PORTAL ZA PRAVNIKE I STUDENTE PRAVA U BIH

SUDSKA MEDICINA
SKRIPTA

WWW.BH-PRAVNICI.COM INFO@BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
SMRT, AGONIJA, MOZDANA SMRT, PRIRODA SMRTI TANATOLOGIJA Naucna disciplina koja proucava smrt, proces umiranja i promjene koje se razvijaju nakon umiranja. Ireverzibilni prestanak funkcije CNS-a, KVS-a Respiratornog sistema Teorijski: Prava smrt pretstavlja prestanak svih zivotnih pojava Prakticno : Smrt je prestanak disanja i krvotoka koji dovode do prestanka funkcije CNS-a i dr zivotnih pojava te su prakticno i krajnji uzrok smrti Prelazak zivota u smrt - umiranje Prate ga odredjene pojave koje se manifestiraju agonijom. AGONIJA Borba izmedju zivota i smrti Predstadij smrti Omedjena u vremenu i prostoru Traje razlicito dugo Neminovni ishod agonije je klinicka smrt koju karakterise : Tjelesne funkcije gotovo u potpunosti prestale EEG pokazuje minimalnu elektricnu aktivnost mozga Osoba se moze vratiti u zivot mjerama reanimacijc Mjere reanimacije obavezne su kod klinicke smrti (cardiac arest) Agonija pocinje slabljenjem funkcija svih vitalno vaznih organa : CNS KVS RS MOZDANA SMRT (autolisis intravitalis cerebri) - Nekroza velikog i malog mozga tj nekroza kompletnog CNS-a tj zazivotno odumiranje mozga - Mozak mrtav ali ostali dijelovi tijela zivi Karakterise je : Duboka koma Prestanak spontanog disanja Gubitak refleksa SMRT

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Nema cirkulacije u krvnim sudovima mozga Za pravnike je bitno da postoji PRAVILNIK O POBLIZIM MEDICINSKIM KRITERIJIMA I NACINU UTVRDJIVANJA MOZDANE SMRTI OSOBE OD KOJE SE MOGU UZIMATI DIJELOVI TIJELA RADI PRESADJIVANJA U SVRHU LIJECENJA, a on ima svoje clanove. Jedan od tih clanova a to je clan 4 govori o kriterijima za utvrdjivanje mozdane smrti 1. Duboka koma i nepostojanje reakcije na bilo kakve vanjske i unutrasnje podrazaje 2. Nepostojanje mozdanih refleksa 3. Postojanje sirokih zjenica bez refleksa 4. Nepostojanje pokreta ocnih jabucica na pokrete glave i fleksiju vrata 5. Nepostojanje vestibulo-kohlearnog refleksa 6. Nepostojanje refleksa carine tracheae 7. Nepromjenjen puls nakon testa sa atropinom ili nakon pritiska na o cne jabucice 8. Potpuna misicna atonija 9. Nepostojanje spontanog disanja 3 min nakon iskljucenja sa respiratora, uz normalnu vrijednost CO u krvi Clan 5. Mozdana smrt se utvrdjuje: 1. klinickim pregledom, tri puta u toku 6h, i potvrdjuje 2. cerebralnom angiografijom, 3. EEG (Elektro encefalo grafija) 4. radioizotpskim ispitivanjem mozdane cirkulacije Sudsko-medicinski znacaj agonije: - Ljekar mora prepoznati stanje agonije - Obavijestiti clanove porodice te porodici nagovjestiti skori dolazak smrti - Obavijestiti istrazne organe PRIRODA SMRTI PRIRODNA SMRT (MORS NATURALIS) FIZIOLOSKA PRIJEVREMENA NASILNA SMRT (MORS VIOLENTA) ZADESNA (AKCIDENTALNA) SAMOUBILACKA (SUICIDALNA) UBILACKA (HOMICIDALNA) Za sudsku medicinu bitno, razlikujemo 3 grupe prirodne smrti : MORS E CAUSA IGNOTA - NEPOZNATA ili NEZNANA SMRT MORS SUSPECTA - SUMNJIVA SMRT

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
MORS SUBITA - NAPRASNA SMRT - MORS MOMENTANEA - TRENUTNA SMRT - MORS RAPIDA s. ACCELERATA - UBRZANA SMRT Uzrok naprasne smrti : Koronama oboljenja Ruptura aneurizme Krvarenje u mozgu Vanmatericna trudnoca Krvarenje iz ulcus ventriculi ili ulcus duodeni Masivna tromboembolija pluca Osobe sa timikolimfatickom konstitucijom Psihicka oboljenja i stanja koja imaju ulogu podsticajnih faktora povod smrti - occasio mortis Alkoholizam Infekcija Uzbudjenje Naprezanje tokom polonog odnosa - "slatka smrt" SVAKA SMRT MOZE BITI PREDMETOM PRA VNOG RAZMATRANJA I SUDSKO-MEDICINSKOG VJESTACENJA TJ. MOZE IZAZVATI SUMNJU NA NASILNU SMRT OBDUKCIJA SE PODU ZIMA AKO POSTOJI SUMNJA O NASILNOJ SMRTI MEHANICKE POVREDE Mehanicke povrede su tjelesne povrede (smrtonosne, nesmrtonosne) koje su nanesene mehanickim orudjima odnosno predmetima kojiposjeduju kineticku energiju. Nastaju na tri nacina Udarom (kretanjem meh orudja prema tijelu) Padom (kretanjem tijela prema orudju) Sudarom (istovremenim kretanjem i tijela i meh orudja) Npr pri naletu vozila na pjesaka Velicina mehanicke povrede zavisi od vise faktora kao sto su : Obimnost i velicina meh. orudja Tezina Brzina kretanja Podjela mehanickih orudja

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Sredstva namjenski napravljena za nano senje povreda - oruzja : Sva vatrena oruzja (puska, pistolj, revolver) Hladna oruzja (bajonet, bodez, noz, kama) Sredstva koja sluze u korisne svrhe : U domacinstvu (kuhinjski noz, makaze) U poljoprivredi (vile, lopata, asov, grablje) U zanatstvu (cekic, klijesta, svrdlo, turpija) H Ostala Sredstva podobna da tijelo tesko povrede : Cvrsta (kolac, kamen, bic, korbac, boca, gvozdena sipka, stolica) Gasovite materije (kipuca voda, vrela para) Hemijske materije (otrovi) Podjela mehanickih povreda 1. Nespecificne ozljede 1. Oguljotina - excoriatio 2. Krvni podliv 3. Nagnjecina - contusio 4. Rascjep - ruptura 5. Prelom - fractura 6. Iscasenje - luxatio 7. Razorina - destruetio 8. Raskomadina - deetractio 9. Decolmant 2. Specificne - rane 9. Razderina (vulnus lacerum) 10. Sjekotina (vulnus secatum) 11. Rezna rana (vulnus scisum) 12. Ubodna rana (vulnus punetum. vulnus ictum) 13. Ujedina (vulnus morsum) 14. Strijelna rana (vulnus sclopetarium) I. Nespecificne povrede ozljede 1. OGULJOTINA Nespecificna mehanicka povreda lokalizovana na kozi ili sluzokozi. Ogrebotina na unutrasnjim organima zove se erozija. Prema obliku oguljotine mogu biti : - Crtaste (ogrebotine) - Tackaste

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Oguljotina ima veliki pravno-medicinski znacaj jer moze biti : Nasilnog porijekla Izvor infekcije Namjera izvrsioca (npr zagusenje) 2. KRVARENJE Krvarenje moze bili u : - Tkiva - podliv - Tjelesne supljine ili vani pa prema tome moze biti vanjski i unutrasnji - izliv (hematizam) Krvarenje takodjer moze biti: Ununtrasnje Vanjsko te Kombinovano Arterijsko Vensko Kapilarno

a. KRVNI PODLIV Rezultat isticanja krvi iz ostecenih krvnih sudova i prozimanja tkiva krvlju koja se koagulise nakon 5 min. Zbog koagulacije krvi hematom ocvrsne i ne moze se isprati vodom za razliku od mrtva ckih mrlja. Krvni podliv nastaje djelovanjem mehanickog orudja. Nastaje prskanjem krvnih sudova u potkoznom tkivu a zavisi od kalibra krvnih sudova i od gradje tkiva. Vremenom mjenja boju: Modra ljubicaste zelenkast - zuckast Mjenjanje boje nije cvrst dokaz za odredjivanje vremena nastanka podliva ali zasigurno znamo da ako mu je boja modra i donekle pla.vicasta, nije proslo duze od!8h od nastanka podliva. b. HEMATIZAM (IZLIV) Krvarenje u neku tjelesnu supljinu - UNUTRASNJI IZLIV Krvarenje u vanjsku sredinu - VANJSKI IZLIV Dovodi do : ISKRVARENJA SOKA i SMRTI Zavisi od : Kolicine Lokalizacije Vrste tkiva Pri obdukciji Ustanoviti osteceni organ Utvrditi kolicinu izlivene krvi kod unutrasnjih izliva ili procjenu iskrvarenja kod vanjskih izliva

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
3. NAGNJECINA - CONTUSIO Moglo bi se reci da pretstavlja kombinaciju podliva i oguljotine. Nastaje djelovanjem sile pod uglom koji je priblizno 90 - 45na povrsinu upotrebom tupo tvrdog mehanickog sredstva. 4. RASCJEP - RUPTURA Nastaje kao rezultat djelovanja mehanicke sile velike snage na vecu povrsi tijela. Pretstavlja prekid kontinuiteta nekog kompaktnog tkiva/organa (jetra, slez bubrezi) ili rje dje supljeg organa (crijeva, aorta). 5. PRELOM - FRACTURA Prekid kontinuiteta kosti (fractura oseum) Prekid kontinuiteta hrskavice (fractura cartilaginis) Sudsko-medicinski znacaj: Tezi stepen ostecenja tjelesnog integriteta Povreda mekih tkiva i krvnih sudova Mogucnost nastajanja masne embolije Vazno je mjesto preloma kako bi znali da li se radi o prirodnoj ili nas smrti

6. LUXATIO - ISCASENJE Potpuni prekid kontinuiteta zglobnih povrsina uz probijanje zglobne cahure prskanja ligamenata 7. SUBLUXATIO - UGANUCE Nepotpuno iscasenje i zglobne povrsine su u nepotpunom kontinuitetu, djelomicno u kontaktu. 8. DISTORSIO - NATEGNUCE Nategnuce elemenata zgloba ali su intaktni 9. RAZORINA - DESTRUCTIO Tesko unistenje sklopa svih tkiva Zahvaceni dio tijela je razoblicen a tkivo je mrtvo Najcesce kod nagaza na minu, prometnih nesre ca 10.RASKOMADINA - DETRACTIO Nasilno odvajanje dijela tijela od ostalog ili dijeljenje tijela na nekoliko slobodnih komada pod uticajem nespecificne mehanicke sile II. Specificne povrede - rane

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
To su one povrede kod kojih se na osnovu karakteristika povrede moze ustanoviti djejstveni princip tj orudje kojim je povreda nanijeta. Kod rane razlikujemo : > Otvor ili ulaz rane Ivice ili rubovi Uglovi rane > Prostor ili kanal rane Strane Sadrzaj > Dno ili > Izlaz RAZDERINA (VULNUS LACERUM) Specificna mehanicka povreda nanesena tupo-tvrdim/cvrstim predmetom okomito na kozu. Djeluju sile kidanja. Ako dodje do odizanja koze sa krova lobanje u vidu poklopca nastaje poseban vid razderine - avulsio ili decollment Ako pored razderine imamo nagnje cenje onda govorimo o vulnus lacero-contusum. Djeluju sile kidanja i gnjecenja. REZNA RANA (VULNUS SCISSUM) Nastaje tangencijalnim prevlacenjem, udarom ili pritiskom ostrog dejstvenog dijela orudja. Na mjestu kontakta ostrice sa kozom najdublje, a na mjestu izvlacenja najplice. Preovladava duzina u odnosu na dubinu ......... Moze biti poprecna ili uzduzna. Na osnovu ovoga se moze odrediti smjer nanosenja povrede. Karakteristike : Moze se pomjesati sa reznom ranom (sjekotina) Za razliku od sjekotine prekid dubljih tkiva nije potpun Najcesce nastaje na arkadi gdje su koza i potkozno tkivo tanki, zategnuti preko kosti Prema porijeklu: Zadesne Samoubilacke Ubilacke SJEKOTINA - VULNUS SECATUM Podvrsta rezne rane najcesce nanesena sjekirom. Kombinacija djejstva ostrice i i mehanicke sile. Najcesce su ubilacke. KLANJE

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
To su specificne rezne rane prisutne na vratu, kod kojih se prerezu velike krvne zile vrata-obligatno, dok ostale strukture vrata (grkljan, misic pregibac vrata). mogu biti manje ili vise osteceni. Po porijeklu moze biti: Ubilacko Samoubilacko UBODNA RANA - VULNUS PUNCTUM S. ICTUM Specificna mehanicka ozljeda nastala djejstvom nekog siljatog predmeta u smjeru uzduzne osovine (noz, makaze, klin, igla). Dubina rane preovladava u odnosu na duzinu, a duzina kanala nije uvijek u direktnoj vezi sa duzinom djejstvenog principa povrednog sredstva. STRIJELNA RANA VULNUS SCLOPETARIUM Specificna mehanicka povreda nastala djejstvom projektila ispaljenog iz rucnog vatrenog oruzja : pistolj, revolver, puska, automat. BALISTIKA Dijeli se na : 1. Unutrasnja balistika ili balistika oruzja 2. Vanjska balistika 3. Balistika cilja (mete) ili balistika rane Rucno vatreno oruzje se dijeli na : 1. VATRENO ORUZJE SA KRATKOM CIJEVI (REVOLVER, P1ST01 2. VATRENO ORUZJE SA DUGOM CIJEVI (PUSKA) Projektil : Ispaljeni projektil ima malu masu i veliku kineticku energiju Krece se propulzivno tj.prema naprijed i rotaciono Kalibar oruzja Kalibar projektila Kalibar pistolja : 6,35 ; 7,62 ; 7,65 ; 9 ; 12 mm ; Kalibar revolvera i vojnickih pusaka : 5,5 - 14 mm Kalibar lovackih pusaka : 4 - 23,4 ; 10 - 19,3 mm

Kalibar :

U zavisnosti od toga da li je projektil pro sao ili nije :

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
USTRJEL PROSTRJEL ZASTRJEL Strijelna rana ima sljedeci sematski izgled: Otvor strijelne rane, neadaptibilni rubovi defekta koze Prljavi prsten, ostro ogranicen prema periferiji Prsten nagnjecenja, smedji, sasuseni, oguljenog povrsinskog sloja koze FIZICKE POVREDE 1. TERMICKE POVREDE 2. POVREDE NASTALE ELEKTRICNOM ENERGIJOM 3. RADIJACIJSKE POVREDE 4. BAROTRAUMA TERMICKE POVREDE Sve povrede nastale na ovaj nacin dijele se na : 1. POVREDE NASTALE DJEJSTVOM VISOKE TEMPERATURE 2. POVREDE NASTALE DJEJSTVOM NISKE TEMPERATURE POVREDE NASTALE DJEJSTVOM VISOKE TEMPERATURE a. SISTEMSKO DJELOVANJE VISOKE TEMPERATURE b. LOKALNO DJELOVANJE VISOKE TEMPERATURE SISTEMSKO DJELOVANJE VISOKE TEMPERATU RE SUNCANICA - INSOLATIO TOPLOTNI UDAR, TOPLOTNA ISCRPLJENOST, SIDERATIO (OMARA) TOPLOTNI GRCEVI SUNCANICA - INSOLATIO

Usljed direktnog, duzeg djelovanja jakih suncevih zraka na vratni i potiljacni dio uz negativan uticaj UV zraka.
TOPLOTNI UDAR

Nastaje u posebnim situacijama kad uz veliku temperaturu sredine postoji i velika vlaznost sredine.
Najcesce pri vojnickim marsevima, u lozionicama. Narocito su osjetljivi drogirani, alkoholisani. Onemoguceno je odavanje toplote sa povrsine tijela te dolazi do povisenja tjelesne temperature. Javlja se disbalans vode i elektrolita.

10

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Gubi se Na+ a povecava K1. Nastaju GRCEVI koji se mogu javiti samostalno ali mogu biti pra ceni i narusavanjem opsteg stanja organizma . LOKALNO DJELOVANJE VISOKE TEMPERATURE 1. Suha toplota : plamen, vatra, usijani predmet, zra cenje - OPEKOTINE (COMBUSTIO) 2. Tecna toplota : vruca tekucina ili para - OPARJNE (AMBUSTIO) Razlika opekotine i oparotine : Plamen ide prema gore, spaljuje dla cice uz ogarenost Tekucina curi prema dolje ili se. zadrzava na u natpljenoj odjeci S obzirom na dubinu ostecenja razlikuju se 4 stepena : I. II. III. IV. Stepen - stadium erithematosum (stadij crvenila) Stepen - stadium vesiculosum et bulosum (stadij mjehurica) Stepen stadium necroticum (stadij nekroze) Stepen - carbonificatio (karbonizacija) - ne mogu ga izazvati vruce tekucine.

Ishod opekotina - SMRTNI ISHOD - kada je zahvacena veca povrsina i/ili veci stepen opekotine smrt uslijedi brzo pod slikom akutnog (hipovolemickog) sok ili moze nastati smrt zbog teske intoksikacije - Kod manjih povrsina Opekotinski sok Sekundarne infekcije Intoksikacija LES IZ VATRE Ako se radi o lesu iz vatre vazno je utvrditi da lije u vatru dospio zazivotno ili posmrtno. Zakljucak donijeti na osnovu vitalnih reakcija. Posmrtne promjene na le su iz vatre : Opsta karbon i zacija Poseban stav : Koitalni kod zene Borilacki kod muskarca Pukotine na kozi koje lice na sjekotine ili rezne rane a nastaju usljed skupljanja koze Lazni epiduralni hematom Bule cije je dno blijedo

Zazivotne promjene na lesu iz vatre :

Pacija noga - osoba se namrsti pod djejstvom toplote te se stvore nabori u vanjskom (lateralnom) dijelu ocnog otvora (rimae occuli)

11

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Gar na sluznici donjih disajnih puteva Hiperemija (crvenilo) sluznice disajnih puteva Gutanje gara Karboksi-Hb u krvi Bule cije je dno crveno Identifikacija lesa iz vatre Zubni status (silikatne i cementne plombe) Kosti Ostaci odjece i obuce POVREDE NASTALE DJEJSTVOM NISKE TEMPERATURE

1. SISTEMSKO DJELOVANJE NISKE TEMPERATURE - SMRZOTINE (CONGELATIO, HYPOTERMIA)

2. LOKALNO DJELOVANJE NISKE TEMPERATURE - PROMRZLINE (PERNIONES) PROMRZLINE Na okrajnama kod duzeg izlaganja hladnoci. Tijesna i vlazna obuca, slabost cirkulacije pogoduje njihovom nastanku. S obzirom na dubinu ostecenja razlikuju se 3 stepena : 1. Stepen - eritematozni stadij (stadium erithematosum) 2. Stepen - stadium vesiculosum et bulosum 3. Stepen - stadium necroticum s. gangrenosum POVREDE NASTALE DJEJSTVOM ELEKTRICITETA Dijele se na : 1. POVREDE NASTALE TEHNICKIM ELEKTRICITETOM (ELEKTRICNA STRUJA) 2. POVREDE NASTALE ATMOSFERSKIM (PRIRODNIM) ELEKTRICITETOM POVREDE NASTALE TEHNICKIM ELEKTRICITETOM (ELEKTRICNA STRUJA) Kada covjekovo tijelo dodje u strujno kolo i kada ona prodje kroz njega. Stetno djejstvo elektricne struje na tijelo ispoljava se kao : 1. ELEKTRICNI STRUJNI UDAR - ELECROCUTIO S. ICTUS ELECTRICUS 2. ELEKTRICNA OPEKOTINA - COMBUSTIO ELECTRICA 3. SVJETLECI UDAR ILI FOTOTRAUMA - OPHTALMIA ELECTRICA Efekat struje na ljudsko tijelo determinisan je sljede cim faktorima : Napon

12

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Intenzitet Izmjcnicnost ili naizmjenicnost Frekvenca Smjer prolaska kroz tijelo Otpor koze na mjestu kontakta Velicina kontaktne povrsine Opste stanje organizma Elektricni biljeg - signum electricum Ako djeluje elektricna struja napona do 1000 V na mjestu dodira sa vodicem. To je termicka ozljeda usljed pretvaranja elektricne u toplotnu energiju pri prolazu kroz ko zu - Jouleov efekat. Ako djeluje struja preko 1000 V nastaju ostecenja po tipu Voltinog luka Ne daje karakteristican biljeg To su termicka ostecenja III i IV stepcna. Povreda je opseznija. POVREDE NASTALE ATMOSFERSKIM (PRIRODNIM) ELEKTRIC ITETOM Geofizicki proces praznjenja elektriciteta koji se stvara u atmosferi a najcesce u oblacima Ako dode do priblizavanja oblaka medjusobno ili sa zemljom nastaje izravnanje potencijala i izbijanja munje U podrucju izbijanja dolazi do : Praznjenje elektricne energije visokog napona Naglog zagrijavanja zraka (toplotno djejstvo) - eksplozija Sirenje eksplozivnog talasa Povisena T jonizovanog vazduha Skisni efekat - prasak groma - Zracenje Povredjivanje moze nastati : Direktnim udarom u covjeka - nema izgleda da prezivi Naknadnim praznjenjem iz tla - takodjer nema izgleda da prezivi Djelovanjem indukovanih napona sa okolnih metalnih povrsina -nesmrtni ishod Naknadno elektricno praznjenje iz okolnih elektricnih provodnika (prekidaci) - nesmrtan ishod Kod nesmrtnog ishoda dolazi do : Gubitak svijesti Amnezija Bol u misicima Nesanica

13

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Gubitakkoncentracije "Munjina sara " - promjena na kozi sa izgledom grananja grancice (arborizacija) a pretstavlja izraz vidljivog potkoznog venskog crteza Kod smrtnog ishoda dolazi do : Elektricni biljezi Opekotine (karbonifikacij a) Arborizacija Spaljene i osmudjene dlake i kosa Otisci na tijelu metalnih predmeta Spaljena odjeca i obuca Razderotine

ASFIKTICKE POVREDE Osnovni uslovi za pravilan proces disanja su : Normalna funkcija centra za disanje Normalan sastav zraka Prohodnost disnih puteva Normalni sastav tkiva i odvijanje celijskog disanja Kod poremecaja nastaje hipoksija (smanjenje 0 2), anoksija (potpuni nedostatak O?), hiperkapnija (povecanje koncentracije C0 2u krvi). Hiperkapnija i acidoza paralisu funkciju centra za disanje i dolazi do uguscnja (anoksija) i smrti. Ugusenje moze nastati iz 2 razloga : 1. Nenasilan (u sklopu oboljenja : astma, edem grkljana, pneumotoraks) 2. Nasilan : a. Fizicka asfikcija (udar struje) b. Hemijska asfiksija (trovanje CO, HCN) c. Mehanicka asfiksija

MEHANICKA ASFIKSIJA

Svako ugusenje izazvano nasilnim putem, mehanickim sredstvima. Prema nacinu nastanka :
1. Asphyxia suffocativa -zapusenje (zapusenje nekog dijela respiratornog trakta) a. Occlusio nasi et oris b. Occlusio cavi oris c. Obturatio pharyngo-laryngis (completa et incopleta)

14

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
d. Obturatio tracheobronchiorum e. Submersio (utopljenje) f. Aspiracija zelcanog sadrzaja 2. Asphyxia compressiva - stezanje a. Strangulatio colli manualis (zagusenje) b. Stragulatio colli funalis (zadavljenje) c. Vjesanje (suspcnsio) 3. Compresio thoracis et abdominis je posebna skupina mehanickih asfiksija koja bi se mogla svrstati u drugu grupu ali se vrlo cesto od strane nekih autora navodi kao posebna skupina mehanickih asfiksija

Obdukcioni nalaz
Jako izrazena opsta cijanoza(plavilo), unutrasnji organi punokrvni Pojava sitnih krvarenja u scrozama, beonja cama, veznjacama Akutni alveolarni emfizem Obimne, slivene mrtvacke mrlje

Faze asfiksije

I.

Faza : jaka cijanoza lica, izbuljene oci, glad za vazduhom, napregnuti pokusaji udisanja,

hipertenzija (povecan krvni tlak), svijest u potpunosti ocuvana. Traje 2-3 min. Ako se osoba u ovoj fazi spasi, radi se.o lakoj tjelesnoj povredi i osoba je sposobna da daje odgovore (izjavi) tj izjava je vjerodostojna. II. Pocinje gubitkom svijest, zbog hipoksije i anoksije mozga dolazi do grceva. Javljaju se tackassta krvarenja na veznjacama, sluznici usne duplje, oko nosa i retroaurikularno. Traje oko 2 min.. Ako se osoba u ovoj fazi spasi postoji retrogradna amnezija. Osoba se sje ca samo pojedinih fragmenata i sklona je konfabulaciji (popunjavanje rupa u sje canju), a izjava nije vjerodostojna. III. Duboki gubitak svijesti, pred smrt dolazi do nekoliko terminalnih pokusaja udisanja i nastaje potpuni grc tijela a onda se umiri. Traje oko 2 min.

Traje ukupno 6-7 min kod odraslih zdravih ljudi, duze kod novorodjenceta zbog vece rezerve kisika, a krace kod bolesnika. Kod naglog i potpunog prekida dotoko krvi u mozak usljed vjesanja, smrt moze nastati za par sekundi.
ASPHYXIA SUFFOCATIVA - ZAPUSENJE OCCLUSIO NASI ET ORIS (ZACEPLJENJE NOSA I USTA)

Istovremeno zapusenje nosa i usta koje mora trajati dovoljno dugo. Moze biti zadesnog i ubilackog porijekla. Cesce je ubilackog porijekla -cedomorstvo. Samoubisvo nije moguce jer u drugoj fazi osoba gubi svijest. Lokalno se nadju : oguljotine i krvni podlivi. Ako je ucinjeno rukama mogu se naci polumjesecasti, linijasti tragovi, tj oguljotine na zatiljku ili u predjelu nosnih otvora.
OCCLUSIO CAVI ORIS (ZAPUSENJE USNE DUPLJE)

Zapusenje usne duplje, najcesce kod cedomorstva-ubilacko. Gura se meki predmet u dubinu usne duplje pri cemu se dize meko nepce i zatvori i nosne otvore. Srece se i kod grupnog silovanja. OBTURATIO PHARYNGO-LARYNGIS (ZAPUSENJE ULAZA U GRKLJAN) COMPLETA

15

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Zapusenje ulaza u grkljan zaglavljenjem nekog cvrstog predmeta, najcesce zalogaja-bolusa (mors e bolo). Najcesce su to alkoholizirane osobe kod kojih je poremecen refleks gutanja pa zalogaj skrene u grkljan mjesto u jednjak. - INCOMPLETA Laksi oblik ovog zapusenja je zagrcavanje. Prati ga kasalj, modrilo lica i moze indirektno, pokretanjem inhibitornih refleksa, da dovede do smrti.
OBTURATIO TRACHEOBRONCHIORUM (ZAPUSENJE DUSNIKA I DUSNICA).

Zapusenje tracheae (dusnika) i bronha (dusnica). Najcesce je zadesno kod male djece usljed dospjevanja nekog malog stranog tijela (igracke, zrno graha, kukuruza, kospice) u disne puteve. Posebnu opasnost prestavljaju tzv vegetabilna tijela.
ASPIRACIJA ZELCANOG SADRZAJA

To se desava kada zelucani sadrzaj dospije u disne puteve. Najcesce prilikom povracanja u snu, epilepticara. Dolazi do popustanja sfmktera i gubitka refleksa gutanja.
SUBMERSIO - UTOPLJENJE

Oblik sufokativne asfiksije gdje dolazi do zapusenja donjih disnih puteva nekom tecnoscu (voda i si.).
Preduslov za nastanak je da su nos i usta ispo d nivoa vode, dakle ne mora citavo tijelo. Ako dodje do potapanja samo nosa i usta ispod nivoa vode, to se naziva imersio. Svaki le s iz vode nije utopljenik. Covjek moze umrijeti (ili biti usmrcen) i na . neki drugi nacin a da naknadno dospije u vodu. Utopljenje moze biti : 1. Primarno - dospijevanje u vodu padom i ono moze biti : a. Ubilacko - najcesce novorodjencad i dojencad; odrasli moraju biti prethodno onesposobljeni. b. Samoubilacko - osoba sama sebi zaveze ruke, pri.veze za sebe neki teret i baci se u vodu. c. Zadesno 2. Sekundarno Uzrokovano je nekim prethodnim stanjem : infarkt, epilepsija, onsvjescenost, povreda glave, koje onesposobljava osobu, a padom u vodu osoba je udise. Ovdje znacajnu ulogu igraju i inhibitorni refleksi.

Ako je pronadjen les u vodi zavezanih ruku i nogu u cvorove, oni se prekidaju na udaljenosti od cvorova kako bi se kasnije mogao rekonstruisati dogadjaj.
Faze utapanja :

I) Faza - imersio. Dospjevanje nosa i usta ispod nivoa tecnosti. Dolazi do refleksnih odbrambenih reakcija organizma u smislu zatvaranja ulaza grkljana i ulaska tecnosti u digestivni trakt. Traje 60-100 sek. Nakon toga dolazi do otvaranja ulaza u grkljan (aditus ad larvngis) i dospijevanja te cnosti u dusnik, bronhe i pluca. Organizam pokusava da izbaci dospjelu tecnost, pa uz stalni kasalj, od sluzi, zraka i tecnosti, stvara se pjenusava tecnost bjelicaste boje. Kasljem se ona nastoji izbaciti, pa se kod utpoljenika oko usta vidi karakteristicna pjena oko usta i nosa - pecurka. II) Faza. Pocinje gubitkom svijesti. Pokusaji izbacivanja tecnosti jos su

16

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
grcevitiji. Dolazi do modrila tijela i grceva. III) Faza. Osoba je u besvjesnom stanju. Tecnost nesmetano prodire u disne puteve. Javi se nekoliko terminalnih grceva, a zatim se tijelo umiri i pocne padati prema tlu. Pri padanju se povreduje a predilekciona mjesta su : celo, koljena, sake, stopala. "Nastaju i povrede djelovanjem vodenih zivotinja.
Promjene na lesu iz vode. Promjene na svjezem lesu : 1. Odjeca, kosa, koza vlazni, naslage od mulja i pjeska. 2. U predjelu nosa i okoline pjenasta tecnost - fenomen pecurke. 3. Spumozni (spuzvasti) emfizem ili edem pluca, plucna krila su enormno povecana i imaju tendenciju da prokuljaju vani. Na pritisak spolja cuje se pucketanje, skripanje, ostaju udubljenja od prstiju i predmeta. 4. Prve promjene na kozi javljaju se 2-5h. Javlja se najezenost koze i misicna ukocenost. 5. Namreskavanje i smezuravanje koze spolnog uda, mosnica, dojki, zenskih polnih organa 5-1 Oh. 6. Naboranost. nabubrenost i izbjeljivanje koze dlanova i tabana - ..ruke pralje". Ako zelimo dobiti otiske prstiju ubrizga se glicerin u vrh prsta i izgladi se koza. 7. Daljim boravkom u vodi dolazi do stvaranja naslaga mrlja mulja, algi na otkrivenim dijelovima tijela. Obicno zahvata prvo lice djelomicno - 7 -1 0 dana. a 14-og cijelo lice. 8. Maceracija koze i dalje se nastavlja pa 2-3 sedmice je toliko uznapredovala da se natkozica vrlo lako skida u vidu rukavice ili nogavice (carape) zajedno sa noktima. 9. 6-7 nedjelje dolazi do saponifikacije potkoznog masnog tkiva 10.6-og mjeseca dolazi do saponifikacije misica, kostiju i organa. 11.12-og mjeseca dolazi do kompletne saponifikacije tijela. Lesevi iznijeti iz vode na suho pod uticajem suncevih zraka brze truhnu, cak 1 0 -20x nego lesevi iz vode. Zato po pronalasku lesa u vodi, ne treba ga vaditi dok ne dode strucna ekipa. Treba ga negdje fiksirati i opteretiti nekim teretom da ostane u vodi. Identifikacija je otezana. 1. Trulezni emfizem i transudat koji prozinaju tkiva i tjelesne duplje. 2. Nalaz algi kremenjacica u jetri, kostanoj srzi 3. Uporedivanje boje endokarda lijevog i desnog srca 4. Odredjivanje koncentracije hlorida- kod utopljenika u morskoj vodi

Sudsko-medicinski znacaj: Dokazati zazivotno utapanje Utvrditi da li se radi o zadesu, ubistvu, samoubistvu. Procjena duzine boravka lesa u vodi.

17

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Identifikacija lesa iz vode Obicno se radi o truhlim lesevima pa je identifikacija otezana. Obaviti toaletu lica : Skinuti alge Otkloniti nadutost koze Otpale obrve nacrtati kreonom Paziti na kosu Eventualne povrede usiti i tek onda vrsiti fotografiranje Odjecu pazljivo skidati i nabrojati redosljedom skidanja, opisati sve detalje, odjevne predmete osusiti i Cuvati sve do zavrsetka procesa identifikacije. Opisuju se i drugi osobeni podaci (tetovaze, oziljci) STRANGULATIO COLU MANUALIS (,ZAGUSENJE) Aktivno stezanje vrata prstima jedne ili obje sake, ubilackog karaktera. Mehanizam nastanka smili je trojak: : Cista asfiksija Dolazi do kompresije a.carotis communis i prekida se dotok krvi u mozak Inhibitorni nadrazaj glomus caroticuma i njegove reperkusije na rad srca

Lokalni nalaz na vratu otkriva da lije ugusenje nastalo prstima ruke ili nekom omcom. Na kozi vrata prisutni su tragovi prstiju u obliku ravnih ili polukruznih ogrebotina, tackastih ili okruglastih oguljotina. U kozi i potkoznom tkivu u predjelu bocnih i prednjih dijelova vrata nalaze se krvni podlivi. Cesto se nalaze i prelomi hrskavica grkljana i dusnika Oguljotine u predjelu nosa i usta nastaju djelovanjem vrhova noktiju. Ima ih mnogo, vi se nego prstiju, zbog premjestanja ruku da se zrtva usutka (znakovi borbe). Ispod noktiju pretpostavljenog pocinioca traze se djelici kose zrtve (nokti se podsjeku i pregledaju pod mikroskopom) ili krvna grupa i DNA. Ugusenje rukama najcesce nastaje kod cedomorstva, ubistva starijih osoba, kod silovanja.
STRAGULATIO COLLI FUNALIS (ZADAVLJENJE)

Stezanje vrata omcom (konopac,remen, kajs, zica) koju aktivno zateze neka ziva sila. Mehanizam smrti kao kod ugusenja. Najcesce je ubilackog karaktera -cedomorstvo, rijetko odraslih (kada postoji faktor iznenadjenja - cesto kod pljacki). Nalazimo znake otpora : oguljotine, ogrebotine, krvni podlivi, tragovi prstiju. Nalaz na vratu : u donjem i srendjem dijelu vrata ispod jabucice, nalazi se trag stezanja u obliku pruge (sira, plica, bijeda) ili brazde (uza, dublja, tamnija), horizontalno polozena, podjednake dubine u svim dijelovima (za razliku od vjesanja gdje je dubina najveca suprotno od cvora). Unutra su prisutni podlivi.
VJESANJE (SUSPENSIO) Stezanje vrata omcom koju pasivno zateze tezina tijela ili dijela tijela. U odnosu na podlogumoze biti 1. potpuno (ne dotice nogama tlo) i

18

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
2. nepotpuno kada se dijelom ili potpuno oslanja na podlogu. Mehanizam nastanka smrti je trojak : Cista asfiksija Dolazi do kompresije a.carotis communis i prekida sc dotok krvi u mozak Inhibitorni nadrazaj glomus caroticuma Omce mogu biti: 1. Otvorene (nema cvor) 2. Zatvorene (ima cvor) 3. Fiksirane Svaka omca ima : 1. Luk 2. Cvor 3. Krakove S obzirom na polozaj omce vjesanje moze biti :

1. Tipicno - cvor je u sredini i straga, omca se zateze podjednako sa obje strane i dolazi do naglog prekida krvi. Liceje blijedo jer istovremeno dolazi do istovremenog zatvaranja svih krvnih sudova. Brazda je iznad stitne hrskavice a zatvara se na zatiljku. Najdublja je gdje je pritisak bio najveci tj suprotno od cvora. 2. Atipicno - cvor je na bilo kojem drugom dijelu vrata (naprijed ili bocno). Omca se zateze nejednako, polagano pa je lice cijanoticno (krvotok djelomicno ocuvan). Ako je trag na vratu nastao omcom koja ima nabore, u trag udubljenja ce se utisnuti dijelovi koze - kozni grebencici ;\ Ako je vjesanje zazivotno, na mjestu gdje se povrsni dio koze uklijesti izmedju snopica od kojih je omca nacinjena, dolazi do pasivnog istiskivanja krvi iz vena, sto se naziva medjugrebensko tackasto krvarenje. Ako je omca od mekanog materijala (peskir, kipa), brazda je anemicna, jedva vidljiva.
Postoje 3 faze vjesanja : 1. Anesteticka - 30 sek poslije stezanja omce, neosjetljivost na bol, zujanje u usima 2. Konvulzivna - grcevi lica i ekstremiteta; u ovoj fazi moze doci do kontakta tijela sa okolnim predmetima : povrede na laktovima, nogama, glavi 3. Asfikticna faza - nakon nekoliko terminalnih grceva slijede posljenji pokusaji disanja; urinira, defecira, izbaci spermu. Nastupi smrt za 4-5 min.

Nalazimo sve karakteristike asfikticne smrti. Najcesce je samoubilackog karaktera. Pokusaj ubistva - tentamen suicidi. Pokusaj ubistva vjesnjem - tentamen suspensionis (psihijatrija). Ubistvo vjesanjem je rijetko. Najcesce se radi o ubistvu na neki drugi nacin, nakon cega se osoba naknadno objesi (fingirano vjesanje). Sudsko-medicinski je bitno razluciti da lije smrt nastupila vjesanjem. Kod objesenih koji su visili duze od 12h (potpuno vjesanje), mrtvacke mrlje su locirane na podlakticama, sakama, potkoljenicama i stopalima, na vanjskom spolovilu (od prsa ka stopalima). Zbog napunjenosti krvlju vene pucaju i nastaju brojna sitna krvarenja na nogama - vibices. To su posmrtne pojave.

19

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Pruga je kosa od gore prema dole, od naprijed prema natrag.
Uvidjaj slucaja vjesanja

Licu mjesta brzo pristupa kriminalisticki tehnicar, fiksira tragove i priprema sve za fotografisanje. Nakon toga pristupa ljekar i ucestvuje kod skidanja - omca se sacuva u sto orginalnijem izgledu. Krak omce se presjeca po sredini, sto dalje od cvora (u predjelu luka), vjesanik se prihvata i spusta na pripremljeni carsaf. Objesenog ne treba uzimati za ruke. Ljekar konstatuje smrt. Zatim se skida omca. Obiljezi se onaj dio luka gdje bi mogao biti cvor, a ako ima cvor, to mjesto se na luku obiljezi. Ako je omca fiksirana luk se sjece, a onda ponovo spaja zbog kasnije rekonstrukcije dogadjaja. Krimi tehnicari uzimaju mikrotragove selojtepom sa ruku (jagodice, dlanovi), sa vrata, rezu se nokti i salju na vjestacenje. Obratiti paznju na povrede a posebno na cipele jer kod fingiranog vjesanja prethodno ubijena osoba se vuce po psodlozi, pa ako je to zemlja, njeni tragovi ostaju na cipelama.
COMPRESIO THORACIS ET ABDOMINIS

Mehanicka asfiksija koja nastaje stezanjem grudnog kosa ili pritiska na njega i trbuh. Najcesce nastaje zadesno (zemljotresi, odroni tla, prinjecenje vozilom). Radi se o nemogucnosti pokretanja respiratorne i trbusne muskulature. Da bi doslo do kompresije potrebno je opterecenje 40-50kg - 80-100kg.
Obdukcijski nalaz : Jaka cijanoza lica i vrata, pritisnuti dio je blijed Krvarenje na kozi i sluznicama Krvarenje iz nosa Ozljede na kozi, organima, kostima

SAOBRACAJNE POVREDE (SAOBRACAJNI TRAUMATIZAM)

Najcesci uzrok nasilnog ostecenja zdravlja. Odlikuju se visokim stopama mortaliteta (smrtnosti), morbiditeta (bolesnosti) i invaliditeta. Mnogo je uzroka prometnih nesreca ali je covjek glavni akcidentalni faktor (pjesak, vozac). Alkoholisanost sudionika je od posebnog znacaja. Ostali uzroci od vozila i/ili od druma.
OSNOVNI MEHANIZMI POVREDJIVANJA Su prema principu njutnovih zakona mehanike dvojaki :

1. AKCELERACIJA (UBRZANJE) - ubrzanje tijela pod djejstvom povrednog objekta (npr.nalet vozila na pjesaka u mirovanju - pjesak biva ubrzan) 2. DECELERAC1JA (USPORENJE) - usporenje tijela na manju brzinu (suadar sa preprekom - vozac biva usporen) U oba slucaja nastaje ista bioloska posledica - povreda jer dolazi do promjene kolicine kretanja tijela kojom je tijelo bilo snabdjeveno prije povredjivanja. Bitan faktor je vrijeme - krace vrijeme udara povreda intenzivnija.
KLASIFIKACIJA SABRACAJNIH POVREDA

20

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Saobracajna povreda podrazumjeva svako povredjivanje nastalo direktnom kolizijom sa unutrasnjim ili vanjskim dijelom vozila. U saobracaju mogu ucestvovati a time i biti povrijedjeni sljedeci ucesnici : a. Vozac b. Motociklista / Biciklista c. Pjesak Mehanizmi povredjivanja nisu isti kod svih pa prema tome mozemo razlikovati sljedece varijante kolizija (sudara) : 1. KOLIZIJA MOTORNO VOZILO SA PJESAKOM 2. KOLIZIJA MOTORNO VOZILO I BICIKLISTA / MOTOCIKLISTA 3. KOLIZIJA MOTORNO VOZILO SA PUTNICIMA U NJEMU I NEKA PREPREKA (DRUGO VOZILO, DRVO, STIJENA, OBJEKAT...) 4. PREVOZENJE, PREGAZENJE Ovo je gruba klasifikacija a postoje i podvarijante ovih varijanti sudara, u zavisnosti od smjera kretanja ucesnika u sudaru, jedan u odnosu na drugi prije ili poslije suadara. KOLIZIJA MOTORNO VOZILO - PJESAK

Dva su osnovna tipa, zavisno od toga da lije u pitanju : Putnicko ili transportno vozilo Da li je primarni kontakt ostvaren iznad ili ispod tacke tezista tijela (karlica kod vecine ljudi).
UDAR VOZILA ISPOD TACKE TEZISTA TIJELA (PUTNICKO VOZILO)

Najcesci tip kolizije Podrazumjeva odraslu osobu i uspravan polozaj tijela Ne odnosi se na djecu zbog njihove visine Prilikom naleta motornog vozila na pjesaka neophodno je utvrditi : Naletni polozaj Naletnu brzinu vozila Nacin kretanja pjesaka u trenutku naleta
NALETNI POLOZAJ FRONTALNI TIP KOLIZIJE Kolizija frontalnog dijela vozila sa pje sakom, dolazi do odbacivanja pjesaka u smjeru suprotnom od smjera kretanja vozila Ima 3 faze : I) Faza - dolazi do primarnog kontakta prednja ceceg dijela vozila sa (branik) sa nogama pjesaka Obicno je to gornji dio potkoljenice (40 cm od tla) Za sudsko -medicinsko vjestacenje vazno je : Na kozi se nalaze povrede usljed primarnog kontakta - primarne povrede : oguljotine, podlivi, razderotine Prelomi kostiju (kosti potkoljenice): poprecni, visestruki, trouglasti tzv. bamper prelomi (ukazuju na smjer djelovanja sile)

21

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Polozaj i pomjeranje okrajaka kosti Izmjeriti visinu od ruba stopala (obicno 40 cm od tla ali moze i 1 0 cm nize jer se vozilo pri naglom kocenju dodatno spusta) II)Faza - dolazi do nabacivanja tijela na vozilo Kod brzine do 60 km/h tijelo se nabacuje na haubu ili sofersajbu Preko 60 km/h na krov vozila Preko 100 km/h tijelo se prebacuje preko vozila (pri ekstremnim brzinama cak i bez kontakta sa vozilom)

U ovoj fazi nastaju sekundarne povrede - cesto smrtonosne povrede glave i grudnog kosa Lokalizovane su na istoj strani kao i primarne povrede
III) Faza - vezana je za kocenje vozila, kada tijelo pada na tlo i nastaju tercijarne povrede Manje su obimne i zavise od obucenosti pjesaka, vreste tla... Povrede su razlicite lokalizacije. Najcesce oguljotine, prelomi kostiju . ruke i imaju bolju prognozu

UGAONI TIP KOLIZIJE Moze biti : ulazni i izlazni s obzirom na kretanje pjesajka u odnosu na vozilo

1. ULAZNI UGAONI POLOZAJ Pjesak se krece prema vozilu i zahvacen je samo dijelom sirine vozila Kontakt sa vanjskim bocnim dijelom vozila Dolazi do okretanja tijela oko svoje uzduzne osovine (rotacije 2. IZLAZNI UGAONI POLOZAJ Pjesak se krece od vozila Ako je zahvacen manji dio povrsine tijela pjesak se se snazno odbacuje u stranu uz okretanje oko oko uzduzne osovine BOCNO OKRZNUCE Pjesak kontaktira sa bocnim dijelom vozila (vanjski retrovizor, blatobran) Nema odbacivanja na vozilo nego odmah nastupa II faza - tijlo se rotira i pada na tlo. Tijelo pjesaka ce biti odbaceno na onu stranu sa koje jei doslo Nema ostecenja na prednjem dijelu vozila i krivicna odgovornost pjesaka ne postoji !
UDAR VOZILA IZNAD TACKE TEZISTA TIJELA (TERETNO- TRANSPORTNO VOZILO)

I. faza - tijelo kontaktira velikom povrsinom iznad karlice sa prednjim dijelom vozila. Na kozi se cesto ne vide povrede dok su unutrasnje destruktivne -primarne povrede II. faza - Vozilo gura tijelo naprijed i ono pada na tlo. Trpi sekundarne povrde. Lokalizovane su na suprotnoj strani od primarnih III. faza - Ako se vozilo ne zaustavi nastaje pregazenje .

KOLIZIJA MOTORNO VOZILO - MOTOCIKLISTA/BICIKLISTA

Pojam motocikiista i biciklista se cesto izjednacavaju. Cesto teze povrede kod motocikliste zbog vece brzine kretanja.

22

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
I ovdje postoje varijante s obzirom na polozaj ucesnika u koliziji. Ako je frontalni udar dolazi do padanja tijela sa motocikla/bicikla na prednju stranu vozila te nabacivanje motocikliste/bicikliste a nakon kocenja do padanja na tlo. Ako ima i suvozac motocikla/bicikla povrede kod njega su obimnije jer je veci luk nabacivanja. Pri zbacivanju najcesce nastaju izolovane povrede ramenog pojasa, glave, prelomi vratne kicme, krvni podlivi medjice/skrotuma zbog udara od strane cica. To nam govori daje motociklista/biciklista sjedio a ne isao pored motocikla/bicikla.
KOLIZIJA MOTORNO VOZILO - PREPREKA (oba u kretanju ili jedno miruje) Svako tijelo koje se nalazi u nekom vozilu koje se kre ce krece se istom brzinom kao i samo vozilo. Kada vozilo naidje na prepreku, naglo se zaustavlja a tijelo u tom djelicu sekunde nastavlja da se krece istom brzinom kao sto se kretalo prije kolizije Naglo usporenje vozila naziva se deceleracija a povrede koje pri tome nastaju nazivaju se deceleraeione.

I) Faza - kada vozac osjeti opasnost formira uporni trougao prabeci otpor rukama na volanu i nogama na kontorlnim papucicama a nazad oslonac na ledjima. Suvozac ne moze formirati uporni trougao, trazeci oslonac rukama, gubi oslonac na ledjima i zato statisticki vise stradaju suvozaci od vozaca. Zbog jakog otpora po sistemu poluge nastaju prelomi donjih ekstremiteta. Tijelo ide naprijed i gore, vratna kicma se isteze - ekstenzija. Nakon udara glave u gornji prednji dio unutrasnje strane vozila dolazi do savijanja glave prema naprijed - dolazi do hiperlleksije vratne kicme te ostecenja frontoetmoidalne regije. Vanjska manifestacija te povrede je Brill-haemathoma oko ociju obostrano. Do ove faze povrede su iste kod vozaca i suvozaca. II) Faza - kretanje prema nazad, dolazi do kontakta glave i trupa sa bocnim unutrasnjim dijelom vozila vrata. Kod vozaca na lijevoj a kod suvozaca na desnoj strani - to nas opredjeljuje koje vozio.
Osobe koje sjede na zadnjem sjedistu dolaze u kontakt sa krovom i naslonima prednjeg sjedista nastaju povrede gave i gornjeg dijela trbuha - ruptura jetre i slezine. PREGAZENJE - TRANSITIO

Prelazak tockova vozila preko tijela koje lezi na drumu - jednostavno pregazenje ili prelazak tockova u II fazi kolizije vozilo-pjesak ako se vozilo ne zaustavi a tijelo nade u putanji kretanja vozila - komplicirano pregazenje. Osnovni preduslov je daje poluprecnik tocka veci od visine prevozeceg objekata.
Ako je poluprecnik tocka manji dolazi do guranja objekta i nagnje cenja. I) Faza - tijelo se gura po podlozi, II) Faza -tockovi se penju vrseci pritisak i deformaciju tog dijela tijela.

Kod manjih brzina (20 - 30 km/h)povrede su na strani penjanja, na vrhu tocka i na suprotnoj strani jer se tocak polako penje Kod vece brzine tocak s ebrzo popne osteti tijelo i brzo preskoci na drugu stranu pa povreda i nema na suprotnoj strani od one na kojoj je pocelo pregazenje Smjer pregazenja odredjuje se tako sto su povrede intenzivnije na strani na kojoj pregazenje pocinje U svim ovim slucajevima moze doci do kompresivnog Perthes-Brovvn sy i smrti zbog asfiksijc - kod pregazenja grudnog kosa.

23

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Kod pregazenja se povrede dijele na : 1 . Specificne - javljaju se samo kod pregazenja - nastaju djelovanjem profila gume (pneumatika)sa otiskom sare - oguljotine ili krvni podlivi 2. Karakteristicne a. paralelne oguljotine b. decolment (avulsio) c. opekotine (od donjih dijelova vozila) d. prskotine koze (u predjelu prepona) e. ogrebotine 3. nekarakteristicne - nisu siguran znak pregazenja SUDSKO-MEDICINSKA PROBLEMATIKA IZ OBLASTI SPOLNIH ODNOSA Polni zivot covjeka odredjen je sa 3 faktora : 1. Polni nagon (libido sexualis) 2. Polno opcenje (conjugatio s.copulatio sexualis) 3. Oplodjenje - generatio sexualis POLNO OPCENJE (CONJUGATIO SGOPULATIO SEXUALIS)

Tjelesno blisko i vremenski ograniceno spajanje dviju osoba u cilju zadovoljenja njihovog spolnog nagona. Moze biti:
1. Prirodno (copulatio sexualis naturalis) - spajanje raznopolnih osoba pri cemu cemu dolazi do uvlacenja muskog polnog organa u vaginu i izlivanja sjemene te cnosti u istu. To je COITUS, OBLJUBA ili SNOSAJ. 2. Neprirodno (perversitas sexualis) - svako drugo koje sluzi zadovoljenju izopacenog spolnog nagona na nacin koji iskljucuje mogucnost oplodjenja. U sirem smislu preduslov za polno opcenje je polna sposobnost. POLNA SPOSOBNOST

Podrazumjeva normalan anatomski razvoj, ocuvan i pravilno usmjeren polni nagon i ocuvanu snosajnu i oplodnu moc. Polni nagon moze biti izmjenjen kvalitativno i kvantitativno.
Polna sposobnost muskarca Odredjena je : Snosajnom (obljubnom) moci muskarca Oplodnom moci muskarca 1. Snosaina (obljubna) moc muskarca

Osnovni preduslov za snosajnu moc muskarca je stanje erekcije - potentio ereetionis. Uslovljena je djelovanjem psihoseksualnog centra u mozgu i centra u slabinskom dijelu ki cmene mozdine (L2-L4) cija disfunkcija moze dovesti do nemogucnosti erekcije

24

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Obljubna nemoc muskarca moze biti :
a. Trajna - kod povreda kicmenog stuba, hronicnih alkoholicara... b. Privremena (uslovna) Organski poremecaj (oboljenje polnog organa, mala ili velika duzina polnog organa) Funkcionalni poremecaji (hronicnc bolesti, pretjeran strah, psihoze, zalost, stecena oboljenja testisa-zauske...

2. Oplodna moc muskarca

Odredjuje se uzimanjem sjemene tecnosti na analizu i utvrdjivanjem stanja spermatozoida spermogram. Muskarac je oplodno sposoban sve dotle dok u spermogramu postoji i jedan zivi spermi]. Oplodna moc muskarca stupa nesto kasnije kod muskarca u odnosu na zenu. Traje u prosjeku do 55-60 god.sa izuzetcima
Polna sposobnost zene Odredjena je : Snosajnom (obljubnom) moci zene Oplodnom moci zene 1. Snosajna (obljubna) moc zene Snosajna (obljubna) nemoc moze postojati usljed urodjenih anomalija vagine ili usmine (zakrzljalost), povreda ili oboljenja (koja mogu promjeniti anatomske osobine), funkcionalnih poremecaja (vaginismus) - bolni grc muskulature karlicnog dna koji nastaje usljed psihickih smetnji, straha od polnih odnosa (prvi po Ini odnos ili prethodnih silovanja), preosjetljivosti vagine na podrazaj tj dodir 2. Oplodna moc zene (potentio generandi) Traje od menarhe do menopauze. Moze pretstavljati : Mogucnost zaceca (potentio nidationis) Mogucnost nosenja (potentio gestandi) Mogucnost radjanja (potentio parturiendis)

Nemogucnost zaceca (impotentio nidationis) moze biti uslovljena nedostatkom jajnika, neprolaznoscu jajovoda... Nemogucnost nosenja (impotentio gestandi)i nemogucnost radjanja (impotentio parturiendis) - zbog nepravilnosti maternice i nepravilnosti/suzenja karlice... Sudsko-medicinski znacaj :

25

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Pitanje diferenciranja spola Kombinovano vjestacenje ljekara - specijaliste sudske medicine, ginekologa, psihijatra, psihologa, sociologa...
DEFLORATIO - RAZDJEVICENJE

Obicno nastaje pri prvom spolnom odnosu, ali moze nastati i na neki drugi nacin : prilikom masturbacije, nepazljivim ljekarskim pregledom, kod nekih oboljenja. Pracen je bolovima, blazim ili jacim krvarenjem. Himen je nabor sluznice smjesten na ulazu u vaginu, debljine 1-3mm. Moze biti razlicitog oblika :
Prstenast Polumjesecast Zpcast Resicast Pregradjen

Himen se sastoji od :
Otvora Oboda koji ima : Ivicu Osnovicu Strane Urodjen i rascj ep (usjek) Steceni rascjep (razdor) Svjeze razdjevicenje - maksimalno do 15 dana od polnog odnosa Davnasnje razdjevicenje - vise od 15 dana od polnog odnosa Rascjepa vagine Oplodnje

Pri vjestacenju treba razlikovati :

Razlikujemo :

Pri razdjevicenju moze doci do :

Prenosa spolne bolesti (zarazavanja) Nalaz svjezeg rascjepa znak je samo defloracije. Nalaz sperme u vagini, polne bolesti ili trudnoca nije siguran znak defloracije. Nalaz intaktnog himena ne znaci da nije doslo do snosaja(elastican himen, zupcast himen) . Polno opcenje izmedju normalno razvijenog muskarca i djevojcice 6-8 pa cak i do 11 god nije moguce jer nastaju velika razaranja medjice. Smatra se daje moguce poslije 11 god.
NEPRIRODNO POLNO OPCENJE (POLNA NASTRANOST ILI PERVERSITAS SEXUALIS)

Radi se o kvalitativnom poremecaju polnog nagona trajne prirode. Razlikuje se od prirodnog nacina izvodjenja, uvijek izostalim polnim oplodjenjem.

26

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Moze se javiti i kod psihicki zdravih kao prolazni poremecaj. Nastaje obicno posle puberteta, kombinacijom nasljednih, anatomskih i hormonalnih cinilaca i odgoja. Najcesci poremecaji su : 1. Homoseksualnost - neprirodno polno opcenje izmedju osoba istog pola. Javlja se kao :
a. b. Pederastija - izmedju osoba muskog pola Lezbijstvo ili tribadija - izmedju osoba zenskog pola

Vazan je kod homoseksualnih ubistava.

2. Biseksualnost - neprirodno polno opcenje sa osobama oba pola.

3. Incest - neprirodno polno opcenje izmedju osoba koje su u krvno-srodnickim vezama (obicno se podrazumjeva prvo koljeno krvno-srodnickih veza) 4. Fetisizam - zadovoljenje izopacenog polnog nagona culnim opazanjem (dodirivanje, gledanje) dijelova tijela ili predmeta koje pripadaju osobi koja je objekat zudnje. Fetis moze biti : dojka, rublje... 5. Sadizam - seksualno zadovoljenje jednog partenera nanosenjem tjelesnih ili psihickih patnji drugom partneru npr. : povredjivanje, ponizavan je.Najtezi oblik je sadisticko ubistvo. Najcesce nalazimo mnogo povreda i cesto su brutalne 6. Mazohizam - osoba dozivljava polno zadovoljstvo trpeci fizicku ili psihicku patnju koju nanosi partner.
Automazohizam - osoba muci samu sebe. Autoerotski zades - bolovi pri vezivanju omce oko vrata sluze postizanju orgazma.

7. Egzibicionizam - postizanje polnog zadovoljenja pokazivanjem svojih polnih organa drugim osobama. 8. Paraseksualnost - polni nagon usmjeren prema osobama posebne zivotne dobi ili stanja :
a. b. c. Paedophilia - prema djeci Gerontophilia - prema starim osobama Necrophilia - prema lesevima

9. Zoophilia (sodomia) - polni nagon usmjeren prema zivotinjama

27

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM

KRIVICNA DJELA PROTIV SPOLNE SLOBODE I MORALA

1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11.

Silovanje Spolni odnos sa djetetom (maloljetnom osobom) Spolni odnos sa nemocnom osobom Spolni odnos zloupotrebom polozaja Prinuda na spolni odnos Bludnje radnje Navodjenje na prostituciju Zadovoljenje pohote pred djetetom ili maloljetnikom Iskoristavanje djeteta ili maloljetnika radi pornografije Upoznavanje djeteta sa pornografijom Rodoskrvnuce (incest)

U ovu grupu krivicnih djela spadaju :

1. Silovanje 2. Spolni odnos sa

Objekat zastite ovih krivicnih djela je dvojako odredjen kao :

Spolna sloboda i Spolni moral (spolni integritet) Napadom na spolnu slobodu (slobodu odlucivanja pasivnog subjekta u pogledu stupanja u spolne odnose), napada se istovremeno i na spolni moral, kaoi na spolnu cast (spolni integritet), koja cini bitnu komponentu ljudkog dostojanstva. Prema tome krivicna djela iz ove glave nisu usmjerena protiv integriteta i dostojanstva licnosti uopste i morala u cjelini, vec protiv integriteta licnosti i morala u oblasti spolnog zivota.
SILOVANJE - STUPRUM

Spolni akt izveden prisilno, protiv zelje jednog partnera. Obicno se radi o naslju muske osobe nad zenskom, ali nije iskljucivo. Djelo se sastoji u prisiljavanju na spolni odnos ili sa njim izjednacenu spolnu radnju druge osobe, optrebom sile ili prijetnje da ce se neposredno napasti na zivot ili tijelo te ili njoj bliske osobe. Pocinitelj ovog krivicnog djela moze biti musko ili zensko lice, moze da zivi ili ne zivi u bracnoj zajednici sa osobom nad kojom je izvrseno krivicno djelo.
Sudsko-medicinski znacaj

Otpor koji pruza osoba nad kojom se vrsi cin silovanja mora biti stvaran, trajan, ozbiljan, savladan od strane jedne, dvije ili vise osoba. Dokaz stalnog, ozbiljnog otpora su povrede na izvrsiocu i predmetu silovanja. Medjutim ceste su simulacije ovog krivicnog djela. Silovanje moze biti: Izvrseno (ako je polna radnja u potpunosti izrscna) Pokusano Zapoceto

28

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Obljuba postoji kada penis ulazi u vulvu a pri tome ne mora doci do potpunog ulazenja u vaginu (imissio penis in vaginam), niti do ejakulacije. pa prema tome krivicno djelo silovanja postoji i bez defloracije. Pri pregledu u ambulanti treba :
Potpuno i tacno identificirati Uvesti u protokol Detalno pregledati : o o Osoba treba daje naga Evidentirati i opisati i najmanju povredu te obratiti paznju na starost povrede Kod zenske osobe povrede su najcesce : u predjelu vrata, dojki, vrata, lica, nosa, unutrasnjih strana bedara i spolovila -krvni podlivi, oguljotine, nekad ugrizi; Kod izvrsioca : ugrizi narukama tj prstima, ogrbotina na licu, vratu, rukama. Ginekoloski pregled i pregled spolovila muskarca (utvrditi znake polnog odnosa i eventualne defloracije), uzeti bris vagine Pregled rublja, odjece i dr predmeta na kojima se mogu na ci bioloski tragovi (krv, sperma, dlake) Izvrsiti psihijatrijski pregled (cesti su psihijatrijski poreme caji) Obaveza ljekara je da zensku osobu pozove i ukaze joj na mogucnost zatrudnjenja i zarazavanja pa se mora ponovo za 1 mjesec ginekoloski pregledati. Sudsko-medicinski dokaz silovanja : Defloracija (ali i nemora), razdor vagine Dokaz sperme u vagini ali i ne mora Infekcija spolnom bolesti (ali i ne mora) Znaci nasilja Postojanje krivicnog djela utvrdjuje sud a ne ljekar! Za odredjivanje kazne kod izvrsenja ovog krivicnog djela postoje 4 kvalifikacije 1. 2. 3. 4. Djelo kvalificirano tezom posljedicom Djelo kvalificirano nacinom ucinjenja Silovanje maloljetne osobe Silovanje kvalificirano pobudama ucinitelja

Silovanje kvalificirano tezom posljedicom Postoji kada je usljed ucinjenja osnovnog oblika djela nastupila teska tjelesna povreda (TTP) ili tesko narusavnje zdravlja ili smrt ili trudnoca silovane zenske osobe. Silovanje kvalificirano nacinom ucinjenja Postoji u dva oblika : Ako je istom prilikom prema istom pasivnom subjektu ucinjeno vise spolnih odnosa ili kada je ucinjeno od strane vise pocinitelja Ako je djelo ucinjeno na svirep i narocito ponizavajuci nacin Silovanje maloljetne osobe

29

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
To je narocito tezak oblik ovog krivicnog djela i ono ima posebnu tezinu i drustvenu opasnost Silovanje kvalificirano pobudama ucinitelja Kada je djelo ucinjeno zbog etnicke, nacionalne, rasne ili jezicke netrpeljivosti prema zrtvi.
SPOLNI ODNOS (OBLJUBA ILI PROTIVPRIRODNI BLUD) SA DJETETOM (MALOLJETNOM OSOBOM)

Djelo se sastoji u vrsenju spolnog odnosa ili druge sa njim izjednacene spolne radnje sa djetetom. Ucinitelj djela moze da bude svaka punoljetna osoba, a u pogledu krivnje potreban je umi sljaj koji mora da obuhvati svijest ucinitelja o uzrastu pasivnog subjekta. Prinuda na obljubu postize se prijetnjom koja ima oblik ucjene za odredjenu osobu ili njoj blisku osobu, ili pak upotrebom sile. Postoje 4 teza oblika ovog djela :
1. 2. 3. 4. Djelo ucinjeno nasiljem ili iskoristavanjem nemoci Djelo ucinjeno zloupotrebom polozaja Djelo ucinjeno na psoeban nacin Djelo kvalificirano tezom posljedicom SPOLNI ODNOS SA NEMOCNOM OSOBOM Djelo se sastoji u vrsenju spolnog odnosa ili druge sa njim izjedna cene spolne radnje sa drugom osobom iskoristavajuci dusevnu bolest ili dusevnu nerazvijeost ili bilo kakvo stanje te osobe zbog kojeg ona nije sposobna za otpor. Ako je izvrsilac djela sam ucestvovao u onesposobljavanju djelo se tretira kao silovanje. Ako je djelo ucinjeno na narocito okrutan ili ponizavajuci nacin ili je ucinjeno vise odnosa ili s njim izjednacenih radnji, to ce se uzeti kao otezavajuca okolnost, kao i u slucaju kada je usljed djela nastupila teska tjelesna povreda (TTP) ili te sko narusavnje zdravlja ili smrt ili trudnoca silovane zenske osobe. SPOLNI ODNOS ZLOUPOTREBOM POLO ZAJA

) Djelo se sastoji u navodjenju zloupotrebom svog polozaja na spolni odnos ili drugu sa njim izjednacenu spolnu radnju druge osobe koja se zbog imovinskog, porodicnog, drustvenog zdravstvenog ili drugog stanja ili teskih prilika nalazi prema njemu u odosu zavisnosti.
PRINUDA NA SPOLNI ODNOS

Kada se druga osoba prisili na spolni odnos ili sa njim izjednacenu spolnu radnju ozbiljnom prijetnjom nekim teskim zlom.
BLUDNE RADNJE

Bludna radnja je svaka radnja koja se vrsi radi polnog zadovoljenja, ali se ne dogodi polni odnos (pipanje, ljubljenje, stipanje, prislanjanje tijela, golisanje)
ZADOVOLJENJE POHOTE PRED DJETETOM ILI MALOLJETNIKOM

Kada se pred djetetom ili maloljetnikom cine radnje namjenjene zadovoljenju vlastite ili tudje pohote ili ko navede dijete da pred njim ili drugom osobom vrsi takve radnje.
NAVODJENJE NA PROSTITUCIJU

Djelo se sastoji u navodjenju, podsticanju ili namamljivanju druge osobe na pruzanje seksualnih usluga ili na drugi nacin omogucavaju njegove predaje drugome radi pruzanja seksualnih usluga ili na bilo koji

30

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
nacin ucestvuju u organiziranju ili vodjenju pruzanja seksualnih usluga od sirane osobe koja tako postupa u namjeri ostvarenja koristi. Djelo ima 3 teza oblika : Kada se radnja navodjenja ostvari na poseban, specifican ili opasan nacin - upotrebom sile ili prijetnje, obmanom ili nanosenjem vece stete pasivnom subjektu. Kada se radnja navodjenja ostvari koristenjem teske situacije koja je proistekla iz boravka te osobe u inostranstvu Kada se radnja navodjenja ostvari prema posebnoj kategoriji pasivnog subjekta - dijetetu ili maloljetniku.
RODOSKRVNUCE - INCEST

Djelo se sastoji u vrsenju spolnog odnosa ili druge sa njim izjednacene spolne radnje izmedju srodnika po krvi u pravoj liniji ili izmedju brata i sestre. Ekspertizni postupak u sudskoj medicini se sastoji u : Dokazivanju snosaja Eventualnim povredama Eventualnom razdjevicenju Obljubnoj sposobnosti pocinitelja
TRUDNOCA I NJEN SUDSKO-MEDICINSKI ZNACAJ

To je fiziolosko stanje zene uslovljeno intraueterinim razvojem ploda. Sa sudsko-medicinskog aspekta pretstavlja posebno stanje zene koje je predmet raznih rasprava, bilo krivicno-pravnih (silovanje, cedomorstvo, podmetanje, ubistvo) ili gradjansko-pravnih (utvrdjivanje ocinstva, materinstva, bracnosti, vanbracnosti).
Sudsko-medicinski zadaci u vjestacenju su : 1. 2. 3. 4. Ustanoviti postojanje ili nepostojanje trudnoce Utvrdjivanje doba trudnoce Utvrditi eventualne nepravilnosti trudno ce Otkriti neznane, skrivene, lazne i uobrazene trudnoce

POSTOJANJE ILI NEPOSTOJANJE TRUDNOCE

Ginekoloski pregled Testovi za otkrivanje trudnoce Krvne pretrage UZ UTVRDJIVANJE DOBA TRUDNOCE NEPRAVILNOSTI TRUDNOCE Sudsko-medicinski znacaj ima vanmatericna turdnoca. Njen znacaj je u njenom otkrivanju i prekidanju, jer naprasna smrt zene cija trudnoca nije bila poznata izgleda kao nasilna (npr.sumnja na otrovanje povracanje). NEZNANA TRUDNOCA Osoba ne zna daje trudna, nije svjesna toga. Obicno se radi o umno poremecenim zenama, mladim, neiskusnim, starijim zenama. Ove trudnoce mogu biti previdjene od strane ljekara i ostati nedijagnostikovane. SKRIVENA TRUDNOCA

31

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Svjesno prikriva postojanje trudnoce. Obicno su u pitanju malodobne zene koje u slucaju vanbracne trudnoce skrivaju trudnocu iz straha od roditelja i okoline, ili skriva vanbracnu trudnocu od drugog muskarca sa kojim je u vezi ili za kojeg sc udala. Takve zene planiraju pobacaj ili cedomorstvo. LAZNA TRUDNOCA Osoba svjesno i namjerno simulira trudnocu koje nema : zbog koristoljublja, ucjene, prisile za brak. Danas je rijetka u praksi zbog pojave sofisticiranih trhnika za otkrivanje trudnoce i ocinstva. UOBRAZENA TRUDNOCA Zena i pored toga sto nije trudna oponasa trudnocu (starije zene koje namaju djecu za kojima ceznu, kod psihickih poremecaja). Za razliku od prethodne, kod nje je i stomak stvarno uvecan ali na UZ nema gestacjjskog mje ska". Sudsko-medicinski aspekti : Uzrocno-posljedicna veza izmedju povrede trudnice i eventualne smrti fetusa (spontani pobacaj) - zades ili namjera Lokalizacija povrede na trudnici Kontinuitet simptoma od poverede do pobacaja Da li je plod do momenta kriticnog dogadjaja bio ziv Da li je postojalo jos neko oboljenje
PRAVNI ASPEKTI POBACAJA

Abortus je najstariji nacin kontrole radjanja. Danasnji stav : pravo svakog covjeka je da odlucuje o radjanju djece, ali se uskracuje ako postoji opasnost po zivot i zdravlje trudnice. POBACAJ je pojava ploda maternice prije navrsenih 180 dana trudnoce odnosno 28-30 gestacijske nedjelje, pojava ploda u onom periodu kada je apsolutno nesposoban za vanmatericni zivot, ako mu se ne moze pomoci ni pruzanjem specijalnih uslova. Prekid trudnoce moze biti :
1. 2. Prirodni (spontani) - abortio spontanea Nasilni S obzirom na pristanak trudnice, nasilni poba caj moze biti : a. Namjerni - abortio artefitialis (uz pristanak trudnice) o Dozvoljeni (u skladu sa propisima, inkorporiran u pravilni! o prekidu trudnoce i oabvljen u za to ovlastenim ustanovama) Nedozvoljeni ili kriminalni (svaki drugi prekid trudnoce obavljen van nadlezne ustanove i mimo pravilnika, te pretstavlja krivicno djelo, bez obzira na to ko ga vrsi). Ako ga vrsi sama trudnica ne postoji krivicna odgovornost. b. Zlonamjerni (ne postoji pristanak trudnice) PRAVILNIK O USLOVIMA I POSTUPKU ZA PREKID TRUDNOCE

Clan 3 Prekid trudnoce vrsi se po zahtjevu trudne zene Ako se radi o maloljetnoj trudnici ili trudnici lisenoj poslovne (radne) sposobnosti, tada zahtjev za prekid trudnoce podnosi roditelj, staratelj ili socijalna ustanova. U izuzetnim slucajevima, ako je maloljetna osoba starija od 16 godina i ako ima poslovnu (radnu) sposobnost i sredstva za egzistenciju, moze sama podnijeti zahtjev. Ako je mlada od 14 god mora psotojati saglasnost roditelja.

32

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Clan 4 Zahtjev se podnosi zdravstvenoj organizaciji koja ima organizovanu ginekolosko-akusersku sluzbu. Clan 5 Regulise uslove odobravanja Zahtjev za prejkid trudnoce punoljetne osobe ili trudnice sa 16 god sa poslovnom sposobnosti, odobrice prvostepena ljekarska komisija ako trudnoca nije starija od 12 sedmica i ako se prekidom trudnoce nece neposredno ugroziti zivot i zdravlje trudnice. Zahtjev odobrava ginekolog najkasnije 2 dana od podnosenja zahtjeva. Trudnice koje ne zadovoljavaju ove uslove podnose zahtjev drugostepenoj komisiji koja se sastoji od 5 clanova (3 ljekara, socijalni radnik i predsjedavajuci komisije-ginekolog). Odobrenje ove komisije je konacno u roku od 8 dana od podnosenja zahtjeva. Clan 8 Ova komisija moze odobriti prekid trudnoce : Ako se radi o maloljetnoj trudnici ili onoj koja je lisena poslovnih sposobnosti Ako je trudnoca starija od 12 aline od 20 sedmica Ako dalje odrzavanje trudnoce moze ugroziti zivot trudnice Ako se na osnovu saznanja medicinske nauke moze utvrditi ocekivati da ce se roditi dijete sa teskim tjelesnim ili psihickim nedostacima Ako se radi o trudnoci koja je nastala kao rezultat krivicnog djela : silovanja, obljube, rodoskrvnuca Ne moze se odobriti ako je trudnoca starija od 20 sedmica. Sam prekid trudnoce (fetalnu smrt) treba prijaviti sudsko-medicinskom organu u roku od 3 dana. Sudsko-medicinski aspekti kriminalnog abortusa : Ustanoviti da li je trudnoca postojala Ustanoviti da li je plod bio ziv ili ne Ako je doslo do ostecenja zdravlja - ustanoviti stepen ostecenja zdravlja
ISKLJUCIVANJE I DOKAZIVANJE MATERINSTVA I O CINSTVA

Materinstvo se utvrdjuje porodjajem. Za materinstvo nije bitno da lije dijete bracno ili vanbracno a vjestacenje materinstva je rijetko (cedomorstvo, zamjena djece u porodilistu). Za dokazivanje ocinstva vanbracnog djeteta potreban je : Iskaz majke daje taj muskarac otac Da se taj muskarac slozi sa njenim iskazom (bez prisile ili obmane) Ako otac ne prizna dijele potrebno je dokazivanje oplodnje majke od strane tog muskarca : Mogucnost oplodnje majke od strane presumptivnog oca Da li je taj muskarac sposoban oploditi zenu Kriticno vrijeme kontakta (starost djeteta) Antropolosko-genetske slicnosti : odredjivanje krvne grupe ABO i Rh sistema Dermatoglifske komparacije : otisak dlanova i stopala Antropometrijska ispitivanja (lice, glava, udaljenost ociju, nosa) poslije godine starosti Metode tipizacije tkiva - 99% vjerovatnoca DNA identifikacija - 100% vjerovatnoca Svi ovi dokazi idu na sud a sud donosi presudu.

33

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
CEDOMORSTVO - INFANTICIDIUM

To je ubistvo djeteta od strane vlastite majke za vrijeme porodjaja ili neposredno nakon porodjaja. Elementi krivicnog djela : Majka kao subjektivni krivac - pocinitelj djela(ako djete ubije neko drugi-ne majka radi se o pravom ubistvu) Zivo novorodjence kao objekat krivicnog djela Poremecaj sto gaje kod nje uzrokovao porodjaj Ovo je posebno krivicno djelo specificnog privilegovanog ubistva a pivilegiju mu daje psihicka alteracija izazvana porodjajem. Nasi pravnici podrazumjevaju one poremecaje koji nastaju usljed samog akta radjanja (bol, krverenje, psihicki poremecaj) i njihovog djelovanja na sposobnost rasudjivanja. Koliko traje poremecaj poslije porodjaja? Jedni navode 24h, drugi 2-3 dana, neki 7 dana...
Uzroci mogu biti :

Eksterni - stav sredine u kojoj zena zivi, sredina unaprijed osudjuje trudnicu koja nosi vanbracno dijete; losi materijalni uslovi Interni - vezani za sam porodjaj ili period neposredno posle porodjaja - porodjajni bolovi, uzbudjenje zbog kojih se porodilja nalazi u psihickoj I somatskoj neuravnotezenosti Medicinski gledano taj poremecaj ne postoj i nije opravdan. Odluku o ubistvu majke donose u trudnoci, kada taj poremecaj ne postoji. Sudsko-medicinska ekspertiza ovih slucajeva ukljucuje :
1. Znaci na subjektu (pociniocu) - majka a. b. c. 2. a. b. c. Znaci skorasnjeg porodjaja Laktacija Psihicki status Da lije novorodjence rodjeno zivo ili mrtvo (dokaz zivorodenosti) Ako je rodjeno zivo odrediti duzinu zivota Uzrok smrti

Znaci na objektu :

d. Koliko je vremena proslo od smrti do pronalaska tijela ili obdukcije e. Identifikacija

Pravno : cedomorstvo je privilegovano ubistvo i gotovo uvjek se odredjuje psihijatrijsko ispitivanje majke a zbog specificnosti koje ima u vezi sa psihickom alteracijom, zakon i predvidja blazu kaznu. Cedomorke se svrstavaju u 2 grupe : Psihofizicki nezrele i emocionalno nestabilne koje se poradjaju u objektivno teskim socioekonomskim uslovima Mentalno retardirane ili dusevno oboljele majke kod kojih porodjaj izazove zamah dusevne bolesti Osoba nije krivicno odgovorna ako je u vrijeme krivicnog djela nedostajala sposobnost rasudjivanja i upravljanja postupcima, tako da nije mogla shvatiti znacenje svog djela.

34

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
KVALIFIKACIJA TJELESNIH POVREDA

Kvalifikacija tjelesnih povreda pretstavlja oblik graduacije, odnosno svrstavanja tjelesne povrede prema zakonom odredjenim kriterijima da bi se za potrebe krivicno-pravnog procesa pomoglo u procjeni tezine krivicne odgovornosti. Osnovni kriteriji o kojima se vodi racuna prilikom kvalifikacije su :
1. Opasnost po zivot 2. Vaznost organa ili dijela tijela 3. Sposobnost za rad 4. Narusenje zdravlja 5. Estetski kriterij (unakazenost) Zakonom se razlikuju dvije vrste tjelesnih povreda : I. II. Teska tjelesna povreda - TTP (kaznjava se po clanu 172 KZ FBiH) Laka tjelesna povreda - LTP (kaznjava se po clanu 173 KZ FBiH) TESKA TJELESNA POVREDA (TTP) Zakonom su predvidjena 3 oblika TTP 1. Obicna ili nekvalifikovana TTP 2. Kvalifikovana TIP, dijeli se na: a. Teska tjelesna i po zivot opasna povreda b. Teska tjelesna sa trajnom posledicom c. Teska tjelesna sa trajnom nesposobnosti za rad d. Unakazenost 3. Teska tjelesna sa smrtnim ishodom OBICNA ILI NEKVALIFIKOVANA TESKA TJELESNA POVREDA Razlikuju se dva nacela kojima se povodimo, kada kvalificiramo TTP Opasnost po zivot Ovdje je ona posredna, teorijska, sto znaci da postoji, daje zbog tezine povrede mogla nastupiti realna opasnost po zivot (komplikacija), ali da u konkretnom slucaju nije nastupila Npr. ubod nozem u prsa - pneumotoraks - infekcija Unistenje ili ostecenje vaznog dijela tijela ili organa

Ovdje postoje 3 uslova: o Znatno ostecenje vaznog dijela tijela ili vaznog organa ali prolaznog karaktera Npr. prelom nadlakticne kosti-humerusa o Trajno ostecenje vaznog dijela tijela ili vaznog organa ali ono ne smije biti znatno Npr. povreda sake sa presjekom tetive fleksora za IV i V prst ima za posledicu nemogucnost fleksije ta dva prsta. Nije znatno ostecenje jer saka nije u cjelosti ostecena o Ostecenje odnosno oslabljenje dijela tijela ili organa trajno i znatno ali dio tijela ili organ nisu narocito vazni

35

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Npr. Ostecenje jednog bubrega, Ostecenje testisa i ovarija kod starijih osoba su obicne TTP. ako je funkcija drugog ocuvana Najvaznije je procijeniti staje to vazan organ ili dio tijela. Medicinska procjena se zasniva na anatomo-funkcionalnim svojstvima i njihovom znacenju za funkciju cijelog organizma (npr slezina nije vazan" dio tijela). Sudu treba predociti vaznost povrijedjenog organa ili dijela tijela za opravdanje kvalifikacije tjelesne povrede. Znatnost nema mjeru, mada je ona ocigledno mjerljiva. Naime, upotrebljivost, izdrzljivost ili jacina funkcije vaznog organa osim ovog kvalitativnog gubitka, za znatnost pretstavlja i jaku kvantitativnu izrazenost. Za trajnost je dovoljna vremenska nesagledivost otklanjanja oslabljenja il djelomi cnog unistenja organa ili dijela tijela, odnosno neprekidno trajanje odnosno izrazena neizvjesnost da ce se oslabljenost otkloniti.

KVALIFIKOVANA ili OSOBITO TESKA TJELESNA POVREDA Teska tjelesna i po zivot opasna povreda

Zivotna opasnost je u karakteru povrede neposredna, konkretna, realna, a povreda evolucijom u velikom procentu zavrsava smrtno. Npr. razdor velike krvne zile, ventilni pneumotoraks, hematopneumotoraks.
Teska tjelesna sa trajnim posledicama

Vazan organ je u potpunosti unisten ili trajno i znatno oslabljen u anatomskom smislu (npr. amputacija), ili u funkcionalnom smislu (trajna oduzetost nekog dijela tijela). O posljedicama se izjasnjavamo poslije zavrsenog lijecenja i rehabilitacije (npr. posttraumatska paraliza noge).
Teska tjelesna sa trajnom nesposobnosti za rad

Zakon uzima u obzir nesposobnost za rad koji je obavljan do trenutka povre djivanja kao profesiju. Medicina ne moze ovo prihvatiti, jer bi pocinilac morao znati cime se povrijedjeni bavi da bi mu unistio profesionalnu sposobnost. Ljckari zato vjestace opstu tjelesnu nesposobnost za rad bez obzira na profesiju (ne kvalifikuju profesiju). Opsta nesposobnost za rad smatra se kad se nekom tjelesnom povredom desi takvo ostecenje da ne moze dobiti standardno ljekarsko uvjerenje o radnoj sposobnosti i kada povrijedjeni zbog toga ne moze zasnovati radni odnos.
Unakazenost

Trajna i vidljiva estetska izmjenjenost vidljivih i moguce vidljivih dijelova tijela, koja kod drugih osoba koje gledaju izaziva gadjenje i odbojnost, a kod ostecenog psihicku patnju bez obzira na vrstu povrede. Ako ne izaziva nepovoljan efekat onda je to samo estetska izmjenjenost i radi se o lakoj tjelesnoj povredi. Pri vjestacenju ne smiju se praviti razlik prema spolu, profesiji, zivotnoj dobi. Plasticne operacije ne uticu na kvalifikaciju. Ako se oziljci ostrane to nema uticaja. Unakazenost poslije brojnih operativnih zahvata ne uzima se u obzir. Pojedine osobe mogu reagovati stvaranjem duboki h oziljaka (keloidi) i to se sudu mora naznaciti.
LAKA TJELESNA POVREDA - LTP

36

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Svaka povreda koja nije teska, s tim da se na tijelu mora naci neki vidljivi trag. Nije dovoljan samo osjecaj boli. LTP nema elemenata TTP i ustvari je negacija TTP. LTP ima sljedece karakteristike : Ne dovodi zivot u opasnost Nije unisten ni jedan dio tijela niti organ Nije oslabljen ni jedan dio tijela niti organ Ne dovodi do nesposobnosti za rad ili je ona kratko trajala

Postoji apstraktna opasnost po zivot ili uopste ne postoji, ali medicinsko iskustvo nas uci da postoje takve izuzetne situacije, mada se u praksi gotovo nikada ne desavaju. Medjutim, u praksi postoje neki granicni slucajevi povreda koji se pod odredjenim uslovima mogu kvalificirati i kao LTP i kao TTP. Moglo bi se reci da su previse teske za LTP a previse lake ta TTP. Tu spadaju :
1. Potres mozga objektivno dijagnostikovan, lije cen u bolnici kvalifikuje se kao LTP ako simptomi iscezavaju do 7 dana po pvrijedivanju,ako traju oreko 7 dana onda je to TTP. 2. Prelom jednog rebra (bilo kojeg), ako nema znatne dislokacije ulomaka i nema ostecenja pleure to je LTP, ako postoji ostecenje pleure - TTP. 3. Prelom dva i vise rebara vezanih za stemum (grudnu kost) je TTP. Prelom do dva slobodna rebra (VIII-XII) bez dislokacije kada je LTP, jer je njihova funkcija pri disanju manja, pa je i funkcija disanja manje kompromitirana. Ako postoji dislokacija i o stecenje pleure, to je TTP. 4. Prelom nosnih kostiju - ako nema znatnog pomjeranja ulomaka i posttraumatske fenomenologije nosa (opstrukcija nosa. poremecaj disanja, poremecaj olfaktivne funkcije) radi se o LTP, a ako ima to je TTP. 5. Prelom jednog zuba - koji je nosilac ili moguci nosilac proteze je TTP (kada je vise od 2/3 krunice izbijeno) 6. Prelom 2 zuba u skoro kompletnom zubalu je LTP, 7. Prelom vise od 2 zuba u skoro kompletnom zubalu je TTP. Postoji i kombinacija : ako se izbije 1 zub a vise od 2 zuba pomjerena i ako se ostali zubi ne vade to je LTP, a ako se moraju vaditi to je TTP. Ako je izbijeno 8 i vise od 8 zuba to je unakazenost. 8. Prelom falange prsta - ako nema pomjeranja ulomaka to je LTP, a ako do dje do pomjeranja ulomaka i ostecenja funkcije palca to je TTP. 9. Prelom lisne kosti (fibule) - u donjem dijelu gdje formira vazan skocni zglob je TTP. a ako je ostecenje u gornjem dijelu, ali bez ostecenja mekih tkiva to je LTP. 1 0 .Krvni podliv - gledano izolovano radi se o LTP, veliki broj krvnih podliva ako ugrozava zivot (moguc sok) u grupnoj kvalifikaciji je TTP.

Ovo su osnovna pravila kod vjestacenja tjelesnih povreda medjutim, treba primjenjivati jos neka nacela, odnosno uzeti u obzir dodatna razmatranja :
Kvalifikacija se vrsi po karakteru povrede, tj kakve efekte ta povreda uzrokuje kod ve cine ljudi

37

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Vazno nacelo je da kvalifikaciju povrede vrsimo na osnovu toga kakva je bila u trenutku nanosenja, a ne nakon medicinske intervencije (kako je ve c ranije navedeno) Npr. laka tjelesna povreda koja se zakomplikuje zbog zapustanja, tj svjesnim nehatom oteza(rana se zagnoji), kvalifikuje se opet kao LTP, jer je takva bila u momentu nanosenja (znaci ne ulazi u karakter povrede). I ovdje postoje odredjena razmatranja a koja se odnose na definitivnu kvalifikaciju, jer mnoge povrede u svom toku nisu konacne tj ne moraju biti po tezini iste kakve su u momentu nastanka Npr. prelom butne kosti je obicna TTP, a nepravilnim srastanjem moze nastati lazni zglob (pseudoartroza) te je ta povreda teza od obicne. Posljedice mogu da se ukazu godinama poslije nanosenja povrede. Tada povrijedjena osoba ima pravo da ta ostecenja nadoknadi putem gradjanske parnice (materijalno obestecenje) i to vise nije krivicni postupak. Na ishod tjelesne povrede, u ticu i prethodno stanje. Svaka povreda se na drugom covjeku drugacije reperkutira. Treba utvrditi kakvo je djejstvo povreda izazvala u konkretnom slu caju kod odredjene osobe, odrediti karakter povreda i do kakvih je tezih posledica doslo zbog posebnog stanja organizma. Npr. udarac pesnicom u predjelu lica - ako ostavlja manifestni trag to je LTP, ali mo ze da zavrsi smrtno, usljed rupture arterije na bazi lobanje zbog posebnog stanja organizma (ruptura anuerizme zbog prevelikog uzbu djenja) ili Npr. udarac pesnicom u trbuh koja izaziva pucanje ehinokokne ciste te obilno krvarenje Npr. i mala povreda kod hemofilicara moze izazvati obilno krvarenje pa i iskrverenje Bitno nacelo je i grupna (skupna) kvalifikacija povreda. Naime ako postoji vise povreda, svaku povredu treba posebno pregledati i opisati (jer povrede mogu biti nanijeti od strane vise lica), savku posebno kvalificirati (odrediti joj tezinu) i dati skupnu kvalifikaciju tek na zahtjev suda. Ako je veci broj osoba nanio veci broj povreda jednoj osobi, skupna kvalifikacija nema smisla Npr. krvni podliv, najblazi stepen povrdjedjivanja, gledano izolovano ne ugrozava zivot i uvijek pretstavlja LTP. Veliki broj krvnih podliva ugrozava zivot (moguc je sok). Tada je u grupnoj kvalifikaciji TTP. Takodjer treba uzeti u razmatranje na koji je na cin nanijeta povreda i kojim orudjem ili oruzjem? Neophodno je dati medicinske dokaze o nacinu povredjivanja, te izvrsiti identifikaciju povrednog orudja ili oruzja. Reci samo ono sto smo apsolutno sigurni i sto mozemo obrazloziti i objektivizirati. Npr. nepravilna, neravna povreda sa tkivnim mosliciina. nanesena tupinom mehanickog orudja...da li se radi o odbrambenoj ili ciljajucoj povredi. Odrediti starost povrede

38

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Takodjer je bitno za praksu da se odredi da li je osoba imala neku povredu prije inkriminisanog dogadjaja. Te se povrede moraju iskljuciti.

Npr. ljekar u medicinskoj dokumentaciji konstatuje 2 podliva, jedan modar, drugi zuto-zelen (nastao ranije). Upravo uzimajuci u obzir tu cinjenicu, uvijek se mora opisati boja podliva. Kvalifikacija tjelesnih ozljeda, i sva sudsko-medicinska razmatranja, s tim u vezi, uzimaju u obzir samo ono sto se moze objektivizirati tj jasno predstaviti sudskim organim na osnovu cega sud moze donijeti presudu, dakle konacnu odluku donosi sud, prihvatajuci ili odbacujuci misljenje sudsko-medicinskog vjestaka.
Jos neki pravno znacajni pojmovi : 1 . Umisljaj - pocinilac djela svjestan je krivicnog djela, sa svim njegovim posljedicama i/ili njenog ishoda, ali je uprkos tome i cini, u cilju prouzrokovani a tih posljedica. 2. Svjesni nehat - pocinilac je svjestan zabranjene posljedice koja mo ze da nastupi njegovim djelovanjem, ali smatra da do nje ne ce doci ili ako do nje dode, da ce je on moci otkloniti. 3. Nesvjesni nehat - pocinilac nije svjestan da moze doci do zabranjenih posljedica, iako bi po svojim karakteristikama, kvalifikaciji, obrazovanju, morao biti svjestan tih posljedica Kod ubistva imamo sljedece pojmove :

a. Ubistvo sa umisljajem - pocinilac ide svjesno sa namjerom da nekoga lisi zivota. Brutalno ubistvo - pocinilac ide svjesno sa namjerom da nekoga lisi zivota, pri tome zeli da zrtva pati. b. Ubistvo iz nehata - pocinilac ide s tim da nekome nanese povredu, ali ne i da ga lisi zivota
TROVANJE ALKOHOLOM, RESORPCIJA, RAZGRADNJA I DJELOVANJE

Etanol je najcesce upotrebljavana supstancija u obliku alkoholnih pica. Ima veliki socioloski i toksikoloski znacaj. Milioni ljudi ga povremeno konzumiraju radi obicaja, ali ima i znatan broj onih koji su ovisni o alkoholu.
Alkohol i saobracajne nesrece

Alkohol je jedan od najvecih krivaca koji indirektno utice na saobracajni traumatizam. Alkohol u krvi izrazava se u promilima ( %0). Koncentracija od 0,6% o 2x povecava greske u voznji zbog poremecene percepcije i psihomotorike. Koncentracija od 1 % 0 povecava greske do 30x Djelovanjem preko CNS-a alkohol znatno smanjuje paznju i moc rasudjivanja, narocito moc brzog reagovanja. Produzeno je vrijeme reakcije na vizuelne, slusne (akusticke) i motorne podrazaje (virjeme koje je proslo od trenutka opazanja do reagovanja). Takodjer kod koncentracije od 1%0 smanjena je ostrina vida, suzeno je vidno polje, postoji prostorna dezorjentacija (kriva procjena brzine i udaljenosti vozila, te smanjenom sposobnosti prilagodjavanja na svetlost i farove). Zbog smanjene moci zapazanja mogu ispasti pojedini objekti i nastati duple slike. Dozvoljena koncentracija alkohola u krvi prosjecno iznosi 0,3% o i ne pravi nikakve smetnje mada i to je individualno. Kod nekih osoba koncentracija od 0,8% o ne pravi nikakve smetnje.. Kod koncentracija iznad 1,2% 0 nijedan covjek nije sposoban za upravljanje motornim vozilom.

39

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
KLINICKA PROCJENA STANJA ALKOHOLISANOSTI Pri procjeni alkoholisanosti (na osnovu koncentracije apsolutnog alkohola u krvi) klinicki razlikujemo : 1. Trijezno stanje (0,05-0,5%o) Osobe su razgovorljive, subjektivno se dobro osje caju, nekad su prisutni znaci euforije 2. Pripito stanje (0,5-l,5%o ) Nekriticnost, precjenjivanje vlastitih sposobnosti, zelja za isticanjem, smanjena sposobnost pamcenja i zapazanja, pad koncentracije, razdrazljivost, konfliktne situacije, svadje, tuce 3. Pijano stanje (l,5-2,5%0 ) Intelektualne funkcije su smanjene, povremeni gubitak svijesti, grubost, surovost, vremenska i prostorna dezorjentacija.osoba vidi duple slike", 4. Tesko pijano stanje (2,5-3,5%0) Gubitak svijesti, nesvjestica, stanje izme dju sna i jave, osobe su tesko kontakti bi Ine. 5. Stanje teskog troavnja alkoholom (3,5-4%0 ) Zamucen pogled, stupor i koma. 6. Donja granica letalne doze (4%,, ) Koma, usporeno disanje, gubitak refleksa, smrt usljed paralize centra za disanje. 8. LD (Letalna Doza) = 5-8 a smrt nastupi 5-10h od pocetka kome sa izuzecima. DJELOVANJE ALKOHOLA NA OPSTU SPOSOBNOST VOZNJE Razlikujemo 6 faza alkoholisanosti : 1. I faza (ispod 0,1 %0) ne moze se sa sigurnoscu dokazati daje nadjeni etanol porijekla iz alkoholnog pica. 2. II faza (0,1 -0,5%o) - nema znacajnih promjena funkcija tjelesnih sistema 3. III faza - faza stimulacije - 0,5-1,3 %0. Javaljaju se promjene u mentalnoj, motornoj i culnoj sferi. Mentalna sfera Usljed uslovno receno stimulirajuceg djejstva alkohola na mozdanu koru, oslabljen je njen inhibitorni efekat prema nizim sferama CNS-a, prisutna je nedovoljna samokriticnost u donosenju odluka. To se ogleda u pove canom licnom isticanju i precjenjivanju svojih sposobnosti sa istovremenim padom koncentracije. Motorna sfera Poremecaj slozenih refleksnih radnji kao sto su pokreti prstiju, sinhrono kretanje o cnih jabucica Culna sfera Poremecaj daljinskog ocjenjivanja i lose procjenjivanje udaljnosti objekata, posebno ako se posmatra objekat u pokretu. Produzava se zabljestavanje zbog usporene adaptacije a javlja se

40

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
i depresija kolornog vida (narocito na crvenu i zelenu boju). Opsta vozacka sposobnost u ovoj fazi smanjena je za 20-30%. 4. IV faza - faza inkordinacije - l,3-2%0 Mentalna sfera Ostecenje ili sasvim izgubljen inhibitorni efekat visih mozdanih centara nad nizim, upadljiva je agresija a kod nekih i depresija. Kriticnost u donosenju odluka je bitno smanjena Motorna sfera Sposobnost tacnog izvodjenja svjesnih i automatskih pokreta je bitno ostecena, najcesce sasvim izgubljena, jer se njihova kroz CNS odigrava usporeno i neprecizno. Naro cito je izrazen nesinhronizam pokreta ocnih jabucica usljed cega se tesko centrira ocna osovina Culna sfera

U sferi vida bitno je poremeceno vidjenje i daljinsko procjenjivanje posebno ako su predmetu u pokretu. Deprseija kolornog vida za crvenu i zelenu boju. Fenomen zasljepljivanja znatno je produzen, vrlo se tesko uocavaju slabo osvjctljeni predmeti sto je od velikog znacaja za nocnu voznju.Opsta vozacka sposobnost u ovoj fazi smanjena je za 30-100% zavisno od saobracajne
situacije. 5. V faza - faza konfuzije - 2-3%0 Jasno ispoljeno djejstvo alkohola na sve funkcije koje se integrisu preko CNS-a. Postoji tesko intelektualno ostecenje, poremecena prostorna i vremenska orjentacija, pojava duplih i laznih slika, pospanost. Ovakve osobe su u potpunosti nesposobne za ucestvovanje u saobracaju. 6. VI faza - faza stupora i kome - > 3%Q Prisutan je visok stepen dezorjentacije i zbunjenosti izazvan teskom depresijom, djelovanje alkohola na CNS je takvo da moze dovesti do gubitka svijesti i smrti. Nacini unosenja alkohola :

Preko disajnih organa (kod radnika koji rade u pivarama) - ne prelazi 0,2%o Preko koze (alkoholni oblozi) Unosenjem vecih kolicina voca i soka - 1 kg grozdja 0,2%o Konzumiranjem alkoholnih pica

Jacina alkoholnog pica

Zavisi od kolicine koncentrovanog alkohola u 1L pica. Izrazava se u vol% (ml alkohola/lOOml pica)
Koncentracija alkohola u alkoholnom picu

Izrazava se u gramima apsolutnog alkohola prema formuli:

A (apsolutni alkohol) = p (specificna tezina) x V (ml alkohola) Treba prevesti vol% u grame preko specificne tezine : p 0,79 g/ml za alkohol pa se priblizno uzima da je 0,8 g/ml

Kada se radi o konjaku, koncentracija alkohola je 40% 40x0,8 = 32g alkohola/lOOml pi ca Kada se radi o pivu, koncentracija alkohola je 3-4% 4x0,8 = 3,2g alkohola/lOOml pica

41

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
FARMAKOKINETIKA ALKOHOLA

Farmakokinetika je naucna disciplina u okviru klinicke farmakologije koja proucava kretanje neke supstancije u organizmu, a uglavnom se odnosi na onu, koja je u njega unijela oralnim putem. Kretanje supstancije podrazumjeva : 1. Resorpciju 2. Distribuciju 3. Biotransformaciju 4. Eliminaciju
Resorpcija alkohola

Nakon oralnog unosenja resorpcija alkohola je veoma brza, vrsi se u digestivnom traktu. Alkohol dolazi do zeluca gdje se resorbuje 20 % unesenog alkohola, ostalih 80% se resorbuje u tankom crijevu. Apsorpcija u krvotok zavisi od vise faktora: - Koncentracije alkohola u picu. Ako je konc.alkohola u picu 15-30% tada je apsorpcija najveca, dok se ona usporava kod vecih i manjih koncentracija - Stanja probave - Brzine konzumiranja alkohola. Ako se pije brzo i kratko resorpcija je brza. Kada bi se alkohol konzumirao u intervalima od po 60 min, dok se vrsi apsorpcija prvog pica, nastupila bi eliminacija prvog, tako da bi u krvi samo zaostajala koncentracija posljednjeg pi ca koje je konzumirano. - Prisustvo hrane usporava resorpciju jer se alkohol veze za proteine hrane Distribucija alkohola Distribucija alkohola kroz zidove krvnih sudova je razlicita i podlijeze istim zakonima kao i apsorpcija. Postoje alkohol topiv u vodi najvise ce se zadrzati u tkivima bogatim vodom (vise u misicima i mozgu, nego u kostima i masnom tkivu). To je razlog sto kod misicavih ljudi ili mrsavih osoba ima vise alkohola u tkivima a kod gojaznih vise u krvi. Sadrzaj alkohola u jetri je veoma mali je se on u jetri veoma brzo razgradjuje pod uticajem enzima alkohol dehidrogenaze. Kod izracunavanja kolicine alkohola u organizmu, mora se vodi racuna o tjelesnoj tezini (masi) osobe, pa se koristi redukcioni faktor (r): - Za normalno gradjene muskarce on iznosi 0,7 - Za zene i gojazne muskarce iznosi 0,6 Za izracunavanje grama popijenog pica u tijelu koristi se VVidmarkova formula :
A=cx pxr Ona daje omjer kolicine alkohola u tijelu i koncentracije u krvi gdje je : A - kolicina alkoholnog pica u gramima c - koncentracija alkohola u krvi p - tjelesnamasa u kg r - redukcioni faktor Prema VVHO (World Health Organisation) dozvoljena koncentracija alkohola je 0,5 % 0 a alkoholisanim stanjem smatra se koncentracija preko 1% 0

42

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Primjer 1

Analizom je utvrdjena koncentracija alkohola u krvi od l,4% 0 kod muskarca TT 80 kg. Osoba tvrdi daje popila 2 konjaka. Da li govori istinu ? A =cx px r A = 1,4 x 80kg x 0,7 A = 79 tj priblizno 80 Jacina konjaka je 40% pa je 40x0,8 = 32g apsolutnog alkohola/l OOml pica (ldl). Posto se konjak sipa obicno u casice od 0,5dl (50ml) onda u ovih 50ml nalazi se upola manje apsolutnog alkohola, dakle 16g pa je : 80 : 16 = 5 Dakle osoba je popila 5 konjaka. Primjer 2 Svjedoci tvrde daje osoba teska 96 kg popila 6 viskija. Kolika ce biti koncentracija alkohola u krvi ? Jacina viskija je 40% pa je 40x0,8 = 32g apsolutnog alkohola/l OOml pica (ldl). U case se sipa obicno 0,4dl (40ml) onda u ovih 40ml nalazi 12,8 g apsolutnog alkohola (A). 12,8 x 6 = 76,8 g c = A/ p x r - 76,8/ 96 x 0,7 c = 1,1 %0 Koncentracija alkohola u krvi iznosi 1,1 % 0 dakle radi se o pripitom stanju.
ODREDJIVANJE ALKOHOLA I METODE Vazno je za utvrdjivanje stanja alkoholisanosti Ima vise metoda :

1. 2. 3. 4.

Alko-test "Widmarkova metoda ADH metoda Plinska hromatografija

ALKO-TEST

Koriste se cjevcice u kojima se na silika gelu nalazi hromal-sulfatna kiselina. Na sredini indikatorskog sloja hromata, nalazi se zuti prsten. Pri testiranju se krajevi cjevcice odrezu, te se na jedan stavi usnik, a na drugi plasticni balon. Ako preko hromata, pri duvanju, prolazi zrak u kome ima alkohola, sestovalentni hrom prelazi u trovalentni koji je zute boje. Prema intenzitetu boje moze se i ocitati kolicina alkohola u picu. Puhanje se mora izvesti u jednom dahu. Pusenje ne smeta reakciji, jedino moze doci do smedkastog prebojenja kristalica indikatora.
ADH metoda

Predstavlja biohemijsku enzimatsku metodu koja posjeduje visoku specifi cnost. Pod utjecajem alkoholdehidrogenaze (ADH), alkohol prelazi u acet-aldehid, a NAD (NikotinAdeninDinuklotid) - oksidacioni koenzim, redukuje se u NADI f . On apsorbuje svjetlo, u UV dijelu spektra sa maskimumom kod 340 nm talasne duzine. Vrijednost apsorbancije, moze se odrediti pomocu fotometra. Tako se, indirektno

43

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
pomocu fotometra moze odrediti kolicina apsorpcije, koja je proporcionalna vrijednosti enzima koji je ucestvovao u reakciji, a na osnovu koga je opet moguce, indirektno odrediti vrijednost alkohola u krvi. Dakle, stoje vise alkohola u krvi, potrebno je vise enzima ADH za njegovu katalizu, potrbno je vise NADH+ a lime je i veca vrijednost apsorbancije na fotometru.

44

WWW.BH-PRAVNICI.COM