Barok (1600. – 1750.

)
INSTRUMENTALNI GLAZBENI OBLICI: sonata, suita, koncert, concerto grosso  SONATA  gl. oblik za 1 instr. , 2 ista instr. , 2 različita instr. , 3 različita instr. (triosonata)  u baroku 3 stavka – BRZI-POLAGANI-BRZI  popularna zbog izražavanja instrumenta  SUITA  više stavaka plesnog karaktera različitih plesova iz raznih zemalja  Allemande (Njem.) , Courante (Fran.) , Sarabande (Španj.) , Gigue (Irs. , Engl.) --> 4 stalna stavka  mogu dodati – Menuet, Air, Garotte (Fran.)  za 1 instr. – solističke => J. S. Bach, 2 zbirke: „Francuske suite“ i „Engleske suite“  za orkestar – orkestralne => G. F. Händel: „Muzika na vodi“ i „Vatromet“ --> po narudžbi za kraljevu svečanost na Temzi  KONCERT  tal. concetare = natjecati se  gl. oblik za solo instrument i orkestar  3 stavka – BRZI-POLAGANI-BRZI  A. Vivaldi: Koncert za violinu i orkestar „Četiri godišnja doba“ --> 12 stavaka  CONCERTO GROSSO  mala grupa instr. (concertino) nasprem orkestra (c. grosso)  J. S. Bach: „Brandenburški koncerti“ --> ima ih 6 VOKALNO-INSTRUMENTALNI GLAZBENI OBLICI: kantata, oratorij, opera  KANTATA  tal. cantare - pjevati  gl. oblik u kojem se kratka priča izvodi pjevajudi  solo pjevači – dobri (gl. uloge) i lošiji (sporedne uloge)  zbor = narod  recitativ – mala melodija s puno teksta --> pojašnjavanje radnje  arija – razvijena melodija s malo teksta --> izražavanje osjedaja  KORAL – pjeva zbor  J. S. Bach: 200 kantata – svjetovne – „Kantata o selu“ i „Kantata o kavi“ • ORATORIJ  puno duži oblik kantate  dugačka priča uzvišenijeg stila  recitativ i arije  J. S. Bach: „Božidni oratorij“ i „Uskršnji oratorij“  G. F. Händel: „Juda Makabejac“ , „Izrael u Egiptu“ i „Mesija“ --> 3 velika djela: 1. 2. 3. starozavjetno nagovještanje dolaska Mesije nagovještanje Kristova rođenja i rođenje Kristova muka

--> premijera u Dublinu --> izvodi zbor

u Veneciji još 16 kazališta sličan stil pisanja --> mitološke priče --> jednolikost     Claudio Monteverdi: „Orfej“ Henry Purcell: „Didona i Eneja“ G. Njemačke i tamo živi Liepzig --> radi u crkvi sv. kazališta i skladatelja --> do 1650. 1. kuhinja --> popularno u Europi Marija Antoaneta --> žena Luja XVI. .) --> mitološka priča --> nije sačuvana „Euridice“ --> sačuvana --> izvođena na vjenčanju Henry-ja IV. 17. i put u Italiju --> bavi se operom ponuda da sklada i dirigira na kraljevskom dvoru (2. života) omiljen među Englezima i engl. glazba. ukrasi činovi --> scene profesionalni glumci i pjevači puno recitativa. podučava. 20 djece (prepisuju note) --> muzička obitelj pisao sve osim opere GEORG FRIEDRICH HÄNDEL (1685. kdi Marije Terezije . OPERA    na samom kraju renesanse --> obnova antičke drame --> glazba prati izvođače koji recitiraju Firentinska Camerata – djelo u cjelosti pjevano i svirano Jacoppo Peri: „Daphne“ (1589. --> fran. ali manje crkvena djela Rokoko (1750. Händel – nove teme --> povijesna --> „Julije Cezar“ i „Xerxo“ OPERA SERIA – opera s mitološkim/povijesnim temama JOHANN SEBASTIAN BACH (1685. – 1750. pokoja arija (najviše 2. kazalište u Veneciji --> stolovi za plemstvo --> lože i balkoni za građanstvo --> raskoš!   povečava se br. rocai = sitni kamenčidi još kideniji od baroka novi otvoreni/svijetliji ukrasi Luj XV.) port. – 1770. ples.):       na sjev. uvježbava) 2 supruge. kraljevima pokopan u Westminster Abbey piše sve. st.        u početku na kraljevskim i plemidkim dvorima gluma. 3) nastala u Firenci --> širi se po Europi građanstvo želi sudjelovati i imati kazalište --> poč. – 1759. pol.)        nikad se nije oženio imudna obitelj mnogo putuje po Njem. moda. Thome protestant crkvena glazba --> KANTOR (sklada. i XVI. F.

W.) prevlast razuma nad osjedajima nadahnude u antici – vanjska forma. druženja i ansambli (gudački/puhački kvarteti i kvinteti) --> razvoj sonate i suite --> GUDAČKI KVARTET (novo!)    novi sloj bogatijeg društva javlja se u Engleskoj grade se palače uređene kao dvorci PROMENADNA GLAZBA --> muzika na ulici. van Beethoven (nisu iz Beča) homofonija – 1 linija. promjene u glazbi – ugl. Dubrovnik. Mozart. J. zabavne. – KLAVIR . osobine ljudi iz svakodnv.. Rousseau – članci o glazbi – dugo ilegalno tiskana Beč – kulturni centar građanska glazba --> SALONI – glazbalo (čembalo). ljetne večeri --> glazba škole simfonije – Manheim (Njem. umovi (Voltaire. 18.   1. i poč. ostale prate jasne strukture u glazbi – raspored tema: A-B-A – kraj 18. Marmontel. st. A. dvorana – ansambli i orkestri KLASIKA: bečka klasika --> J. vesele pjesme) kratka (isprva 1 čin. traje 1 h) i komična (postupci. a ne duh vrijednosti koje postaju uzor ljepote arhitektura – jasnoda i jednostavnost s malo ukrasa enciklopedija – fran.) – svo dotadašnje znanje – J.. Bachovi sinovi --> lagana/vesela djela --> nema polifonije.) --> (kulturno) bogati grad --> Jan Stamic (vodi školu) – 70-ak simf.--> 16 djece (12 kderi) --> promjene u Versaillesu (galantni/lepršavi/ukrašeni stil) od 1730. st. 19. života) prikaz poznatih ljudi --> zabava Giovanni Battista Peroglesi: „Služavka gospodarica“ („La serva pardona“) --> arija Serpine --> SIMFONIJA       nastaje iz uvertire opere serie (sinfonia) sred. paviljoni u parkovima gradnja konc.. Haydn. kasnije 2. više homofonija --> najpopularnije je čembalo --> ansambli. pokoji limeni) Luka Sorkočevid – plemidka obitelj. plesne skupine novi glazbeni oblici (procvat u klasici) --> OPERA BUFFA     nastaje iz intermezza opere serie (3-4 čina. zamršene radnje. 10-ak minuta orkestar od 20 gudača (po 2 drvena. 3 stavka. st. L. KD u Beču građanska glazba u salonima Klasicizam (kraj 18.

dobro uglazbljena. talent za klavir uz napredak dolazi u Beč (uči ga Haydn) pucanje klavira od sviranja . zbor. lijepe teme) i sonate (violina. orkestar OPERE  „Bastien i Bastienne“ o o prva opera sa 12 god. čembalo/klavir) manji ork. Njem. piše note prije slova sonatine (lagana. glazba (uči ga Haydn) --> koncerti i simfonije (41) homofonija vokalna djela – istidu se MISE – uvodi novi oblik „Requiem“ (misa za mrtve) – za soliste. zadovoljeni svi zahtjevi opere (ljubavni trokut – opera buffa. oblici (sa 5 god. jeziku  „Čarobna frula“ o o o o romantičma opera (novo!) fantastična (izmišljeni likovi i mjeta) zahtjevne arije: koloraturni sopran snažno djelo  samo tal. klavir) gudač. Kristovih riječi“ .JOSEPH HAYDN           iz Gradišda posao na dvoru Esterhazy (skladatelj) puno putovao s orkestrom tražen među vladarima --> CIKLUS PARIŠKIH/LONDONSKIH SIMFONIJA (za putovanja) klavirske sonate (2 teme unutar 1 stavka) triosonate (violina. violončelo. „7 poslj. „Londonska“ oratorij (svjetovnog oblika): „Stvaranje svijeta“ . kvarteti i kvinteti koncerti (za klavir i trubu) 104 simfonije: „San“ . jezik je prikladan za pjevanje opera LUDVIG VAN BEETHOVEN     iz Bonna. „Vojnička“ . „Godišnja doba“ WOLFGANG AMADEUS MOZART           iz Salzburga violinist (otac).) --> kvinteti i kvarteti serenade za gudače – Mala nodna muzika ork. kratka)  „Figarov pir“ o o komična (svadba s ljubavnim trokutom) lijepa i precizna  „Don Giovanni“ o o o opera za Prag zavodnik tuđih žena uvodi duete  „Otmica iz Saraja“ o o o o haremu odbijena na njem. čembalo (3-4 godine velika slava) sklada.

„Oda radosti“ – piše ju nakon povratka u Beč – F. romantične (senzibilan. za klavir i orkestar simfonije (9)     3. nema rokova) – učitelj sviranja. „Strastvena“ . – posljednja simfonija     piše mise – „Misa Solemnis“ samo jedna opera – „Fidelio“ začetnik novog stila --> ROMANTIZAM klavriska minijatura . slobodni umjetnik (usavršavanja.„Za Elizu“ - . nesretno zaljubljen) klavirske: „Mjesečina“ . prodaje djela. piše duža i zahtjevnija djela sonate    osjedajne. Schiller napisao tekst – nastajala tijekom 10 god. „Sudbinska“ – razdoblje kada gubi sluh 6. „Patetična“ violina    gud. „Eroica“ (=herojska) – namjeravao posvetiti Napoleonu. kvarteti i kvinteti konc. „Pastoralna“ – piše ju u prirodi 9. na kraju posvetio hrabrima 5.  1.