1

G r e e n G a r d e n • b r o j 3 8 • s v i b a n j / l i p a n j 2 0 0 5 . • g o d i n a V I • c i j e n a 3 K M

- 5 Surfinije i pelargonije - 5 Sušenje ljekovitog bilja - 5 Vađenje i skladištenje krumpira - 5 Sorte masline - 5 Žilogriz –opasan štetnik koštičavih voćaka

Surfinije i pelargonije Sušenje ljekovitog bilja Vađenje i skladištenje krumpira Sorte masline Žilogriz • opasan štetnik koštičavih voćaka
B R O J 3 8 • S V I B A N J / L I PA N J 2 0 0 5 

Riječ urednika
Poštovani čitatelji!
Ljetni broj Grin Gardena na svojim stranicama donosi nekoliko uistinu zanimljivih naslova kako iz cvjećarstva, povrćarstva, voćarstva i vinogradarstva tako i aktualnosti iz zaštite bilja. Ljubitelji balkonskih cvjetnih vrsta mogu pročitati zanimljiv članak o surfinijama i pelargonijama-vodećim balkonskim cvjetnim vrstama. Povrćari mogu pročitati aktualnosti iz ove oblasti, a posebno ističemo prilog o jarom grahu te uzgoju povrća na mreži. Koje sorte salate sijati tijekom ljeta, te kako pravilno skladištiti krumpir, također možete pronaći na stranicama posvećenim povrću. Za voćare i vinogradare je namijenjeno nekoliko zanimljivih članaka vezanih za agrotehniku koja se provodi tijekom ljeta. Kako pravilno zaštititi vinovu lozu nakon cvatnje te koje pripravke koristiti u tom periodu, vinogradari će pronaći u članku o zaštiti vinove loze. Pamukova ili žuta kukuruzna sovica zadnjih nekoliko godina radi štete na povrtnim kulturama. Kako zaštititi povrtnice od ovog štetnika, možete pročitati u članku kojeg potpisuje prof. dr. Ante Beš. Voćare će sigurno zanimati i članak o žilogriuz –štetniku koji radi velike štete koštičavim voćkama na području Hercegovine. Vjerujemo da smo odabirom tema uspjeli i ovaj broj Grin Gardena učiniti zanimljivim većem broju čitatelja, a ako smo nešto propustili, nadamo se da nam to nećete zamjeriti. Uredništvo

SADRŽAJ
SURFINIJA - LJEPOTICA BALKONA 4 MAJČINA DUŠICA ::: KADULJA 5 LJEKOVITOST BAZGE 6 SUŠENJE LJEKOVITOG BILJA 7 JARIM GRAHOM PROTIV DIJABETISA 8 KAD KUPUS POCRVENI 8 UZGOJ POVRĆA NA MREŽI ::: ALAMBRA 9 STAKLENIČKA MUŠICA 10 DOBROSUSJEDSKI ODNOSI U POVRTNJAKU 11 PREPORUKA GNOJIDBE VODOTOPIVIM FLORTI PROD GNOJIVIMA 12 CIFO - NOVA VODOTOPIVA GNOJIVA U BiH 13 VAĐENJE I SKLADIŠTENJE KRUMPIRA 14 ŽUTA KUKURUZNA /PAMUKOVA/ SOVICA 15 VETERINA /MOSPILAN/ 16 LJETNI UZGOJ SALATE 18 SPECIFIČNOSTI GNOJIDBE VOĆAKA 19 PITANJA I ODGOVORI 20 VOĆNA PIPA UMANJUJE UROD VOĆAKA 21 ZAVRŠETAK CVATNJE VINOVE LOZE - KRITIČAN MOMENT ZAŠTITE 22 PRORJEĐIVANJE PLODOVA BRESAKA ::: ZELENA REZIDBA TIJEKOM SRPNJA ::: PUCANJE PLODOVA ŠIPKA 24 ŽILOGRIZ 25 SORTE MASLINA 26 CRVLJIVOST PLODOVA TREŠNJE 27 FRISKIES 28 COSMIC - HERBICID ZA NASADE BEZ KOROVA 29 ZANIMLJIVOSTI 30
Glasilo GREEN GARDEN Nakladnik: SJEMENARNA, Široki Brijeg, Knešpolje b.b. 88220 Široki Brijeg, Tel.: ++ 387 (39) 703 572, Fax: ++ 387 (39) 705 572 Glavni urednik: dr. Ivan Ostojić Redakcijski kolegij: Josip Brkljača, Nino Rotim, Katica Arar, Ante Beš, Danko Tolić, Mario Ćubela Marketing: Snježana Spahić - Bevanda, dipl. oec. Grafičko oblikovanje: Damir Šanje, Marin Musa Tisak: LOGOTIP, Široki Brijeg Fotografija na naslovnici: Ivan Ostojić Mišljenjem Federalnog ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i športa broj: 05-15-5920/04 od 31. 12. 2004. godine časopis Green Garden oslobođen je plaćanja poreza na promet.

B R O J 3 8 • S V I B A N J / L I PA N J 2 0 0 5 

Surfinije

SURFINIJA - ljepotica balkona
Posljednjih nekoliko godina i na području BiH vlada veliko interesovanje za ovom cvjetnom vrstom. S obzirom da je surfinija relativno nova cvjetna vrsta, postoje velike nejasnoće kod njenog uzgoja.
PIŠE: JOSIp BRKLjAČA ,ING.
urfinija je dosta zahtijevna cvjetna vrsta, te je preporučujemo onim ljubiteljima cvijeća koji će joj posvetiti potrebnu pažnju. Mnogi cvjećari su ostali razočarani surfinijom, jer nisu poštovali osnovna pravila vezana za uzgoj ove cvjetne vrste.

S

Surfinije uspješno uspijevaju na polusjenovitom i sunčanom mjestu zaštićenom od vjetra. Potrebno ih je saditi u specijalne supstrate za surfinije koji im osiguravaju idealne uvjete za uspješan rast i razvoj. Saditi odgovarajući broj sadnica u saksije (za saksiju duljine 60 cm dovoljne su 3 sadnice). Poželjna širina saksije je 20 cm, dubina 18 cm a duljina po vašem izboru. Kada se sade u kombinaciji s drugim balkonskim cvijećem, potrebno je voditi računa o tome da imaju iste zahtjeve

Nekoliko osnovnih pravila uzgoja

prema staništu, zalijevanju, gnojenju itd. Nakon sadnje biljku je potrebno obilno zaliti. U početku, dok surfinija ne naraste, nije preporučljivo obilno i često zalijevanje, jer su mlade biljke podložne truleži. Kasnije, kad biljke narastu, a posebno tijekom ljetnih mjeseci, zalijevanje mora biti svakodnevno. Nakon sadnje biljaka potrebno je početi s gnojidbom specijalnim gnojivima za surfinije u početku jednom tjedno, a u periodu obilne cvatnje i dva puta, za tu svrhu. Surfinijama je potrebno željezo. Za tu namjenu preporučamo pripravak pod trgovačkim nazivom Florgen 6. Primjenom ovog pripravka sprečavamo klorozu koja se može javiti kod surfinija a posebno onih koje su razmnožene od balkonskih reznica koje su prošle svoj vegetativni razvoj-stare biljke.

štetnika. Surfinije često obolijevaju od virusa, koji se prenose vegetativnim razmnožavanjem, preko reznica. Trenutno je poznato 14 virusa koji napadaju surfinije. Kako biste izbjegli zaraženi sadni materijal, sadnice kupujte samo kod provjerenih proizvo-

đača koji koriste meristem tehnologiju. Vjerujemo da će ovi savjeti koristiti svim uzgajivačima i ljubiteljima surfinija u njihovu uspješnom uzgoju, kako bi tijekom ljetnih mjeseci obilno cvale i ukrašavale balkone i terase mnogih kuća.

PELARGONIJA
Cvjetna vrsta koja se često susreće na balkonima. Karakteristična je po uspravnim mesnatim izbojima s tamnozelenim listovima koji na rubu imaju tamnozeleni prsten. Boja cvijeta je bijela, žuta, ružičasta, ljubičasta, narančasta i nijanse crvene. Cvate cijelo ljeto, a ocvali cvjetovi se obvezno moraju uklanjati kao i požutjeli listovi. Pelargonija zahtijeva sunčano stanište, ali zaštićeno od izravnog podnevnog sunca, i propustan supstrat bogat hranjivima. Mora se redovito zalijevati, ali je potrebno supstrat ostaviti da se osuši između dva zalijevanja.

Surfinije su podložne napadu raznih kukaca i bolesti. Kako bismo spriječili štete na surfiniji od štetnika i bolesti, potrebno ih je preventivno štititi. Za tu namjenu preporučamo uporabu ZETASPRAY i FUNGISET- protiv bolesti, te VITALCAP INSEKTICID i DIAZISPRAY – protiv

Zaštita od štetnika i bolesti

Tekuće gnojivo za surfinije

Gnojivo za pelargonije

B R O J 3 8 • S V I B A N J / L I PA N J 2 0 0 5 

MAJČINA DUŠICA izvor zdravlja

Ljekovita biljka latinskog naziva Thymus serpyllum rasprostranjena je u velikom dijelu Europe i Azije, od Sredozemnog područja do Indije, sjeverno od Grenlanda i Sibira. Zahtijeva suha, sunčana tla. Dobro uspijeva na kiselim i alkalnim tlima.
PIŠE: MLADEN KARAČIĆ, DIpL. ING.

KADULJA biljka besmrtnosti

rcima je majčina dušica bila simbol hrabrosti, Rimljanima sredstvo protiv melankonije, a svi su je cijenili zbog njezina mirisa. U staroj Grčkoj bila je pohvala kada se nekome reklo da miriše na majčinu dušicu. Miris majčine dušice neodoljiv je za pčele, pa je najukusniji med upravo onaj od njezina nektara. Dijelovi koje se koriste od majčine dušice su: • listovi-svježi ili osušeni za kuhanje; • cvatući vrhovi-svježi ili osušeni za oparke ili druge pripravke; • eterično ulje dobiveno destilacijom listova i cvatućih vrhova. Majčina dušica se koristi u liječenju mnogih bolesti, ali i u kulinarstvu. Oparak od majčine dušice uzima se protiv kašlja, prehlade, upale dišnih putova i probavnih smetnji. Sirup se uzima protiv kašlja i za ispiranje grla od grlobolje. Eterično ulje se razrjeđuje s biljnim uljem (primjerice, suncokretovim) pa se utrlja u prsa kod upale pluća ili se njime masiraju reumatični dijelovi i zglobovi. U prehrani se koristi zbog okusa u marinadama, mesu, juhama i varivima.

G

I samo značenje latinskog naziva koje potječe od riječi salver-spasiti ili izliječiti, dovoljno govori o ljekovitosti ove biljke. Kadulja se uvijek povezivala s dobrim zdravljem i dugim životom pa čak i s besmrtnošću. «Kako može umrijeti čovjek koji u svom vrtu ima kadulju» - kaže stara arapska izreka.
PIŠE: MLADEN KARAČIĆ, DIpL. ING.
adulja je zimzelena, aromatična, grmolika trajnica koja naraste do 60 cm. Listovi su baršunasti, sivozelene boje, ovalnog oblika. Cvjetovi su ljubičastoplave boje i cvatu u rano ljeto. Kadulja potječe iz južne Europe, gdje se nalazi na suhim i sunčanim padinama. Raste u laganoj i propusnoj zemljina punom suncu. Iako je dobro otporna, ne podnosi dulja razdoblja s temperaturom ispod –10°C osobito ako je kišovito vrijeme. U medicini oparak od listova kadulje koriste se u liječenju grlobolje-ispiranje usta, za liječenje čireva u ustima, bolesti desni, laringitisa i tonzilitisa. U prehrani listovi kadulje se upotrebljavaju radi okusa u mediteranskim jelima, sirevima, kobasicama, guščetini, svinjetini i ostalim vrstama masnog mesa. Primjerice, u Italiji se listovi kadulje stavljaju u jela s jetrom. U kozmetici oparak od listova koristi se za ispiranje tamne kose i protiv peruti. Eterično ulje se upotrebljava u proizvodnji parfema . • Kadulja, osobito eterično ulje, otrovna je u velikim količinama i ne smije se u ljekovite svrhe uzimati dulje vrijeme, niti je smiju uzimati trudnice i epileptičari (tujon koji sadrži može izazvati napadaj). Potpuno je bezopasna kada se uzima u malim količinama u jelima.

K

Istraživanja koja su obavljena devedesetih godina prošlog stoljeća, otkrila su da laboratorijske životinje koje su hranjene majčinom dušicom sporije stare od drugih životinja. Očito je ulje majčine dušice usporilo pojavu simptoma starosti, poput oštećenja mrežnice, gubitka moždanih funkcija i mlohavosti mišića. Ključni je faktor visoka razina antioksidansa prisutnih u ulju majčine dušice, koji sprječavaju propadanje nezasićenih masnih kiselina koje su važan kemijski spoj svake žive stanice, jer održavaju staničnu opnu tekućom i snažnom.

Gdje se sve koristi?

Majčina dušica B R O J 3 8 • S V I B A N J / L I PA N J 2 0 0 5

Kadulja 

Kako napraviti dobar sok od bazge
Sastojci: 50 cvjetova zove, 5 litara vode, 5 kg šećera i 100 grama limunske kiseline Daleko od prometnica i prašine ubrati 50 neprezrelih cvjetova zove. Cvjetovi se beru s kratko odrezanom peteljkom i potom se stavljaju u prikladnu posudu. U posudu se stavljaju sastojci-šećer i limunska kiselina te se potom dodaje i voda. Vodu s cvjetovima i dodanim sastojcima trebamo ostaviti 24 sata uz povremeno miješanje. Nakon što je smjesa odstajala, vrši se njeno procjeđivanje a potom i punjenje u zagrijane staklene boce. Staklene boce treba dobro zatvoriti te potom staviti na prikladno hladno i tamno mjesto. Pripravljeni sok se pije razrijeđen vodom.

«….Baka se smjesti ispod brsne zove, pa izmišlja priče sve nove i nove. Miriše zova od sunčeva zraka, Uživaju djeca, uživa i baka

LJEKOVITOST BAZGE
PIŠE: MLADEN KARAČIĆ, DIpL. ING.
azga se, nažalost, kod nas još uvijek susreće u širokoj prirodnoj populaciji, gdje uglavnom služi kao hrana za ptice. S druge strane u Austriji, Njemačkoj i Danskoj selekcijskim radom su stvorene sorte bazge koje se već uzgajaju u manjim i većim intenzivnim nasadima za proizvodnju plodova u cilju njihove prerade u sok. On je tamne, gotovo crne boje i koristi se za bojenje prvenstveno voćnih ali i drugih prerađevina. Međutim, vratimo se mi našem domaćem soku od zove koji ima finu zlatnožutu boju i koji se dobiva starinskim načinom. Ta svima nam

Osvježivač za kožu
Oparak od cvjetova bazge djeluje ublažujuće i osvježavajuće na osjetljivu ili suncem opečenu kožu. Ulijte 600 ml uzavrele destilirane vode preko 25 grama osušenih cvjetova bazge. Pustite da se ohladi, procijedite i nanesite na kožu komadićem vate. Losion držite u hladnjaku i upotrijebite za 2-3 dana

Bazga ili zova raste posvuda kao samonikla ili divlja biljka, najčešće uz vodene tokove. Tako je susrećemo u strogom centru grada kao i na selu, uz prometnice i puteve, po vrtovima gdje nas dočekuje u vidu rascvjetalih grmova iz kojih se širi opijajući miris

B

je poznato kako je sok od zove lijek, okrepa i pravo osvježenje u vrućim ljetnim danima. Inače, ljekoviti napitci od zove mogu se koristiti za ubrzavanje izlučivanja mokraće, a pomažu i u liječenju šećerne bolesti te potiču rad znojnih žlijezda. Pored toga, čaj od zove brzo zamiruje prehlade praćene kašljem, ali pomaže i u saniranju bronhitisa, upale pluća, astme i reumatskih bolesti.

pune rodnosti na stablu se ostavlja 15 šiba koje se prikraćuju na oko dva metra dužine. Na taj način, uz adekvatno gnojenje (100120 kg čistog dušika po hektaru), može se po hektaru ostvariti i do 100 tona prinosa plodova koji postižu tržnu vrijednost od 1 KM po kilogramu. Procjenjuje se kako bi za podizanje jedne plantaže bazge po hektaru trebali investirati oko 7000 KM plus dodatnih 2000 KM za podizanje žičane ograde. Razumljivo je da na Zapadu ovakvih plantaža ima puno jer se sve proizvedene količine unaprijed otkupe za potrebe prerade.

Oprez
Listovi sadrže otrovne cijanogenetske glikozide, pa se ne smiju jesti. Sirovi plodovi mogu naškoditi ako se jedu.

Oprez- Abdovina
Crnoj bazgi srodna vrsta je Sambucus ebulus. To je grm s jednogodišnjom šupljom stabljikom, koja naraste do 2 metra visine. Iz crnih boba koje su otrovne i neugodne mirisa, u nekim područjima se peče rakija koju upotrebljavaju kao lijek u narodnoj medicini. Isto tako, u narodnoj medicini koriste listove i korijen abdovine.
B R O J 3 8 • S V I B A N J / L I PA N J 2 0 0 5

Iako je to za naše pojmove gotovo nestvarno, na Zapadu nije tako. U tim zemljama bazga se sadi na razmak od 5 x 5 metara s tim da u tom slučaju visina debla iznosi oko 1 metar. U vrijeme

Otkup plodova bazge zagarantiran!

Cvijetovi bazge

SUŠENJE LJEKOVITOG BILJA
ali veliki listovi se suše pojedinačno. Sušenje se najčešće obavlja na razapetoj mreži između okvira, da zrak može cirkulirati i ispod, na koju se rašire listovi. Mreže se drže na toplom, tamnom i zračnom mjestu. Lišće se suši sve dok ne postane pucketavo na dodir. Vrijeme sušenja ovisi o debljini listova i o količini vlage, o stupnju topline i o vlazi u zraku. Sušenje najčešće traje od 3-4 dana do najviše jednog tjedna. Kad su listovi suhi, skidaju se s stabljike, a ako su listovi veliki smrve se i spremaju. Ljekovito bilje se može sušiti i tako da se zaveže u svežnjeve i objesi na čisto i zračno mjesto. Kod velikog broja ljekovitog bilja suše se cvjetovi. Cvjetove nevena lakše je sušiti cijele, pa se poslije, prema potrebi mogu skidati latice. 

Početkom ljeta veliki broj ljekovitih biljaka počinje cvasti, a i trenutak kada veliki broj ljubitelja ljekovitih biljaka, bilo da su amateri ili profesionalci, kreću u sakupljanje. Ubrano ljekovito bilje moramo pravilno osušiti ako želimo zadržati ljekovite sastojke.

vrećice jer one potiču stvaranje vlage.

Sušenje korijenja

PIŠE: JOSIp BRKLjAČA, ING.
spješnim se smatra ono sušenje kojim se iz svježih biljaka ukloni vlaga a ostanu eterična ulja. Sam postupak sušenja mora se obaviti što prije, kako eterična ulja ne bi nestala prilikom prirodnog procesa raspadanja. Ključ pravilnog sušenja su ispravna temperatura i niska vlažnost. Prosječna temperatura za komercijalno sušeno bilje iznosi 38°C, što se teško može ostvariti kod kuće bez specijalnih uređaja. Temperatura zraka između 20 i 32°C, koja vlada u zračnim vitri-

U

Temperatura za sušenje

nama ili u vitrinama blizu grijača, sasvim će odgovarati. Za sušenje ljekovitog bilja dobro će poslužiti i neka soba s električnom grijalicom koja nije izravno uperena u bilje. Sušenje na suncu provodi se u krajevima gdje su visoke temperature i gdje ima malo vlage, ali se na taj način gubi boja, a bilje je izloženo većoj mogućnosti zagađenja. Mjesto za sušenje mora biti suho i prozračno, te mračno da bi se bolje očuvala boja. Za ovu namjenu garaže nisu prikladne. Sušenje u pećnici nije prikladno posebno za cvjetove i listove, čak i na najnižoj temperaturi, ali je prikladno za sušenje korijenja. Isto tako, sušenje ljekovitog bilja u mikrovalnoj pećnici nije prikladno, jer se zbog sprječavanja svjetlosnog luka stavlja mala posuda s vodom čime se dobiva suprotni učinak. Zeleno bilje sitnih listova može se sušiti na stabljikama,

Sušenje listova

Posude za čuvanje

Lavandu je najbolje objesiti u svežnjevima svezane rafijom. Cvjetni klasovi prekriju se papirnatom vrećicom da po njima ne pada prašina. Osim toga, papirnate vrećica sakupljaju otpale latice. Cvjetovi luka vlasca i ružini pupoljci koji se upotrebljavaju u dekorativne svrhe, zadržat će lijep oblik ako se suše u uspravnom položaju tako da se stapke provuku kroz žičane rešetke za kolače. • Ako prilikom sušenja cvjetova želite zadržati savršen oblik i boju, stavite cvijet na tanak sloj sitnog specijalno obrađenog pijeska i njime prekrijte cvijet. Tako pripremljen cvijet suši se 2-3 tjedna. Sjeme se bere zajedno sa sjemenim glavama koje se nalaze na stapkama. Zavežite ih u svežnjeve, a preko glavica stavite papirnate vrećice i objesite na toplo i zračno mjesto. Sjeme se ne smije spremati u plastične

Kako se suše pojedine vrste?

Korijenju za uspješno sušenje treba temperatura 50-60°C. Za sušenje je prikladna pećnica podešena na najnižu temperaturu s otvorenim vratima. Prije sušenja korijenje dobro oribajte, narežite ga na komadiće i raširite po limu za pečenje. Komadiće stavite u hladnu pećnicu i povremeno okrećite zbog ravnomjernog sušenja. Vrijeme sušenja ovisi o vlazi i veličini.

Osušeni listovi i cvjetovi brzo će propasti i izgubiti aromu i boju. Uvijek ih spremite na suho i mračno mjesto. Cvjetove i listove od kojih ćete napraviti potpuri možete spremiti u papirnate vrećice i hermetički zatvorene limenke ili staklenke.

Spremanje osušenog bilja

Sušenje prirodnim putem

B R O J 3 8 • S V I B A N J / L I PA N J 2 0 0 5 

JARIM GRAHOM PROTIV DIJABETESA
Posljednjih mjeseci jari grah ili sikirica postao je najtraženije povrće na ovim prostorima. Osim njegove ljekovitosti tomu je pridonijela i prava medijska pompa koja je podigla potražnju za ovim više nego zanimljivim povrćem
tkom roku dosegnula 50 kuna. Danas se pak jari grah prodaje po fantastičnih 200 kuna (50 KM) za kilogram.

PIŠE: NINO ROTIm, DIpL. ING.
eupućenima smo dužni i malo objašnjenje. Naime, na hrvatskoj televiziji, preciznije u emisiji «Globalno sijelo» koja je emitirana koncem 2004 godine jari grah ili sikirica predstavljen je kao lijek za dijabetis. Nakon ove emisije, sredinom siječnja ove godine u novoj TV emisiji pojavio se i pacijent koji je predočio kako mu je šećer u vrlo kratkom vremenskom roku učinkovito smanjen upravo zahvaljujući konzumiranju određenih količina jarog graha. Nakon tog priloga na TV-u vlada velika potražnja za ovim više nego zanimljivim povrćem. Kako potražnja diktira cijene tako su i cijene jarog graha vrlo brzo krenule «nebu pod oblake». Primjerice, sikirica se desetljećima prodavala po cijeni od 12-15 kuna da bi u vrlo kra-

N

Sikirica ili jari grah potječe iz južne Europe i zapadne Azije. Najviše se uzgaja u Indiji i nekim sušnim područjima Afrike. U Hrvatskoj se uzgaja na manjim površinama u okolici Zadra. Nije poznato uzgaja li se i u ostalim priobalnim područjima, jer je riječ o grahu koji se «prilagodio» zadarskom zemljišnom i klimatskom podneblju. Dakle, radi se o vrsti povrća čije sjeme (barem za sada) ne možemo nabaviti u poljoljekarnama (slično raštici). Ukoliko ga i nabavimo od proizvođača iz okolice Zadra, ne znači da ćemo ga uspjeti uzgojiti u Hercegovini. Barem mi nije poznato da je to netko i probao. Ali, možda poslije ovih zbivanja netko i pokuša.

O KAKVOJ JE VRSTI GRAHA RIJEČ?

Naime, sikirica je jednogodišnja biljka dobro razvijenog dubokog korijena koja se sije koncem ožujka. Zanimljivo je da se tlo priprema već u veljači s tim da se pri tome ne razbacuje i ne zaorava uopće nikakvo gnojivo. Dakle, riječ je o čistoj, toliko traženoj eko proizvodnji. Sikirica raste na gotovo svakom tlu, pa i na teškom, glinovitom i malo zaslanjenom tlu, siromašnom hranivima. To je ustvari najotpornija mahunarka na sušu, premda podnosi i stagnirajuću vodu nastalu nakon jačih i duljih oborina. Međutim, zadarski proizvođači navode kako «jari», kako ga zovu od milja, ne podnosi kišu te tvrde kako kilogram sjemena može dati i do 50 kg ploda. Zanimljiv je i podatak da ga vršaju na taj način što po njemu vozaju traktor na tvrdoj podlozi. Domišljato, nema što! Inače, sjetva jarog graha obavlja se na ra-

KAKO SE UZGAJA JARI GRAH?

zmak redova od 40 do 60 cm te 3 do 5 cm sjemenka do sjemenke. Dužina vegetacije iznosi 120150 dana, što znači da dozrijeva sredinom ljeta. U pravilu, sikirica je biljka blage klime i u tom pogledu je dosta slična grašku. Uostalom, njeno zrelo sjeme koristi se kuhano i to obično u smjesi s bobom, graškom, grahom ili slanutkom. Zanimljiv je i podatak kako trenutno u Hrvatskoj ne možete doslovce pronaći ni zrno graha iz domaće proizvodnje. Razlog je njegova velika popularnost zbog koje se «jari» uvozi čak iz Italije. Međutim, kako naši izvori tvrde, «uvozni jari» se treba pet puta dulje kuhati od domaćeg a sigurno nije ni iz eko proizvodnje. Uostalom, kako bi domaćeg i bilo kada su ga nakon medijske pompe prvi pokupovali nakupci poznatih farmaceutskih kuća. Na kraju bi sve sveli na onu poznatu- za dobrim konjem prašina se diže…

KAD KUPUS POCRVENI…
Za crveni kupus vrijedi uzrečica kako je riječ o malim glavicama velikog bogatstva. Uostalom, u antičko vrijeme cijenio se prvenstveno kao ljekovita biljka
ako se ovo lisnato povrće smatra tipičnim zimskim povrćem zahvaljujući proljetnim, ljetnim i jesenskim kultivarima na našem stolu može se naći tijekom čitave godine. To je čak i poželjno jer visok sadržaj C vitamina i ostalih mineralnih tvari kupus čini vrijednim i korisnim povrćem koje jača imunološki sustav te pomaže organizmu da se riješi različi-

I

tih toksina. Nutricionisti tvrde da je crveni kupus po sadržaju C vitamina usporediv s citrusima, a u 100 grama ima ga nevjerojatnih 50 miligrama. Međutim, pošto je crveni kupus nešto teže probavljiv od bijelog, kod njegovog spravljanja treba koristiti začinsko bilje poput lovorovog lista, komorača i anisa. Čak su i korijander, kim i timjan izvrsni u jelima priređenim od crvenog kupusa. Inače, crveni kupus najčešće kuhamo s lukom, jabukama i kruškama a ukoliko ga želimo zaliti, učinimo to sokom od jabuka ili jakim crvenim vinom. Osim za različita variva i salate, prikladan je i kao

prilog uz razna jela, osobito uz ribu.

Osrednja glavica crvenog kupusa izreže se na sitno, pospe solju, kuminom i crvenom paprikom te ostavi da tako odstoji nekoliko sati. Zatim se iscijedi i njime napuni desetak paprika, prethodno pripremljenih babura iz kojih je odstranjena sjemena loža. Paprike se poslažu u staklenku i preliju ohlađenim, slanim prokuhanim naljevom od 7,5 dl octa i isto toliko vode. U staklenku se uz punjene paprike doda po koji češanj češnjaka, malo izrezanog hrena i nekoli-

Paprike punjene crvenim kupusom

ko zrnaca gorušice, a potom se prelije s malo ulja. Poslužuje se izrezano na kolutiće uz nareske ili druga topla mesna jela.

B R O J 3 8 • S V I B A N J / L I PA N J 2 0 0 5 

UZGOJ POVRĆA NA MREŽI
Poput krastavaca i mnoge druge vrste povrća mogu rasti u špaliru ili oko kolca ili ih jednostavno možete podići u vis. Ovakav način uzgoja povrća omogućit će vam prijeko potrebnu uštedu na prostoru
kada se nađu na špaliru, njegove će se nježne vitice same ispreplitati po postavljenoj mreži. U vrlo kratkom razdoblju biljka će se cijelom svojom težinom osloniti na mrežu čime će se stvoriti brojni preduvjeti za visoke urode. U odnosu na klasičan način uzgoja, zahvaljujući mrežama postiže se veći urod za čak 60 posto, plodovi rastu bez napada gljivičnih bolesti, sigurnije je oprašivanje cvjetova a pojačana je i asimilacija (fotosinteza) zbog jačeg utjecaja sunčeve energije. Osim toga, plodovi se ne prljaju a cijela berba je brža i lakše izvediva. Zar je potrebno nešto nadodati?

Krastavac traži oslonac

Uzgoj na mreži

PIŠE: MR. AIDA KOHNIĆ
rastavac je tipični predstavnik povrća kojem doslovce «godi» uzgoj na mreži. To je i razumljivo ukoliko je poznato da se na njegovoj stabljici nalaze vitice, koje kad se dohvate nekog predmeta, brzo ga obuhvate i obavijaju. Zato se krastavac može uzgajati i okomito uz naslon od žice, konopaca, letvica i sl. Međutim, spomenimo kako se na ovaj način ne proizvode krastavci kornišoni namijenjeni kiseljenju nego isključivo salatni krastavci. Međutim, osim krastavaca u povrtnjaku često možemo vidjeti i viseće mahune, rajčice, grašak pa čak i lubenice koje se mogu penjati u vis. Prije svega, velika prednost uzgoja na mreži je ogromna ušteda na prostoru. To je posebno naglašeno u manjim obiteljskim povrtnjacima u kojima se vodi borba za svaki centimetar slobodnog prostora. Osim toga, zbog bolje prozračnosti nasada kod povrća uzgojenog na mreži primjetna je i nešto manja pojava bolesti, poput plamenjače. Veliki proizvođači krastavaca zamijetili su i da kod uzgoja na mreži imaju i manju pojavu gorčine plodova koja ovim sočnim plodovima itekako umanjuje tržnu vrijednost.

K

To je lako objašnjivo ukoliko se zna da krastavci brzo reagiraju na razne poremećaje nastale u tijeku razvitka plodova. Znači da gorčina nije nikakva bolest nego brza reakcija biljke na bilo kakav zastoj ili nedostatak nastao u tijeku vegetacije. Tako je utvrđeno da gaženje po vriježama u vrijeme radova tijekom vegetacije bitnije utječe na pojavu gorčine plodova. Kod uzgoja na mreži gorčina izostaje premda na njenu pojavu mogu utjecati i niske, odnosno, visoke temperature, zalijevanje hladnom vodom u doba sunčane žege i sl.

ALAMBRA
PIŠE : TONĆI POLIĆ, DIpL. ING.

RAJČICA KOJA OBEĆAVA!
ALAMBRA
je rani hibrid rajčice koji je prilagođen za proizvodnju u plastenicima i ispod mreža za sjenčenje. Biljka je dobre bujnosti s izvanrednom raspoređenošću plodova. Daje dobre prinose s čvrstim, okruglim plodovima intenzivno crvene boje u fazi zriobe. Plodovi su ujednačeni od prvog do zadnjeg grozda. Prosječna težina ploda je 160-180 grama s čuvanjem do tri tjedna poslije berbe. Sorta je otporna na pucanje plodova. Visoka otpornost na Verticilium, Fusariium 0 i 1 i Nematode Jure Vego, proizvođač iz Gnjilišta, nam se pohvalio s svojim nasadom i rekao nam da je ALAMBRA podesna i za drugu jesenju proizvodnju. Nadamo se da će i ovaj hibrid pomoći našim proizvođačima da s dobrim i kvalitetnim prinosima uspiju izaći na tržište i postignu što bolju cijenu.

Prednosti uzgoja na mreži

Iako bismo na prvi pogled pomislili kako je postavljanje samih mreža kompliciran posao, nismo u pravu. Namjenske mreže se brzo i učinkovito postavljaju na nosivu konstrukciju. Dovoljno je da mreža bude visoka 80-120 cm, a krastavce možemo zasaditi s obje strane na razmaku od 50-60 cm. Nužno je izdanke krastavca privezati, jer jednom

Mrežejednostavnost uzgoja

Mreža za uzgoj krastavaca

B R O J 3 8 • S V I B A N J / L I PA N J 2 0 0 5

STAKLENIČKA MUŠICA
OZBILJAN PROBLEM KOD UZGOJA POVRĆA U ZAŠTIĆENOM PROSTORU
Za stakleničku mušicu je karakteristično da se veoma brzo razmnožava, pa poljodjelci često ostanu iznenađeni naglom masovnom pojavom mušice u plasteniku ili stakleniku. Zbog toga se često zakasni s pravovremenom zaštitom, što ima za posljedicu ozbiljne štete.
nekada i manje ovisno o biljci domaćinu. Zbog toga štetnik na godinu može razviti 10-12 generacija. Generacije nisu vremenski ograničene pa se na listovima nalaze svi razvojni stadiji. Tijekom zime, ako temperature nisu niske, razvitak štetnika je moguć, ali je nešto usporen i traje znatno dulje. U ljetnim mjesecima, kada su temperature visoke, staklenička mušica izlijeće vani te živi i razmnožava se na raznim korovskim biljkama u okolini tih objekata. Tako je mušicu na pojedinim poljoprivrednim kulturama koje se gaje na otvorenom moguće naći sve do kasne jeseni. Od plodovitog povrća najčešće napada rajčicu kod koje urod može biti smanjen i do 40 %. Primarne štete izazivaju ličinke sisanjem sokova iz napadnutih biljaka, zbog čega napadnute biljke zaostaju u porastu. Plodovi na takvim biljkama su sitniji, pa je i urod niži. Sekundarne štete nastaju od ličinki i odraslih jedinki zbog toga što oni luče mednu rosu, koja je posebno obilna na donjim listovima i predstavlja izvrsnu podlogu na kojoj se razvija gljivica čađavica. Gljivica prekriva veliki dio lisne mase i plodova, te se zbog toga smanjuje asimilacijska sposobnost napadnute biljke. Pored toga plodovi koji su prekriveni čađavicom imaju loš izgled zbog čega im je znatno umanjena komercijalna vrijednost. Za uspješno provođenje mjera zaštite od velikog je značenja da se na vrijeme utvrdi početak napada štetnika. Jedan stari prokušani metod, ali ne i najbolji, sastoji se u redovitom kontroliranju zasađenih biljaka na taj način da se zavrnu donji

10

Imaga se hvataju na žute ploče

PIŠE: pROF. DR. ANTE BEŠ
taklenička mušica, bijela mušica, štitasti moljac ili leptirasta uš, kako sve poljoprivredni proizvođači nazivaju tog opasnog štetnika iz godine u godinu sve više ugrožava povrtlarsku proizvodnju u zaštićenom prostoru. Štetnik se često javlja u povećanoj brojnosti i proizvođačima povrća, posebno krastavaca, rajčice, paprike, tikvice i patlidžana zadaje dosta glavobolje. Naime, za stakleničku je mušicu karakteristično da se veoma brzo razmnožava, pa poljodjelci često ostanu iznenađeni naglom masovnom pojavom mušice u plasteniku ili stakleniku. Zbog toga se često zakasni s pravovremenom zaštitom, što ima za posljedicu da na-

S

stupe ozbiljne štete. Pored toga, kada se dozvoli da se štetnik namnoži i uzme maha, tada će biti potrebno uložiti dosta truda da se objekt u kojem je došlo do namnožavanja mušice oslobodi tog opasnog štetnika. Staklenička mušica ja mali nježni vrlo živahan kukac koji veoma sliči malom leptiriću, zbog čega ga mnogi poljodjelci nazivaju leptirasta uš. Malih je dimenzija, naime duljina tijela mušice iznosi oko 2 mm. Za štetnika je karakteristično da mu tijelo i krila pokriva poput pudera fini bijeli voštani prah, zbog čega je štetnik dobio i naziv bijela mušica. Upravo po ovoj karakteristici štetnika je lako prepoznati. Ličinke, pa u velikoj mjeri i kukuljice, su veoma slične odraslom kukcu, s tom razlikom što one ne posjeduju noge i krila, pa su nepokretne. Stvaranjem povoljnih uvjeta u zaštićenom prostoru za gajenje povrća stvoreni su uvjeti koji su gotovo optimalni za razvitak stakleničke mušice. U takvom uvjetima pri temperaturi od 2225 stupnjeva C, razvitak štetnika traje samo dvadesetak dana, a

Ličinke su posebno štetne

Opis štetnika

listovi i pregleda njihova donja strana, odnosno da se biljke lagano protresu. Kako su odrasli oblici jako živahni, to na dodir biljaka reagiraju kratkim letom. Danas za otkrivanje napada stakleničke mušice postoje daleko suvremenije metode. Jedna od njih je svakako postavljanje žutih ljepljivih ploča, budući žuta boja privlači odrasle jedinke stakleničke mušice. Ploče se u staklenik ili plastenik objese u visini biljaka na više mjesta. Privučeni žutom bojom odrasle jedinke mušice dolijeću na žute ljepljive ploče i na njih se lijepe, pa se ovim načinom kontrole može na vrijeme utvrditi početak napada. Zaštita poljoprivrednih kultura od stakleničke mušice nije laka ni jednostavna. Za uspješno suzbijanje štetnika potrebno je uključiti više različitih mjera. Za suzbijanje štetnika insekticidima može se koristiti veći broj pripravaka. Međutim, zbog voštane prevlake u vidu finog bijelog praha kojim je prekriveno tijelo štetnika, većina njih je nedovoljno djelotvorna ili uopće ne djeluje

SUZBIJANJE

Štitasti moljac na listu B R O J 3 8 • S V I B A N J / L I PA N J 2 0 0 5

11
PIŠE: SILVIO ŠKROKOV, DIpL. ING.

DOBROSUSJEDSKI ODNOSI U POVRTNJAKU
Sjetva većine povrća je završena i uživamo u plodovima svog rada. Rezultati bi mogli biti bolji ako posvetimo pažnju i na odnos samog bilja. Pogledajte vaš vrt i na pojedine razvojne stadije štetnika. Budući da se u isto vrijeme nalaze svi razvojni stadiji, to neprekidni razvitak štetnika nameće potrebu da se napadnute biljke češće tretiraju. Zapravo, tretiranja se trebaju ponavljati u kratkim vremenskim razmacima. U ljetnim mjesecima između tretiranja prođe samo 2-3 dana, najviše pet dana, što zavisi od visine temperature, relativne vlage zraka i jačine napada. Međutim, kada se biljke često tretiraju istim pripravcima, štetnik veoma brzo postaje otporan ne samo na pripravak kojim se vrši tretiranje već i prema čitavoj grupi srodnih insekticida. Zbog toga kod suzbijanja stakleničke mušice insekticide treba češće mijenjati. provjerite na kojem mjestu vaše povrće najbolje, a na kojem lošije raste i uz kojeg susjeda. Kao sto čovjek s dobrim susjedom bolje surađuje i više postiže, tako je i u svijetu povća. Pa, razmislite o svom rasporedu sjetve za iduću godinu i pružite biljkama dobre susjede, a one će vam odgovoriti većim urodom.

Zbog svega navedenog stakleničku mušicu treba početi suzbijati u samom početku njene pojave. Koliko je taj štetnik opasan pokazuje i činjenica da je kritični broj, tj. broj jedinki kada se treba početi s tretiranjem, samo jedna jedinka odrasle stakleničke mušice na 100 biljaka. Zakasnjelim tretiranjem, dakle kada je došlo do brojnije pojave štetnika, samo je za kratko vrijeme moguće smanjiti jačinu napada, budući da se već za nekoliko dana štetnik ponovno javlja u povećanoj brojnosti, jer je u međuvremenu došlo do razvitka novih jedinki iz stadija jaja, odnosno ličinke i lutke na koje primijenjeni pripravak nije ili nije u dovoljnoj mjeri djelovao. Za suzbijanje stakleničke mušice najčešće se koriste sljedeći pripravci: Fastac 10 SC, Direkt 10 SC, Meothrin 10 FL, Karate 2,5 EC, Confidor SL 200 i Boxer 200 SL.
B R O J 3 8 • S V I B A N J / L I PA N J 2 0 0 5

Zaštitu početi na vrijeme

12

U intenzivnoj poljoprivrednoj proizvodnji, kada se sve više koriste sustavi za natapanje, postoji i stalna potreba za kvalitetnim vodotopivim gnojivima. Dakle, radi se o gnojivima potpuno topivim u vodi, što omogućuje njihovu primjenu preko sustava za natapanje
PIŠE: NINO ROTIm, DIpL. ING.
a taj način, uz natapanje odmah vršimo i opskrbu biljaka hranjivim elementima, čime u znatnijoj mjeri ostvarujemo uštedu na vremenu i radnoj snazi. Osim toga, navedena gnojiva, pored osnovnih elemenata (dušika, fosfora i kalija) sadržavaju i magnezij kao i sve ostale važnije mikroelemente nužne za normalan razvoj biljaka. Na tržištu su se u vrlo kratkom vremenskom roku svojom kakvoćom nametnula FLORTI PROD gnojiva koja ne sadržavaju kloride i druge štetne tvari koje uzrokuju zaslanjivanje tala. Pošto navedena gnojiva mogu biti različitih formulacija i namjena, dat ćemo preporuke za pojedine kulture.

PREPORUKA GNOJIDBE VODOTOPIVIM FLORTI PROD GNOJIVIMA

N

Kod plodovitog povrća u prve dvije prihrane preporuča se korištenje gnojiva s visokim postotkom fosfora i to formulacija 13:40:13 kako bi biljka što bolje razvila korijenov sustav te se na taj način pripremila za pravilno zametanje cvjetova. U drugoj (vegatativnoj) fazi preporuča se korištenje formulacija s jednakim omjerom dušika (N) i kalija (K) kako bi omogućili pravilan razvoj lišća i stabljike. Nedostatak ovih hranjiva dovodi do usporenog i ograničenog razvoja biljke koja formira sitnije

Gnojidba plodovitog povrća (paprike, rajčice, krastavaca i dr.)

lišće. U kasnijim fazama razvoja takvi listovi žute i opadaju, što izravno utječe na smanjenje priroda. Kako bismo to izbjegli, potrebno je nakon ukorjenjivanja koristiti FLORTI PROD 19:5:19 i to u 2-3 navrata. Navedena formulacija se koristi sve do zametanja cvjetova. S prelaskom u treću (generativnu) fazu razvoja potrebno je obaviti prijelaz na gnojiva s naglašenim sadržajem kalija kako bi biljci omogućili pravilan razvoj cvjetova i plodova. Stoga se nakon njihovog formiranja koristi FLORTI PROD 15:5:30 ili 7:12:38 a navedenim formulacijama preporuča se gnojidba sve do kraja vegetacije. Međutim, pošto je plodovito povrće osjetljivo na nedostatak kalcija (Ca) nužno ga je biljkama osigurati u dovoljnim količinama i to u vidu kalcijevog nitrata već od početka zametanja plodova pa sve do kraja berbe. Kalcij je nužno dodavati u više navrata

Paprika voli gnojiva

jer je on neophodan za pravilan razvoj plodova, njihovu čvrstoću i bolje skladištenje. Bitno je napomenuti kako se vodotopivi kalcijev nitrat nikada ne smije miješati zajedno s vodotopivim FLORTI PROD gnojivima jer može doći do grudanja proizvoda te time i do začeplje-

nja sustava kap po kap. Stoga je najpoželjnije kalcijevim nitratom prihraniti biljke između dvije primjene vodotopivih FLORTI PROD gnojiva.

Specifičnosti gnojidbe rajčice

U ovu skupinu spada povrće poput salate, blitve i kupusnjača. Dakle, radi se o povrću koje stvara puno zelene mase za čiju je izgradnju nužno osigurati velike količine hranjiva od kojih je najvažniji dušik (N). Stoga je u prvom dijelu vegetacije a što se odnosi od perioda sadnje pa sve do početka savijanja glavica potrebno koristiti FLORTI PROD gnojiva 20:20:20 i to u 2-3 navrata. U drugoj polovici vegetacije, a što se odnosi na period savijanja, glavica pa sve do berbe nužno je u više navrata koristiti FLORTI PROD gnojiva s jednakim
B R O J 3 8 • S V I B A N J / L I PA N J 2 0 0 5

Gnojidba lisnatog i zeljastog povrća

13
omjerom dušika (N) i kalija (K) za što je najpodesnija formulacija 20:8:20. U protivnom, u nedostatku kalija neće doći do formiranja lijepih i čvrstih glavica već će one biti bez ikakve tržne vrijednosti tj. rahle i mekane s izraženim neprijatnim mirisom i okusom. Osim što tijekom razvoja zahtijeva obilno zalijevanje, lubenica posebno ostvaruje visoke prirode ukoliko kroz sustav za natapanje obavljamo i gnojidbu FLORTI PROD vodotopivim gnojivima. Na taj način biljci osiguravamo stalnu opskrbu pristupačnim biljnim hranjivima, što se u velikoj mjeri odražava na povećanje uroda. Stoga se nakon sadnje preporuča formulacija s većim sadržajem fosfora (P) kao što je 13:40:13 i to u 2-3 navrata kako bi biljka dobro razvila korijen i adekvatno zamela cvjetove. Od zametanja cvjetova pa sve do kraja vegetacije za što bolje formiranje plodova preporuča se korištenje gnojiva s naglašenim sadržajem kalija (K) a za što su najpodesnije FLORTI PROD formulacije 14:14:28 ili 7:12:38. Nakon zametanja plodova nužno je dodavati i kalcij (Ca) u vidu kalcijevog nitrata i to u svakoj trećoj prihrani s ciljem poboljšanja tvrdoće plodova i njihovog kasnijeg skladištenja ali i općenitog povećanja otpornosti biljaka. Jagoda je s gospodarskog gledišta, najprofitabilnijih kultura. Stoga i njenoj proizvodnji treba prići s dosta ozbiljnosti a što se prije svega ogleda na moment provedbe gnojidbe. Gnojidba jagoda je specifična jer je treba prilagoditi potrebama ove kulture u kratkom vremenskom roku tvorbe korijena, cvjetova i vegetativnog razvoja. Kada nasad jagode iziđe iz zimskog mirovanja u vrlo kratkom roku biljkama moramo osigurati dovoljno hranjiva u lako pristupačnom obliku. Za tu svrhu najpodesnija su vodotopiva gnojiva FLORTI PROD 20:20:20 koja se primjenjuju u 2-3 navrata. Kako jagoda vrlo brzo počinje zametanje cvjetova, stoga trebamo promijeniti i formulaciju gnojiva. Tako se od zametanja cvjetova koristi FLORTI PROD 15:15:30 i to 1-2 puta dok se od zametanja prvih plodova pa sve do kraja vegetacije koristi formulacija FLORTI PROD gnojiva 7:12:38. • preporučene količine vodotopivih FLORTI PROD gnojiva i kalcijevog nitrata iznose 3- 6 kg na 1000 m2. • gnojiva se daju u vremenskim razmacima od 7-10 dana • kada su biljke u ranijim fazama razvoja (manjeg rasta) daju se i manje količine vodotopivih gnojiva i obratno • kod plasteničke proizvodnje i visokih uroda količine gnojiva na 1000 m2 iznose maksimalnih 6 kg, ovisno o stanju zemljišta i prinosa kojih očekujemo • koncentracija kojom zalijevamo biljku iznosi od 0,5 do 2 grama po litri vode • gnojiva se primjenjuju isključivo otopljena u vodi a nikako rasipanjem pa naknadnim zalijevanjem vodom • vodotopiva FLORTI PROD gnojiva se ne smiju miješati u istoj posudi s kalcijevim nitratom • kod poštivanja navedenih načela gnojidbe nije potrebno vršiti dodatnu folijarnu prihranu izuzev u slučajevima pojave poremećaja na biljkama

NAPOMENA:

Gnojidba lubenica

Gnojidba jagoda

Jagoda traži posebne kombinacije

CIFO -NOVA VODOTOPIVA GNOJIVA U BiH
privrednim proizvođačima ponudila je nova vodotopiva gnojiva različitih formulacija. Pored standardnih vodotopivih gnojiva u obliku mikrogranula različitih NPK kombinacija, u ponudi se nalaze i tekuće formulacije. Novina u ovoj ponudi su gnojiva na osnovi mikroelemenata (bor, željeza, kalcij, zink, molibden i dr) koja su do sada nedostajala na našem tržištu, ali i fitostimulatori, hormoni i drugi pripravci. Novina su i pakiranja (tekuće formulacije pakirane su po 1 litra, a gnojiva u obliku mikrogranula u vrećice od 1 kg, 2,5 kg i 10 kg).

AC Sjemenarna Mostar u suradnji s tvrtkom CIFO Italija poljo-

Dio palete CIFO-vih vodotopivih gnojiva

B R O J 3 8 • S V I B A N J / L I PA N J 2 0 0 5

14

Smatra se da u našoj zemlji prosječan prirod krumpira iznosi oko 7 tona po hektaru, dok u europskim zemljama premašuje čak i 40 tona. Stoga, moramo voditi računa da krumpir pravilno vadimo i skladištimo kako bi nam i to malo proizvedenog moglo ostati za cijelu zimu
blem pojavljuje kod vađenja sorti krumpira kod kojih se gomolji nalazi nešto udaljenije od cime. Praksa je pokazala da kod takvih sorti pri iskopu imamo oko 30 posto oštećenih gomolja.

VAĐENJE I SKLADIŠTENJE KRUMPIRA
PIŠE: ELVEDIN ČOLAKOVIĆ, ING.
ini se da svi mi znamo tehnologiju proizvodnje krumpira. Ma pusti, krumpir proizvodim cijeli svoj životšablonski bi rekli nešto stariji poljoprivrednici na svaki pokušaj osuvremenjivanja njegove proizvodnje. Pa, postavlja se onda pitanje zašto je Danska tako daleke 1900. godine imala proizvodnju od 7 tona po hektaru, koliku sada trenutačno ima BiH. Svakako i u BiH ima proizvođača koji uz primjenu potrebne agrotehnike imaju urode krumpira na razini europskih. Nažalost, najveći broj proizvođača ostvaruje urode krumpira ispod 10 tona po hektaru. Razumljivo je da kod nas ima toliko poteškoća a koje se prije svega ogledaju u nedostatku vode tijekom vrućih ljetnih mjeseca a da ne govorimo o nepogodnim fizikalnim i kemijskim svojstvima tla. No, svakako da osnovni razlog malog prinosa krumpira leži ipak u

Č

čovjeku-proizvođaču. Ali, inozemna iskustva govore kako se prinosi itekako mogu povećati i to korištenjem kvalitetnog sjemenskog materijala uz poštivanje gnojidbe, navodnjavanja, njege i zaštite krumpira. Međutim, bitan čimbenik u cijeloj toj priči je i određivanje pravog trenutka vađenja i prikladnog skladištenja gomolja. Uostalom, tu se i najčešće pojavljuju veliki propusti.

te se može pristupiti njihovom vađenju iz zemlje. Pokožica je u tom slučaju sasvim očvrsla te se ne može skidati pri jačem pritisku prstom a što joj omogućava bolje čuvanje tijekom zime. Na manjim površinama u Hercegovini krumpir se još uvijek vadi ručno tj. motikom, što predstavlja najstariji i najteži način. Na nešto većim površinama to se radi plugom a za što se može upotrijebiti obični plug ogrtač, koji je posebno efikasan na našem suhom i rastresitom zemljištu. Iza pluga gomolji ostaju na površini zemlje nakon čega se sakupljaju ručno. Međutim, danas postoje i specijalni plugovi za vađenje krumpira koji su se pokazali posebno efikasnim i rentabilnim na većim proizvodnim površinama. Ali, kod iskopa trebamo voditi računa da što manje oštećujemo gomolje kako bi ih kasnije mogli što dugotrajnije uskladištiti. Poseban se pro-

Načini vađenja

U pravilu, krumpir trebamo vaditi kada su gomolji završili svoj fiziološki razvoj, a što se ogleda kroz odumiranje nadzemnog dijela biljke, odnosno, cime. To znači da se krumpir počinje vaditi kada je lišće odumrlo, što je ujedno znak da su propale i stabljike (polegla cima). Osim toga, zbog propadanja stabljika slabi i veza između stolona i gomolja koji se zbog toga lako i odvajaju. U toj fazi su i gomolji dostigli maksimalnu veličinu

Određivanje vremena vađenja krumpira

Kod ručnog vađenja krumpira mala je vjerojatnoća da će doći do oštećenja pokožice gomolja. Ako do toga i dođe, njihovim naknadnim probiranjem i odvajanjem se i taj mali broj oštećenih gomolja izdvoji. Međutim, veliki proizvođači koji krumpir iskapaju vadilicama obično ne vode računa o tome, pa sve izvađene gomolje pakiraju u vreće i nose na tržnicu. Ukoliko budete neoprezni i kupite takav krumpir za zimnicu, on će vam brzo početi propadati. To je i razumljivo jer oštećeni gomolj brzo gubi hranjive vrijednosti a na njegovim oštećenim mjestima se razvijaju mikroorganizmi koji kasnije dovode do pojave plijesni i truleži. Inače, razvoju plijesni i ubrzanom truljenju gomolja pomaže i nezreo krumpir, vlažnost gomolja te ostaci zemlje u kojoj mogu biti razni uzročnici bolesti. Stoga vodite računa da krumpir za jelo nabavljate na provjerenim mjestima nakon čega ga trebate uskladištiti u uvjetima temperature od 4 do 5 stupnjeva C. Uz povremeno prozračivanje i relativnu vlagu zraka od 95 posto krumpir se u takvim prostorijama može čuvati i u razdoblju od 10 mjeseci.

Što učiniti s oštećenim gomoljima?

Nasad krumpira u Hercegovini

Trapovi za skladištenje krumpira

PVC mreže za pakiranje krumpira B R O J 3 8 • S V I B A N J / L I PA N J 2 0 0 5

ŽUTA KUKURUZNA /PAMUKOVA/ SOVICA
SVE VEĆA PRIJETNJA ZA PROIZVOĐAČE POVRĆA
U svijetu se žuta kukuruzna ili pamukova sovica svrstava među najopasnije štetnike pamuka i kukuruza. Značajne štete sovica pravi i na duhanu, ali i na povrća, posebno rajčici i paprici. Na tim kulturama izuzetno velike štete nastaju na generativnim organima, dakle na cvjetovima i plodovima, premda su oštećenja prisutna i na vegetativnim organima.

15

PIŠE: pROF. DR. ANTE BEŠ
ve jače zagrijavanje zemljine površine, postupno utječe na promjenu klime. Jedan od pokazatelja klimatskih promjena je i pojava nekih vrsta kukaca, koji su nekad isključivo živjeli u toplijim krajevima, a danas se nalaze i u područjima gdje se te vrste zbog hladnije klime ranije nisu sretale. Žuta kukuruzna ili pamukova sovica je upravo jedna od takvih vrsta. Ta je sovica od davnina naseljavala topla područja gdje je izuzetno velike štete radi na pamuku, odnosno na kukuruzu. Međutim, kako je dolazilo do povećanja temperature zraka tijekom vegetacije, naročito u ljetnim mjesecima i u krajevima gdje je ranije u tom razdoblju temperatura bila niža, vrsta se iz toplih područja postupno širila i u područja gdje je ranije nije bilo. Kukuruzna žuta ili pamukova sovica je leptir koji u rasponu krila ima oko 4 cm. Za vrstu je karakteristično da joj boja krila

S

varira od prljavo žute do mrke, s tim da je drugi par krila svjetlije obojen. Slično leptiru boja varira i kod gusjenice, na što utječe i biljka domaćin na kojoj se gusjenice hrane. Gusjenice mogu biti svijetlozelene, žute, ali i crvenkasto-mrke boje. Kad odraste duljina gusjenice iznosi 3,5-4 cm. Sovica tijekom godine ima 2-3 generacije. Prva generacija se razvija krajem svibnja i tijekom lipnja, druga tijekom srpnja, a treća tijekom kolovoza i početkom rujna. Razvoj jedne generacije tijekom ljeta se završi za oko mjesec dana. Gusjenice žute kukuruzne ili pamukove sovice su veoma polifagne. Naime, gusjenice sovice se hrane na oko 250 biljnih vrsta, od kojih su mnoge poljoprivredne kulture. Na nekim poljoprivrednim kulturama gusjenice prave veoma velike štete.

Opis štetnika

Žuta kukuruzna ili pamukova sovica kod nas najveće štete pravi na klipu kukuruza. Naime, sovica najčešće jaja odlaže na svilu

Štete na kukuruzu, rajčici i paprici

klipa. Gusjenice prvog stupnja hrane se svilom, a drugog stupnja se zavlače ispod omotača klipa i prave hodnike na površini klipa. Kada se formiraju zrna, gusjenice se hrane njima. Na nastala oštećenja na klipu obično se, posebno u vlažnim godinama, naseljavaju patogeni (najčešće gljivice), zbog čega dolazi do još većih šteta. Zadnjih godina, posebno u južnim krajevima iz godine u godinu gusjenice sovice su sve prisutnije u plodovima rajčice i paprike. Kako u plodovima spomenutih povrtnica mogu biti prisutne i gusjenice kukuruznog plamenca, to neupućeni poljodjelci ne znaju od kojeg je štetnika pričinjena šteta. Međutim, o kojem štetniku se radi, nije teško ustanoviti. Naime, gusjenice sovice su svijetlo zelene, žute ili crvenkasto mrke boje dok su gusjenice plamenca najčešće prljavo sive

boje. Osim toga, tijelo gusjenica sovice je u pravilu golo ili s veoma rijetkim dlačicama, dok se na tijelu plamenca, odnosno na hrptu svakog segmenta nalaze četiri okruglaste bradavice koje su najčešće sive boje, a iza svake bradavice izbija po jedna dlačica. Gusjenice izgrizaju unutrašnjost napadnutih plodova. Takvi plodovi trunu, a ako i ne dođe do truljenja, plodove napadnute gusjenicama teško je prodati. Žutu kukuruznu ili pamukovu sovicu moguće je suzbijati primjenom organofosfornih insekticida i sintetičkih piretroida. Inače u svijetu se za suzbijanje sovica dosta koriste biološke mjere suzbijanja, bilo primjenom bioloških insekticida, bilo pomoću parazitskih osica, koje parazitiraju jaja sovice. Smanjenju šteta od sovica dosta pridonose i pojedine agrotehničke mjere, prije svih uništavanje korova i obrada tla.

SUZBIJANJE

B R O J 3 8 • S V I B A N J / L I PA N J 2 0 0 5

Ličinka sovice u plodu rajčice

LJETNI UZGOJ
PIŠE: SILVIO ŠKROKOV, DIpL. ING.
alata (Latuca sativa) se može uzgajati gotovo kroz cijelu godinu uz adekvatan izbor sorti i uvjeta uzgoja. Pojačana konzumacija svježe salate tijekom ljeta je i razlog da se ide u intenzivniju proizvodnju u ljetnim mjesecima. Tijekom ljeta salate se sije u kontejnere ili na male dobro pripremljene gredice. Preporučljiva je sukcesivna sjetva, čime se postiže kontinuirano dozrijevanje. Ukoliko se sije na gredice, zemljište mora biti rahlo, ne preteško i bogato organskim tvarima. U tlo teže strukture umiješati treset i potpuno zreli stajski gnoj. Prihraniti mineralnim kompleksnim gnojivom NPK 7-14-21 70 g/m2, a u tijeku rasta KAN-om 20 g/ m2. Sijati se može omaškom, ali je bolje u redove zbog lakšeg plijevljenja i okopavanja. Sjeme salate je sitno pa je preporučljivo da ga se pomiješa s pijeskom ili piljevinom. Optimalne temperature za klijanje sjemena kreću se 1820 stupnjeva, prilikom ljetnog uzgoja treba obratiti pažnju na sorte koje će se sijati. Za sjetvu u ljetnom periodu su pogodne

18

SALATE
S
salate tipa kristalki jer klijaju i pri temperaturi do 30 stupnjeva, dok salate tipa maslenki nisu pogodne za ljetni uzgoj jer visoke temperature im umanjuju klijavost, a u uzgoju potiču fruktifikaciju i stvaranje stapke. Ukoliko su temperature preko 20 stupnjeva u vrijeme sjetve, tada posijano sjeme prekriti pločama stiropora. Redovito zalijevati nakon sjetve, a iznikle biljke treba često orošavati (optimalana vlaga 70-75%), a po potrebi štititi od bolesti i štetnika. Najkvalitetnije presadnice se dobiju kontejnerskim uzgojem koji omogućuje presađivanje s grudom supstrata na korijenu. Kontejnerske presadnice se mogu kupiti već gotove (štedite na vremenu uzgoja, 3-4 tjedana) pa se biljka brže i jednakomjerno razvija, a treba i manje sjemena. Pri uzgoju iz presadnica treba otprilike 15-25 presadnica, za direktnu sjetvu treba 0,5-1 g sjemena na 1 m2. Salata se presađuje na razmake 30 cm red od reda, 25 cm unutar reda. Presađivanje se obavlja na dobro navlaženo tlo, najbolje pred večer. Biljke se sade na istu dubinu kao što su
Salata na otvorenom

Temperatura klijanja

Presađivanje

rasle. Presađene biljke neposredno nakon presađivanja nužno je dobro zalijevati. Optimalne temperature za rast salate kreću se od 15-20 stupnjeva, temperature preko 20 stupnjeva uz suho tlo i nisku zračnu vlagu umanjuju prinos. Preporučljivo je u ljetnom uzgoju salata presadnice saditi na bijelu foliji uz navodnjavanje kap po kap što će osigurati optimalno gospodarenje vodom. U slučaju previsokih temperatura nasad prekriti lutrasil folijom koja je prozračna, osigurava dovoljno svjetla, a opet umanje direktnu izloženost biljaka a time i nešto niže temperature. Za salatu je također bitna i zračna vlaga, optimalni postotak vlage je 70-75% , za ljetnih vrućina obvezno orošavati nasad. Preduvjet za uspješnu proizvodnju ljetne salate je imati kvalitetno riješeno navodnjavanje ili orošavanje. Salatu brati za suha i topla vremena jer ukoliko je vlažna kad se bere, tad se u transportu rado “upali”. Prilikom branja salate za

tržište, otrgnuti vanjsko prljavo i oštećeno lišće, ukoliko treba salatu oprati, poslije pranja je ostaviti da se ocijedi u natkrivenom, sjenovitom i zračnom prostoru. Pakira se u letvarice od 8- 10 kg. Pakira se tako da se kocem okrene prema gore, a tjeme glavica prema dolje. Kristal ljetna zagrebačkaljetni tip kristalke srednje bujne rozete. Glavica je srednje veličine, dobre čvrstoće, blijedožute boje.Listovi svjetlozeleni do žuti, valovita ruba, slabije naborani po cijeloj površini. Relativno sporo tjera cvjetnu stapku. Great lakes - tip kristalke tamnozelenih čvrstih glavica, vrlo otporna na visoke temperature. Unicum - sorta s velikom i tvrdom glavicom, krhkih listova svjetlozelene do žute boje koja je primjerena za uzgoj u ljetnim mjesecima. Sorte salate Ljubljanska ledenka, Atarkcija, Batavia, Brazilijanska, Cazard pogodne su za uzgoj u ljetnom periodu.

Najraširenije ljetne sorte

Salata “glavičarka” B R O J 3 8 • S V I B A N J / L I PA N J 2 0 0 5

19

SPECIFIČNOSTI
Svaka voćna vrsta ima specifične potrebe za vrstom i količinom potrebnih biljnih hranjiva. To prije svega ovisi o sorti, tipu tla, klimatskim prilikama te o količini i kvaliteti.

GNOJIDBE VOĆAKA
PIŠE: MLADEN KARAČIĆ, DIpL. ING.
denih simptoma često mijenjamo s biljnim bolestima. Ruku na srce, to je ipak iz neznanja.

koliko upitate bilo kojeg voćara da vam pomogne objasniti na koji način prihraniti i pognojiti pojedine voćne vrste, smatrat će vas i više nego laikom u ovoj grani poljoprivredne proizvodnje. Međutim, tko se imalo bolje razumije u navedenu tematiku, znat će da je riječ o vrlo specifičnoj oblasti koja ovisi o velikom broju čimbenika. Osim toga, potrebni odnos biljnih hranjiva i njihova količina ovise o samoj plodnosti tla, podneblju, voćnim vrstama pa i sortama kao i o mnogim drugim čimbenicima. Ipak, najveći problem predstavlja neznanje koje se najbolje očituje na konkretnim primjerima na terenu. Čak i sami djelatnici u poljoljekarnama često ne prepoznaju simptome neadekvatno izbalansirane gnojidbe voćaka pa navedene nedostatke nastoje «zaliječiti» nekim od fungicida. Ono što hoću reći jest činjenica da veliki broj nave-

U

Simptomi nedostatka magnezija

Lijevo-kloroza, desno-zdravo lišće

Za našu hercegovačku zemlju slobodno možemo reći da je «osuđena» na nedostatak željeza čije simptome redovito susrećemo na biljnim vrstama, počev od aktinidije pa sve do vinove loze. Ali, za nedostatak željeza ćemo relativno lako, jer već i najveći laici na listovima raspoznaju klorozu ili gubitak zelene boje, o čemu smo u više navrata iscrpno i pisali. Međutim, što ako listovi poprime blijedožutu boju a lisni nervi ostanu i dalje zelene boje. Tada je riječ o nedostatku magnezija a što se najbolje uočava na listovima vinove loze. Napomenimo kako se navedena pojava uglavnom i zamjenjuje s nedostatkom željeza. S druge strane, nedostatak kalija se uočava po karakterističnom sušenju rubnog dijela lista. Tako je list po svome obodu potpuno osušen (nekrotičan) dok je njegova unutrašnjost i dalje zelene boje. Spomenuta nekroza se najčešće može uočiti na stablima jabuka i krušaka kao i u nasadima jagoda. Pored toga, na plodovima jabuka i to prvenstveno sorte Zlatni delišes često možemo uočiti gorke pjege koje se javljaju kao posljedica nedostataka kalcija. Na plodovima jabuka se pojavljuju i slične plutaste pjege, ali sada «zahvaljujući» nedostatku bora. U praksi se dešavaju još i mnoge druge, rekli bismo neuobičajene pojave a koje su posljedica nedostatka nekih drugih biljnih hranjiva. Takva je i pojava tzv. sitnolisnosti kod jabuka a koja se javlja u slučajevima nedostatka cinka. Ono što želim naglasiti

Najčešći simptomi nedostatka pojedinih hranjiva

jest činjenica da je pravilno izbalansirana gnojidba temelj uspješnog uzgoja voćnih vrsta. Još jedan primjer je i opasna kovrčavost lista bresaka koja je doslovce poharala Hercegovinu. Bolest se redovito javlja u godinama kada imamo vlažno vrijeme u početku listanja bresaka. Ali, kod voćara koji su uz adekvatnu zaštitu bresaka obavili i pravilnu gnojidbu, posebice dušičnim gnojivima ona je izostala. Barem su tako pokazale prve informacije s terena i naši pokusi s područja Stoca. Iz toga se može lako zaključiti kako je pravilna gnojidba itekako važna jer podiže obrambenu moć biljnog organizma i na taj način utječe na saniranje šteta koje se javljaju kao posljedica suše, bolesti i drugih negativnih čimbenika.

Kovrčavost lista breskve

Pripravak protiv kloroze

U sušnoj nam Hercegovini folijarna gnojiva puno znače iz razloga što se mineralna gnojiva dodana još u proljeće ne mogu bez dovoljne količine padalina otopiti te se stoga u vidu granu-

Rješenje je u folijarnoj prihrani?

la još mogu uočiti u tlu. Hranjiva iz tih gnojiva korijen ne može usvojiti pa biljke osim zbog suše pate i zbog njihovog nedostatka. Rješenje je dakle u folijarnoj prihrani ili prihrani preko lišća. Folijarnom prihranom dana hranjiva voćka brže i potpunije usvaja jer se i nanose neposredno na list. Osim toga, dio koji padne na tlo biljka usvoji putem korijena. Na ovaj način hranjivo možemo dati u pravom trenutku uz puno veću učinkovitost. Tako 1 kg dušika folijarno primijenjen odgovara 4 kg dušika dodanog u tlo, a kod bora je taj odnos 1:5, dok kod magnezija 1 kg folijarno primijenjen odgovara čak 75 kg dodanih putem tla. Dakle, na navedeni način voćna stabla možemo vrlo brzo i učinkovito opskrbiti potrebnim mikro i makroelementima, samo vodeći računa da prihranu preko lista obavljamo u ranim jutarnjim ili kasnim večernjim satima.

Tekuće magnezijevo gnojivo

B R O J 3 8 • S V I B A N J / L I PA N J 2 0 0 5

PITANJA I ODGOVORI
U svom vrtu imam posađenu živu ogradu. Pošto je riječ o vikendici gdje boravim samo tijekom ljetnog odmora, zanima me mogu li je i oblikovati u tom razdoblju. Inače, stručni naziv živice mi nije poznat a jedino što znam jest da se radi o listopadnoj biljci. Unaprijed zahvalan! Najbolje vrijeme za oblikovanje, odnosno, šišanje listopadne žive ograde je upravo početak mjeseca srpnja. Naime, u drugom dijelu godine živica više ne raste mnogo, pa ukoliko je ošišate u navedenom razdoblju zadržat će oblik sve do proljeća. Bujnije živice formirane od bukve, graba ili klena se pak prikraćuju još jednom i to u mjesecu rujnu. Josip Brkljača, ing.

20

Oblikovanje živice

Na breskvi mi se pojavila kovrčavost lista a što je također bio slučaj i prošle godine. Može li se navedena bolest uopće spriječiti? Napominjem da sam obavio zimsku zaštitu. Ove godine veliki broj voćara uočio je na svojim breskvama i nektarinama opasnu bolest stručnog naziva Taphrina deformans. Riječ je o kovrčavosti lista koja se ne može spriječiti samo zimskim prskanjem. Pošto se bolest javlja svake godine, a posebno kada u vrijeme otvaranja pupova vlada kišno vrijeme zaštitu breskve moramo višekratno provoditi. Osim bitne zimske zaštite nužno je vršiti i tretiranje breskve u proljeće kada se pupovi otvore i to s fungicidima: Chromodin S-65, Delan 500, Dodin s-65 i sl. Prednost ipak treba dati Chromodinu S-65 jer on ima svojstvo prodiranja u tkivo biljke te osim preventivnog ima i dubinsko djelovanje, što znači da može spriječiti dalji razvoj bolesti, ako je došlo do infekcije pupa. Mr. Aida Kohnić

Kovrčavost lista breskve

tamne pjege su se pojavile i na plodovima. Pjege su se brzo proširile, nakon čega su poprimile crnu boju da bi na koncu raspuknule. Zbog toga bi i sami plodovi u kratkom vremenskom roku istrunuli. Kako adekvatno zaštititi lubenicu? Radi se o opasnoj bolesti lubenice, stručnog naziva antraknoza. Bolest je posebno prošle godine došla do izražaja kada je i uništila veliki broj nasada lubenice i to prvenstveno zbog velikog broja kišnih dana koji pogoduju njenom razvoju. Lubenicu možete adekvatno zaštititi preparatima: Dithan M-45, Antracol WP 70 ili Saprol N prskanjem uoči cvatnje, u vrijeme pune cvatnje i kada plodovi narastu veličine jabuke. To su osnovna tri prskanja, premda u slučajevima jačih padavina ona mogu biti i češća. Važno je napomenuti da prskanja treba provoditi pred kišu. Nino Rotim, dipl.ing.

Sorta Vilamet je vodeća u proizvodnji crvene maline. Sorta je bujna i stvara veći broj uspravnih izdanaka koji nose rodne grančice. Plod je krupan (oko 4 grama), čvrst, tamnocrven, statkastokiselog okusa i vrlo aromatičan. Plod se koristi za svježu uporabu, za smrzavanje i preradu. Zrioba počinje sredinom lipnja i traje nešto dulje od mjesec dana. Dobre je otpornosti prema najvažnijim virusnim oboljenjima, ali umjerene otpornosti prema uzročniku venuća pupoljaka i rodnih grančica (Didymella applanata). Sorta Miker polagano potiskuje sortu Vilamet. Sorta je bujna i daje manji broj izdanaka. Plod je krupan i ujednačen, jarkocrvene boje, slatkog do kiselkastog okusa i vrlo aromatičan. Sorta Miker dozrijeva krajem lipnja. Samooplodna je. Sorta je osjetljiva na uzročnika venuća pupoljaka i rodnih grančica (Didymlla applanata). Mladen Karačić,dipl.ing.

već formirali plodići, odnosno, u vrijeme cvatnje druge etaže. Gnojivo se primjenjuje višekratno u intervalima od 10-14 dana. Sa uzgojem paprike u vašem plasteniku slobodno nastavite jer se vršna trulež može vrlo jednostavno i učinkovito eliminirati pravilnom primjenom ranije spomenutih CIFO gnojiva. Mr.sc. Aida Kohnić

Zanima me duljina vegetacije hibrida kukuruza BC 191 i BC 318. Osim toga, kada se provodi prihrana kukuruza KAN-om? Duljina vegetacije hibrida BC 191 iznosi 90-100 dana a BC 318 110120 dana, dok se prihrana kukuruza KAN-om obavlja u dva navrata. Prva prihrana se vrši u fazi 3-4 lista a druga nešto kasnije u fazi 7-9 listova. Količina dušičnog gnojiva KAN iznosi svega 15-20 kg na 1000 četvornih metara, uz napomenu da se preostala količina dušika unosi u tlo pred samu sjetvu kukuruza. Mario Ćubela, dipl.ing.

Duljina vegetacije hibrida kukuruza

Bolest na lubenici

Prošle godine lubenicu mi je napala bolest koja se manifestira pojavom tamnih izduženih pjega na vriježama, koje su se zbog toga brzo i posušile. Ali, slične

Planiram zasaditi jedan manji komercijalni zasad crvene maline. Kako ne poznajem sortiment ove voćne vrste, ne znam koje sorte posaditi. Budući malinjak je na nadmorskoj visini oko 700 metara. U proizvodnji crvene maline tranutno su zastupljene dvije sorte: Vilamet (Willamette) i Miker (Meeker) koje čine oko 95 % površina pod malinom.

Sorte crvene maline

U sklopu obiteljskog povrtnjaka imam i manji plastenik u kojem svake godine uzgajam paprike. Međutim, redovito se na vrhovima plodova pojavljuju svijetlo smeđe pjege koje značajnije umanjuju prinose i tržnu vrijednost plodova. Na koji način spriječiti pojavu navedene bolesti? Prije svega, treba napomenuti kako se ovdje ne radi o bolesti već su navedeni simptomi prouzrokovani nedostatkom kalcija tijekom razvoja ploda. Dakle, navedena neparazitarna trulež plodova posljedica je neadekvatne gnojidbe u vašem plasteniku. Kako se vršna trulež ne bi redovito pojavljivala u vašem povrtnjaku trebate osim klasičnih gnojiva koristiti i CIFO Calcium gnojiva koja se primjenjuju folijarno tj. nanošenjem preko lista. Međutim, navedena gnojiva se trebaju dodavati isključivo preventivno a ne kada se trulež već pojavila, kako to inače često u praksi biva. Stoga kod paprike prvo prskanje navedenim gnojivom trebamo obaviti kada su se na prvoj etaži

Smeđe pjege na plodu paprike

U okolici Čitluka posjedujem veliki vinograd koji redovito zaštićujem kemijskim pripravcima u cilju suzbijanja plamenjače i pepelnice. Međutim, zanima me trebaju li se u Hercegovini koristiti i pripravci za suzbijanje sive plijesni, odnosno, truleži grožđa. Ukoliko su nužni, kada se oni trebaju koristiti i smiju li se miješati s Metaxylom, Rubiganom i sličnim tvorničkim preparatima? Zaštita od truleži grožđa ili sive plijesni (Botrytis cinerea) dosta je različita u ovisnosti o klimatskim prilikama pojedinog područja uzgoja vinove loze. Najbolje je tretiranje fungicidima provoditi po fenološkim fazama razvoja vinove loze. U našim južnim područjima, gdje su ipak realno govoreći, slabiji uvjeti za razvoj navedene bolesti dovoljna su dva tretiranja i to u početku šaranja bobica i tri tjedna pred berbu. Međutim, ozbiljniji vinogradari s primjenom fungicida protiv truleži grožđa počinju već nakon cvatnje, posebice ukoliko je tijekom same cvatnje vladalo kišno vrijeme. Od velikog broja fungicida uglavnom se koriste: Ronilan i Switch te Kidan, Teldor i Mythos. U zadnjem tretiranju pred berbu kod izbora pripravaka, treba paziti i na karencu, jer neki od njih imaju negativno djelovanje na vrenje mošta. Spomenuti fungicidi nemaju neka posebna ograničenja, što znači da se mogu miješati s najčešće korištenim sistemicima poput Metaxyla i Rubigana. Ipak, vrijedi preporuka da se o miješanju pripravaka detaljnije informirate kod agronoma u poljoljekarni gdje pripravke već i nabavljate. Mr.sc. Aida Kohnić
B R O J 3 8 • S V I B A N J / L I PA N J 2 0 0 5

Zaštita grožđa od truleži

21

Među štetnicima plodova mnogih voćnih vrsta voćna pipa zauzima značajno mjesto. Pipa neposredno ili posredno svake godine uništi veliki broj plodova. Pojedinih godina zbog napada tog štetnika štete mogu biti katastrofalne, jer urod može biti gotovo potpuno uništen
PIŠE: pROF. DR. ANTE BEŠ
oćna pipa je štetnik koja je u mnogim voćnjacima često prisutna, posebno u južnim područjima. Međutim, mnogi je voćari obično kasno primjete, što ima za posljedicu nastanak ozbiljnih šteta. Zbog toga, među štetnicima plodova mnogih voćnih vrsta, voćna pipa zauzima značajno mjesto. Pipa neposredno ili posredno svake godine uništi veliki broj plodova. Odrasla pipa je kornjaš purpurno ljubičaste ili zlatno crvene boje metalnog sjaja. Duljina tijela pipe iznosi 5 do 10 mm. Glava joj je izdužena u jasno izraženu surlicu ili rilo. Ličinke su bjelkaste boje a tamnom glavom, bez nogu, a narastu do 5 mm. Pipa prezimi kao odrastao kornjaš ili kao ličinka na različitim mjestima, prije svega u tlu, u otpalom suhom lišću ili ispod na-

VOĆNA PIPA UMANJUJE UROD VOĆAKA

Štete od pipe na plodu jabuke

V

Opis štetnika

ljuštene stare kore voćnih i drugih stabala. Štetnik se aktivira dosta rano u proljeće. Nakon pojave hrani se pupovima, pa i korom mladih grančica, a po pojavi plodova pipa se uglavnom hrani njima. Poslije određenog vremena hranjenja ženka počinje s odlaganjem jaja. Razdoblje odlaganja jaja je razvučeno i obično traje oko tri mjeseca za koje vrijeme jedna ženka može da odloži i do 400 jaja. Jaja odlaže u mlade plodove, a u jedan plod može odložiti veći broj jaja (preko 40). Ženka pomoću surlice u plodu napravi komoricu nakon toga odloži nekoliko jaja, a zatim otvor zatvori. Vrlo brzo dolazi do pojave ličinki koje se razvijaju u plodu. Premda se razvijaju u plodu ličinke ne dovode do propadanja ploda.

Šteta zapravo nastaje zbog toga što ženka prilikom pravlje-

Štete se lako uočavaju

nja komorice u nju unosi spore monilije koja uništi plod. Ličinke koje se razvijaju iz ranije odloženih jaja završavaju razvoj već krajem srpnja i u kolovozu, napuštaju monilijom uništene plodove koji su u međuvremenu pali na tlo i odlaze u površinski sloj tla. Zatim dolazi do kukuljenja i preobrazbe u odraslog kornjaša. Međutim, kako pipa jaja odlaže kroz dulje razdoblje to je i pojava ličinki i njihov razvoj dosta razvučen. Zbog toga ličinke koje su nastale iz jaja koja su kasnije odložena završe razvoj u plodu, a zatim odlaze u tlo gdje prezime i kukolje se tek slijedećeg ljeta. Ličinke nastale iz najkasnije odloženih jaja ne završavaju razvoj iste godine već prezime u mumificiranim, dakle monilijom uništenim plodovima i tek sljedeće godine prelaze u kukuljicu. Iako voćna pipa pojedinih godina može napraviti velike štete, pojedini voćari pipi ne pridaju dovoljno pozornosti sve dok ne primijete štete. Jedan od razloga za takvo ponašanje je moguće i to što je pipu zbog njene male veličine teško zapaziti, a čemu doprinosi njeno ponašanje. Pipa se naime veoma vješto skriva, jer čim se čovjek približi stablu ili

grani na kojoj se pipa nalazi ona se zaklanja za list, plod ili grane ili se strmoglavo baca na tlo gdje se umrtvi dok opasnost prođe. Koliko god je pipu teško zapaziti na voćnom stablu njena oštećenja na plodovima je lako uočiti, posebno kada su u pitanju plodovi nektarina, breskve i šljive. Naime, na mjestu na kojem je pipa napravila rupicu pojavljuje se kapljica smole koja se bljeska na suncu. Suzbijanje pipe provodi se primjenom insekticida koji ispoljavaju kontaktno i želučano djelovanje. Međutim, za uspješnu zaštitu je važno da se suzbijanju pipe pristupi na vrijeme, tj. u vrijeme njene pojave, dakle u vrijeme dok se hrani pupovima, odnosno dok pipa nije još počela odlagati jaja. Pored suzbijanja pipe koja pravi primarne štete na plodovima, od izuzetnog je značenja i suzbijanje monilije, kao sekudarnog uzročnika propadanja plodova. U praksi su, zapravo, veće štete zbog napada monilije od oštećenja koje pravi pipa. Naime, mnogi plodovi koji su oštećeni od voćne pipe ne bi propali kada ih ne bi napala mo-

ZAŠTITA

Štete na plodu nektarine

B R O J 3 8 • S V I B A N J / L I PA N J 2 0 0 5

22

ZAVRŠETAK CVATNJE VINOVE LOZE

KRITIČAN MOMENT ZAŠTITE
PIŠE: RENATO VILENICA, DIpL. ING
očetak cvatnje je važan moment u zaštiti od peronospore, pepelnice, a kod nekih sorti (sorte zbijenog grozda) i sive plijesni. Pravilan pristup u zaštiti pred cvatnju i nakon cvatnje zahtijeva sljedeće: 1. pred cvatnju treba primijeniti fungicide sistemično-kontaktnog učinka (protiv peronospore i pepelnice); 2. nakon cvatnje također treba koristiti fungicide sistemično-kon-

Početkom cvatnje smatra se trenutak kada je otvoreno 5-10% cvjetova. Ovisno o vremenskim uvjetima cvatnja traje 10-20 dana. Nakon završetka cvatnje i oplodnje bobice ubrzano rastu i povećavaju se nekoliko puta uz najpovoljniju temperaturu od 25-30oC.

P

taktnog učinka (protiv peronospore i pepelnice), 3. nakon cvatnje primijenite botriticid kontaktnog učinka (protiv sive plijesni). Sistemično-kontaktni fungicidi pružaju kvalitetniju zaštitu u ovoj fazi razvoja vinove loze u odnosu na kontaktne fungicide: • bolje se rasporede u listićima i mladicama • djeluju preventivno i kurativno (terapeutski) • teže se ispire sistemična komponenta

• djelomično zaštićuju i novo izrasle listiće • kreću se do svih organa vinove loze koji transpiriraju Za prskanje neposredno pred cvatnju u praksi preporučamo sljedeće fungicide:

a) protiv peronospore
RIVAL u koncentraciji 0,30,4 % (300-400 g u 100 l vode) ili FORUM STAR u koncentraciji 0,2% (200 g u 100 l vode) ili CABRIO TOP u koncentraciji 0,15% (150 g u 100 l vode) RIVAL je fungicid kombini-

ranog, sistemično-kontaktnog djelovanja koji se vrlo brzo premješta u sve biljne dijelove i štiti lozu od napada peronospore, a ujedno odlično stopira crnu pjegavost, pepelnicu i botritis. RIVAL je složen od dvije aktivne tvari: Al-fosetila i folpeta. FORUM STAR je fungicid sistemično-kontaktnog, izvanredno jakog djelovanja na peronosporu, crnu pjegavost, botritis i crvenu palež. Aktivne tvari su dimetomorf i folpet što mu osigurava važno mjesto među fungicidima koji suzbijaju rani napad sive plijesni i crnu pjegavost.

Pripravci protiv plamenjače vinove loze B R O J 3 8 • S V I B A N J / L I PA N J 2 0 0 5

23
CABRIO TOP je novi fungicid iz grupe strobilurina. Suzbija dvije najvažnije bolesti vinove loze –pepelnicu i peronosporu – čime mu je osigurano atraktivno mjesto u programima zaštite vinove loze. Aktivne tvari su piraklostrobin i metiram koji dubinski i antisporulantno suzbijaju gljive uzročnike pepelnice i peronospore. Djelovanje ovih fungicida traje 10-12 dana u najgorim uvjetima za zarazu (obilne kiše, vlaga, vjetar) pa zbog smanjenog broja prskanja i učinkovitosti ekonomski su vrlo isplativi. traciji 0,2% (200 g u 100 l vode, tj. 20 g u 10 l vode) Dodavanje CHROMOSULA sistemiku protiv pepelnice preporučamo u uvjetima jače opasnosti od pojave pepelnice (radi ubrzanja djelovanja). Dakle, prskanje neposredno pred cvatnju zahtijeva istovremenu primjenu tri pripravka, i to: • sistemično-kontaktni protiv peronospore • sistemično-kontaktni protiv pepelnice Sljedeću zaštitu vinove loze treba provesti pri kraju cvatnje (u vrijeme čišćenja bobica). Preporučamo upotrebu istih fungicida protiv peronospore (RIVAL, FORUM STAR, CABRIO TOP) i pepelnice (STROBY WG, RUBIGAN EC, CHROMOSUL) uz obvezatni dodatak fungicida protiv sive plijesni.

b) protiv pepelnice
1. STROBY WG u koncentraciji 0,02% (20 g u 100 l vode) ili 2. RUBIGAN EC u koncentraciji 0,02% (20 ml u 100 l vode, tj. 2 ml u 10 l vode) + CHROMOSUL 80 u koncen-

Za suzbijanje sive plijesni (botritisa) preporučamo:
RONILAN DF u koncentraciji 0,1% (100 g u 100 l vode) ili CANTUS u koncentraciji 0,10,12 % (100-120 g u 100 l vode) Vrlo je bitno aplicirati fungicid protiv sive plijesni odmah nakon cvatnje (u vrijeme “čišćenja grozdića) jer uslijed rose ili kiše nastupa primarna infekcija botritisom. RONILAN DF preporučamo u fazi “čišćenja grozdića”. CANTUS preporučamo u fazi pred zatvaranje grozda i u poče-

Pripravci protiv pepelnice vinove loze

B R O J 3 8 • S V I B A N J / L I PA N J 2 0 0 5

24
PIŠE: NINO ROTIm, DIpL. ING.

rofesionalni voćari itekako znaju koliki je značaj prorjeđivanje plodova u nasadima bresaka. Naime, ukoliko se plodovi ne prorjeđuju zbog preobilna uroda ostaju sitni. Takva se stabla dosta iscrpljuju i sljedeće godine slabije rode. Uz to na prerodnim

PRORJEĐIVANJE PLODOVA BRESAKA
P
stablima dolazi do loma brojnih grana kao posljedica preobilnog uroda. Stoga se u godinama dobre rodnosti moraju prorjeđivati plodovi a što je u suvremenim nasadima bresaka postala redovita agrotehnička mjera. Osim toga, breskva i sama prorijedi dio zametnutih plodova ali u pravilu nikada dovoljno. Prorjeđivanjem se dakle dobiju znatno krupniji i ljepši plodovi, s ukupno većim prinosom po stablu. Jače prorjeđivanje se obavlja na starijim i iscrpljenim stablima a slabije na mlađim i razvijenim stablima

koja su u dobroj kondiciji. Ako je godina sušna, prorjeđuje se jače. Samo prorjeđivanje se vrši mehanički tresenjem prerodnih stabala polovicom svibnja ili pak ručno, vršcima prstiju. Plodovi se na grančicama prorjeđuju lagano s razmakom 7-10 cm. Time se na dugim rodnim grančicama ostavlja 5-6 plodova, na srednjim 3-4 a na kratkim 1-2 ploda. U razvijenim europskim zemljama se prorjeđivanje obavlja prskanjem kemijskim preparatima u cvatnji ili nakon cvatnje a što je jedino i moguće praktično rješenje u velikim nasadima bresaka.

ZELENA REZIDBA TIJEKOM SRPNJA
adi oblikovanja i održavanja željena uzgojna oblika u voćnjacima tijekom srpnja obavljamo zelenu rezidbu. Osim toga, beru se ljetne sorte voća, a tlo se po potrebi obrađuje kultivatorom ili se malčira. Međutim, u Hercegovini se često postavlja pitanje treba li obaviti zelenu rezidbu marelice nakon berbe. Svakako da je to nužno jer je nakon berbe marelice pravo vrijeme za zelenu rezidbu. Naime, u tom periodu rane brzo zarastaju i manja je mogućnost infekcije gljivicama jer su voćke još u aktivnoj vegetaciji. Krošnju

R

prorjeđujemo uklanjanjem svih grančica koje se isprepliću, rastu upravno ili prema sredini. Režemo i sve ozlijeđene grančice i one s listovima nenormalne boje i veličine. Osim toga, uklanjamo sve grane koje konkuriraju produljnicama primarnih i sekundarnih grana. Ako su stabla starija pa im se vrhovi grana suše, pomlađujemo ih prikraćivanjem grana za jednu trećinu. To možemo učiniti

Obvezna ljetna rezidba u jabuci

odjednom ili postupno tijekom dvije do tri godine. Na taj način će se krošnja potpuno obnoviti za četiri do pet godina. Ako navedenom rezidbom nastaju veće rane, trebamo ih premazati zašti-

tnim voćarskim voskom Nakon pomlađivanja i zelene rezidbe marelica preporuča se gnojidba stajskim gnojem uz dodatak mineralnih gnojiva koja ne sadrže dušik.

PUCANJE PLODOVA ŠIPKA
ako u Hercegovini, redovito svake godine, na stablima šipaka dolazi do pucanja plodova postavlja se pitanje što je i uzrok toj neželjenoj pojavi. Možemo slobodno reći kako je pucanje plodova šipaka posljedica višemjesečnih jakih ljetnih suša i nedostatne količine vode za natapanje. Plodovi obično pucaju na stablima koja zbog nedostatka vlage u tlu i zraku prekinu na dulje vrijeme rast plodova. U tom razdoblju, kad plodovi prekinu rast, jako očvrsnu i njihova kora doslovce odrveni. Potkraj ljeta i na početku jeseni, nakon dugog sušnog razdoblja kada su pale

K

prve kiše, plodovi su dobili višak vode i zrna započinju ponovan rast. Kako odrvenjela kora tada više ne može povećavati svoju rastezljivost, a plodovi svoj obujam i izdržati pritisak, plodovi pucaju i rascjepe se. To se u pojedinim godinama zna dogoditi na čak 80 posto plodova. U pravilu krupniji su plodovi podložniji pucanju nego sitniji. Raspukli plodovi još ne budu posve zreli te se brzo suše a u njih prodiru i različiti uzročnici bolesti te stoga više nisu ni prikladni za konzumaciju. Jedino je rješenje ranije branje plodova ali što opet nije adekvatno zbog toga što zrna

još ne dobiju odgovarajuću boju a sok još sadržava veliki postotak

kiselina dok se kora brzo suši.

Pucanje plodova šipka - česta pojava u Hercegovini B R O J 3 8 • S V I B A N J / L I PA N J 2 0 0 5

ŽILOGRIZ
OPASNI ŠTETNIK KOŠTUNIČAVIH VOĆAKA
PIŠE: pROF. DR. ANTE BEŠ
ahvaljujući povoljnim klimatskim uvjetima, Hercegovina je veoma pogodna za gajenje mnogih poljoprivrednih kultura. Pored obilne proizvodnje povrća, mnoga područja Hercegovine su prekrivena voćnjacima i vinovom lozom. Kod voćarske proizvodnje Hercegovina posebno pruža dobre uvjete za uzgoj koštičavih voćaka. Međutim, upravo na tim područjima na kojima postoje dobri uvjeti za proizvodnju koštićavog voća, postoje i veoma dobri uvjeti za razvitak žilogriza, tog opasnog štetnika trešnje, breskve, nektarine, šljive i marelice. To je razlog što se na pojedinim područjima Hercegovine mnogi voćari ne usuđuju podići veći komercijalni zasad koštičavih voćaka, posebno trešnje. Plaše se da će žilogriz za kratko vrijeme uništiti veći broj zasađenih voćaka, pa od takvog zasada neće imati komercijalnu korist. Žilogriz kao odrastao kornjaš je dug 2-3 cm. Tijelo je crne boje bez sjaja. Dio iza glave je hrapav i prekriven bjeličastom prevlakom koja se vremenom skida, zbog čega kod starijih kornjaša

25
Na pojedinim područjima Hercegovine mnogi voćari se ne usuđuju podići veći komercijalni zasad koštičavih voćaka posebno trešnje. Plaše se da će žilogriz za kratko vrijeme uništiti veći broj zasađenih voćaka pa od takvog zasada neće imati komercijalnu korist
se postupno suše i na kraju propadaju. Što je napadnuto stablo mlađe, to prije dolazi do njegovog propadanja.
Imago žilogriza

Z

Opis štetnika

nedostaje. Ličinka je bijele boje bez nogu, topuzastog izgleda, tj. najšira je u području prvog grudnog segmenta a onda se naglo sužava prema kraju tijela. Kada odraste, može biti dugačka oko 7 cm. Štetnik prezimi kao odrastao kornjaš ili kao ličinka. Obično se početkom ožujka imago aktivira i odlazi na biljke okolne makije, gdje se zadržava dok ne prolistaju koštičave voćke. Nakon toga napušta makiju i prelazi na voćke. Jedno vrijeme hrani se peteljkom lišća koštićavih voćaka, a onda dolazi do kopuliranja, nakon čega ženka odlaže jaja. Ženka jaja odlaže na koru donjeg dijela stabla ili plitko u tlo do 35 cm udaljenosti od debla, gdje odloži oko 95 % jaja, a ostala jaja odloži u tlo na udaljenost do 1 m. Mjesto na koje ženka odlaže jaja potrebno je poznavati zbog provođenja djelotvorne, a ujedno i ekonomične zaštite. Iz odloženih jaja tijekom ljeta dolazi do izlaska ličinki koje se kreću prema korijenu gdje se ubušuju ispod kore. Znaci napada uočavaju se tek pošto ličinke pričine određenu štetu. Napadnuta stabla

Žilogriz se može suzbijati primjenom različitih mjera: mehaničkih, agrotehničkih i kemijskih. Sve navedene mjere imaju preventivni karakter. Mehaničko suzbijanje se sastoji u skupljanju odraslih kornjaša ili u sprečavanju ženki da jaja odloži u neposrednu blizinu voćaka odnosno na prizemni dio stabla. U tu svrhu donji dio stabla i tlo oko njega prekriva se crnom PVC folijom koja se prekrije tlom ili se preko nje stavi PVC mreža s okcima promjera do 2 mm. Od agrotehničkih mjera češća površinska obrada, a posebno navodnjavanje doprinose smanjenju napada žilogriza. Kemijske mjere suzbijanja koriste se za suzbijanje odraslih kornjaša u vrijeme njihove ishrane s peteljkom listova, primjenom pripravaka: Perfekthion, Confidor, Boxer, Chromorel D, Rotor, Mospilan, ili nekog drugog koji ima slično djelovanje.

SUZBIJANJE

Vanjski izgled napadnute trešnje

Ličinke se suzbijaju primjenom zemljišnih insekticida (Dursban G-7,5, Volaton, Geocid – samo za stabla koja nisu u rodu) rasipanjem oko voćaka u promjeru do 1m oko debla s tim da se insekticid unese plitko u tlo.

Otkinuti listovi B R O J 3 8 • S V I B A N J / L I PA N J 2 0 0 5

Štete od imaga

Ličinka u korijenu

SORTE MASLINA
26
PIŠE: MLADEN KARAČIĆ,DIpL.ING.
ali broj proizvođača poznaje sortiment masline. Većina njih zna za Oblicu dok su druge sorte nepoznanica. Kako bismo bar malo ljubiteljima masline približili njen sortiment, navest ćemo nekoliko najčešćih sorti: Ime je dobila po okruglastom, oblom, obliku ploda. Od davnina se uzgaja u svim maslenicima na području Dalmacije, a na posebno otocima. Pripada skupini uljarica, u sorte mješovitih svojstava (plod se koristi za ulje i konzerviranje). Otporna je na neprikladne ekološke uvjete uzgoja. Razvija srednje bujna stabla, okruglaste krošnje u obliku otvorenog kišobrana s tamnozelenom bojom lišća. Plod je okruglast, simetričan, u prosjeku dužine 25mm, a širine 20 mm. Srednje je krupan, u prosjeku težak oko 5 grama. Radman mesa je oko 85 %. Boja ploda prije zriobe je svjetlozelena, a u zrenju ružičasta do tamno ljubičasta i ujednačena. Količina ulja u plodu kreće se od 17,8 do 22,1 %, ovisno o položaju, klimatskim i drugim uvjetima. Oblica je rana sorta, sa 160 dana od cvatnje do zriobe. Slabo je samooplodna. Primjerice, od 100 cvjetova razvije se do zriobe 0,27-1,0 ploda. Opadanje zametnutih plodova jako je izraženo. Otporna na sušu, vjetrove i hladnoću. Zadovoljava se plitkim i skeletnim tlima.

M
Oblica

Iako u BiH nema komercijalnih nasada masline, ova vrsta je itekako zastupljena na području Hercegovine. Teško je zamisliti okućnicu ili vrt bez masline. Ima i onih proizvođača s ovih područja koji su proizveli i ulje, o čemu smo već pisali.

Drobnica

Smatra se najstarijom autohtonom sortom masline otoka Korčule. Sorta se ističe bujnim porastom i visokom otpornošću na vjetrove, zimu i sušu. Redovito i obilno rađa, ali se koristi kao oprašivač za sortu Oblicu. Plod se isključivo koristi za dobivanje ulja. Plod je okruglasto izdužen u prosjeku 18 mm i širok 16 mm. Plod teži oko 2,5 grama. Radman mesa iznosi 77,5 %. Boja ploda prije zriobe je svjetlozelenkasta, a u zriobi svijetlo do tamno ljubičasta. Količina ulja u plodu koncem studenog dostiže 16,5 do 23,1 %, ovisno o položaju, klimatskim i drugim uvjetima. Drobnica je srednje rana sorta, jer treba oko 180 dana od cva-

Drobnica

tnje do zriobe. Od 100 cvjetova u prosjeku se razvije 0,8 plodova. Opadanje tek zametnutih plodova nije izraženo. Leccino je talijanska sorta. Zastupljena je u istarskim maslenicima s oko 80 %. Sorta daje redovite i dobre prirode. Stablo je srednje bujnosti, dok je krošnja široka i gusta. List je s gornje strane svjetlozelene boje a s donje strane sivosrebrenast, duguljasto-okruglog oblika. Plod je elipsoidnog (jajastog) oblika, srednje veličine. Plod teži 2-2,5 grama. Tijekom zriobe plodovi dobiju crnu boju. Lećino je autosterilna sorta, pa je uz nju potrebno saditi i sortu Pendolino kao oprašivač.

Sorta daje zadovoljavajuće prirode. Rano dozrijeva. Postotak ulja u plodu iznosi oko 20 %. Ulje je visoke kakvoće. Osim ulja plod se koristi i za proizvodnju crnih maslina za jelo. Sorta masline koja se najviše uzgaja na otoku Lastovo. Ističe se izrazitom otpornošću na jaku i dugotrajnu sušu. Osjetljiva na hladnoću, osobito u jesen dok je još plod na stablu. Redovito i obilato rađa svake godine. Plod se koristi isključivo za proizvodnju ulja. Plod je duguljast, bačvast, prosječno dug 21mm, a širok 14 mm. Plod teži oko 2,7 grama. Radman mesa iznosi 82,1 %. Boja ploda prije zriobe je zelenkasta, a u zriobu tamnoljubičasta do crna. Meso je tamnocrveno, srednje čvrsto. Lastovka je najuljevitija sorta masline na otoku Korčuli. Sadržaj ulja ovisno o položaju, klimatskim i drugim uvjetima iznosi 16,5-24 % početkom prosinca. Lastovka se ubraja u srednje rane sortesa 190 dana od cvatnje do zriobe. Dostatno je samooplodna. Od 100 cvjetova dobije se 0,88 plodova.

Leccino

Lastovka

Oblica

Leccino

Lastovka B R O J 3 8 • S V I B A N J / L I PA N J 2 0 0 5

27
nalaze četiri poprečne, široke, sivo crvene pruge. Tijelo muhe je dugo oko 4 mm, a raspon krila joj iznosi oko 10 mm. Ličinka trešnjine muhe, odnosno ‘’crv’’ kako narod naziva ličinku trešnjine, a i ostalih muha, je bijele boje, cilindričnog oblika sužena prema naprijed i kao odrasla je duga oko 6 mm. Trešnjina muha prezimi u obliku kukuljice u tlu na dubini od 3-5 cm, a ponekad gotovo na samoj površini tla ispod stabala trešnje. Pojava odraslih jedinki je dosta razvučena i može trajati preko dva mjeseca. Nakon desetak dana dopunske ishrane sokovima raznih biljaka muha kopulira i počinje ulagati jaja u plodove trešnje birajući plodove kod kojih je došlo do promjene boje, tj. kada plodovi počinju žutiti, odnosno kada iz žute počinju prelaziti u crvenu boju. Nakon izlaska ličinke se hrane sadržajem ploda i prodiru sve do koštice. Oštećeni plod trune, a ispunjen je i fekalnim zrncima ličinke, pa nije jestiv. Do većeg broja ‘’crvljivih’’ plodova, odnosno do većih šteta dolazi kod srednje kasnih i kasnih sorata trešnje. Naime, zbog podudaranja ritma zrenja tih sorata trešanja s ritmom razvoja muhe, te su sorte obično, gotovo svake godine, jako napadnute ličinkama trešnjine muhe. U pojedinim godinama na području Hercegovine može biti 90-100 % napadnutih plodova, dok su štete na području Bosne daleko niže i najčešće iznose oko 40 %. trešnje koji se neobrađuje doletjeti u one zasade koji se redovito obrađuju. U vrijeme pojave muhe, odnosno u vrijeme odlaganja jaja, muha se suzbija izlovljavanjem pomoću ljepljivih žutih ploča, posebno tamo gdje nema mnogo stabala, pa nije potrebno stavljati veliki broj ploča. Pored toga žute ploče se koriste i za određivanje pravovremenog roka tretiranja. Naime, za postizanje dobre zaštite, odnosno osiguravanja kvalitetne i kvantitetne proizvodnje, kada je u pitanju zaštita od napada trešnjine muhe, od presudnog je značenja vrijeme intervencije. Za određivanje pravovremene intervencije može se koristiti stupanj zrelosti ploda, odnosno njegova obojenost. Kako najveći broj ženki ulaže jaja u plodove kod kojih žuta boja prelazi u crvenkastu, to je to vrijeme najbolje koristiti za izvođenje tretiranja. Za tretiranje se može koristiti veći broj pripravaka. Koji će se od njih odabrati, zavisit će od stupnja zrelosti ploda, odnosno duljine karence pripravka. U novije se vrijeme trešnjina muha sve više suzbija ekološki prihvatljivim metodama. Ta metoda se sastoji u tome da se muha suzbije prije nego što u plod uloži jaje. U tom slučaju odabranom insekticidu, koji može imati i nešto dulju karencu, jer se obično koristi nešto ranije nego inače, treba dodati neko sredstvo čiji miris privlači trešnjinu muhu, primjerice pripravak Buminal. S tim se oprska samo nekoliko manjih grana i to s južne strane stabla. Treba oprskati i deblo te tlo ispod stabla. Kada se pojave muhe, bivaju privučene mirisom Buminala, koncentriraju se na mjesta koja su oprskana kombinacijom insekticida i Buminala i ugibaju.

CRVLJIVOST PLODOVA TREŠNJE
PIŠE: pROF. DR. ANTE BEŠ

Hercegovina je područje koje ima dugotrajnu tradiciju proizvodnje kvalitetnih trešanja. Prema tim okusom slatkim, bojom atraktivnim plodovima ljubitelji voća rijetko ostaju ravnodušni. Međutim, često se dogodi da im uživanje u konzumiranju plodova trešnje pokvari neprijatni okus koji nije karakterističan za slasne plodove trešnje.

azlog izostanka uživanja u prelijepim plodovima trešnje je ‘’crvljivost’’ plodova, izazvana ličinkama trešnjine muhe. Ta crvljivost ne samo što kvari užitak ljubitelja tih prvih proljetnih voćnih plodova kod naših građana već je to prepreka da se plodovi trešnje napadnuti ličinkama trešnjine muhe, dakle ‘’crvljivi’’ plodovi ne mogu izvoziti na inozemno tržište. Međutim, kako se zbog zapo-

R

stavljanja starijih zasada trešnje i neadekvatnog podizanja novih trešanja došlo u situaciju da plodova trešnje nema dovoljno ni za domaće tržište to se na našem tržištu uopće ne pita jesu li plodovi trešnje ‘’crvljivi’’ ili nisu, jer se zbog deficitarnosti na tržištu mogu veoma lako i dobro prodati. To je razlog da se danas daleko manje vodi računa o napadu trešnjine muhe nego ranije kada se s područja Hercegovine trešnja izvozila.

Trešnjina muha

Trešnjina je muha s većom brojnošću gotovo stalno prisutna u zasadima trešnje u Hercegovini. Pored trešnje ličinke trešnjine muhe napadaju plodove višnje, divlje trešnje, lonicere i nekih drugih srodnih biljaka. Muha kao odrastao kukac (imago) je sjajno crvene boje s prozirnim krilima na kojima se

Trešnjina muha stalan problem

Zaštitu trešanja ploda od napada ličinki trešnjine muhe moguće je postići na različite načine. Najbolje je primijeniti kombinaciju više mjera i na taj način populacije štetnika smanjiti na što je moguće najmanju mjeru i na taj način osigurati proizvodnju zdravih, ličinkama muhe nenapadnutih plodova. U tu svrhu treba redovito vršiti obradu tla ispod trešanja. Ta mjera može doprinijeti sniženju brojnosti muhe ukoliko se ona provodi u svim zasadima trešnje na određenom području, budući da trešnjina muha kao dobar letač može veoma lako iz nasada

ZAŠTITA

LIčinka mihe u plodu

B R O J 3 8 • S V I B A N J / L I PA N J 2 0 0 5

29

Djelovanje Cosmica nakon 7 dana

Djelovanje Cosmica nakon 14 dana

COSMIC - herbicid za nasade bez korova
PIŠE: MR. AIDA KOHNIĆ
straživanja koja su rađena tijekom proljeća i početkom ljeta pokazuju odlične rezultate djelotvornosti Cosmica na korove. Istraživanja su rađena najviše u vinogradima i voćnjacima ali i na drugim površinama gdje jednogodišnji, ali i višegodišnji korovi predstavljaju veliki problem. Osim toga obavljena su i ispitivanja djelotvornosti ovog herbicida na različite višegodišnje korove s dubokim korijenjem ili rizomima (zubača, slak, kupina, drača, različito šiblje i dr.). Za suzbijanje jednogodišnjih travnih i širokolisnih korova u vinogradima i voćnjacima koristi se u dozi 2-4 l/ha, kada su korovi visine 10-15 cm. Površine na kojima je korišteno sredstvo ne smiju se obrađivati najmanje 7 dana nakon primjene. Za suzbijanje višegodišnjih korova te višegodišnjih korova

I

Na tržištu pesticida u BiH ima desetak pripravaka iz skupine herbicida koji su rađeni na osnovi djelatne tvari glifosat. Najveći broj tih pripravak dolazi iz Hrvatske, Srbije i Crne Gore, a manji dio iz drugih evropskih zemalja. Od ove godine tržište je bogatije za novi totalni herbicid pod imenom Cosmic čija je djelatna tvar glifosat.
s izrazito dubokim korijenom ili rizomima, koristi se u dozi 4-12 l/ha. Cosmic se kod ovih korova primjenjuje pred cvatnju ili u doba cvatnje korova kada je silazno kolanje asimilata najintenzivnije. Kod ovih korova mora proći najmanje 2-3 tjedna od prskanja, da bi se površine mogle obrađivati. Za predžetveno suzbijanje korova u žitaricama koji omataju normalnu vršidbu, Cosmic se koristi 14 dana prije žetve u dozi 2-4 l/ha. Slama koja ostaje nakon vršidbe ne smije se koristiti za pripremanje komposta namijenjenog proizvodnji povrća. Osim ovoga Cosmic se koristi i na neobrađenim (nepoljoprivrednim) površinama u vrijeme pune vegetacije korova u dozi 5-12 l/ ha uz utrošak 600 litara vode po hektaru. S druge strane, primjena Cosmica u šumarstvu je višestruka. Prije svega koristi se u šumskim rasadnicima primjenom između redova (uz korištenje štitnika) u dozi 4-5 l/ha. Cosmic se koristi i u

nasadima smreke i bora, primjenom po cijeloj površini u proljeće (ožujak ili travanj), ili u jesen (rujan –listopad), u vrijeme mirovanja četinjača a rasta korova. Cosmic se koristi i poslije čiste sječe šuma u pripremi površine za sadnju, tretiranjem izdanaka i izbojaka u razdoblju intenzivnog rasta u koncentraciji 1%. Za tretiranje svježe posječenih panjeva u periodu kolovoz-listopad koristi se u koncentraciji 2%.

Suzbijanje korova oko plastenika B R O J 3 8 • S V I B A N J / L I PA N J 2 0 0 5

Uništavanje korova uz vinograd

30

MANIOKA jedna od šest najvažnijih biljaka na svijetu
Manioka biljka latinskog naziva Manihot esculenta koja se uzgaja u tropskim područjima jedna je od šest najvažnijih biljaka na svijetu koje se trenutno uzgajaju. Manioka je osnova prehrane za više do 500 milijuna ljudi. Njeni podzemni gomolji dugački 30-90 cm i debeli 5-10 cm, sadrže mnogo škroba, ali i mnogo tvari koje stvaraju cijanovodičnu kiselinu koja se mora ukloniti ispiranjem ili uništiti zagrijavanjem. Bez brašna manioke ne može se zamisliti niti brazilska «Farinha» niti zapadnoafrička «Gari» kuhinja.

Naj, naj, naj …..
prenosimo iz Guinness-ove knjige rekorda

Narodni naziv ove biljke jest rajska ptica. Naziv se prije svega odnosi na snažne boje, ali uistinu biljku oprašuju ptice. Ptice slijeću na duge ljubičaste prašnike koji se tako razdvajaju da prašnici i njuška tučka dodiruju noge i ili prsno perje ptica.

PLAVA VANDA STRELICIJA biljka zbog koje se ide u zatvor biljka koju vanda neobična biljka iz porodice Orchidaceae˝, raste na naoprašuju ptice Plava dmorskim visinama iznad 1000 metara (1000 – 1700). Autohtona je

Najduža životinja
Meduza (Praya dubia) smatra se najdužim organizmom zbog svoje dužine od 30 do 50 metara. Na glavi ima velike prozirne parove mjehura koji joj služe za plivanje, a dugi krakovi lelujaju za njom. Njih provlači kroz vodu, a pri dodiru uzrokuju snažno žarenje. Za usporedbu, plavetni kit je dug 2527 metara. •••

vrsta na južnim obroncima Himalaje od sjeveroistočne Indije pa do južne Kine kao i jugoistočne Azije. Plava vanda je u prirodi postala toliko rijetka da u međunarodnom Sporazumu o zaštiti vrsta (CITES) potpada pod najstrožije uvjete. Njeno je posjedovanje kažnjivo ako se ne može dokazati da zakonski potječe iz uzgojenih nasada. Većinom se uzgaja zbog svojih plavih cvjetova izrazito neuobičajenih za orhideje, no postoje i druge boje, od ružičaste do sive boje škriljavca.

Najteža zmija
Najteža zmija na svijetu je anakonda (Eunectes murinus) koja se može pronaći u Južnoj Americi i na Trinidadu. Jedna ženka te vrste koja je 1960. ustreljena u Brazilu, bila je duga nevjerovatnih 8,45 metara, te opsega zapanjujućih 1,11 m. Procjenjuje se da je težila 227 kg. •••

DIVOVSKA LULA - “miris” poput lešine
Biljka s vrlo velikim cvjetovima koji ne samo da izgledaju poput lešine već tako i «mirišu». Tim mirisom mame muhe koje pužu u cijevi gdje ih dlačicama nalik vršama tako dugo zadržavaju dok nisu naprašene polenom. I druge biljke iz ove porodice postavljaju takve mamce, no obično imaju manje cvijetova, kao primjerice domaće vučja stopa (A: clematitis). Velecvjetna lula (A: grandiflora) često se zamjenjuje s golemom lulom, no ona ima na donjem kraju cvjetnog ruba nastavak poput repa duljine od12 cm pa sve do preko 4 m.

Najsmrtonosnije jezero
Više od 1600 ljudi i mnoštvo životinja poginulo je jedne kolovoške noći 1986 godine, kada je jezero Nyos, koje se nalazi u Kamerunu u zapadnoj Africi, ispustilo velike količine ugljičnog dioksida. Izvor tih smrtonosnih plinova nije poznat.

B R O J 3 8 • S V I B A N J / L I PA N J 2 0 0 5