IMOVINA

Seminarski rad

Predmet: Student: Mentor:

Poslovno pravo

Poslovno pravo - Imovina

1 UVOD
Imovina je skup stvari i imovinskih prava koja pripadaju jednom licu. Imovinu jednog lica ine njegove stvari stvarna prava !svojina pravo "aloge i dr.# njegova potra$ivanja !o%ligaciona prava# i eventualno autorsko i pronala"ako pravo. Imovinu jednog lica cine samo prava koja imaju imovinski karakter koja se mogu i"ra"iti u novcu. O%ave"e lica ne ula"e u njegovu imovinu. &od nas se esto rije 'imovina' poistovje(uje sa rijeju 'svojina' ali je ona ustvari puno )iri pojam jer pored svojine o%uhvata i ostala imovinska prava koja pripadaju jednom licu. Da %ismo %olje ra"umijeli pojam imovine potre%no je upo"nati se sa elementima stvarnog prava pravnim prometom i drugim odrednicama imovine.

Univerzitet za poslovni inenjering i menadment

Strana *

Poslovno pravo - Imovina

* +,VA-NO .-AVO
+tvarno pravo je grana gra/anskog prava i pod njim podra"umijevamo skup pravila koja reguli)u imovinsko 0 pravne odnose me/u 1i"ikim licima koji imaju "a predmet stvari. .od stvarno pravo spadaju i pojedine pravne ustanove koje reguli)u stvarno pravo a to su slu$%enosti svojina i "aloga. U rimskom pravu se susre(emo sa stvarnim pravima !svojina slu$%enost i "aloga#. +vojinom se smatra potpuno pravo raspolaganja svojom stvari. +lu$%enost i "aloga su prava na tu/oj stvari i pojavljuju se kao ogranienja prava svojine vlasnika u korist drugih lica.

2.1 STVARI
.od stvarima podra"umijevamo one dijelove prirode koji mogu da "adovolje neku ljudsku potre%u i imaju neku vrijednost i nala"e se u neijoj vlasti. ,o su najes(e predmeti svakodnevne upotre%e. + o%"irom na veliku ra"novrsnost stvari i na injenicu da "adovoljavaju ra"nolike potre%e pravo se ne odnosi prema njima jednako u pogledu sticanja evidencije otu/enja i "alaganja i dijele se prema odre/enim speci1inostima2 3 3 3 3 3 3 +tvari u slo%odnom prometu stvari van prometa i stvari u ogranienom prometu .okretne i nepokretne stvari .otro)ne i nepotro)ne stvari Individualno i po rodu odredjene stvari 4amjenljive i ne"amjenljive stvari Djeljive i nedjeljive stvari Strana 5

Univerzitet za poslovni inenjering i menadment

Poslovno pravo - Imovina

3 3 3 3 .roste i slo$ene stvari 6lavne i sporedne stvari .lodovi ,jelesne i %estjelesne stvari

Novac se tako/e u%raja u stvari. U pravu se novac tretira kao pokretna "amjenljiva potro)na i po rodu odre/ena stvar. Novac mo"e da %ude i individualno odre/ena stvar ako se i" nekog ra"loga specijalno o%ilje$i ili i"dvoji. Ono sto je pose%no "naajno kada je novac u pitanju je da se i"vr)enje novane o%ave"e ne mo$e proglasiti nemogu(om usljed vi)e sile. Mogu(e je da du$nik nema novanih sredstava da i"miri o%ave"e ali on nije u mogucnosti da se pravda da nema novca jer tu okolnost pravo ne pri"naje kao ra"log "a nemogucnost i"vr)enja o%ave"e. 7artije od vrijednosti su isprave o nekom imovinskom pravu naje)(e o isplati odre/ene sume novca koje je tijesno pove"ano sa posjedovanjem isprave !hartije od vrijednosti#. 7artije od vrijednosti dijelimo na2 3 3 3 7artije od vrijednosti na ime 7artije od vrijednosti na donosioca 7artije od vrijednosti po nared%i

8egitimacioni "naci predstavljaju ra"ne kupone "a pretplatu na hranu po"ori)te i sl. i oni slu$e da se lice koje je ovla)teno da tra"i neku uslugu ili radnju mo$e pojaviti i legitimisati i "atim tra$iti i"vr)enje te usluge.

2.2 SVOJINA
+vojina je kompleksni pojam i mo$e %iti predmet i"uavanja i sa ekonomske i sa pravne take gledi)ta. ,okom ra"voja drustva trans1ormisala se i svojina. U ra"nim vremenskim periodima svojina je mijenjala i o%lik i sadr$inu. + o%"irom da je ekonomski posmatrano Univerzitet za poslovni inenjering i menadment Strana 9

Poslovno pravo - Imovina

svojina prisvajanje onda proi"ila"i da je %ilo toliko o%lika svojine u dosada)njem ra"vitku dru)tva koliko i naina prisvajanja. .o)to je navedeno da svojina u ekonomskom smislu "nai prisvajanje ekonomskih do%ara onda mo$emo re(i da u pravnom pogledu ustanova svojine "nai "%ir onih pravila koja propisuju na koji nain se vrsi prisvajanje. + o%"irom na to ko vrsi prisvajanje da li kolektiv ili pojedinac svojinu dijelimo na kolektivnu i privatnu. +vojina je najva$nije stvarno pravo. U na)oj pravnoj terminologiji upotre%aljavaju se uporedo termini svojina sopstvenost i vlasni)tvo kao sinonimi. .od tim terminom se podra"umijeva potpuno pravo raspolaganja su%jekta jednom stvari. ,o ovla)tenje vlasnika karakteri)e jo) rimsko pravo u sljede(em2 3 3 3 Vlasnik ima pravo upotre%e ius utendi .ravo pri%iranja plodova ius frutendi .ravo otu/ivanja i uni)tavanja ius abutendi

4nai svojina je naj)ire pravo raspolaganja sa stvarima. Ovakvo je pravo svojine shva(eno u naj)irem smislu rijei. &ao sto je ve( reeno u "avisnosti od toga ko ima pravo raspolaganja stvarima dijelimo svojinu na kolektivnu ako kolektivitet raspola$e stvarima i na privatnu svojinu ako pravo raspolaganja pripada pojedincu. Privatna svojina je onaj o%lik svojine kod koga je pojedinac nosilac prava !titular# da sa stvarima raspola$e pa on ima pravo upotre%e pravo pri%avljanja plodova i pravo otu/enja. +vojina je naj)ire ovla)tenje i mogu(nost raspolaganja sa stvari no tokom ra"voja dru)tva shvatanje prava svojine u naj)irem smislu pretrpjelo je ni" ogranienja a ta su ogranienja privatne svojine uslijedila kao posljedica potre%a op)te sigurnosti higijene ur%ani"ama pa i ekonomske intervencije dr$ave. Naroito "a vrijeme ratova i kri"a dr$ava je primorana da putem maksimi"acije cijena dono)enja tari1nih "akona u pogledu minimalnih nadnica utie na slo%odu ugovaranja i da vrsi organiavanja privatne svojine. Ova vrsta svojine javlja se i u sljede(im vidovima2 susvojina "ajednika svojina i eta$na svojina. +usvojina postoji ako vi)e lica ima pravo svojine na jednoj stvari. -aspravljaju(i o svojini reeno je da je ona iskljuiva tj. da o%uhvata pravo upotre%e pri%iranja plodova otu/enja i uni)tenja pa se postavlja pitanje da li kod susvojine prednja ovla)tenja pripadaju ra"nim licima. Univerzitet za poslovni inenjering i menadment Strana :

Poslovno pravo - Imovina

Odgovor na ovo pitanje je negativan. +usvojina ne "nai da jednom vlasniku pripada pravo upotre%e drugom pravo u%iranja plodova a ostalim pravo otu/enja itd. +usvojina se upravo sastoji u tome da svim suvlasnicima pripadaju sva ovla)tenja koja proistiu i" svojine i da oni vr)e ta ovla)tenja na nekoj stvari u idealnim dijelovima npr. A u 1;* < i = u 1;9 dijela. ,erete i tro)kove u ve"i sa tom stvari snosi(e u istom odnosu. U sluaju otu/enja podijeli(e kupovnu cijenu sra"mjerno suvlasnikim dijelovima. Ako stvar sluajno djelomino propadne na preostalom dijelu (e suvlasniki odnosi %iti isti kakvi su %ili kada je stvar %ila itava. Ako neko od suvlasnika ne $eli vi)e da ostane u suvlasnikom odnosu on mo$e svoji dio da otu/i ostalim suvlasnicima ili nekom drugom a ako se pri tome ne postigne spora"um mo"e da tra$i putem suda prodaju cijele stvari pa svaki od suvlasnika do%ija od cijene sra"mjerno svome suvlasnikom dijelu. Ovo je najesci slucaj suvlasni)tva !sulvasni)tvo po idealnim alikvotnim dijelovima#. .ored ovog postoji i suvlasni)tvo po realnim dijelovima. ,o je sluaj kod 'slo$enih stvari' koje mogu da nastanu ako vi)e suvlasnika od svojih stvari sastave jednu stvar koja predstavlja mehani)ku cjelinu i to tako da svako "adr$ava svojinu na svome dijelu. 4ajednika svojina je slina susvojini ali se ra"likuje od nje kako po svom nainu nastanka tako i po svojoj sadr$ini. 4a ra"liku od susvojine kod "ajednike svojine se ne "na tano koliki je iji udio. .od terminom "ajednika svojina u nasem pravu podra"umijeva se imovina %ranih drugova. 4akon o %raku navodi da ono )to %rani drugovi steknu radom "a vrijeme trajanja %raka predstavlja njihovu "ajedniku imovinu. Ovaj vid svojine pominje i propis o naslje/ivanju istiu(i da nasljednici dok ne podijele "aostav)tinu imaju na istoj "ajedniku svojinu. >ta$na svojina je svojina pojedinog stana ili pojedine poslovne prostorije !lokala#. +ama pojava eta$ne svojine re"ultat je nastanjivanja veceg %roja ljudi u gradovima i njihove koncentracije na relativno malom prostoru. Na)e "akonodavstvo je taj o%lik svojine regulisalo pose%nim propisima. Vlasnici pojedinih dijelova "grade ili pojedinog sprata mogu da %udu kako 1i"ika tako i pravna lica. &od eta$ne svojine vlasnici pojedinog stana imaju puno pravo svojine oni svoj dio mogu da "ala$u da otu/uju tj. da njime raspola$u. .ored toga )to eta$ni vlasnici imaju pravo svojine nad svojim stanom ili dijelom "grade postoje i "ajedniki dijelovi koji slu$e svim vlasnicima. Na ovim predmetima "ajednike upotre%e susvojinu imaju svi vlasnici eta$nih stanova. Ova susvojina je naroite vrste i ra"lika i"me/u nje i o%ine susvojine sastoji se u tome Univerzitet za poslovni inenjering i menadment Strana ?

Poslovno pravo - Imovina

sto ova susvojina nije dijeljiva. O%ave"a eta$nih vlasnika je da u sra"mjeri sa svojim vlasnikim dijelom uestvuju kako u podno)enju "ajednikih tro)kova opravki odr$avanja i uprave "grade tako i da sudjeluju u pla(anju pore"a i osiguranja. Vlasnici su kod eta$ne svojine vlasnici realnog dijela "grade tj odre/enog stana a pojedini stan mo$e da %ude i u susvojini.

2.3 OBLI

I STI ANJA PRAVA SVOJIN!

+vojina kao su%jektivno pravo stie se na osnovu odre/enih injenica. @o) je rimsko pravo ija shvatanja su u tom pogledu prihvatila savremena "akonodavstva grupisalo sve injenice na osnovu kojih se svojina stie na dva naina2 3 3 na derivatni nain sticanja svojine na originarni nain sticanja svojine

*.5.1 D>-IVA,NI NAAIN +,I=AN@A +VO@IN>

"erivatni na#in sastoji se u tome da svojina proistie i" ranije svojine prethodnika npr. svojina kupca "asniva se na svojini prodavca. Da %i svojina mogla %iti punova$na i "akonita preduslov je postojanje dva momenta. .rvi momenat je pravni osnov !iustus titulus# a drugi je "akonit nain sticanja !modus aBuirendi#. .ravni osnov je osnov pri"nat "akonom po kome jedno lice mo$e prenijeti svojinu na drugo npr. kupoprodajom poklonom "amjenom dakle ugovorom me/u stranama a taj osnov mo$e %iti i sudska presuda ili "akon npr. kod "akonskog naslje/ivanja. Nain sticanja nam poka"uje kako je i"vr)en prenos stvari sa ranijeg na sada)njeg vlasnika. .rema propisima mnogih dr$ava usvojeno je da se prenos pokretnih stvari vr)i predajom i" jedne ruke u drugu a prenos nepokretnih stvari vr)i se na osnovu pismenog ugovora i upisom u "emlji)nu knjigu. .redaja stvari mo$e da %ude i"vr)ena na vi)e naina. ,ako ra"likujemo 1aktiku i 1iktivnu predaju. Univerzitet za poslovni inenjering i menadment Strana C

Poslovno pravo - Imovina

$a%ti#%a &redaja se tako/e javlja u dva vida u o%liku 1i"ike i sim%olike predaje.$i'i#%a &redaja %i %ila ako npr. kupimo u knji$ari knjigu pa nam istu prodavac preda. +lucaj si(b)i#%e &redaje je kada se kod promjene vlasni)tva ne predaje sama stvar nego sredstvo putem kojeg se stvar mo"e neposredno korisiti npr. prodajam amac prijatelju pa po)to se amac nala"i na moru predam mu kljuc katanca kojim je amac privr)(en na odre/enom mjestu na pristanistu. Ova dva naina predaje 1i"ika i sim%olika na"ivaju se "ajednikim imenom 1aktika predaja. Od 1aktike te%a ra"likovati fi%tivnu &redaju. ,akva predaja postoji kada se neposredna predaja stvari nije i"vr)ila a strane smatraju da je i"vr)ena jer je spora"umom strana prenijeta ekonomska vlast nad stvari. Ovdje strane iako 1i"iki nisu predaju i"vr)ile pretpostavljaju kao da su je stvarno i"vr)ili "ato se to i na"iva 1iktivnom predajom. .ostoji nekoliko naina te predaje i oni su po"nati u rimskom pravu pa su se i otuda "adr$ali termini koji su karakteristini "a takve naine predaje. Vidovi te predaje su sljede(i2 3 Traditio brevi (anu !sluaj ako vlasnik daje neku svoju stvar drugom licu pa naknadno na to lice prenese i pravo svojine# 3 onstitutu( &ossessoriu( !slucaj kada vlasnik otu/i stvar ali je ne preda nego i dalje "adr$i po nekom pravnom osnovu ali ne kao vlasnik nego npr. kao "akupac# 3 essio vindi*ationis !sluaj kada se prenosi svojina na stvari koja se nala"i privremeno kod tre(eg lica#

*.5.* O-I6INA-NI NAAIN +,I=AN@A .-AVA +VO@IN>

Ovaj nain sticanja prava svojine postoji kada se svojina ne nadove"uje na pravo svojine prethodnika nego nastaje na osnovu "akonom pri"natih injenica. &ao originarni nain sticanja svojine smatraju se sljede(i sluajevi2 3 3 3 +ticanje od nevlasnika Odr$aj Okupacija Strana D

Univerzitet za poslovni inenjering i menadment

Poslovno pravo - Imovina

3 3 .lod linog rada Nala" stvari

+ticanje od nevlasnika je nain sticanja svojine koji je uveden radi pravne sigurnosti. Ima situacija kada kupac kupuje stvar od lica "a koje mo"e osnovano pretpostaviti da je ono vlasnik stvari ili %ar da je punomo(nik ili "akonski "astupnik vlasnika odnosno da je lice koje je ovla)teno da stvari otu/i npr. ako neko kupuje stvari na javnoj prodaji ili ako je kupuje od lica koje ima ovlastenja da takvu stvar i"ra/uje. ,u spada i sluaj kada neko kupuje stvari od trgovca u njegovoj radnji kao i sluaj da neko kupi stvar od lica kome je sam vlasnik povjerio tu stvar. <ilo %i koenje %r"ine i usporavanje e1ikasnosti pravnog prometa da se prilikom svakog pri%avljanja stvari tra$e detaljni doka"i o pravu vlasni)tva prodavca. ,i ra"lo"i su naveli "akonodavca da reguli)e mogu(nost sticanja svojine od nevlasnika. Odr$aj !usucapio# je sluaj kada neko du$e vremena posjeduje neku stvar do koje je do)ao od nevlasnika ali na "akonit nain i savjesno tj. u uvjerenju da je stvar stekao od vlasnika pa mu poslije i"vjesnog vremenskog roka "akon pri"naje pravo svojine. -okovi su ra"liiti "a pokretne i neporketne stvari. Opravdanost ove ustanove se o%ra"la$e potre%ama pravne sigurnosti. Ovdje se usljed proteka vremena jedno 1aktiko stanje pretvara u pravno stanje. 4a ra"liku od ustanove "asterjelosti gdje se usljed nevr)enja jednog prava kro" du$i period ono gu%i ovdje se usljed vr)enja prava !pod odre/enim okolnostima 3 savjesno pri%avljanje# i kro" odre/eni vremenski period pravo stie. Okupacija ili "au"imanje niijih stvari !stvari %e" vlasnika# imala je neki "naaj u ranijim periodima dok je %ilo ne"au"ete "emlje i )ume dok danas praktino nema "naaja. .lod linog rada !akumulacija# je tako/e originaran nacin sticanja svojine i to upravo naje)(i npr. seljaku pripada prinos sa njegove njive ili vo(e i" njegovog vo(njaka. Vlasniku materijala pripada ono )to je svojim radom od svog materijala stvorio a pripada mu i ono sto mu je stvorio od tog materijala neki majstor ili radnik sa kojim je prethodno sklopio ugovor. Nala" stvari je predvi/en kao pose%an nain sticanja na na/enim stvarima.

Univerzitet za poslovni inenjering i menadment

Strana E

Poslovno pravo - Imovina 2.+ OBLI

I NASTAN,A "R-AVN! SVOJIN! .,O" NAS/

,onfis%a*ija predstavlja odu"imanje imovine "%og postupka koji sa so%om povlai odre/enu ka"nu. Iako je kon1iskacija danas sporedna ka"na kojom se osu/eniku odu"ima imovina djelimino ili u cjelini postoje sluajevi u kojima se kon1iskacija koristi i kao glavna ka"na. ,o su slucajevi administrativnih prekr)aja "%og nepo)tovanja 1inansijskih sanitarnih i carinskih propisa. Na*iona)i'a*ija je proces prelaska privatne svojine u dr"avnu i ona se odnosi na jednu odre/enu privrednu granu. ,o je jedna privredno 3 politika mjera koja nije usmjerena protiv vlasnika jer "a ra"liku od kon1iskacije prilikom nacionali"acije ukljuena je i odre/ena naknada "a nacionali"ovanu imovinu su%jekta. !%s&ro&rija*ija je mjera kojom se u" odgovaraju(u naknadu odu"imaju stvari u interesu drustvene "ajednice. Ono )to je karakteristino "a ovaj proces je to da se prvo mora utvrditi op)ti interes da neka nepokretna stvar pre/e u dr$avnu svojinu. Aronda*ija je mjera koja je ranije na"ivana "aokru$ivanje jer se primjenjivala u svrhu grupisanja ra"%acanih posjeda "adruga i poljoprivrednih do%ara. ,o(asa*ija je slina arondaciji i vr)ila se kako %i se stvaranjem ve(ih i pravilnijih "emljisnih parcela omogu(ila ekonomina o%rada poljoprivrednih "emlji)ta. Ostavnina be' nas)jedni%a predstavlja imovinu koja prela"i u dr$avno vlasni)tvo jer je 1i"iko lice koje je %ilo vlasnik imovine preminulo i nije imalo nasljednika niti je testamentom regulisana raspodjela imovine.

2.0 1A2TITA SVOJIN!

.o)to svojina predstavlja apsolutno stvarno pravo nosilac prava mo$e "ahtijevati da svako po)tuje to pravo i da ga ne ometa. Ako do/e do ometanja tog prava ili ak odu"imanja stvari vlasnik mo$e da tra$i od dr$avnih organa "a)titu. Ova "a)tita se ostvaruje podno)enjem tu$%i sudu. + o%"irom da imaju "a cilj da "a)tite svojinu ove tu$%e se na"ivaju svojinskim tu$%ama i u njih spadaju2 Univerzitet za poslovni inenjering i menadment Strana 1F

Poslovno pravo - Imovina

3 3 3 3 ,u$%a "a povra(aj svojine .u%licijanska tu$%a Negatorna tu$%a I"luna tu$%a

Tu'ba 'a &ovra3aj svojine !reivindikacija# ima "a cilj da vlasniku kojem je odu"eta stvar i nije u mogu(nosti da se njome koristi vrati vlast nad odre/enom stvari tj. da je mo$e korisiti. ,u$%u podi$e vlasnik na osnovu prava svojine i ako je tu$%a opravdana i ako se usvoji vlasnik ima pravo da tra$i vra(anje stvari kao i plodove te stvari nastale "a vrijeme otu/enja. Pub)i*ijans%a tu4ba je do%ila svoj na"iv po pretoru .u%liciju koji ju je uveo. Iako ima isti cilj kao i reivindikciona tu$%a postoje ra"like u samom procesu. Naime ona uvodi neke olak)ice prilikom doka"ivanja. &ako je u reivindikacionoj tu$%i potre%no doka"ati ne samo svoje pravo svojine ve( i pravo svojine prethodnika vlasnik se esto stavlja u lo) polo$aj jer je to esto te)ko doka"ati. &od pu%licijanske tu$%e potre%no je doka"ati samo da tu$ilac ima pree !jae# pravo svojine na stvar od onoga kod koga se stvar nala"i. Ne5atorna tu4ba je tu$%a koja se pokre(e od strane vlasnika kojem se osporava pravo svojine nad odre/enom stvari od strane drugog lica. @ednostavnije reeno ova tu$%a se pokre(e od strane vlasnika kada mu neko smeta da mirno u$iva u pravima svojine. I')u#na tu4ba se pokre(e od strane vlasnika kada je stvar usljed nekih okolnosti dospijela me/u stvari koje su "aplijenjene od strane povjerioca nekog du$nika usljed i"vr)nog ili steajnog postupka.

2.6 PR!STANA, SVOJIN!

-a"lo"i prestanka svojine mogu se podijeliti u dvije kategorije. .rva kategorija predstavlja prestanak svojine "a svakoga jer predmet svojine vi)e ne postoji u 1i"ikom smislu. ,o se mo$e desiti usljed po$ara ili dotrajalosti. ,ako/e svojina mo$e da prestane u sluaju da je vlasnik napustio stvar a niko je nije prosvojio. Univerzitet za poslovni inenjering i menadment Strana 11

Poslovno pravo - Imovina

Druga kategorija predstavlja situacije kada pravo svojine prestaje samo "a vlasnika dok svojina prela"i na drugog pravnim poslom tj. jednim od naina koje smo na"vali derivatnim sticanjem prava svojine. Ovdje podra"umijevamo i prela"ak i" privatnog vlasni)tva u dr$avnu svojinu %ilo kojim putem.

2.7 SL8-B!NOSTI
+lu$%enosti su kao i svojina apsolutna stvarna prava. -a"lika je u tome sto se slu$%enosti odnose na tu/u stvar "a ra"liku od svojine koja se odnosi na svoju tako da slu$%enost ustvari predstavlja ogranienje prava svojine vlasnika.

*.C.1 +,VA-N> +8UG<>NO+,I

+tvarne slu$%enosti se javljaju kada je u pitanju nepokretna imovina. Npr. vlasnik jednog "emlji)ta mora da do"voli prola" preko tog "emlji)ta vlasniku drugog "emlji)ta jer ne postoji drugi nain da se do/e do tog "emlji)ta. U ovoj situaciji prvo "emlji)te se na"iva poslu$no a drugo se na"iva povlasno. +tvarne slu$%enosti mogu nastati ugovorom i"me/u vlasnika povlasnog i poslu$nog do%ra na osnovu sudske presude ili po "akonu i odr$ajem !dugom upotre%om postojanje slu$%enosti ekonomski opravdano kao nu$no i neophodno#. +tvarne slu$%enosti se jo) dijele na poljske i gradske slu$%enosti s o%"irom da li se radi o "emlji)tu ili "gradama. ,ako/e ih jo) mo$emo podijeliti i na po"itivne i negativne slu$%enosti. ako je u" to

*.C.* 8IAN> +8UG<>NO+,I

8ine slu$%enosti su ve"ane "a odre/enu linost i kao takve ne mogu se prenositi na drugog. .ostoje tri vrste line slu$%enosti2 3 3 3 .lodou$ivanje Upotre%a .ravo stanovanja Strana 1*

Univerzitet za poslovni inenjering i menadment

Poslovno pravo - Imovina

P)odou4ivanje je naj)ira lina slu$%enost. ,itular !plodou$ivalac# mo$e da koristi do%ro po svom linom naho/enju da u$iva u plodovima ali su njegova prava u$a od vlasnikovih jer titular mora da odr$ava predmet plodou$ivanja u ispravnom stanju i ne smije da promijeni karakter do%ra. Vlasnikovo pravo je uveliko ogranieno dok plodou$ivanje traje. On ne mo$e da koristi ovaj predmet ali ga mo$e otu/iti ili opteretiti "alogom ali ni novi vlasnik ne mo"e koristiti stvar dok traje plodou$ivanje. 8&otreba je lina slu$%enost koja se ne ra"likuje su)tinski od prava plodou$ivanja. @edina ra"lika je u tome sto je pravo upotre%e u$e od prava plodou$ivanja. Upotre%a podra"umijeva kori)tenje stvari samo "a line !porodine# potre%e dok plodou$ivalac mo$e da i"da u "akup taj predmet s tim da se sauva njegova su)tina. Pravo stanovanja je lina slu$%enost koja se koristi tako )to oso%a koja ima to pravo mo$e da "a svoje potre%e "au"me odre/ene dijelove "grade ili ku(e. &arakteristika svih linih slu$%enosti je u tome )to uveliko ograniavaju pravo vlasnika dok traju.

*.C.5 .O+,ANA&

.->+,ANA& I 4AH,I,A +8UG<>NO+,I

8ine slu$%enosti nastaju na osnovu ugovora "akona i sudske odluke. &ada je u pitanju "a)tita slu$%enosti va$e pravila koja su i"nijeta prilikom "a)tite svojine tj. tu$%a sudu je sredstvo kojim se )titi slu$%enost. +lu$%enost mo$e da prestane ugovorom !saglasnost# nestajanjem ekonomskog interesa postojanja slu$%enosti ili smr(u nosioca prava line slu$%enosti po)to se ne mogu prenositi na druga lica.

2.9 1ALO:A
4aloga je predmet koji du$nik daje povjeriocu kao garanciju da (e dug %iti vra(en u dogovorenom roku. Du$nik koji daje "alogu je "alogodavac a povjerilac koji u"ima "alogu je "alogoprimac. I" toga mo$emo "akljuiti da je pravo "aloge pravo pomo(u kojeg povjerilac Univerzitet za poslovni inenjering i menadment Strana 15

Poslovno pravo - Imovina

mo$e namiriti svoje potra$ivanje i" stvari koju mu je du$nik "alo$io. On se mo$e namiriti i" "alo$ene stvari samo ako se dug ne podmiri na vrijeme. 4alo$no pravo je sporedno pravo koje postoji dok god postoji glavno pravo tj. potra$ivanje "a ije je o%e"%ije/enje data "aloga. Me/utim "alo$no pravo tako/e mo$emo posmatrati i kao stvarno pravo jer je apsolutno i djeluje prema svakome )to predstavlja slinost sa pravom svojine. -a"lika je u tome )to je "aloga pravo na tu/oj stvari dok je svojina pravo na svojoj stvari. Onaj kome pripada pravo "aloge ima ograniena prava prema predmetu "aloge. 4aloga tako/e ima slinosti sa slu$%eno)(u jer o%a prava predstavljaju ograniena prava svojine i predstavljaju prava u pogledu na tu/e stvari. -a"lika i"me/u njih je ta )to je slu$%enost samostalno pravo dok je pravo "aloge "avisno od nekog drugog !o%ligacionog# prava i slu$i samo kao garancija da (e glavno potra$ivanje %iti na vrijeme pla(eno. Ako du$nik ne plati na vrijeme svoj dug povjerilac je ovla)ten da se namiri i" predmeta "aloge s tim da ako ta vrijednost ne %ude dovoljna "a podmirenje duga du$nik mu ostatak duga mora nadoknaditi. Me/utim ako stvar %ude prodata po vi)oj cijeni nego sto je i"nos duga povjerilac je o%ave"an da vi)ak novca stavi du$niku na raspolaganje. Vrste "aloga "avise od predmeta koji "ala$emo. &ao podloga "a "a podjelu "aloga poslu$ila je podjela stvari na pokretne i nepokretne pa tako imamo2 3 3 -unu "alogu 7ipoteku

*.D.1 -UANA 4A8O6A

-una "aloga je "aloga koja podra"umijeva pokretni predmet "aloge koji je nepotro)an i individualno odre/en. &od ove vrste "aloge je potre%no "nati da se predmet "aloge mora predati povjeriocu da %i postojalo pravo "aloge a sve dok se ne preda postoji samo o%ligaciono pravo da (e se predmet predati. Dok je stvar u "alogu na nju se gleda kao da je van prometa jer se vlasnik !"alo$ni du$nik# ne mo"e njome koristiti kao ni "alo$ni povjerilac. Ako se dug ne isplati

Univerzitet za poslovni inenjering i menadment

Strana 19

Poslovno pravo - Imovina

povjerilac ne mo$e "adr$ati "alo$ni predmet "a se%e niti ga mo$e prodati na svoju ruku ve( to mo$e uraditi samo putem suda.

*.D.* 7I.O,>&A
7ipoteka !inta%ulacija# postoji kada je predmet "aloge nepokretna stvar. 4a ra"liku od rune "aloge kod hipoteke vlasnik "alo$ene stvari i dalje ostaje u posjedu iste. Vlasnik nekretnine mo$e "alo$enu nekretninu otu//iti me/utim novi vlasnik (e odgovarati "a dug prethodnika a povjerilac ima pravo da tra$i namirenje svojih potra$ivanja prodajom nekretnine. 4a hipoteke je va$no vrijeme kada je ona uknji$ena na nekretninu jer se mo$e desiti da postoji vi)e hipoteka na istu nekretninu pa se u tom sluaju povjerioci namiruju po hronolo)kom redu tih knji$enja.

*.D.5 .O+,ANA&

.->+,ANA& I 4AH,I,A .-AVA 4A8O6>

4alo$no pravo je sporedno pravo koje "avisi od postojanja glavnog prava 3 potra"ivanja i ne mo$e nastati samostalno ve( samo kao garancija drugog prava. 4aloga naje)(e nastaje kao ugovor me/u stranama i to se na"iva ugovorna "aloga. Me/utim postoji i "akonska "aloga koja predstavlja npr. pravo "aloge dr$ave na imovini poreskog o%ve"nika u visini pore"a. ,ako/e postoji i sudska "aloga koja nastaje na osnovu odluke suda u parninom tj. i"v)nom postupku. .restanak prava "aloge nastupa ako prestane dug "a ije je o%e"%ije/enje data "aloga ili usljed spora"uma. ,ako/e mo$e da prestane kon1u"ijom !sjedinjenje linosti du$nika i povjerioca npr. naslije/em# ili propa)(u predmeta "aloga ili sudskom prodajom "aloge.

2.; A8TORS,O PRAVO

.ravo autora kao stvaraoca autorskog djela regulisano je pravnim pravilima autorskog prava. .redmet autorskog prava su intelektualni proi"vodi !djela u o%lasti nauke knji$evnosti grana umjetnosti arhitekture i sl.#. O%jektivno posmatrano autorsko pravo predstavlja skup Univerzitet za poslovni inenjering i menadment Strana 1:

Poslovno pravo - Imovina

normi kojima se reguli)u odnosi nastali povodom intelektualnog stvarala)tva 0 odnosno autorskih djela u napomenutim o%lastima. Autorsko pravo se tako/e mo$e gledati kao apsolutno pravo koje se sastoji od lino3 pravnih i imovinsko3pravnih ovla)tenja koja pripadaju autoru. 8ino3pravna ovla)tenja predstavljaju pravo autora da %ude o"naen kao stvaralac djela kao i da odluuje o sadr$ini djela. Imovinsko3pravna ovla)tenja ogledaju se u pravu autora da do%ija naknadu "a iskori)tavanje svog djela. Autorsko pravo je prenosivo pravnim poslovima me/u $ivima ali i pravnim poslovima u sluaju smrti. U sluaju smrti autora prenose se sva imovinsko3pravna ovla)tenja na nasljednika dok se lino3pravna ovla)tenja prenose djelimino. .ravo autora da %ude o"naen kao stvaralac djela je naji"ra$enije lino3pravno ovla)tenje koje se ne mo$e prenijeti na nasljednika. Mo$emo ra"likovati tri komponente autorskog djela a to su2 3 3 3 Ideja Iorma Materijalna podloga

Ideja i materijalna podloga nisu predmet autorskog prava ve( samo 1orma koja predstavlja opredme(enje ideje i i"ra$ava se rijeju slikom "vukom i sl. .ravna "a)tita se daje samo toj komponenti autorskog djela. Autorska imovinska prava ine prava autora na imovinsko iskori)tavanje djela. Me/utim pored imovinske komponente postoji i lino3pravna komponenta koja predstavlja moralna prava autora. ,a moralna prava su2 3 .ravo paterniteta !sastoji se u iskljuivom pravu autora da mu se pri"na autorstvo nad djelom# 3 .ravo na na"naenje imena !autorovo ime mora %iti na"naeno na svakom primjerku djela tj. navedeno prilikom svakog javnog i"vo/enja#

Univerzitet za poslovni inenjering i menadment

Strana 1?

Poslovno pravo - Imovina

3 .ravo o%javljivanja !autor ima iskljuivo pravo da o%javi svoje djelo i odredi nain na koji (e djelo %iti o%javljeno# 3 3 .ravo na "a)titu integriteta .ravo na suprostavljanje nedostojnom iskori)tavanju djela

2.1<PRAVA IN"8STRIJS,! SVOJIN!

Industrijska svojina je proi"vod ljudskog uma u o%lasti tehnike i tehnologije koji je primjenjiv u industrijskoj proi"vodnji ili nala"i svoju primjenu u u privrednim djelatnostima. .rava koja imaju stvaraoci ovih o%jekata ragulisana su pravnim normama o%jektivnog prava t"v. prava industrijske svojine. O%jekti industrijske svojine su2

3 3 3 3

.atenti ,ehniko "nanje iskustvo i unapre/enja U"orci i modeli Gigovi i o"nake geogra1skog porijekla ro%e i sl.

.ravo industrijske svojine takodje ima lino3pravnu i imovinsko3pravnu komponentu. Moralno pravo vlasnika industrijske svojine je da %ude o"naen kao stvaralac odre/enog o%jekta a imovinsko o%uhvata njegovo pravo da svoju tvorevinu koristi i sa njome da raspola$e ostvaruju(i pravo na naknadu i sticanje do%iti.

Univerzitet za poslovni inenjering i menadment

Strana 1C

Poslovno pravo - Imovina

5 .-AVNI .-OM>,
Imovinsko 0 pravni promet je prenos su%jektivnih imovinskih prava od jednog lica na drugo lice na osnovu njihovog spora"uma tj. sagla)no(u volje tih lica. Neka su%jektivna prava se ne mogu prenostiti i ne mogu %iti predmet pravnog prometa !lina prava porodina prava i sl.#. Moramo ra"likovati pravni promet i ekonomski promet koji predstavlja prenos do%ara sa jednog na drugo lice. On se sastoji u 1aktikom prenosu do%ara pa se stie 1aktika vlast lica nad stvarima. 4a imovinsko 0 pravni promet je karakteristian prenos prava koja mogu %iti "a o%jekte i stvari. 6lavni instrumenet imovinsko 0 pravnog prometa su pravni poslovi.

3.1 PRAVNI POSLOVI

Univerzitet za poslovni inenjering i menadment Strana 1D

Poslovno pravo - Imovina

.ravni posao je i"java volje lica usmjerena na stvaranje i"mjenu ili ukidanje nekog pravnog odnosa. I"java volje je neophodna "a nastanak pravnog posla. Volja mora %iti i"javljena jer se o postojanju volje mo$e tek "akljuivati na osnovu i"jave. +vaki pravni posao ima vi)e elemenata kojima se odre/uje sadr$ina posla tj. prava i o%ave"e strana u pravnom poslu. >lementi pravnog posla se mogu podijeliti na %itne prirodne i sluajne. <itni elementi su oni elementi koji moraju postojati da %i pravni posao uop)te nastao tj. da %i do)lo do "akljuenja posla. .rirodni elementi su oni koji po svojoj sadr$ini predstavljaju naje)(a uo%iajena i tipina rje)enja pa ta rje)enja odgovaraju onim koja daju i dispo"itivni pravni propisi. +luajni elementi su oni elementi koji odstupaju od sadr$ine dispo"itivnih pravnih propisa i va$e samo ako su ih strane tano predvidjele ugovorom.

3.2 VRST! PRAVNI= POSLOVA

.rema svojoj sadr$ini pravni poslovi mogu %iti2 3 3 3 jednostrani ili dvostrani pravni poslovi ,eretni i do%roini pravni poslovi Iormalni i ne1ormalni pravni poslovi

@ednostrani pravni poslovi su oni "a iji je nastanak potre%na i"java volje jednog lica ili jedne strane u pravnom odnosu dok dvostrani pravni poslovi "ahtijevaju i"javu volje minimalno dvije strane pravnog odnosa. ,eretni pravni poslovi su oni koji o%ave"uju jednu stranu u pravnom odnosu da ne)to da ili uini u "amjenu "a korist koju do%ija od druge strane. Do%roin pravni poslovi su takvi

Univerzitet za poslovni inenjering i menadment

Strana 1E

Poslovno pravo - Imovina

poslovi na osnovu kojih jedna strana nije o%ave"na da da neku naknadu "a ono )to do%ija od druge strane. Iormalni poslovi su oni koji "ahtijevaju i"javu volje u 1ormalnom o%liku dok se "a ne1ormalne poslove ne tra"i 1ormalna i"java.

9 4A&8@UAA&
J&ad ima) vlastitu "emlju vlastitog konja ili koju %ilo drugu stvar kojoj si vlasnik svak je du$an to tvoje pravo vla)tine pri"nati po)tovati i ostaviti te da u "akonitim granicama mirno i u potpunoj slo%odi u$iva). Isto tako kad ima) neko pravo na tu/oj stvari kao2 da prela"i) preko neije "emlje ili da stvar neiju u "alo"i dr$i) svak pa i sam vlasnik tre%a da to tvoje pravo po)tuje i da te pusti da ga na njegovoj stvari potpuno i mirno vr)i)K1 J.ravo koje ima)2 da ti neko stvar kakvu dade ili da "a to neko djelo ili radnju i"vr)i) ili da ne)to radi te%e i tvoje udo%nosti propusti ili ti dopusti pa sve ra"umje se pripada kao i
1

Alan DCF Op)teg imovinskog "akonika "a =rnu 6oru

Univerzitet za poslovni inenjering i menadment

Strana *F

Poslovno pravo - Imovina

stvarna prava tvojoj imovini. Ali %a) da je stvar kojoj ti du$nik duguje i stvarna po se%i ona (e tek onda u istini tvoja vla)tina %iti kad se dug namiri i stvar pod tvoje ruke u vlast do/e. Dok god dug namiren nije me/u to%om i stvarju koja ti je na dugu nala"i se kod du$nika njegova volja ho(e li ili ne(e i"vr)iti )to je du$nik. Du$nik mo$e %iti tu$en "a stvar. I kad presudu do%ije) jo) ne "nai da (e) postati vlanik stvari !du$nik mo$e umrijeti oti(i u daleke "emlje#K*

: 8I,>-A,U-A
&asagi( -ajko pro1. dr .oslovno pravo *FF:. god. >konomski 1akultet <anja 8uka

8uki( D. -adomir &o)uti( .. <udimir Uvod u pravo *FF5. +lu$%eni list +=6 <eograd

Alan DC1 Op)teg imovinskog "akonika "a =rnu 6oru

Univerzitet za poslovni inenjering i menadment

Strana *1

Poslovno pravo - Imovina

? +AD-GA@
IMOVINA.......................................................................................................1 1 UVOD.........................................................................................................* * +,VA-NO .-AVO...................................................................................5
2.1 Stvari.................................................................................................................3 2.2 Svojina............................................................................................................... 2.3 !"li#i sti#anja prava svojine..............................................................................$

Univerzitet za poslovni inenjering i menadment

Strana **

Poslovno pravo - Imovina

2.3.1 %erivatni na&in sti#anja svojine...................................................................$ 2.3.2 !riginarni na&in sti#anja prava svojine........................................................' 2. !"li#i nastanka dravne svojine (kod nas)......................................................1* 2.+ ,a-tita svojine.................................................................................................1* 2.. Prestanak svojine............................................................................................11 2.$ Slu"enosti......................................................................................................12 2.$.1 Stvarne slu"enosti...................................................................................12 2.$.2 /i&ne slu"enosti.......................................................................................12 2.$.3 Postanak0 prestanak i za-tita slu"enosti..................................................13 2.' ,aloga............................................................................................................. 13 2.'.1 1u&na zaloga.............................................................................................1 2.'.2 2ipoteka....................................................................................................1+ 2.'.3 Postanak0 prestanak i za-tita prava zaloge...............................................1+ 2.3 4utorsko pravo................................................................................................1+ 2.1* Prava industrijske svojine..............................................................................1$

5 .-AVNI .-OM>,...................................................................................1D
3.1 Pravni poslovi..................................................................................................1' 3.2 5rste pravni6 poslova......................................................................................13

9 4A&8@UAA&...........................................................................................*F : 8I,>-A,U-A..........................................................................................*1 ? +AD-GA@.................................................................................................**

Univerzitet za poslovni inenjering i menadment

Strana *5