SVEUČILIŠTE U ZAGREBU

FAKULTET ELEKTROTEHNIKE I RAČUNARSTVA
Zavod za visoki napon i energetiku
10000 ZAGREB, Unska 3, HRVATSKA












Kompenzacija jalove snage


izv. prof. dr. sc. Igor Kuzle
Fakultet elektrotehnike i računarstva, Zagreb
















Zagreb, 2010.


Sadržaj


KOMPENZACIJA JALOVE SNAGE .......................................................................................................................... 1 
1  UVOD ......................................................................................................................................................... 1 
2  OPĆENITO O JALOVOJ SNAZI ....................................................................................................................... 2 
2.1  OVISNOST NAPONA O JALOVOJ SNAZI ...................................................................................................................... 2 
2.2  POTREBE POTROŠAČA ZA JALOVOM SNAGOM ............................................................................................................ 2 
2.3  ELEMENTI EES‐A KAO PROIZVOĐAČI I POTROŠAČI JALOVE SNAGE .................................................................................. 3 
2.3.1  Transformatori ....................................................................................................................................... 4 
2.3.2  Zračni vodovi i kabeli.............................................................................................................................. 4 
2.4  POTREBE POTROŠAČA ZA JALOVOM SNAGOM ............................................................................................................ 5 
2.4.1  Potrošači koji pretvaraju električnu energiju u mehanički rad .............................................................. 5 
2.4.2  Potrošači koji pretvaraju električnu energiju u toplinsku energiju ......................................................... 5 
2.4.3  Potrošači koji pretvaraju električnu energiju u svjetlost ........................................................................ 6 
2.4.4  Potrošači koji pretvaraju električnu energiju u kemijsku ....................................................................... 6 
2.5  UZROCI LOŠEG FAKTORA SNAGE I MOGUĆNOSTI POBOLJŠANJA FAKTORA SNAGE ............................................................... 6 
3  KOMPENZACIJA JALOVE SNAGE .................................................................................................................. 7 
3.1  POJAM KOMPENZACIJE JALOVE ENERGIJE ................................................................................................................. 7 
3.2  POTREBNA SNAGA ZA KOMPENZACIJU I UČINCI KOMPENZACIJE ..................................................................................... 7 
4  NAČINI KOMPENZACIJE JALOVE SNAGE ....................................................................................................... 9 
4.1  POJEDINAČNA KOMPENZACIJA ............................................................................................................................... 9 
4.2  GRUPNA KOMPENZACIJA .................................................................................................................................... 10 
4.3  CENTRALNA KOMPENZACIJA ................................................................................................................................ 11 
4.4  MJEŠOVITA KOMPENZACIJA ................................................................................................................................ 12 
5  UREĐAJI ZA AUTOMATSKU REGULACIJU KOMPENZACIJE ........................................................................... 13 
5.1  SKOKOVITA REGULACIJA JALOVE SNAGE ................................................................................................................. 13 
5.2  KONTINUIRANA REGULACIJA JALOVE SNAGE ............................................................................................................ 13 
6  GLAVNA OPREMA U POSTROJENJU ZA KOMPENZACIJU JALOVE SNAGE ...................................................... 14 
6.1  REGULATOR ..................................................................................................................................................... 14 
6.2  KONDENZATORSKE BATERIJE ............................................................................................................................... 14 
6.2.1  Povijest primjene kondenzatora .......................................................................................................... 14 
6.2.2  Općenito o kondenzatorskim baterijama ............................................................................................. 15 
6.2.3  Izvedba ................................................................................................................................................. 15 
6.2.4  Zaštita kondenzatora ........................................................................................................................... 17 
6.3  POJAVE PRI UKLAPANJU I ISKLAPANJU KONDENZATORSKIH BATERIJA ............................................................................ 19 
6.3.1  Uklapanje kondenzatorskih baterija .................................................................................................... 19 
6.3.2  Isklapanje kondenzatorskih baterija .................................................................................................... 20 
6.3.3  Pojava rezonancije zbog kondenzatora u mreži ................................................................................... 21 
6.4  SKLOPNICI .................................................................................................................................................... 21 
7  ZAKLJUČAK ................................................................................................................................................ 23 
8  LITERATURA .............................................................................................................................................. 24 




1
1 UVOD

Napon i frekvencija su osnovne varijable stanja elektroenergetskog sustava. Frekvencija je jedan globalni
pokazatelj približno jednake stacionarne vrijednosti u svim dijelovima elektroenergetskih sustava (EES)
koji su u sinkronizmu. S druge strane, napon je lokalna značajka mreže i općenito se razlikuje od točke
do točke sustava. Naponi u različitim točkama sustava razlikuju se zbog postojanja više nazivnih
naponskih razina unutar njega kao i zbog pojave padova napona uzrokovanih tokovima jalove snage kroz
reaktancije elemenata. Očito da postoji izrazita veza između napona i jalove snage, koji se zbog toga
obuhvaćaju zajedničkim sustavom regulacije.

Povećanje potrošnje električne energije te manjak kapaciteta za njenu proizvodnju, uzrokovan negativnim
stavom javnosti vezanim za izgradnju elektrana, kao i globalni porast cijena energenata, uzrok je
povećanim naporima usmjerenim ka učinkovitijem iskorištavanju svih dijelova EES-a što uključuje i
neophodnost racionalizacije potrošnje. Jedna od najučinkovitijih mjera za postizanje tog cilja je
kompenzacija jalove snage odnosno eliminiranje nepotrebnog prijenosa jalove snage kroz sustav.
Smanjenje gubitaka djelatne snage u postojećoj mreži moguće je jedino smanjenjem protoka jalove
snage. Određene uštede energije i goriva te uštede na investicijama postižu se kompenzacijom jalovih
snaga u distribucijskim i prijenosnim mrežama uz automatiziranu regulaciju napona i jalovih snaga.
Temeljni zadatak regulacije jalovih snaga u normalnom pogonu je održavanje napona u svim čvorištima
EES-a kroz održavanje jednakosti između proizvodnje i potrošnje jalove snage uključujući i gubitke.
Jednakost proizvodnje i potrošnje jalove snage,treba biti postignuta ne samo za EES u cijelosti nego i za
njegove pojedine podsustave (regije) i čvorišta.

Općenito, u Hrvatskoj razina kompenzacije jalove snage u distribucijskim mrežama uglavnom nije
zadovoljavajuća, jer globalno gledajući već i za pokrivanje gubitaka jalove snage u distribucijskim
energetskim transformatorima bilo bi potrebno instalirati dodatne kondenzatorske baterije znatne ukupne
snage, a iznos jalove snage kojim bi se osigurao zahtjevni faktor snage cos¢ = 0.95 u svim čvorištima i u
svakom trenutku pogona još se znatno povećava. U prijenosnim mrežama neodgovarajuća regulacija
jalovih snaga i napona, te niske rezerve jalovih snaga u pojedinim područjima uzrokuju teškoće u radu
sustava. U slučaju prijenosnih mreža tokovi jalove snage imaju veći utjecaj na naponske prilike nego u
slučaju radijalnih distribucijskih mreža, pa je problem regulacije napona i jalove snage izraženiji.
Istraživanjima svakog pojedinog dijela sustava određuje se razina potrebne kompenzacije te lokacija,
veličina i značajke uređaja za kompenzaciju.

Sa stanovišta potrošača dokazana je ekonomska opravdanost kompenzacije, jer uštede postignute
neplaćanjem jalove energije, smanjenje gubitaka energije i poboljšanje naponskih prilika nadmašuju
investicijske troškove u kompenzacijske uređaje, investicijsko i tekuće održavanje i dr. Osim toga, većina
elektroprivrednih kompanija nastoji odgovarajućim tarifnim sustavom stimulirati potrošače da aktivnije
kompenziraju jalovu energiju što se neće promijeniti ni u budućnosti bez obzira na uvođenje tržišta
električne energije i mogućnosti kupaca da izaberu dobavljača iste. U tržišnom okruženju postojeći kupci
koji nepovoljno djeluju na EES i smanjuju kvalitetu električne energije u sustavu morat će plaćati penale,
a novi kupci će morati zadovoljiti odgovarajuće standarde već prije samog priključenja na sustav.


2
2 OPĆENITO O JALOVOJ SNAZI
2.1 Ovisnost napona o jalovoj snazi
Ovisnost napona o jalovoj snazi je nelinearna (slika 1). U svrhu jednostavnijeg računa krivulja ovisnosti se
linearizira u okolici nazivnog napona u kojoj se kreću stvarne promjene napona. To se čini povlačenjem
tangente na krivulju u točki koja odgovara nazivnom naponu. Nagib te tangente, tj. pravca koji predstavlja
lineariziranu krivulju ovisnosti napona o jalovoj snazi, određuje se pokusom.

U
Q
?U
Un
?Q

Slika 1. Ovisnost napona o jalovoj snazi u
nekom čvorištu



Grupi potrošača, npr. potrošačima jedne
transformatorske stanice VN/SN promijeni se napon
za iznos ∆U promjenom položaja regulacijske
sklopke na transformatoru. Zatim se na
transformatoru očita promjena jalove snage iznosa
∆Q. Nagib pravca matematički je određen veličinom:


U
Q
K
Q
A
A
=

(1)

Veličina K
Q
naziva se faktor proporcionalnosti ili
regulacijska jalova energija, a ima dimenziju struje.



2.2 Potrebe potrošača za jalovom snagom
Potrošač iz mreže za svoj rad može uzimati radnu snagu (P), za vršenje korisnog rada, i jalovu snagu
(Q). Ukupna snaga koju potrošač uzima iz mreže naziva se prividna snaga (S).

Da bi se pojam jalove snage jednostavno objasnio moguće se poslužiti analogijom opisujući konja koji
vuče brod kroz kanal (slika 2a). Činjenica da konj ne hoda točno ispred broda ne utječe na rad koji on
mora obaviti da bi vukao brod kroz kanal. Bez upravljanja kormilom (kompenzacije) brod bi udario u nasip
kanala (slika 2b). Pri tome okretanje kormila uzrokuje dodatne gubitke snage konja. Činjenica da konj
vuče uže sa strane, a ne točno iza sebe djeluje na njegovu sposobnost obavljanja rada tj. da bi se
obavio potrebni rad konj mora upotrijebiti silu veću od one koja bi bila potrebna kada bi hodao točno
ispred broda. Potrebna sila može se vektorski razdijeliti na silu koja se troši za vučenje broda u smjeru
kanala (djelatna snaga, koristan rad) i silu koja se troši da se održao smjer plovidbe (jalova snaga,
gubici). Očigledno je da brod ne bi mogao ploviti bez savladavanja obije navedene komponente sile.

3

a) b)

Slika 2. Trokut snaga

Vektorski prikaz sila kojima se vuče brod identičan je vektorskom prikazu snaga u elektroenergetskom
sustavu (slika 3). Kut između radne i prividne snage (¢) je kut faznog pomaka između struje i napona (2).

2.3 Elementi EES‐a kao proizvođači i potrošači jalove snage
Elementi EES-a također posjeduju reaktanciju induktivnog ili kapacitivnog karaktera, pa prema tome
mogu proizvoditi ili trošiti jalovu snagu. Svrha nekih od elemenata EES-a isključivo i jest proizvodnja ili
potrošnja jalove snage (kondenzatorske baterije, prigušnice, statički uređaji temeljeni na energetskoj
elektronici, sinkroni kompenzatori). U radu je težište na korištenju kondenzatorskih baterija za
kompenzaciju jalove snage u sustavu pa su predmetni uređaji detaljnije opisani u nastavku teksta.


Slika 3. Trokut snaga


¢
¢
¢
tan
sin
cos
=
=
· =
P
Q
S Q
S P
(2)


4
2.3.1 Transformatori
Transformatore karakterizira induktivna impedancija, pa su oni potrošači jalove snage. U praznom hodu
potrošnja jalove snage se kreće oko 1% nazivne snage i koristi se za magnetizaciju jezgre. Pri nazivnom
opterećenju potrošnja naraste na oko 10% nazivne snage, a uzrokovana je gubicima u rasipnim
induktivitetima transformatora. Potrošnja jalove snage transformatora može se odrediti korištenjem izraza:

(
(
¸
(

¸

|
|
.
|

\
|
+ = % %
100
2
0 k
n
n
tr
u
S
S
i
S
Q

(3)

gdje je S
n
nazivna snaga transformatora, S trenutna snaga transformatora, i
0
% struja praznog hoda
transformatora u postocima, a u
k
% napon kratkog spoja transformatora u postocima.

Problem potroška jalove snage u transformatorima vrlo je značajan, uzimajući u obzir da put energije od
mjesta proizvodnje do potrošača zahtijeva nekoliko transformacija, pa se potrošnje transformatora
zbrajaju.

2.3.2 Zračni vodovi i kabeli
Zračne vodove i kabele karakterizira induktivitet i kapacitet. Induktivitet je zaslužan za potrošak jalove
snage, dok ju kapacitet proizvodi. Jalova snaga koju troši vod ili kabel ovisna je o struji opterećenja, dok
je jalova snaga koju proizvodi ovisna o narinutom naponu.
Potrošak jalove snage u vodu ili kabelu Q
L
iznosi:


2
3
L
Q I Le = (4)

gdje je I linijska struja kroz vod ili kabel, L vlastiti induktivitet voda ili kabela, a ω kružna frekvencija.
Jalova snaga proizvedena u vodu ili kabelu Q
C
je:


2
C
Q U Ce = (5)

gdje je U linijski napon mreže, C pogonski kapacitet voda, a ω - kružna frekvencija. Ukupna jalova snaga
voda ili kondenzatora Q jednaka je razlici između potrošene i proizvedene jalove snage:

e e C U L I Q Q Q
C L
2 2
3 ÷ = =
÷
(6)

Još jedna veličina karakteristična za vodove i kabele je prirodna snaga. U slučaju konstantnog napona,
pri određenoj struji opterećenja izjednačit će se proizvodnja i potrošnja jalove snage u samom vodu ili
kabelu, pa on više neće uzimati ili predavati jalovu snagu u mrežu. Za opterećenja koja su veća od
prirodne snage vod ili kabel će trošiti, a za manja davati jalovu snagu u mrežu. Za kabel je karakteristično
da im je kapacitet puno veći od induktiviteta, tako da oni uglavnom proizvode jalovu snagu.




5
2.4 Potrebe potrošača za jalovom snagom

Većina električnih uređaja osim sinkronih strojeva s vlastitom uzbudom i nekih tipova kolektorskih motora
treba jalovu energiju iz mreže. Najveći potrošači jalove energije su asinkroni motori i već spomenuti
transformatori. Potrošači pretvaraju električnu energiju u jedan od četiri korisna oblika energije: mehanički
rad, toplinu, svjetlost i kemijsku energiju.

2.4.1 Potrošači koji pretvaraju električnu energiju u mehanički rad
Najveći broj potrošača jalove snage u sustavu pripada u ovu skupinu, a glavni predstavnik ove vrste
potrošača su asinkroni motori. Glavna značajka asinkronih motora je relativno veliki zračni raspor, zbog
čega već u praznom hodu potrošnja jalove snage iznosi oko 30% nazivne prividne snage. S povećanjem
opterećenja motora raste i struja koja prolazi kroz induktivitete motora, a time i potrošnja jalove snage.
Dodatna jalova snaga koju troši asinkroni motor zbog prolaska struje opterećenja proporcionalna je
kvadratu te struje. To znači da potrošnja jalove snage pri nazivnom opterećenju iznosi oko 50% nazivne
prividne snage. Matematički se jalova snaga asinkronog motora može izraziti kao:

n
n
Q
P
P
Q Q A ·
|
|
.
|

\
|
+ =
2
0
(7)

gdje je Q
0
jalova snaga asinkronog motora u praznom hodu, P trenutna snaga asinkronog motora, P
n

nazivna snaga asinkronog motora, a Q
n
dodatna jalova snaga asinkronog motora pri nazivnom
opterećenju. Tipični industrijski potrošači temeljeni na asinkronim motorima su:

- crpke, brusilice, ventilatori, ispravno dimenzionirani električni motori klimatizacijskih uređaja
(cos¢ = 0,8);
- strojevi za štancanje, tkalački stanovi, standardni uređaji za tisak (cos¢ = 0,6 - 0,8) te
- automatski strojni alati, glodalice, fine brusilice (cos¢ = 0,6).

U ovu kategoriju spadaju i sinkroni motori kod kojih se potrošnja jalove snage može regulirati promjenom
struje uzbude. Sinkroni motori mogu i proizvoditi jalovu snagu.

2.4.2 Potrošači koji pretvaraju električnu energiju u toplinsku energiju
Ako se radi o trošilima djelatne snage (bojleri, termoakumulacijske peći), tada je njihov faktor snage
jednak jedinici, što znači da ne troše jalovu snagu. U slučaju indukcijskih i lučnih peći za metalurgiju
situacija je drukčija. Njihovi faktori snaga vrlo su nepovoljni i zbog toga im je neophodno dodati uređaje za
kompenzaciju jalove snage. Od industrijskih potrošača najznačajniji su:
- sušare (cos¢ = 1,00);
- električne peći (cos¢ = 0,75 - 0,85);
- industrijske peći, elektrolučne peći (cos¢ = 0,5 - 0,75);
- transformatori za zavarivanje (cos¢ = 0,2 - 0,5).


6
2.4.3 Potrošači koji pretvaraju električnu energiju u svjetlost
Obične žarulje sa žarnom niti zapravo su trošila djelatne snage. Njihov faktor snage je jednak jedinici, pa
one za rad ne trebaju jalovu snagu. Fluorescentna rasvjeta ima loš faktor snage oko 0,55; živine svjetiljke
također imaju loš faktor snage od 0,4 do 0,6. Zato je takvu rasvjetu potrebno izvesti kao kompenziranu.

2.4.4 Potrošači koji pretvaraju električnu energiju u kemijsku
To su uređaji za elektrolizu. S obzirom da je za elektrolitski proces potrebna istosmjerna struja, ovakvi
uređaji koriste struju dobivenu iz ispravljača, što znači da im je faktor snage relativno dobar.


2.5 Uzroci lošeg faktora snage i mogućnosti poboljšanja faktora snage

Neodgovarajući izbor asinkronih motora u industrijskim postrojenjima može uzrokovati loš faktor snage
(veliki periodi praznog hoda ili predimenzioniranost što je često posljedica planirane te nikad realizirane
etapne izgradnje industrijskog postrojenja). Uslijed toga, pri izboru i korištenju asinkronih motora u obzir
treba uzeti sljedeće:

- minimalne, maksimalne i prosječne snage strojeva,
- potrebni zakretni i pogonski moment,
- broj uključivanja, isključivanja i reverziranja motora,
- potrebno je svesti prazan hod na najmanju moguću mjeru.

Loš faktor snage postrojenja može biti uzrokovan i predimenzioniranošću transformatora (u slučaju loše
procjene faktora istodobnosti).

U svrhu poboljšanja faktora snage postrojenja može se poduzeti sljedeće:

- zamjena slabo opterećenih motora ili njihov povoljniji raspored, smanjenje trajanja praznog hoda,
- nabavka kondenzatorskih baterija ili nekog drugog izvora jalove snage.


7
3 KOMPENZACIJA JALOVE SNAGE
3.1 Pojam kompenzacije jalove energije

Kao što je već navedeno asinkroni motori, transformatori i ostali potrošači jalovu energiju potrebnu za
stvaranje magnetskog polja uzimaju iz mreže. Veći dio jalove energije može se dobiti ekonomičnije
upotrebom kondenzatorskih baterija. Pri tome kondenzatorske baterije treba ugraditi neposredno uz
velika trošila jalove energije ili što bliže mjestu potrošnje (slika 4). Na taj način rasterećuju se generatori,
transformatori i vodovi od proizvodnje odnosno prijenosa jalove snage, a industrija znatno smanjuje
troškove za potrošenu električnu energiju jer su potrebnu jalovu snagu proizveli u vlastitom postrojenju.

S

p
r
i
j
e
P
S
p
o
s
lije
Q konden.
baterija
Q poslije
Q prije

Slika 4. Kompenzacija jalove snage

Da bi se poboljšao faktor snage elektroenergetskog postrojenja, provodi se kompenzacija jalove snage
do iznosa cos¢ = 0,9...0,95. Prekomjerna kompenzacija povećava troškove i investicije, uzrokuje dodatno
opterećenje vodova kapacitivnom jalovom snagom i neželjene poraste napona na induktivnim otporima.


3.2 Potrebna snaga za kompenzaciju i učinci kompenzacije
Potrebna snaga kompenzacije Q
C
određuje se na temelju odnosa radne i jalove snage te odnosa
postojećeg i željenog faktora snage.

( ) P k P Q
C
· = ÷ · =
2 1
tan tan ¢ ¢ (8)

Ukoliko se kompenzacija treba instalirati u postojećem postrojenju do potrebnih podataka dolazi se
očitavanjem brojila radne i jalove energije. Gdje su W
RV
, W
RN
radna energija više i niže tarife, a W
QV
,
W
QN
jalova energija više i niže tarife. Srednja radna snaga iznosi:

( )
T
W W
P
RV RN
SR
÷
= (9)

Gdje je T broj mjesečnih sati rada. Faktor snage postojećeg nekompenziranog postrojenja cosφ
1
, iznosi:

8

1
2
1
cos
(( ) ( )) 1
QV QN RV RN
W W W W
¢ =
+ + + +
(10)

Željeni faktor snage cos¢
k
, koji obično iznosi 0.95, dobiva se instaliranjem kompenzacijskih uređaja
snage:
( )
k SR C
P Q ¢ ¢ tan tan
1
÷ · = (11)

Pri određivanju potrebne snage paralelno priključenih kondenzatorskih baterija, bitno je napomenuti da
porast napona povećava struju praznog hoda transformatora i motora. Prema tome, da bi se postiglo
željeno poboljšanje napona potrebna je nešto veća snaga kondenzatorskih baterija od one koja se temelji
na početnom pogonskom stanju bez kondenzatora.
Ugradnjom kompenzacijskih uređaja postižu se sljedeći učinci:

- smanjuje se prividna snaga pa se javlja mogućnost povećanja opterećenja uređaja i vodova,
- smanjuju se padovi napona u mreži,
- manje je opterećenje mjernih uređaja, prekidača, osigurača i zaštitnih uređaja,
- smanjuju se gubici jer su proporcionalni kvadratu struje te
- smanjuju se troškovi za jalovu energiju.

Troškovi za jalovu energiju po višoj tarifi TR
QV
(kn/mjesec) su:

( )
QV od RV QV
c W TR · ÷ · = ¢ ¢ tan tan
1
(12)

Troškovi za jalovu energiju po nižoj tarifi TR
QN
(kn/mjesec) su:

( )
QN od RN QN
c W TR · ÷ · = ¢ ¢ tan tan
1
(13)

Gdje su cos¢
od
faktor snage ispod kojeg se plaća jalova energija koji iznosi 0.95, a c
QV
, c
QN
cijena jalove
energije po višoj i nižoj tarifi.

Ako je provedena kompenzacija tako da je faktor snage cos¢
k
=cos¢
od
=0.95, mjesečna ušteda za
jalovu energiju U
Qmj
(kn / mjesec) iznosi:

QN QV Qmj
TR TR U + = (14)


9
4 NAČINI KOMPENZACIJE JALOVE SNAGE

Općenito postoje četiri načina kompenzacije jalove snage korištenjem kondenzatorskih baterija i to:
pojedinačna, grupna, centralna i mješovita kompenzacija. Pojedinačna kompenzacija je ekonomična za
velike potrošače s konstantnom potrebnom snagom i velikim brojem radnih sati. Centralna kompenzacija
se primjenjuje gdje je veliki broj malih potrošača s promjenjivom potrošnjom jalove snage.

4.1 Pojedinačna kompenzacija
Kondenzatorske baterije priključuju se izravno na stezaljke trošila, a uklapaju se i isklapaju zajedno s
trošilom. Na taj način nije potreban dodatni prekidač za kondenzatorske baterije, a nisu potrebni ni
otpornici za pražnjenje kondenzatora. Pojedinačnom kompenzacijom se jalova snaga kompenzira na
samom mjestu potrošnje te se svi dovodi i svi prijenosni elementi rasterećuju od prijenosa jalove struje.
Instalacija pojedinačne kompenzacije je jednostavna i jeftina. Trošilo i kondenzator nadziru se
zajedničkim zaštitnim uređajem. Pojedinačna kompenzacija trofaznih asinkronih motora predočena je na
slici 5. Prikladna je prvenstveno za motore s trajnim pogonom, poput crpki, kompresora, ventilatora i sl.


Slika 5. Pojedinačna kompenzacija
asinkronog motora
Približna snaga kondenzatora priključenih motora može se
izračunati prema jednadžbi (15):


1000
3 9 , 0
0
I U
Q
kond
· · ·
= (15)

Struju asinkronog motora u praznom hodu I
0
(linijska
vrijednost) treba izmjeriti. U slučaju pojedinačne
kompenzacije trofaznih asinkronih motora treba paziti na
sljedeće:

- zahtjeva najveću snagu energetskih kondenzatora,
- nadstrujna ili bimetalna zaštita na sklopki motora mora
biti podešena na kompenziranu, dakle, smanjenu
struju,
- u slučaju pogona s velikim zamašnim momentom, treba
kondenzatore isklopiti prije isklapanja motora, jer u
protivnom može uslijed samouzbude nastati prenapon,
- na motore za dizalice, kranove i slično treba primijeniti
spoj koji osigurava odvajanje kondenzatora prilikom
isklapanja motora s mreže. U protivnom, motor bi se
nastojao vrtjeti i nakon što je isklopljen s mreže,
korištenjem energije akumulirane u kondenzatoru.

Pojedinačna kompenzacija transformatora moguća je i dopuštena je na visokonaponskoj ili
niskonaponskoj strani.



10
4.2 Grupna kompenzacija
Značajke grupne kompenzacije su:

- grupa potrošača kompenzira se zajedničkim energetskim kondenzatorom, pa je mreža
djelomično rasterećena prijenosa jalove snage,
- potrebni su posebni prekidači za uključivanje energetskih kondenzatora,
- zahtijeva se manja ukupna snaga kondenzatora nego pri pojedinačnoj kompenzaciji.

Za kompenzaciju elektromotornih pogona s više manjih motora, npr. tekstilni pogoni, pogoni za obradu i
pakiranje i sl. primjenjuje se grupna kompenzacija (slika 6). Motori i kondenzatori uklapaju se zasebnim
prekidačima odnosno sklopkama i nadziru odvojenim zaštitnim uređajima. Kondenzatori se mogu prema
potrebi sklapati grupno ili pojedinačno. Za to su potrebne sklopke s predotpornikom i otpornikom za
pražnjenje, posebice u slučaju većih snaga ili spajanja kondenzatora u paralelu.
Za kompenzaciju postrojenja niskog i visokog napona primjenjuje se također grupna kompenzacija (slika
7). Kondenzatori se zajednički uklapaju zajedničkim prekidačem s motornim pogonom ili
visokonaponskim prekidačem. Zaštita od kratkog spoja izvodi se osiguračima velike prekidne moći. Za
pražnjenje nakon isklapanja predviđeni su naponski transformatori u V-spoju.


Slika 6. Grupna kompenzacija
elektromagnetskog pogona


Slika 7. Grupna kompenzacija postrojenja

Ovakva kompenzacija je jeftinija u odnosu na pojedinačnu kompenzaciju, naročito kad je faktor
istodobnosti znatno manji od 1. Nedostatak je da dovodi, od mjesta kompenzacije do motora nisu
rasterećeni ni od jalovih struja pa time ni od njihovih negativnih djelovanja. Isto tako kad su motori
isključeni kondenzatori ostaju uključeni pa treba posebno voditi računa o stupnju kompenziranosti
postrojenja kao cjeline. Ugradnjom odgovarajuće automatike kojoj kao informacija služi ukupna jalova
struja grupe motora, mogu se pojedini kondenzatori uključivati ili isključivati. Najčešće se koristi nekoliko
kondenzatorskih tipskih jedinica spojenih paralelno.

11
Grupna kompenzacija s mogućnošću regulacije prikazana je na slici 8. Automatsko uklapanje i isklapanje
kondenzatora obavlja se pomoću vremenskog regulatora (sklopni satovi) ili pomoću regulatora jalove
snage.

Slika 8. Grupna kompenzacija s mogućnošću regulacije


4.3 Centralna kompenzacija
Cijela snaga kompenzacije je locirana na jednom mjestu tj. centralno i u pravilu na sekundarnoj strani
transformatora preko kojih se isporučuje energija. Potrebna jalova snaga kondenzatora sada je najmanja
jer se uzme u obzir faktor istovremenosti cijelog postrojenja. Suglasno tome i investicije za nabavu
kondenzatora su najviše. Nasuprot tome cijela mreža unutar postrojenja je i dalje opterećena jalovim
strujama, a regulacija snage kompenzacije gotovo je u ovom slučaju neizbježna. U ovom slučaju će kao
informacija za regulaciju snage kompenzacije služiti jalova struja prema mreži ili iznos faktora snage na
prijemnom mjestu.
Značajke centralne kompenzacije su:
- veći broj potrošača kompenzira se jednom kondenzatorskom baterijom smještenom u
transformatorskoj stanici, pa je mreža djelomično rasterećena prijenosa jalove snage,
- zbog mogućnosti prekompenzacije potreban je automatski regulator,
- potrebni su uređaji za uključivanje/isključivanje, signalizaciju i pražnjenje i
- potrebna je najmanja snaga energetskih kondenzatora,
- centralna kompenzacija jeftinija je u odnosu na pojedinačnu kompenzaciju, naročito kad je
faktor istodobnosti znatno manji od 1.



12
4.4 Mješovita kompenzacija

Mješovita kompenzacija je kombinacija prethodnih vrsta kompenzacije i najčešće će se koristi u slučaju
industrijskih potrošača. Jedan dio jalove snage se kompenzira centralno na niženaponskoj strani
transformatora 35/6 kV koji se uz to još i regulira prema potrebi cijelog postrojenja. Motori koji se napajaju
preko dužih kabela kao ovaj označen brojem 1 na slici 9 kompenziraju se pojedinačno. Grupna
kompenzacija se primjenjuje npr. za motore 2 napajane preko kabela 6 kV i transformatora 6/0.4 kV. Ako
je rasvjeta u postrojenju izvedena pretežno kao fluorescentna, što će biti čest slučaj, bit će opravdano
kompenzirati je grupno. Kondenzatori koji su na slici 9 ucrtani crtkano pripadaju rješenju s mješovitom
kompenzacijom, a onaj nacrtan punom crtom predstavlja centralnu kompenzaciju odnosno do koji je
centralno kompenziran u mješovitoj kompenzaciji, jer se njime kompenzira grupa motora, transformatori
unutar postrojenja kao i cijelo postrojenje. Predmetna kondenzatorska baterija smještena je na strani
nižeg napona mrežne transformatorske stanice.




Slika 9. Mješovita kompenzacija



13
5 UREĐAJI ZA AUTOMATSKU REGULACIJU
KOMPENZACIJE
5.1 Skokovita regulacija jalove snage
Prema postojećem faktoru snage postrojenja uključuje se određeni broj kondenzatorskih baterija da bi se
održao približno željeni faktor snage postrojenja (slika 10).

Slika 10. Princip automatske regulacije
Ako jalova snaga potrošača raste po pravcu 0 -
C, te dostigne vrijednost A, uklopi se (nakon
nekog vremenskog zatezanja) prvi
kompenzacijski stupanj.

Jalova snaga iz mreže smanji se na snagu
prvog stupnja. Ako jalova snaga potrošača i
dalje raste, uklope se dalje po potrebi drugi
stupnjevi.

Ako se jalova energija smanjuje po pravcu E
isklopi se zadnji uključeni stupanj i po
analognom procesu daljnji stupnjevi.

5.2 Kontinuirana regulacija jalove snage
Kontinuirana regulacija jalove snage principijelno se može ostvariti sklopom predočenim na slici 11.
Induktiviteti služe da se omogući kontinuirana regulacija faktora snage, jer se promjenom kuta upravljanja
tiristorskih sklopki mijenja i opterećenje jalovom snagom. Ovakvim se rješenjem osim kontinuirane i brze
regulacije može ostvariti i dobra kompenzacija nesimetričnog opterećenja.

Slika 11. Princip automatske kontinuirane kompenzacije

14
6 GLAVNA OPREMA U POSTROJENJU ZA
KOMPENZACIJU JALOVE SNAGE

U glavnu opremu u postrojenju za kompenzaciju jalove snage spadaju: regulator, kondenzatorske baterije
I sklopnici.

6.1 Regulator
Regulator služi za održavanje faktora snage i napona na postavljenim vrijednostima uključenjem ili
isključenjem stupnjeva kompenzacije. U upotrebi je više vrsta regulatora. Uglavnom su svi opremljeni
zaslonima na kojem se pokazuju trenutni faktor snage, preračunate električne veličine, podešeni
parametri i kvarovi koji su se dogodili tijekom pogona.

6.2 Kondenzatorske baterije
6.2.1 Povijest primjene kondenzatora
Paralelno priključene kondenzatorske baterije prvi su put upotrijebljene za kompenzaciju jalove snage oko
1914. godine. Međutim, njihova je uporaba u sljedećih dvadeset godina bila ograničena zbog visoke
specifične cijene po kVAr-u kondenzatora, velikih dimenzija i težine. Do 1932. godine kao dielektrik u
kondenzatorskim baterijama korišteno je ulje. Razvoj impregniranih spojeva kloriranih aromatičnih
ugljikovodika (askareli) kao i napredak u izradbi kondenzatora omogućili su znatno smanjenje dimenzija i
težine koja je do danas smanjena oko 400%.

Prije 1937. godine praktično su svi kondenzatori postavljani u unutarnjim prostorijama industrijskih
postrojenja. Široka primjena počela je poslije pojave jedinica za vanjsku montažu bez čeličnih kućišta i
drugog pribora. Oko 1939. godine cijena kondenzatora smanjena je gotovo proporcionalno težini uz
istovremeno postignute dobre pogonske značajke.
Razlozi koji su uzrokovali široku primjenu kondenzatorskih baterija su:

- smanjenje cijene,
- poboljšanje konstrukcija i proizvodnih metoda, čime su postignute male dimenzije i težina
kondenzatorskih jedinica,
- usvajanje proizvodnje jedinica za vanjsku montažu na stupu i standardnim potpornjima,
- smanjenje broja kvarova,
- značajne prednosti za elektroenergetski sustav,
- tijekom ratne oskudice od 1939. do 1945. godine industrijski kapaciteti za izradu
kondenzatorskih baterija bili su više na raspolaganju od kapaciteta za izradu drugih uređaja za
proizvodnju jalove snage, osim toga i materijal za kondenzatore bio je manje kritičan, nego za
druge uređaje za proizvodnju jalove snage,
- zahvaljujući velikom volumenu proizvodnje tijekom rata i poslije II svjetskog rata, upotreba
kondenzatora je postala ekonomična.


15
6.2.2 Općenito o kondenzatorskim baterijama
Osnovni element uređaja za kompenzaciju jalove energije je kondenzatorska trofazna baterija, posebno
konstruirana za kompenzaciju jalove energije. Kao impregnat u trofaznim kondenzatorskim baterijama
upotrebljavaju se biljna ulja koja su biološki razgradiva. Prilikom kratkotrajnih opterećenja postoji
mogućnost da se dielektrik na određenim mjestima ošteti. Posljedica toga je lokalni proboj. Stvoreni
električni luk koji pri tome nastupa, uzrokuje isparavanje tankog metaliziranog sloja i tako izolira oštećeno
mjesto od ostalog dijela kondenzatora. Gubitak kapacitivnosti u slučaju manjih proboja nije veći od
nekoliko pF.

Svaki kondenzator ima ugrađen mehanički osigurač koji električki štiti kondenzator. Prema kraju životnog
vijeka kondenzatora ili zbog preopterećenja dielektrika, broj samoozdravljivih proboja je sve veći. To ima
za posljedicu povećanje koncentracije plina u aluminijskom kućištu te njegovo rastezanje. Ovo mehaničko
rastezanje lončića ima za posljedicu pucanje unutarnjeg osigurača kondenzatora. Takva konstrukcija
kondenzatora osigurava potpunu sigurnost od eksplozije i požara. Osim toga, svaki kondenzator ima
ugrađen otpornik, koji omogućuje da se kondenzator isprazni na 50 V u vremenu od 60 sekundi po
isklopu napona. Prilikom servisnih radova, nakon isključenja uređaja s energetskog napajanja, potrebno
je pričekati dvije minute i tek onda početi obavljati radove.

Svaki kondenzator prolazi sljedeća ispitivanja:
- ispitivanje zaptivosti: 90°C; 6 sati,
- naponsko ispitivanje između obloga izmjeničnim naponom: 2,15·U
n
; 10 s,
- naponsko ispitivanje između obloga i kućišta izmjeničnim naponom: 3000 V; 10 s,
- mjerenje kuta gubitaka: tano - pri nazivnom naponu, frekvencije 50 Hz i sobne temperature,
- mjerenje kapacitivnosti pri nazivnom naponu, frekvencije 50 Hz i sobne temperature.

Na 10% proizvedenih kondenzatora provodi se test temperature stabilnosti pri naponu 1,2·U
n
u vremenu
48 sati.

6.2.3 Izvedba
Elektrode se izrađuju u pravilu iz aluminijskih folija, a kao dielektrik upotrebljava se posebni visokovrijedni
papir natopljen mineralnim uljem, u novije vrijeme isključivo difenilkloridom koji ima odlična dielektrička
svojstva, poznat je pod imenom clophen. Obično de uzima nekoliko slojeva papira debljine 0.01 mm. Broj
slojeva ovisit će o naponu za koji je kondenzator namijenjen. Elektrode su također od tanke folije debljine
0.01mm. Na bubanj određenog promjera namata se potrebni broj slojeva s tim da se svaki sloj sastoji od
dvije elektrode i odgovarajućeg broja papira. Namatanjem dobiveni cilindar se skine s bubnja i radi boljeg
korištenja volumena preša se u pločasti oblik i to je osnovni element kondenzatora. Da bi se dobio veći
iznos kapaciteta elementi se spajaju u slučaju visokog napona paralelno, a u slučaju još viših napona i
serijski. Na slici 12 predočene su glavne faze postupka izrade kondenzatorskih baterija.


16
Element
Unutarnji
osigurac
Spajanje
Ulaganje u kucište
Impregnacija
Bojanje
Al folija
Al folija
Dielektricni
materijal

Slika 12. Faze izrade kondenzatorskih baterija

U novije vrijeme sve se više primjenjuje izolacija od plastične folije, što ima za posljedicu smanjenje
gubitaka u kondenzatoru, ali i povećanje njegove cijene jer se radi o tankim i skupim folijama. Jedinice
kondenzatora mogu imati dva izolirana izvoda, u kojem je slučaju kućište izolirano od aktivnog dijela pa
se ono uzemljuje, ako jedinice nisu izravno spojene u seriju. Ako se jedinice spajaju izravno u seriju onda
je jeftinija varijanta rješenje jedinice s jednim izoliranim izvodom,dok se kućište koristi kao drugi izvod,
odnosno pol. Naravno da tada kućišta moraju biti postavljena na postolja izolirana za odgovarajući napon.

Obzirom na vrlo dobar stupanj djelovanja kondenzatora koji se kreće oko 0.998, gubici su vrlo mali, a u
jedinici snage 50 kVAr iznosit će oko 100 W, što omogućava smještaj kondenzatorskih jedinica u glatka
limena kućišta koja imaju dovoljnu površinu za predaju topline u okoliš. Naravno da je potrebno osigurati
dovoljnu ventilaciju ako se kondenzatori nalaze u zatvorenoj prostoriji, a ako su na otvorenom
preporučljivo ih je u toplijim podnebljima zaštititi od izravne insolacije jer bi im se mogla osjetno povisiti
temperatura. Temperatura okolnog zraka ne smije biti veća od 40°C. Naime, jedna od opasnosti da dođe
do uništenja kondenzatora je ta da on postane termički nestabilan. Na slici 13 prikazana je ovisnost
gubitaka AP u kondenzatoru o temperaturi dielektrika. Karakteristika a vrijedi za novi kondenzator dok
karakteristika b vrijedi za kondenzator u kojem je došlo do procesa starenja.

Odvod topline iz kondenzatora u okoliš proporcionalan je razlici temperature. Ako je okolna temperatura
40°C onda pravac 1 predstavlja karakteristiku odvoda topline. Ukoliko bi se odvod topline poremetio
vrijedila bi karakteristika 1', a ako bi se okolna temperatura povisila vrijedila bi karakteristika 2. Obje
karakteristike odabrane su tako da su tangente karakteristiku b.

Pripadajuća temperaturna točka tangiranja zove se granična temperatura i ona u oba slučaja iznosi nešto
ispod odnosno nešto iznad 100°C.


17


Slika 13. Prikaz toplinske stabilnosti kondenzatora
Dogodi li se da temperatura
kondenzatora samo malo prekorači tu
graničnu temperaturu razvijena toplina u
kondenzatoru bit će veća od određene pa
će temperatura kondenzatora porasti.
Zbog toga dolazi do uništenja
kondenzatora.

Postoji još jedna vrsta izvedbe
kondenzatora gdje kao izolacija opet služi
tanki papir dok kao elektrode služe tanki
slojevi metala naneseni na obje strane
papira (metalizirani papir). Prednost ove
izvedbe je u tome da nisu potrebni
unutarnji osigurači za pojedini element jer
u slučaju proboja izolacije dolazi do
izgaranja papira i time do samozaštite
kondenzatora.
6.2.4 Zaštita kondenzatora
Kondenzatore treba zaštititi kao i sve druge elemente postrojenja od kratkog spoja i preopterećenja.
Kondenzatori nisu osjetljivi na preopterećenje, ali preopterećenje je u pravilu povezano s pojavom
povišenog napona. Stoga je potrebno provesti zaštitu od previsokog napona. Kada pogonski napon
prekorači dozvoljenu granicu (1.15 U
n
) kondenzatori se isklapaju. Zaštita od kratkog spoja ostvaruje se
predspajanjem osigurača, koji zbog struja uklapanja moraju biti s tromom karakteristikom, ili ugradnjom
automatskih prekidača. Za kondenzatore je karakteristična zaštita od kratkog spoja na pojedinim
elementima. Kako je poznato jedinica kondenzatora se sastoji od niza paralelno i serijski spojenih
elemenata (slika 14).


















Slika 14. Zaštita kondenzatora od kratkog spoja
Svaka faza izvana je zaštićena
odgovarajućim osiguračem ili automatskom
sklopkom. Kada dođe do proboja u jednom
elementu, npr. drugom elementu drugog
retka, u kondenzatoru će doći do pojave
luka i do uništavanja tekućeg dielektrika.
Da se kvara ne bi širio na druge elemente
potrebno je mjesto kvara isključiti. Vanjski
osigurači neće djelovati jer je za njih struja
kvara mala, a kad bi djelovali isključili bi
cijelu jedinicu. Zbog toga se u samom
kondenzatoru u svaki pojedini element
ugrađuje odgovarajući osigurač koji će
prilikom kvara na elementu pregorjeti i tako
isključiti kvar. Kondenzatorska jedinica
ostaje i dalje u pogonu s neznatno
promijenjenim kapacitetom.


18
Kapacitet jedinice prije kvara iznosi

1
n C
C=
m
·
(16)

gdje je C
1
kapacitet pojedinog elementa. Kada se jedan element uslijed kvara isključi (pregaranje
njegovog osigurača) kapacitet će iznositi

( )
( )
( )
1
1 1
1
1 1
1 1
1 1
/
n C
C = =
n
m- + m- +
n C n- C n-
·
·
· ·
(17)

Budući da je uvijek n>>1 može se drugi član u nazivniku nadomjestiti jedinicom pa vrijedi

/
C C ~ (18)

Zbog istih razloga struja će nešto porasti pa će napon na oštećenoj fazi nešto pasti, što može poslužiti
kao indikacija o stanju kondenzatora, a na temelju toga kondenzatorske baterije mogu se štiti posebnim
zaštitnim uređajima. Prema slici 15 voltmetar 1 će pokazivati određeni napon ako je u bateriji došlo do
kvara na pojedinom elementu. Ako su priključene dvije baterije paralelno onda će voltmetar 2 pokazivati
određeni napon ako je u jednoj od baterija došlo do kvara.

Slika 15. Zaštita kondenzatorskih baterija od nesimetrije

Isklopljeni kondenzator ostaje nabijen na iznos napona mreže u trenutku isključenja. Prirodno pražnjenje
traje nekoliko sati. Zbog preostalog napona prilikom ponovnog uklapanja može doći do dodatnog
povećanja struje uklapanja. Jednako tako na kondenzatoru preostane relativno visoki dodirni napon.
Zbog toga se ugrađuju otpornici za izbijanje kondenzatora.



19
6.3 Pojave pri uklapanju i isklapanju kondenzatorskih baterija
6.3.1 Uklapanje kondenzatorskih baterija
Stavljanje kondenzatorske baterije pod napon uklapanjem sklopnog aparata uzrokuje uklopnu struju koja
je funkcija napona priključenja, kapaciteta i otpora kruga, vrijednosti i mjesta induktiviteta u mreži, naboja
baterije u trenutku kad se zatvori krug, i posredno prigušenja prijelazne pojave. Ta struja može doseći
vrlo visoku amplitudu (reda veličine struje kratkog spoja), veliku strminu porasta i biti vrlo velike
frekvencije, što sve izaziva znatna naprezanja sklopnih aparata i kondenzatora i pojavu prenapona u
namotima strujnih transformatora i sekundarnim krugovima zaštite. Te velike struje predstavljale su u prvo
vrijeme konstrukcijske probleme u slučaju spoja izvoda kondenzatora s tankom aluminijskom elektrodom.
Usavršavanjem preranog kontakta taj je problem danas riješen. Termičko djelovanje predmetnih struja
nije naročito opasno jer se one vrlo brzo prigušuju radi relativno male vremenske konstante. Često je pak
potrebno ograničiti struju uklapanja obzirom na mogućnosti uređaja za uklapanje. Na slikama 16 i 17
predočene su struje uklapanja kondenzatora u ovisnosti o veličini kuta napona.

I=I
0
-I
V

T
V V
e t I I
2
1
0
0 ) cos(
÷ .
÷ ¸ e
) cos( 0
0
t I I e
.
=
T
e I
2
1
0
÷
0
I IV =
.

0
0 =
u
¢


Slika 16. Struja uklapanja kondenzatora
uz ¢
u
o
=0

e
e
V
V I I
0
=
.
0 V
I I I = ÷
T
t
V
e I
2
÷ .
e
e
) sin(
0
t I I e
.
÷ =
) sin(
2
0 t e I I
V
T
t
V
V
e
e
e ÷
.
=

Slika 17. Struja uklapanja kondenzatora uz
¢
u
o
=90

Izrazi za proračun strmine porasta, frekvencije i amplitude uklopne struje se mogu izvesti relativno
jednostavno pri čemu se pretpostavlja da u trenutku uklapanja kondenzatorska baterija nema početnog
naboja te da se sklopni aparat zatvara u trenutku kad je napon maksimalan.

Prilikom uključenja kondenzatorske baterije kroz krug protječe struja koja se sastoji od dviju komponenti,
od kojih prva oscilira s frekvencijom mreže (e), a druga s vlastitom frekvencijom kruga (e
i
). Od
praktičnog značaja je druga komponenta, tako da je amplituda uklopne struje I
max
dana izrazom:

2 2
K
max C C
C 0
P 1
I I I
Q ω L C
= · =
·
(19)
pri čemu je I
C
efektivna vrijednost stacionarne struje kondenzatorske baterije, L
0
induktivitet kruga na
strani mreže, C kapacitet kruga na strani kondenzatorske baterije, P
K
snaga kratkog spoja na mjestu
kondenzatorske baterije, a Q
C
snaga kondenzatorske baterije.

Izraz (19) pokazuje da amplituda uklopne struje najčešće znatno nadmašuje amplitudu ( 2
C
I )

20
stacionarne struje. Unatoč tome uklapanje kondenzatorske baterije rijetko izaziva bilo kakve probleme
kod sklopnih aparata. Nazivna struja prekidača treba biti najmanje 1.3·I
C
. S obzirom da je dozvoljeno
30% trajno preopterećenje kondenzatora zbog harmonika struje, a uklopna moć suvremenih prekidača je
vrlo visoka (I
UKL
=(30-60)·I
n
), u većini slučajeva prekidač je sposoban podnijeti naprezanja koja su
posljedica uklapanja baterije.

Maksimalna strujna naprezanja kondenzatorskih baterija definirana je standardom IEC za kondenzatore,
koji preporučuje da trenutna vršna vrijednost struje nabijanja baterije (uklopne struje) ne bude veća od
100-struke efektivne vrijednosti nazivne struje baterije kako ne bi došlo do prevelikih naprezanja baterije
zbog brzog porasta naboja.

U većini realnih mreža obzirom na iznose snage kratkog spoja i snage baterije vrijedi I
max
<100·I
C
tako
da je zadovoljen ovaj kriterij bez dodatnih mjera. Ukoliko ipak struja uklapanja premašuje dozvoljene
vrijednosti, neophodno je u seriju s kondenzatorom postaviti prigušnicu.

Potrebno je napomenuti da struja uklapanja može biti veća nego što je dano izrazom (19) ako se
uklapanje prekidača izvodi u trenutku kada postoji naboj na kondenzatoru. Međutim, suglasno propisima,
kondenzator mora biti opremljen uređajima za brzo pražnjenje (otpornicima ili naponskim
transformatorima) čime je u osnovi eliminirana takva mogućnost i ne treba je uzimati u obzir prilikom
definiranja zahtjeva koji se stavljaju pred sklopne aparate.

U slučaju većeg broja blokova kondenzatorskih baterija vlastita frekvencija kruga znatno je veća od
vlastite frekvencije kruga nego u slučaju jedne baterije (L
0
>> L, tj. induktivnost mreže L
0
je mnogo veća
od induktivnosti veza između baterija) pa amplituda uklopne struje dostiže vrlo visoke vrijednosti uz
veoma veliku strminu porasta struje. Stoga su naprezanja i kondenzatora i prekidača prilikom uklapanja
razdijeljenih baterija znatno veća nego prilikom uklapanja jedinstvene baterije.

Prilikom uklapanja kondenzatorskih baterija prenapon može teorijski dostići vrijednost dvostruke
amplitude nazivnog napona (2U
n
) što ne predstavlja nikakvu opasnost jer je oprema (sklopna aparatura,
prekidač, kondenzatori) normalno dimenzionirana za strožije uvjete.

6.3.2 Isklapanje kondenzatorskih baterija
Prilikom isklapanja kondenzatorskih baterija može doći do vrlo velikih prenapona zbog brzog porasta
povratnog napona na kontaktima prekidača koji odgovarajuće ne prati porast dielektrične čvrstoće
međukontaktnog razmaka. Isklopi li se kondenzator prema slici 18 i struja se ugasi prilikom prolaska kroz
nulu, na kontaktu 2 ostati će napon jednak tjemenoj vrijednosti mreže. Kontakt 1 će imati napon jednak
momentalnoj vrijednosti napona mreže. Tada dolazi do ponovnog toka struje zbog proboja. Frekvencija te
struje jednaka je vlastitoj frekvenciji kruga i gasi se kod prvog prolaska kroz nultočku. U tom momentu
kondenzator je nabijen na gotovo dvostruki iznos tjemenog napona mreže. Na tom naponu ostaje kontakt
2, dok napon kontakta 1 slijedi napon mreže, može se pojaviti jedan ili više ponovnih preskoka pri čemu
napon na kondenzatoru može doseći vrijednosti U
n
, 3U
n
, 5U
n
, 7U
n
, a napon na kontaktima sklopnog
aparata poprima vrijednosti 2U
n
, 4U
n
, 6U
n
, nakon 1, 2, 3, .. ponovnog preskoka (At >5 ms). Jasno je da
primijenjeni sklopni aparat mora imati ekstremno veliku brzinu obnavljanja dielektrične čvrstoće
međukontaktnog razmaka da ne bi došlo do pojave ponovnih preskoka. Zbog složenih pojava pri
uklapanju i isklapanju kondenzatorskih baterija sklopni aparati su izloženi specifičnim naprezanjima te
moraju biti s nezavisnim pokretanjem i velikom brzinom uklopa i isklopa.

21

Slika 18. Prenaponi prilikom isklapanja kondenzatora


6.3.3 Pojava rezonancije zbog kondenzatora u mreži
Kao što je poznato razlikuje se paralelna i serijska rezonancija. Uvjet za pojavu rezonancije paralelne ili
serijske, uz zanemarenje omskog otpora (ne unosi preveliku pogrešku) glasi:

1 = L C
2
e · · (20)

Paralelna rezonancija se pojavljuje npr. ako se izvodi pojedinačna kompenzacija pa se induktivitetu
motora paralelno spoji kapacitet kondenzatora. Ako je induktivni otpor motora jednak kapacitivnom otporu
kondenzatora, struja iz mreže biti će određena naponom mreže i omskim otporom motora. Kada je faktor
snage 1, a to odgovara potpunoj kompenzaciji jalove snage. Ovakva rezonancija nema nikakvih štetnih
posljedica na postrojenje.

Serijska rezonancija se može pojaviti kada se izvodi centralna kompenzacija pa motori budu isklopljeni, a
kondenzatori ostaju uklopljeni. Induktivitet mreže od izvora do kondenzatora i kapacitet kondenzatora
mogu zadovoljiti uvjete rezonancije. Međutim, u stvarnoj mreži odnosi induktivnog i kapacitivnog otpora
su takvi da bi do rezonancije došlo tek kad bi frekvencija bila par stotina Hz, tako da od ove vrste
rezonancije ne prijeti velika opasnost u pogonu. Jedino prilikom isklapanja pojedinačno kompenziranih
motora koji su jako kompenzirani elektromotorna sila motora djeluje na serijski spoj induktiviteta motora i
kapaciteta kondenzatora pa može doći do serijske rezonancije. Tada napon na kondenzatoru i motoru
nedozvoljeno poraste. Serijska rezonancija se može pojaviti u slučaju mreže u kojoj postoje nezanemarivi
iznosi viših harmoničkih članova napona. Tako npr. peti harmonički član napona frekvencije 250 Hz
praktički vrlo lako može dovesti do rezonancije. Struju te frekvencije određuje samo omski otpor kruga,
koji je redovito malen, pa će se pojaviti struja velikog iznosa. Zbog toga, ako napon nije dovoljno
sinusoidalan treba ispitati uvjete pojave rezonancije kada se u mrežu žele ugraditi kondenzatori.


6.4 SKLOPNICI
Kondenzatori se uključuju na izvor energije pomoću sklopnika, odabranih tako da mogu uključiti, trajno

22
voditi i prekinuti struju kompenzacijske jedinice u normalnim okolnostima i očekivanim uvjetima
opterećenja. Uklapanje kondenzatora na napon ostvaruje se prema shemi predočenoj na slici 19.
















Slika 19. Uklapanje kondenzatora
Prilikom uklopa kondenzatora sklopnik je
nakratko, uslijed prijelaznih pojava, opterećen
strujom visoke frekvencije i amplitude.
Frekvencije ovih struja kreću se u području od 1
do 10 kHz. Da bi se ograničila amplituda struje
uključenja kondenzatora kroz sklopnik, koja mora
imati vrijednost manju od maksimalne dozvoljene
vršne struje, serijski su priključeni otpori.

Pomični kontakti osiguravaju nabijanje
kondenzatora preko serijski priključenih otpornika,
kroz vrijeme dok se ne zatvore glavni kontakti.
Tako je postignuto ograničenje struje uklopa bez
rasipanja u trajnom pogonu, a time i dug vijek i
pravilno funkcioniranje kompenzatora.

Svaka kompenzacijska jedinica štićena je
rastalnim osiguračem velike prekidne moći.


23
7 ZAKLJUČAK

Sve veća potrošnja električne energije i povećani troškovi prijenosa i distribucije te energije uvjetuju
značajniju primjenu uređaja za kompenzaciju jalovih snaga. Od uređaja za kompenzaciju najraširenija je
uporaba kondenzatorskih baterija jer one imaju sljedeće prednosti: niske investicijski troškove i troškove
održavanja, visoku pouzdanost u pogonu, male gubitke djelatne snage, mogućnost izravnog priključka na
sabirnice,a jednostavna im je ugradnja i zamjena. Najznačajniji nedostatak kondenzatorskih baterija je
izražena kvadratna ovisnost proizvedene jalove snage o naponu na sabirnicama na koje su priključene.

Upotreba kondenzatorskih baterija omogućuje smanjenje gubitaka energije u mreži i smanjenje vršne
snage te poboljšava profil napona u sustavu.

Cilj rada bio je objasniti temeljne pojmove jalove snage i napona, njihovu međuovisnost, ukratko nabrojiti
najznačajnije potrošače jalove snage u sustavu, a od uređaja za proizvodnju jalove snage težište je bilo
na značajkama kondenzatorskih baterija. Posebna pozornost posvećena je načinima kompenzacije jalove
snage u elektroenergetskom sustavu.


24
8 LITERATURA

[1] T.J.E. Miller. Reactive Power Control in Electric Systems; John Wiley& Sons, Inc, Canada, 1982
[2] S. Tešnjak. ( U – Q ) regulacija u EES-u, zavodska skripta, ETF-ZVNE, Zagreb, 1991.
[3] M. Šodan. Kompenzacija jalove snage, zavodska skripta, ETF-ZVNE, Zagreb, 1985.
[4] Ž. Bobinac, Đ. Muftić, B. Rajković, Z. Valković. Tehnički priručnik: Kompenzacija jalove snage i
potiskivanje viših harmonika, peto izdanje, KONČAR Elektroindustrija d.d., Zagreb, 1991. str.
650-657