Struktura bilansa uspjeha Bilans uspjeha, kao sastavni dio ukupnog seta finansijskih izvještaja, daje zbirni pregled

prihoda, rashoda, dobitka i gubitka za dati računovodstveni period. “Bilans uspjeha mjeri uspješnost organizacije sa četiri ključna stanovišta: (1) finansijskog, (2) kupaca, (3) internog poslovnog procesa i (4) učenja i rasta“1. Poslovni rezultat u bilansu uspjeha se utvrđuje sučeljavanjem rashoda jednog obračunskog perioda sa prihodima istog tog perioda na osnovu njihove direktne povezanosti. Ako se ekonomske koristi očekuju tokom narednih obračunskih perioda, rashodi se moraju priznati u obračunskom periodu u kojem se te ekonomske koristi očekuju. Metodologije za klasifikaciju prihoda i rashoda su različite. Uobičajena praksa je da se prihodi i rashodi razdvajaju na one koji potiču od redovne aktivnosti i one koji ne potiču od redovne aktivnosti. To može biti i veoma korisna informacija za korisnike finansijskih izvještaja u procjeni kvaliteta aktivnosti na koje poslovni subjekat može uticati svojim poslovnim odlukama, u odnosu na one koje su pod dejstvom okruženja. Reklasifikovani bilansi dopuštaju i različita vrednovanja ekonomske uspješnosti preduzeća. Naprimjer, moguće je iskazati dobit iz redovne aktivnosti prije oporezivanja ili dobit poslije oporezivanja, bruto dobit, neto dobit i sl. U nastavku ćemo predočiti strukturu bilansa uspjeha, prema važećem kontnom okviru i bilansnim šemama. Šema br. 1/II : Struktura bilansa uspjeha A. Poslovni prihodi i rashodi 1. Prihodi iz redovne djelatnosti 2. Rashodi iz redovne djelatnosti 3. Ostali prihodi 4. Ostali rashodi 5. Dobit iz redovne djelatnosti (1+3-2-4) 6. Gubitak iz redovne djelatnosti (2+4-1-3) B. Finansijski prihodi i rashodi 7. Finansijski prihodi 8. Finansijski rashodi 9. Dobit finansiranja (7-8) 10. Gubitak finansiranja (8-7) V. Prihodi i rashodi od usklađenja vrijednosti stalne imovine 13. Prihodi od usklađenja vrijednosti stalne imovine 14. Rashodi od usklađenja vrijednosti stalne imovine 15. Dobit od usklađenja (13-14) 16. Gubitak od usklađenja (14-13) G. Bruto rezultat 19. Bruto dobit (5+9+15-6-10-16) 20. Bruto gubitak (6+10+16-5-9-15) D. Tekući i odloženi porez na dobit 21. Rashodi tekućih i odloženih poreskih obaveza 22. Prihodi tekućih i odloženih poreskih obaveza Đ. Neto rezultat 23. Neto dobit (19-21+22) 24. Neto gubitak (20-22+21)

1

C. Horngren, G. Foster i dr.: Osnove troškovnog računovodstva, Udruženje računovođa i revizora FbiH,1994. god. str.

550.

postrojenja) i . Ako se bruto imovina uveća za latentne rezerve i umanji za skrivene gubitke. a obaveze u visini iznosa koji je potreban da one budu izmirene. Struktura bilansa stanja Bilans stanja prikazuje finansijski položaj poslovnog subjekta na određeni dan. str. . zarada po akciji i sl.materijalna imovina (zemljište. novac i dr. Ona stvarno funkcionišu u nekom drugom preduzeću. potrebno je definisati pojmove: bruto imovina. 1/II : Struktura bilansa stanja 2 Poslovna imovina se dobije kada se bruto imovina umanji za vrijednost pozicija aktive koje predstavljaju korekciju pasive i za vrijednosti pozicija pasive koje koriguju aktivu.imovina koja se prodajom može pretvoriti u novac. Banjaluka. Aktiva govori o raspoloživim sredstvima. Obaveze preduzeća predstavljaju buduća davanja. plasmani. Osnovna funkcija sredstava (imovine) je da koriste namjeni za koju su pribavljana tj. Gubici predstavljaju smanjenje ekonomske koristi preduzeća.Dobit se koristi kao mjera uspješnosti ili kao osnovica za mjerenje prinosa na ulaganja. Neto imovina (neto aktiva) se dobije kada se poslovna imovina2 umanji za obaveze preduzeća. već smanjenja sredstava. oprema. Bilansna imovina nije uvijek jednaka imovini preduzeća. Atlantik BB. Bilansna imovina je jednaka bruto imovini preduzeća. Pasivu bilansa stanja čine kapital i obaveze. dobije se imovina preduzeća. a pasiva o porijeklu (izvorima) tih istih sredstava. Tabela br. “Kapital je ostatak sredstava pravnog lica nakon odbitka svih njegovih obaveza. Aktiva je tehnički pojam.potraživanja. Znači. Sredstva koja ne koriste navedenoj funkciji (sporna potraživanja. potraživanja. Shodno navedenom. a potom u realnu imovinu. Realnu imovinu čine: . umanjen za iznos korektivnih stavki. U finansijsku imovinu spadaju: . Naprimjer: ako se osnovna sredstva vode u aktivi (po nabavnoj vrijednosti). preplaćene obaveze. 3 Savez računovođa i revizora RS: MSFI. . licence. I pored toga što veza između konkretnog sredstva i njegovog izvora finansiranja postoji samo u momentu pribavljanja. izdaci za istraživanje i razvoj i sl. Neto imovina je identična ukupnom (sopstvenom kapitalu). bilansne pozicije na strani aktive je potrebno iskazati po tržišnim cijenama.“3 Kapital preduzeća predstavlja garantnu supstancu za isplatu dugova. Oni se obično prikazuju na neto osnovi. trgovačka marka. a sredstva ekonomski pojam. nepokriveni gubitak i sl. Kvalitet aktive se procjenjuje prema stepenu naplativosti. oprema. Bilans stanja se sastoji iz aktive i pasive. Formalna ravnoteža se postiže prikazivanjem gubitka kao odbitne stavke u aktivi bilansa. . Aktivu predstavlja sve ono što preduzeće posjeduje: građevine. Dijelimo je na realnu i finansijsku aktivu (imovinu). nakon umanjenja za odgovarajuće prihode. aktiva nije isto što i sredstva. Ravnoteža se narušava u slučaju da poslovni subjekat ostvari gubitak koji je veći od iznosa kapitala. Da bi se lakše uočila razlika.26. Dugoročno gledano. 2004. ne narušava se ravnoteža ukupnih obaveza preduzeća sa ukupnom imovinom. . U poslovnom procesu sredstva se troše. patenti. neto imovina.nematerijalna imovina (osnivačka ulaganja. ovakva vrsta imovine je u funkciji sticanja dobiti. građevine. onda je bruto imovina manja od aktive za vrijednost ispravke koja se vodi u pasivi.gotovina. za obavljanje privredne djelatnosti. kada se za tim ukaže potreba.) nemaju karakter sredstva. Bruto imovina predstavlja zbir dijelova imovine koji su iskazani u aktivi bilansa. bilansna imovina i imovina preduzeća. odnosno prelaze iz jednog pojavnog oblika u drugi. zalihe.hartije od vrijednosti.). S ekonomskog gledišta aktivu bi trebalo upotpuniti imovinom koja donosi veće prilive od obaveza. ili uopšte ne funkcionišu. a ispravka vrijednosti (kumulirana amortizacija) u pasivi.

Akcijski kapital. koja se nabavljaju gotovinom. zakupa 6. ortačko društvo (više vlasnika) ili društvo kapitala -korporacija (d. Gubici ranijih godina 2. lokacija. Taj novac može biti blokiran u zalihama robe (koje se najčešće kupuju u velikim količinama da bi se iskoristile povoljnosti) ili spornim potraživanjima od kupaca. i a. Obaveze prema povezanim pravnim licima 3. Obaveze koje se mogu konvertovati u kapital 2. Učešća u kapitalu povezanih pravnih lica 2. Goodwill 5. Ulaganja u unapreĎenje zemljišta 2. Zadružni udjeli 7. Koncesije.STALNA IMOVINA I. Dugoročni kredit 5. Emisiona premija III. Avansi i ulaganja u nekretnine u pribavljanju V Odložena poreska sredstva VANBILANSNA AKTIVA A. KAPITAL I. šume i višegodišnji zasadi 2. Obaveze po dugoročnim HOV 4. 4 Gotov novac (gotovina) uključuje novčana sredstva u blagajni. Alat i inventar 5. najčešće.o. tj.Avansi i nematerijalna ulaganja u pripremi II Osnovna sredstva 1. deviznom računu. Gubitak tekuće godine B. Struktura izvještaja o tokovima gotovine Finansijski izvještaji. 5 Inokosno preduzeće (jedan vlasnik).prioritetne akcije 3. Oprema 4. Stoga je mnogo korisnije naučiti upravljati gotovim novcem4. Ulaganja u graĎ. Osnivačka ulaganja 2. Statutarne i druge rezerve 3. te ekvivalente gotovine i depozite po viđenju. vremenski raspored novčanih izdataka u procesu nabavke sredstava (novčani tok ulaganja). Ulaganja u finansijski zakup 8. Ostale dugoročne obaveze II OdgoĎene poreske obaveze VANBILANSNA PASIVA U okviru bilansa stanja mora postojati međusobna uravnoteženost između bilansne aktive i bilansne pasive. na žiro računu. mnogo je važnija dinamika ulaganja. Zemljište. Ostali capital II. ostala osnovna sredstva 7. novčani tokovi zavise od tipa kompanije5.o. načina finansiranja i sl. Novčani tokovi preduzeća u velikoj mjeri zavise od eksternih faktora. Osnovni kapital 1.NEUPLAĆENI UPISANI KAPITAL B. Dugoročne HOV 6. Učešća u kapitalu drugih pravnih lica 3. Obaveze po osnovu ulaganja u nekretnine 7. NerasporeĎeni dobitak 1. Ostala ulaganja u nekretnine 5. Međutim. Sredstva. imaju svoju nabavnu vrijednost koja je više statična kategorija i koristi se u analizi strukture ulaganja. licence i slična prava 4.obične akcije 2. GraĎevinski objekti 3. Ulaganja u razvoj 3. Državni capital 6. Ostali dugoročni plasmani IV Ulaganje u nekretnine 1. Ostvarena dobit iz bilansa uspjeha ne predstavlja stanje novca koji je stvarno generisan kroz posao. Nematerijalna ulaganja 1. Udjeli doo 4. Za troškove restruktuiranja IV Za primanja zaposlenih V OSTALA DUGOROČNA REZERVISANJA C. patenti. 4. sezonske oscilacije i sl. Pored toga. OBAVEZE I. Ulozi 5. nisu odraz pravog finansijskog stanja društva. Osnovno stado 6. Revalorizacione reserve IV. Dugoročne obaveze 1.) . NerasporeĎeni dobitak ranijih godina 2.A. Otkupljene sopstvene akcije 7. objekte u vlasništvu 3. Ostali dugoročni krediti 5. Ulaganja u zakupljne graĎ.d. Druge rezerve V. vrste djelatnosti. te uravnoteženost između vanbilansne aktive i vanbilansne pasive. kao što su: stanje na tržištu. Zakonske rezerve 2. NerasporeĎeni dobitak tekuće godine VI Gubitak do visine kapitala 1. Rezerve iz dobitka 1. Akcijski kapital . Druga nematerijalna ulaganja 6. Dugoročni krediti povezanim pravnim licima 4. objekte 4. Avansi i osnovna sredstva u pripremi III Dugoročni finansijski plasmani 1. DUGOROČNA REZERVISANJA I Za troškove u garantnom roku II Za obnavljanje prirodnih bogatstava III. Obaveze po osnovu fin.

Ovi tokovi su ključni pokazatelj sposobnosti preduzeća da generiše dovoljno gotovine kako bi očuvalo poslovnu sposobnost. isključujući kamatu. . Priliv gotovine iz aktivnosti finansiranja 10. Višak gotovinskog toka se koristi za vraćanje duga i poboljšanje finansijskog položaja poslovnog subjekta. provizija. Odliv gotovine iz poslovne aktivnosti 3. smatraju investicionim aktivnostima. priliva od naknada. Neto priliv gotovine iz aktivnosti finansiranja (9-10) 12. Odliv gotovine iz aktivnosti investiranja 7. On govori o aktivnostima menadžmenta na poslovima likvidnosti i efektima poslovnih odluka vezanih za ulaganja u finansijske aktivnosti. govorimo o neto toku poslovnih sredstava. kao i pri davanju i uzimanju zajmova. Ukoliko se promjene bilansnih pozicija iskazuju kao neto promjene između dva uzastopna bilansiranja. aktivnosti investiranja i aktivnosti finansiranja. Promjene bilansnih pozicija između dva uzastopna bilansa mogu se iskazati po bruto i neto principu. U ovom slučaju se ne vrši do davanje neto iznosa na kraju prethodnog perioda bilansiranja. investicionih i finansijskih aktivnosti do kojih je došlo između dva obračunska perioda. Neto priliv gotovine iz poslovne aktivnosti (1-2) 4. itd. isplaćivalo plate. Neto odliv gotovine iz aktivnosti investiranja (8-7) C Tokovi gotovine iz aktivnosti finansiranja 9. u izvještaju se vrši grupisanje tokova gotovine na tokove iz poslovnih aktivnosti.Promjene u gotovini i gotovinskim ekvivalentima društva mogu se najbolje sagledati kroz finasnijski izvještaj o tokovima gotovine. Bilans bruto tokova poslovnih sredstava dobije se tako što se na neto iznos sredstava i njihovih izvora iskazanih krajem perioda doda povećanje. Finansijski gotovinski tok nastaje iz aktivnosti koje se preduzimaju između poslovnog subjekta i njegovog izvora finansiranja. Neto odliv gotovine iz aktivnosti finansiranja (10-9) D Neto povećanje gotovine i gotovinskih ekvivalenata (1+5+9-2-6-10) E Gotovina i gotovinski ekvivalenti na početku perioda F. Transakcije ulaganja u finansijske derivate i u druge poslovne subjekte ili fizička lica se. Ukoliko gotovinski tok nije dovoljan za redovne poslovne aktivnosti i odgovarajući rast. Neto priliv gotovine iz aktivnosti investiranja (7-8) 8. Gotovinski tokovi po osnovu finansiranja pokazuju visinu priliva po vlasničkoj i dužničkoj osnovi. banke i akcionari. 6/II: Izvještaj o tokovima gotovine A Tokovi gotovine iz poslovnih aktivnosti 1. odnosno oduzme umanjenje te iste bilansne pozicije u toku perioda između dva uzastopna bilansiranja. kao što su npr. dividende i ostvarilo nova ulaganja bez potrebe zaduživanja. odnosno vraćanjem uloga vlasnicima i zajmova kreditorima. tantijema. Tokovi investicionih aktivnosti pružaju informacije o obimu ulaganja u imovinu i dugoročne finansijske plasmane i o konvertovanju istih u gotovinu. potrebno je posezati za tuđim sredstvima. Priliv gotovine iz aktivnosti investiranja 6. Investicioni gotovinski tok nastaje pri nabavci ili otuđenju dugoročnih sredstava. otplaćivalo dugove. U izvještaju o gotovinskom toku sagledavaju se istorijske promjene i neto učinci iz poslovnih. isplata dobavljačima i zaposlenim. i odlive koji nastaju razduženjem. takođe. jer su bilansi sačinjeni po neto principu. Gotovina i gotovinski ekvivalenti na kraju perioda (D+E) Tokovi gotovine iz poslovnih aktivnosti proizlaze iz osnovne djelatnosti poslovnog subjekta koja stvara prihode (prodaje robe i usluga. Aktivnosti finansiranja odražavaju promjene u veličini / sastavu kapitala i obavezama po osnovu zaduživanja. Šema br. Odliv gotovine iz aktivnosti finansiranja 11. Neto odliv gotovine iz poslovne aktivnosti (2-1) B Tokovi gotovine iz aktivnosti investiranja 5.). Da bi se informacije bolje sagledale. kupovini i prodaji utrživih hartija od vrijednosti osim gotovinskih ekvivalenata. Priliv gotovine iz poslovne aktivnosti 2.