenim izmjenama i dopunama Zakona o zemljinim knjigama, v prilikom izrade novog propisa o katastru ili izmjena i dopuna postojecega u isti uvrstiti i propisati prostornu i etanu parcelaciju, te donijeti podzakonski akt koji bi se mogao zvati Pravilnik o katastru zgrada, v donijeti podzakonski akt koji bi definirao pravila igre i odredivao standardiziranu izradu i potvrdivanje etanog plana, 33 v razmisliti i o tome, a sve izneseno 34 na to ukazuje, potrebu da Dravna geodetska uprava svede na ustrojbenu jedinicu Ministarstva zatite okolia, prostornog uredenja i graditeljstva. 35

14. I na koncu Bit cemo i vie nego zadovoljni ako smo ovim radom: potaknuli strucnu i inu javnost na polemiku i razmiljanje o ovoj temi, pomogli prakticarima da na jednostavniji i bri nacin provode tzv. etairanje u praksi, pridonijeli ujednacavanju sudske prakse zemljinoknjinih sudova i

postupanja upravnih tijela u postupku tzv. etairanja, naveli zemljinoknjine sudove na prihvacanje stava da je meduvlasnicki ugovor za njih zakon i da on odraava volju suvlasnika,
33 34

Kao podlogu za razmiljanje u Prilogu I objavljujemo slovenski pristup tom problemu. Ali i argument da ministarstvo katastru vec ionako diktira uvjete rada kod npr. parcelacije, zaticenog obalnog pojasa i sl. 35 Gdje kao podloga za razmiljanje takoder moe posluiti slovenski model.

63

pripomogli da se ideja etanog i prostornog parceliranja masovnije prihvati i podri te implementira u pozitivne propise iz domene katastra. 36 PRILOG I.

NAVODI LO ZA I ZDELAVO IN POTVRI TEV ETAN EGA NACRTA I. SPLONA DOLOCBA

1. clen To navodilo ureja izdelavo etanega nacrta, vsebino in obliko obrazcev za izdelavo etanega nacrta, postopek potrditve etanega nacrta, nacin dolocitve identifikacijske tevilke stavbe (v nadaljevanju: tevilka stavbe) in identifikacijske tevilke posameznega dela stavbe (v nadaljevanju: tevilka dela stavbe) ter nastavitev in vodenje evidence o tevilkah stavb in tevilkah posameznih delov stavb (v nadaljevanju: evidenca o stavbah). II. IZDELAVA ETANEGA NACRTA 2. clen (1) Etani nacrt se izdela na obrazcih z vsebino in v obliki, doloceni s tem navodilom. (2) Obrazci etanega nacrta EN 1, EN 2, EN 3-g, EN 3-i in EN 4 so sestavni del tega navodila in so objavljeni skupaj z njim. III. VSEBINA ETANEGA NACRTA 3. clen V etanem nacrtu se prikae posamezen del stavbe z gradbeno locenimi deli stavbe, ki leijo v isti ali v razlicnih etaah stavbe ter so med seboj fizicno loceni, kot npr: kleti, drvarnice, garae (v nadaljevanju: deli stavbe). 4. clen (1) Podatki o parceli, na kateri stoji stavba (v nadaljevanju: stavbice) so: ime katastrske obcine, ifra katastrske obcine, tevilka parcele, vrsta rabe, povrina in tevilka zemljikoknjinega vloka ter kopija zemljikokatastrskega nacrta. (2) Podatke o stavbicu pripravi geodetska uprava po uradni dolnosti in jih vloi v obrazec EN 4 po vloitvi prvega zahtevka za potrditev etanega nacrta v tej stavbi. (3) Geodetska uprava po uradni dolnosti vloi nove podatke o stavbicu, ce se spremeni katerikoli podatek o parceli iz prvega odstavka tega clena. 5. clen
36

Te da se u radnu skupinu za izradu takvih propisa neizostavno ukljuce A. Vukadinovic i F. Ambro.

64

Podatki o naslovu stavbe so: navedba naselja, ulice, hine tevilke ter dodatka k hini tevilki. 6. clen (1) Lega delov stavbe v celotni stavbi se prikae graficno na obrazcu EN 2 : s stavbicem; - z vertikalnim prerezom stavbe; - s tlorisom eta. (2) Na stavbicu se oznacijo vhodi v stavbo in vpiejo hine tevilke z imenom ulice ali naselja. Ce je vhod v stavbo v etai, katere oblika ali velikost se razlikujeta od stavbica, se prikae tudi ta sprememba s prekinjeno crto. (3) Na vertikalnem prerezu stavbe se vriejo etae in se otevilcijo od spodaj navzgor z zaporednimi tevilkami od 1 dalje. Oznacijo se vhodi v stavbo. Za etao, v kateri leijo deli stavbe, se v vertikalnem prerezu stavbe vpie tudi svetlo viino. Svetla viina je viina, merjena od tal do stropa. (4) Tloris eta se izdela za vse etae, v katerih je leijo deli stavbe, za katere se izdeluje etani nacrt. V tlorisu eta se vriejo skupni prostori in deli stavbe. Vhodi v dele stavbe se oznacijo s pucico. (5) Na vertikalnem prerezu stavbe in tlorisu eta se lega delov stavbe, za katere se izdeluje etani nacrt, oznaci s sencenjem. Ce iz vertikalnega prereza stavbe in tlorisa eta ni razvidna lega delov stavbe v stavbi, je treba na posebnem listu dodatno izdelati e tridimenzionalni prikaz lege delov stavbe v stavbi. (6) Na graficnem prikazu stavbica in tlorisa eta se vrie smer proti severu. 7. clen (1) Nacrt delov stavbe se izdela na obrazcu EN 3-g, skica delov stavbe pa se izdela na obrazcu EN 3-i, za vsako etao posebej. (2) V nacrtu delov stavbe se v merilu 1:200 prikae oblika in velikost delov stavbe s prostori. Prostori se oznacijo z oznakami A1 do An (prostori iz tocke a.) 2. odstavka 8. clena tega navodila), z oznakami B1 do Bn (prostori iz tocke b.) 2. odstavka 8. clena tega navodila) in z oznakami C1 do Cn (prostori iz tocke c.) 2. odstavka 8. clena tega navodila). Mere prostorov so kotirane in izraene v metrih, zaokroene na dve decimalki. Debeline zidov se ne kotirajo. Zidovi debeline do vkljucno 0,12 m se riejo z enojno crto, zidovi debeline nad 0,12 m pa z dvojno crto. Zidovi debeline nad 0,12 m se sencijo, razen na mestih vrat in oken. Vhod v posamezen del stavbe se oznaci s pucico. (3) V etanem nacrtu, ki ga izdela imetnik pravice na posameznem delu stavbe sam, se namesto nacrta delov stavbe izdela skica delov stavbe v merilu 1:200, ki vsebuje osnovno obliko delov stavbe z obliko prostorov ter mere posameznih prostorov v m etrih zaokroene na dve decimalki. (4) V nacrtu delov stavbe se za vsak prostor navede njegova povrina, izracunana iz merskih podatkov, in nacin izracuna povrine, v skici delov stavbe pa se za vsak prostor navede povrina iz listine, potrebne za vpis lastninske pravice na posameznem delu stavbe, ter podatki o tej listini. (5) V nacrt ali skico delov stavbe se za vsak prostor vpie njegova namembnost, in sicer : stanovanje, poslovni prostor, pomoni prostor, skupni prostori. (6) Na nacrtu ali skici delov stavbe se vrie smer proti severu.

65

8. clen (1) Kadar izdela etani nacrt geodet, se povrina izracuna iz merskih podatkov. Pri izracunu povrine delov stavbe se upoteva neto tlorisna povrina delov stavbe. (2) Neto tlorisna povrina delov stavbe se izracuna in prikae posebej: a) za prostore, ki so z vseh strani zaprti do polne viine in v celoti pokriti ; b) za prostore, ki niso zaprti z vseh strani do polne viine, so pa pokriti (kot npr. loe); c) za prostore, ki so obdani z elementi ( kot npr. parapeti, venci, ograje) in niso pokriti ( kot npr. odprti balkoni). (3) Neto tlorisna povrina delov stavbe je povrina med navpicnimi elementi, ki omejujejo prostor. V neto tlorisno povrino delov stavbe so vkljuceni tudi elementi, ki jih je mogoce demontirati, kot npr. predelne stene, cevi in kanali za napeljave, niso pa vkljucene povrine konstrukcijskih elementov, okenskih in vratnih odprtin ter ni v elementih, ki omejujejo prostor. (4) Neto tlorisna povrina delov stavbe se ne ugotavlja za prazne prostore med zemljicem in spodnjo stranjo stavbe (kot npr. vzdrevalni rovi), za prostor znotraj prezracevalnih streh ter strehe, po katerih se hodi samo med vzdrevanjem. (5) Neto tlorisna povrina delov stavbe se racuna s svetlimi dimenzijami dokoncane stavbe v viini tal, ne upotevajoc obrobe, pragove itd. Pokrite tlorisne povrine, ki niso zaprte do polne viine ali so samo delno zaprte in nimajo elementov, ki omejujejo prostor (tlorisne povrine, opredeljene pod tc.b drugega odstavka tega clena), se dolocijo z navpicno projekcijo zunanjega roba krova. Povrine, na katerih se viina etae v enem talnem nivoju (spreminja (kot npr. velike dvorane, avditoriji), se izracunajo posebej. (6) Neto tlorisna povrina delov stavbe se racuna po dejanskih dimenzijah. Pri poevnih ploskvah se meri navpicna projekcija na vodoravno ravnino. Povrine so izraene v kvadratnih metrih, na dve decimalni mesti. (7) Neto tlorisna povrina delov stavbe se izracuna kot vsota neto tlorisnih povrin vseh prostorov iz drugega odstavka tega clena, ki sestavljajo del stavbe. IV. OBLIKA ETANEGA NACRTA 9. clen (1) Format etanega nacrta je A4. Priloge etanega nacrta, ki so vecjega formata, morajo biti zloene na format A4. (2) Izdelovalec etanega nacrta mora obrazce etanega nacrta predloiti v ovitku obrazec EN 1, na katerem so oblikovani razdelki za vpis naslednjih podatkov: a) podatkov o vlagatelju zahteve: ime in priimek ter naslov fizicne osebe oziroma firma in sede pravne osebe b) podatkov o vsebini in nacinu izdelave etanega nacrta, ki jih izpolni izdelovalec: ime katastrske obcine, parcelna tevilka stavbica, naslov stavbe, podatki o tevilu delov stavbe, ki predstavljajo stanovanja in podatki o tevilu delov stavbe, ki predstavljajo poslovne prostore, podatki o vsebini etanega nacrta ter podatki o izdelavi etanega nacrta z navedbo izdelovalca ter datuma meritev na terenu, v pisarni in datuma pregleda c) podatkov, ki jih izpolni geodetska uprava: ifra katastrske obcine, identifikacijska tevilka stavbe, identifikacijska tevilka delov stavbe, tevilka vloge za potrditev, tevilka postopka, podatki o potrditvi etanega nacrta z navedbo datuma in podpisa ter podatki, potrebni za poslovanje geodetske uprave. 66

(3) Na obrazcu EN 2 so oblikovani razdelki za vpis naslednjih podatkov: ime katastrske obcine, ifra katastrske obcine, tevilka stavbe in tevilke delov stavbe, ki jih izpolni geodetska uprava, in podatki o izdelovalcu, datumu izdelave in podpis izdelovalca ter razdelki za graficni prikaz vertikalnega prereza stavbe, stavbica in tlorisa etae, ki jih izpolni izdelovalec. (4) Na obrazcu EN 3-g so oblikovani razdelki za vpis naslednjih podatkov: ime katastrske obcine, ifra katastrske obcine, tevilka stavbe in tevilke delov stavbe, ki jih izpolni geodetska uprava, in podatki o izdelovalcu, datumu izdelave in podpis izdelovalca, podatki o tevilki etae, podatki o namembnosti, podatki o povrini prostorov i z drugega odstavka 8. clena navodila in o njihovi skupni povrini ter razdelek za graficni prikaz nacrta delov stavbe, ki jih izpolni izdelovalec. (5) Na obrazcu EN 3-i so oblikovani razdelki za vpis naslednjih podatkov: ime katastrske obcine; ifra katastrske obcine; tevilka stavbe in tevilke delov stavbe, ki jih izpolni geodetska uprava, in podatki o izdelovalcu, datumu izdelave in podpis izdelovalca; podatki o tevilki etae, podatki o namembnosti; podatki o skupni povrini delov stavbe in o navedbi listine, iz katere je prevzeta, ter razdelek za graficni prikaz skice delov stavbe, ki jih izpolni izdelovalec. (6) Na obrazcu EN 4, ki je ovitek, v katerega geodetska uprava vlaga etane nacrte delov stavbe - obrazce EN 1 glede na njihovo prispelost, so oblikovani razdelki za vpis podatkov, ki jih izpolni geodetska uprava: ime katastrske obcine, ifra katastrske obcine, tevilka stavbe, tevilke delov stavbe in tevilka vloge za potrditev etanega nacrta. 10. clen Nadaljni imetnik pravice na posameznem delu stavbe lahko etani nacrt prerie in ga dopolni v skladu s tem navodilom. V. POTRDITEV ETANEGA NACRTA IN DOLOCITEV IDENTIFIKACIJSKIH TEVILK 11. clen (1) Po vloitvi zahtevka za potrditev etanega nacrta (v nadaljevanju: zahtevek) geodetska uprava preveri, ali je imetnik pravice na posameznem delu stavbe (v nadaljevanju: vlagatelj) zahtevku predloil vsa z zakonom predpisana dokazila in ce je etani nacrt izdelan v skladu s tem navodilom. (2) Geodetska uprava pozove vlagatelja, da v roku 30 dni dopolni oziroma popravi etani nacrt: - ce stavbice ni evidentirano v zemljikem katastru kot parcela; - ce stavba nima dolocene hine tevilke pa bi jo po veljavnih predpisih morala imeti; - ce etanega nacrta za posamezen del stavbe, ki je sestavljen iz vec gradbeno locenih delov, katerih povrina ni razvidna iz listine, potrebne za vpis lastninske pravice na posameznem delu stavbe, ni izdelal geodet; - ce etani nacrt ni izdelan v skladu s tem navodilom. (3) Geodetska uprava ravna po dolocbah prejnjega odstavka tudi, ce ugotovi, da zahtevku niso predloena vsa z zakonom predpisana dokazila. 12. clen

67

(1) Geodetska uprava potrdi etani nacrt na obrazcu EN 1. (2) tevilka stavbe se doloci v okviru obmocja katastrske obcine. tevilko stavbe sestavljata tirimestna ifra katastrske obcine in petmestna zaporedna tevilka stavbe v okviru katastrske obcine. (3) tevilke delov stavbe se dolocijo tako, da se doloci identifikacijska tevilka posameznemu delu stavbe in njegovim gradbeno locenim delom. tevilke delov stavbe se dolocijo kot poddelilka tevilke stavbe. tevilke delov stavbe sestavljajo tirimestna ifra katastrske obcine, petmestna zaporedna tevilka stavbe v okviru katastrske obcine ter trimestna zaporedna tevilka delov stavbe v okviru stavbe. (4) tevilke stavb in tevilke delov stavb niso prenosljive. tevilke poruene oziroma odstranjene stavbe ni mogoce uporabiti za nadomeceno oziroma novo stavbo. (5) tevilko stavbe in tevilke delov stavbe vpie geodetska uprava v oba izvoda predloenih etanih nacrtov. (6) V potrjen etani nacrt, ki se hrani pri geodetski upravi, geodetska uprava po uradni dolnosti vloi potrdilo o dolocitvi indentifikacijske tevilke stavbe in identifikacijskih tevilk delov stavbe ter njihovih povrin. VI. NASTAVITEV IN VODENJE EVIDENCE 13. clen Evidenco o stavbah nastavi in vodi Geodetska uprava Republike Slovenije. 14. clen (1) V evidenci o stavbah se vodijo tudi podatki o tevilkah in datumih listin, ki so podlaga za vpis podatkov v evidenco o stavbah. (2) Geodetska uprava lahko zaradi preveritve etanih nacrtov oziroma kakovosti podatkov o stavbah in delih stavb v evidenci o stavbah evidentira tudi druge podatke, ki jih ugotovi pri izvajanju geodetskih del oziroma jih pridobi iz evidenc drugih organov, kot npr: ocenjena povrina stavbe, tevilo eta, viina stavbe, tevilo stanovanj in poslovnih prostorov v stavbi. Ti podatki morajo biti v evidenci o stavbah posebej oznaceni. 15. clen (1) Podatki o stavbah in delih stavb se vodijo po katastrskih obcinah tako, da so na tevilko stavbe vezani vsi podatki o stavbi, na tevilke delov stavbe pa vsi podatki o delih stavbe. (2) Potrjeni etani nacrti se hranijo za posamezno stavbo skupaj. Listine, ki so podlaga za vpis v evidenco, kot npr: zemljikoknjini sklepi, listine potrebne za vpis lastninske pravice ipd. , se hranijo posebej. (3) Potrjene etane nacrte geodetska uprava hrani trajno. 16. clen (1) Vpis podatkov v evidenco o stavbah se opravi na podlagi podatkov iz potrjenega etanega nacrta in drugih listin, razen podatka o lastniku posameznega dela stavbe in podatka o povrini stavbe.

68

(2) Podatki iz etanega nacrta se v evidenco o stavbah vpiejo po potrditvi etanega nacrta. Podatki potrebni za vodenje in spremljanje postopka potrditve etanega nacrta se lahko vpiejo predhodno. (3) Podatek o lastniku posameznega dela stavbe vpie geodetska uprava v evidenco o stavbah po prejemu pravnomocnega zemljikoknjinega sklepa. (4) Podatek o povrini stavbe je vsota povrin vseh delov stavbe in povrine skupnih delov stavbe in ga geodetska uprava vpie v evidenco o stavbah, ko so evidentirani vsi deli stavbe in skupni deli te stavbe. (5) Podatki iz drugega odstavka 14. clena tega navodila se evidentirajo v evidenco o stavbah ne glede na dolocili prvega in drugega odstavka tega clena. 17. clen (1) Podatki iz evidence o stavbah se smejo izdajati samo pod pogoji, dolocenimi z zakonom. (2) Dokler geodetska uprava ne prejeme pravnomocnega zemljikoknjinega sklepa o vpisu lastninske pravice na posameznem delu stavbe, izdaja podatke o delih stavbe v obliki kopije potrdila iz estega odstavka 12. clena tega navodila.

VII. KONCNA DOLOCBA 18. clen To navodilo zacne veljati petnajsti dan po objavi v Uradnem listu Republike Slovenije. 37 tevilka: 453-00-7/99 Ljubljana, dne 3. januarja 1999

dr. Pavel GANTAR M I N I S T E Rza okolje in prostor

PRILOG II 38 Miljenje Ministarstva zatite okolia i prostornog uredenja, Kl.: 360-01/00-02/0232, Ur. br.: 531-03/1-2/01-2, od 27. veljace 2001. U povodu upita tko moe izradivati elaborat etairanja, tj. mogu li ga izradivati strucnjaci gradevinske struke, geodeti i odvjetnici, a koji se ovjerava u smislu odredbe cl. 73. Zakona o vlasnitvu i drugim stvarnim pravima, dajemo sljedece miljenje: Odredbom cl. 73. st. 3. Zakona o vlasnitvu i drugim stvarnim pravima (Nar. nov. br. 91/96. i 73/00.), propisano je, da se vlasnitvo posebnog dijela ne moe uspostaviti dok nadlena upravna vlast ne potvrdi da je odredeni stan ili druga prostorija u odredenoj zgradi i na odredenoj zemljinoj cestici samostalna uporabna cjelina.

37

Vidjeti Uradni list Republike Slovenije, br.2/00 od 13.1.2000., a na snazi od 28.1.2000. godine. Zainteresirani tamo mogu pronaci i obrasce iz toga naputka. 38 Preneseno iz casopisa Pravo i porezi, 6/2001.

69

Prema tome, recenim clankom Zakona o vlasnitvu i drugim stvarnim pravima propisano je, da se vlasnitvo posebnog dijela ne moe uspostaviti, dok nadlena upravna vlast ne potvrdi, da odredeni stan ili druga prostorija u odredenoj zgradi i na odredenoj zemljinoj cestici, cini samostalnu uporabnu cjelinu. Kod toga se ne odreduje na koji ce to nacin upravna vlast uciniti, odnosno ne propisuje se kakav elaborat to treba biti i od koga treba biti izraden. Prema odredbi cl. 39. st. 2. Zakona o gradnji (Nar. nov. br. 52/99. i 75/99.) propisano je, da glavni projekt ovisno o tehnickoj strukturi gradevine pored ostalih sadri i arhitektonski projekt, koji prema st. 3. podst. 10. toga clanka Zakona, moe sadravati i plan posebnih dijelova zgrade (projekt etairanja). Napominje se, da plan posebnih dijelova zgrade (projekt etairanja) koji je sastavni dio arhitektonskog projekta, a time i glavnog projekta moe izradivati samo ovlateni arhitekt koji poslove projektiranja obavlja samostalno ili u projektantskom drutvu, odnosno drugoj pravnoj osobi (cl. 26. Zakona o gradnji). Nadalje je potrebno istaknuti da se prema Zakonu o vlasnitvu i drugim stvarnim pravima vlasnitvo posebnog dijela nekretnine - zgrade (etano vlasnitvo) ne uspostavlja, odnosno ne moe se uspostaviti samo na temelju plana posebnih dijelova zgrade (projekta etairanja) ili drugog nacrta tih posebnih dijelova, vec se etano vlasnitvo uspostavlja na temelju: - pisane suglasnosti svih suvlasnika nekretnine (cl. 73.st. 1.) - odluke suda o utvrdivanju korisnih vrijednosti posebnog dijela - stana, odnosno druge prostorije (cl. 73. st.4.) ili - ocitovanja volje vlasnika zemljita sa zgradom, odnosno nositelja prava gradenja sa zgradom (cl. 75. st. 1.), pri cemu plan posebnih dijelova zgrade (projekt etairanja) predstavlja tek graficki dio ili prilog navedene suglasnosti, odluke, odnosno ocitovanja, kada je to potrebno radi jasnog razgranicenja posebnih dijelova, nekretnine na kojima se eli uspostaviti etano vlasnitvo. Medutim, Zakon o vlasnitvu i drugim stvarnim pravima, a niti drugi vaeci propisi ne odreduju da plan posebnih dijelova zgrade (projekt etairanja) treba biti obvezni dio ili prilog suglasnosti suvlasnika, odluke suda odnosno ocitovanja volje vlasnika zemljita sa zgradom odnosno nositelja prava gradenja. To znaci da se razgranicenje posebnih dijelova nekretnine u navedenoj suglasnosti, odluci, odnosno ocitovanju moe prikazati grafickim nacrtom koji formalnopravno nije plan posebnih dijelova zgrade (projekt etairanja), u smislu odredbe cl. 39. st. 3. podst. 10. Zakona o gradnji, pa takav nacrt moe izraditi osoba koja ne nosi strukovni naziv ovlateni arhitekt i ovlateni inenjer sukladno posebnom propisu. No za izradu takvog nacrta potrebno je strucno znanje iz podrucja arhitektonske ili gradevinske struke, pa vlasnici zgrada u svrhu prikaza posebnih dijelova zgrade na kojima ele uspostaviti etano vlasnitvo, m ogu osim ovlatenih arhitekata angairati ovlatene inenjere, diplomirane inenjere arhitekture ili gradevinarstva, sudske vjetake, druge osobe s takvim znanjem. U odnosu na navedeno, a imajuci na umu cinjenicu da su u zemljinim knjigama upisane gradevine za koje nije izdana gradevna dozvola, kao i cinjenicu da se gradevine mogu upisati u zemljine knjige i bez gradevne dozvole (cl. 75., st. 3. Zakona o gradnji), suvlasnici odnosno vlasnik nekretnine mogu sami odabrati nacin na koji ce razgraniciti posebne dijelove nekretnine na kojima ele uspostaviti etano vlasnitvo, tj. mogu sami odluciti da li ce sastavni dio ili prilog njihove pisane suglasnosti, odnosno ocitovanja volje biti plan posebnih dijelova zgrade (projekt etairanja) prema Zakonu o gradnji ili ce to biti neki drugi nacrt. Razumljivo je, da u slucaju kada je izdana gradevna dozvola prema Zakonu o gradnji, da ce se osobe ovlatene za etairanje zgrade odluciti za plan posebnih dijelova zgrade (projekt etairanja) koji j e sastavni dio glavnog projekta predmetne gradevine, dok ce se u svim 70

drugim slucajevima kao dio ili prilog svoje pisane suglasnosti odnosno ocitovanja volje biti prilog, nacrt odnosno projekt etairanja koji u formalnopravnom i fakticnom smislu nisu dio glavnog projekta na temelju kojega je izdana gradevna dozvola. Dakle, prema odredbi cl. 73. st. 3. Zakona o vlasnitvu i drugim stvarnim pravima, vlasnitvo posebnog dijela nekretnine ne moe se uspostaviti dok nadlena upravna vlast ne potvrdi da je odredeni stan ili druga prostorija u odredenoj zgradi i na odredenoj zemljinoj cestici samostalna uporabna cjelina. Medutim, bit, odnosno cilj ove odredbe je da se od strane nadlene dravne vlasti (upanijskog odnosno gradskog ureda nadleno g za poslove graditeljstva) utvrdi da posebni dio zgrade, odreden kao takav pisanom suglasnocu svih suvlasnika, odlukom suda ili ocitovanjem volje vlasnika ima karakter stana, poslovne prostorije i tome slicno odnosno da cini samostalnu uporabnu cjelinu to zapravo znaci da se ni pod kojim uvjetima ne radi o zajednickom dijelu zgrade ili eventualno o dijelu koji se ne bi mogao koristiti samostalno odnosno bez zadiranja u tude posebne dijelove. Kod toga se napominje da po prirodi stvari plan posebnih dijelova zgrade (projekt etairanja) koji je sastavni dio glavnog projekta na temelju kojega je izdana gradevna dozvola, ne moe biti predmet potvrde iz citirane odredbe, jer je isti vec potvrden gradevnom dozvolom koje je izdalo isto tijelo dravne uprave. Slijedom svega recenoga upanijski, odnosno Gradski ured Grada Zagreba nadlean za poslove graditeljstva prilikom izdavanja potvrde iz cl. 73. st. 3. Zakona o vlasnitvu i drugim stvarnim pravima, nije ovlaten uvjetovati nacin razgranicenja, posebnih dijelova nekretnine odredenih sporazumom suvlasnika, ocitovanjem volje vlasnika ili odlukom suda, niti moe izdavanje takve potvrde uvjetovati ishodenjem odnosno izmjenom ili dopunom gradevne dozvole, vec je duan potvrditi je li odredeni stan ili druga prostorija u odredenoj zgradi izgradena na odredenoj zemljinoknjinoj cestici cini samostalnu uporabnu cjelinu, a to moe utvrditi na nacin kako je to naprijed izloeno. Dakle, ako se radi o projektu etairanja koji je sastavni dio glavnog projekta u smislu odredbe cl. 39. st. 3. Zakona o gradnji, tada on treba biti izraden sukladno odredbama toga Zakona od ovlatenog arhitekta ili ovlatenog inenjera. Medutim, ako se radi o nekom drugom nacrtu kojim treba u smislu odredbe cl. 73. st. 3. Zakona o vlasnitvu i drugim stvarnim pravima utvrditi da odredeni stan ili druga prostorija u odredenoj zgradi i na odredenoj zemljinoj cestici cini samostalnu uporabnu cjelinu, tada takav nacrt ne mora biti izraden od ovlatenog arhitekta odnosno ovlatenog inenjera.

71