You are on page 1of 111

UniverzitetuSarajevu DOKTORSKISTUDIJNAPRAVNOMFAKULTETUUNIVERZITETAUSARAJEVU Treiciklusstudija Sarajevo,juni2011.

SADRAJ 1.Uvod 1.1.Razlozizapokretanjestudija strana4 strana4 strana4

1.2.DosadanjaiskustvaPravnogfakultetauSarajevuuorganiziranju postdiplomskihstudija 1.3.Otvorenostpremamobilnostistudenata 2.Opidio 2.1.Nazivstudija,naunopodruje,poljeigrana 2.2.Nositeljstudija

strana4

strana5

strana5 strana5 strana5

2.3.Institucijskastrategijarazvojadoktorskogstudija 2.4.Inovativnostdoktorskogprograma 2.5.Uvjetiupisanastudij

strana6 strana7 strana8

2.6.Kriterijiizborastudenatadoktorskogstudija 3.Opisstudija

strana9

3.1.Modeldoktorskogstudija/Strukturaiorganizacijadoktorskogstudija 3.1.1.Strukturaprograma 3.1.1.1.Opistudij 3.1.1.2.Studijsmjera 3.1.1.2.1.Dravnopravnismjer 3.1.1.2.2.Graanskopravnismjer 3.1.1.2.3.Krivinopravnismjer

strana9 strana10 strana10 strana24

strana26 strana41 strana59 strana78 strana91

3.1.1.2.4.Pravnoekonomskismjer

3.1.1.2.5.Pravnohistorijskiikomparativnopravnismjer

3.1.1.3.Naunoistraivakirad 3.1.2.ECTSbodovnisistem 3.1.3.Pravilastudiranja 3.1.4.Zavretakstudija strana100 strana103 strana104 strana105 strana106

3.1.5.Uvjetinastavkastudija 4.Kadrovskiresursi

strana107

4.1.Akademskereferenceodgovornihosobaisvihdrugihosobakojee sudjelovatiuizvoenjustudija 4.2.Optimalanbrojstudenata

strana107

strana107 strana107 strana111

4.3.Procjenatrokovastudijapopolazniku/ici 4.4.Financiranjestudijskogprograma
3

1.Uvod
1.1.Razlozizapokretanjestudija Glavni razlog za pokretanje doktorskog studija na Pravnom fakultetu u Sarajevu je injenica da se prema vaeem zakonodavstvu visoko obrazovanje organizuje u tri ciklusa. Trei ciklus vodi do akademskog zvanja doktora ili ekvivalenta, traje tri godine i vrednuje se sa 180 ECTS. Prema tome, trei ciklus studija je sastavni dio i zavrna faza visokog obrazovanja,odnosnoobrazovanjanaosmom,najveemnivou. NakonzavretkatreegciklusastudijanaPravnomfakultetuuSarajevustudent: 1.2.DosadanjaiskustvaPravnogfakultetauSarajevuu organiziranjupostdiplomskihstudija PravnifakultetuSarajevuimabogatoiskustvouorganiziranjupostdiplomskihstudija. Postdiplomski studij je ustanovljen davne 1965. godine. Do sada je taj studij zavrilo 150 studenata koji su stekli akademski stepen magistra pravnih nauka. Istovremeno, u periodu 19522011. godine, akademski stepen doktora pravnih nauka stekla su 92 kandidata. Doktoratipravnihnaukasusticaninaosnovuistraivanjaiodbranedoktorskedisertacije. 1.3.Otvorenostpremamobilnostistudenata StrukturadoktorskogstudijanaPravnomfakultetuuSarajevu,kojasetemeljinaECTS sistemubodova,osiguravamobilnoststudenata.Tamobilnostseizraavau: a) mogunosti studenata da upisuju nastavne predmete na drugim programima treeg ciklusastudijanaUniverzitetuuSarajevuidrugimuniverzitetimauinostranstvu; pokazuje sposobnost samostalnog istraivakog rada u oblasti pravnih nauka, te samostalneprimjenevjetinaimetodaistraivanjautojoblasti; pokazuje sposobnost sintetiziranja, primjenjivanja i prihvatanja procesa zasnovanih na naunimsaznanjima; originalnim istraivanjem doprinosi proirenju granica znanja naunim radomiji neki dijelovizasluujuobjavljivanjeudomaimimeunarodnoreferentnimpublikacijama; promovira, u akademskom i profesionalnim kontekstu, napredak u oblasti pravnih naukaiprakseisamimtimoptinapredakudrutvu.

b) mogunosti studenata drugih programa treeg ciklusa studija na Univerzitetu u Sarajevu i drugim univerzitetima u inostranstvu da upisuju nastavne predmete na treemciklusustudijanaPravnomfakultetuuSarajevu; c) mogunosti gostovanja istaknutih nastavnika iz lanica Univerziteta u Sarajevu i iz inostranstvauizvoenjunastaveovogprogramastudija.

2.Opidio
2.1.Nazivstudija,naunopodruje,poljeigrana Naziv studija je Doktorski studij na Pravnom fakultetu u Sarajevu. Doktorski studij pripada naunom podruju drutvenih nauka, polju prava, te relevantnim granama prema prihvaenimevropskimkriterijimasistematiziranjanauka. 2.2.Nositeljstudija Nositelj i predlaga doktorskog studija je: Pravni fakultet u Sarajevu Univerzitet u Sarajevu. U pokretanju i izvoenju doktorskog studija uestvuju nastavno naune jedinice Pravnog fakulteta u Sarajevu koje u cilju unapreenja nastave i naunog rada pokrivaju jednuiliviematinihoblasti/granaprava,ito: Katedradravnogimeunarodnogjavnogprava Katedragraanskogprava Katedrakrivinogprava Katedrapravnoekonomskihnauka Katedrazapravnuhistorijuikomparativnopravo

2.3.Institucijskastrategijarazvojadoktorskogprograma Bosna i Hercegovina je potpisnica Bolonjske deklaracije (septembar 2003) i Lisabonske konvencije (juni 2003). Potpisivanjem ovih dokumenata Bosna i Hercegovina se obavezala da e prihvatiti i implementirati standarde bolonjskog procesa u oblasti visokog obrazovanja, te prihvatiti priznavanje evropskih diploma. Programi doktorskih studija sastavni su dijelovi visokog obrazovanja i istraivanja te je osnovni cilj doktorskog studija privui najperspektivnije studente/ice pravnih i drugih fakulteta iz grupacije drutvenih nauka u Bosni i Hercegovini i ire, te im omoguiti struno i nauno profiliranje na najvioj akademskoj razini. Zatim, programski se povezati sa srodnim studijima u regionu i Evropi i time potpomoi akademsku mobilnost studenata/ica, nastavnika/ica i saradnika/ica. Osnovnarazvojnastrategijapoivatenaukljuivanjudoktoranata/icaunaunoistraivake projekte koje vode nastavnici/e doktorskog studija, te njihovo uvoenje u odgovarajue segmente dodiplomske nastave, kako bi sticali iskustvo u transferu znanja steenog tokom njihovogdoktorskogstudija.Uztorezultatenjihovogradatokomstudijatrebalobipromicati
5

putem objavljivanja njihovih naunoistraivakih radova, prezentiranja rezultata njihovih istraivanja na strunim seminarima, te strunim i naunim skupovima na nacionalnoj i internacionalnoj razini. Doktorski studij bi u perspektivi trebao unaprijediti rad postojeih organizacijskih jedinica Fakulteta poput Seminara za graansko pravo, Kriminolokog instituta i sl. te potaknuti osnivanje novih naunoistraivakih centara i/ili instituta, posredstvom kojih bi se Fakultet uspjenije povezao i sa privrednim subjektima i drugim drutveniminstitucijamazainteresiranimzakadrovskeidrugenauneiistraivakerezultate iresursekojiedoktorskistudijregenerirati. 2.4.Inovativnostdoktorskogprograma Doktorski studij na Pravnom fakultetu u Sarajevu je prvi doktorski program u naunom polju prava na Univerzitetu u Sarajevu. Iako se predloeni program organizira i prije svega je utemeljen kao program u polju prava, nainom organizacije i ukljuenim podrujima istraivanja omoguuje se i interdisciplinarni pristup. U sadraj programa ukljueni su i sadraji iz drugih drutvenih nauka. Predvieni doktorski program takoer omoguuje uspostavljanje saradnje, odnosno nadogradnju ve postojee saradnje nositelja studija s drugim pravnim fakultetu u regiji i Evrope, pravosudnim institucija, organima uprave,nevladinimudruenjima,terazliitiminstitucijamaujavnomsektoru. Tradicija organiziranja i provoenja poslijediplomskih oblika usavravanja na Pravnom fakultetu u Sarajevu, kontinuirano praenje slinih programa u okruenju daje osnovu da e i predloeni doktorski program slijediti kriterije izvrsnosti i savremenih kretanja u svom podruju djelovanja. Iako predloeni doktorski studij slijedi naela slinih programa u svijetu, istovremeno uvaava i specifinosti bosanskohercegovakih prilika. Konkretnije, u svojoj cijelosti doktorski program nudi integraciju dviju komponenti podjednako vanih za profesionalnu budunost studenata/ica. S jedne strane, program zadrava profil opeg istraivakog obrazovanja pravnika, koji osigurava odgovarajuu temeljnu profesionalnu kompetentnost. S druge strane, doktorantima/icama omoguava se oblikovanje individualiziranog istraivanja pod mentorskim vodstvom, dakle stvaranje obrazovnoistraivakog programa koji je u stanju zadovoljiti zahtjeve visokostrune specijalizacije. Uz kompetencije ope pravne prirode polaznicima/ama e se osigurat zavisno od podrujaspecijalizacijeikompetencijeizjednogiliviesljedeihpodruja:

meunarodnogjavnogprava evropskojavnopravo institucionalnopravnisistemEUiBiH radno pravo i pravo socijalne sigurnostiizabraneteme teorijadraveipravaizabraneteme upravnopravoizabraneteme poslovnopravo evropskoprivatnopravo meunarodnasudskanadlenost
6

instituti vanparninog i izvrnog postupka odtetnopravo pravoosiguranjakredita pravadjeteta pravakonkurencije bosanskopravotranzicijaitradicija pristupi izuavanju komparativnog prava pravoirevolucija

mjesto i doprinos pandektistike modernomevropskompravu ideje humanizma i prirodnopravne kole u procesu donoenja evropskih graanskihzakona komparativno i meunarodno krivino pravo aplikativnakriminologija ekolokikriminal mjere sigurnosti u savremenom uporednomkrivinompravu

odgovornost pravnih osoba za krivina djela penitensijarni sistem u uporednom pravu finansijskopravo evropskofinansijskopravo evropskomonetarnopravo meunarodnoporeznopravo pravo meunarodnih finansijskih institucija

Na osnovu izloenog i uzimajui u obzir Pravila studiranja za trei ciklus studija na Univerzitetu u Sarajevu, inovativnost doktorskog studija na Pravnom fakultetu pokazuje, dakle, da taj studij razvija sposobnost samostalnog istraivakog rada u oblasti doktorskog studija, te samostalnost primjene vjetina i metoda istraivanja u oblasti za koju se stie diploma akademske titule i naunog zvanja doktora pravnih nauka. To potvruje program doktorskog studija koji obuhvata est semestara sa jasno izraenim konceptom i specifinostima. U saetom obliku taj program obuhvata opte pozicije pravnih predmeta koje su potrebne u sticanju i nadgradnji novih saznanja u oblasti doktorskih studija. Drugi segment usmjerava kandidata prema temama i pitanjima koja e biti predmetom interesovanja njegovog naunoistraivakog rada. Konano trei segment omoguava kandidatu da kroz naunoistraivaki rad izvri pripreme za prijavu, izradu i odbranu doktorskedisertacije. 2.5.Uvjetiupisa Nadoktorskistudijsemoguprijavitikandidati/tkinjekojiispunjavajuslijedeeuslove: 1) diplomirani pravnik/ica sa naunim stepenom magistra pravnih nauka uz uslov objavljena najmanje dva nauna ili struna rada u oblasti prava (studenti sa 360 ECTS bodova); 2) diplomirani pravnik/ica sa naunim stepenom magistra nauka drugih fakulteta drutvenihnaukauzuslovobjavljenanajmanjedvanaunailistrunaraduoblastiprava (studentisa360ECTSbodova); 3) magistri pravnih nauka sa diplomom drugih fakulteta drutvenih nauka uz uslov objavljena najmanje dva nauna ili struna rada u oblasti prava (studenti sa 360 ECTS bodova); 4) bakalaureatpravasazvanjemmagistraprava(studentisa300ECTSbodova); 5) bakalaureat prava sa zvanjem magistra iz oblasti drugih drutvenih nauka (studenti sa 300ECTSbodova); 6) magistarpravasadiplomomfakultetadrutvenihnauka(studentisa300ECTSbodova); 7) kandidatikojisustekliekvivalentakademskomzvanjumagistra(specijalisti),auprvomili drugom ciklusu, su zavrili pravni fakultet ili stekli ekvivalent na II ciklusu na pravnim fakultetima;
7

8) kandidati koji su zavrili prvi i drugi ciklus studija iz podruja drutvenih nauka (studenti sanajmanje300ECTSbodova): Kandidati koji ispunjavaju uslove iz take 1), 2), i 3) upisuju III (trei) semestar doktorskog studija,odnosnokandidatimakojisusteklititulumagistranaukaprijeuvoenja bolonjskogtrociklinogstudijapriznajese60ECTSbodova. Sviostalikandidatiupisujuprvisemestardoktorskogstudija. U sluaju da kandidat ne ispunjava uslove u pogledu naunih ili strunih radova u oblasti prava, uvodi se ekvivalencija odnosno supstitucija sa tri referata/saopenja na naunimilistrunimskupovima,okruglimstolovimaiseminarima. Kandidati koji ne ispunjavaju uslove u pogledu naunih i strunih radova, referata/saopenja na naunim ili strunim skupovima, okruglim stolovima i seminarima, upisuju II semestar doktorskog studija, odnosno na osnovu zavrenih postdiplomskih studija popredbolonjskimnastavnimplanovimaiprogramimapriznajeimse30ECTSbodova. Nastava na doktorskom studiju se izvodi na maternjim jezicima naroda u BiH, a za pojedine odobrene naunonastavne i naunoistraivake dijelove studijskog programa na stranimjezicimaipismu. Kandidati koji ispunjavaju uslove iz take 1), 2), i 3) upisuju III (trei) semestar doktorskog studija, odnosno kandidatima koji su stekli titulu magistra nauka prije uvoenja bolonjskogtrociklinogstudijapriznajese60ECTSbodova. Sviostalikandidatiupisujuprisemestardoktorskogstudija. 2.6.Kriterijiiodabirpolaznika/ca U skladu sa Pravilima, u sluaju da je broj prijavljenih kandidata vei od broja odreenogukonkursu,izborkandidatakojisusteklipravozaupisvrisenaosnovurezultata postignutihnadodiplomskom/prvomciklusuidrugomciklusustudija(prosjekstudiranja),na osnovu objavljenih naunih i strunih radova, uea u projektima, poznavanja stranog jezika. Rangiranjepolaznika/caesetemeljitinasljedeojdistribucijibodova:
8

prosjekstudiranja5bodova objavljeninaunirad3boda objavljenistrunirad2boda ueeuprojektima3boda poznavanjestranogjezika2boda

3.Opisstudija
3.1.Modeldoktorskogstudija/Strukturaiorganizacijadoktorskogprograma DoktorskistudijnaPravnomfakultetuuSarajevutrajetrigodine,odnosnoest semestara, a organiziran je u ECTS bodovnom sistemu. U odnosu na tipove doktorskog studija, radi se o doktorskom studiju mentorskog tipa koji omoguuje individualizacijustudija,shodnonaunoistraivakiminteresimasvakogstudenta/ice. Studijzavravaizradomiodbranomdoktorskedisertacije.Zavretkomstudijai odbranom doktorske disertacije 1 studenti stiu diplomu i akademski stepen doktora/ice nauka sa naznakom naune oblasti doktor/ica pravnih nauka. SkraenicazvanjaDoktor pravnih naukaoznaavasesaDristavljaseispredimena iprezimenaosobekojagajestekla.
0F

Tokom trajanja studija studenti/ce se pripremaju i bitie ukljueni u nauno istraivaki rad. Pri tome, iako je program doktorskog studija mentorskog tipa, ostavljenjeprostorizaukljuivanjestudenataunaunoistraivakeprojekte,drugim rijeima, program je dijelom i vrsta integriranog tipa doktorskog studija koji omoguavaradnaponuenimtemamairegiliopegkaraktera. Program je usmjeren na suvremene naune spoznaje u naunom polju prava/odgovarajuih grana i obrazovanje strunjaka na osmom tj. najveem nivou obrazovanja u skladu sa Evropskim kvalifikacijskim okvirom (European Qualifications FramworkEQF)iOsnovamakvalifikacijskogokvirauBosnii Hercegovini(OKO).Mjere osiguranja kvalitete studijskog programa usaglaene su sa zahtjevima osiguranja kvalitete shodno evropskim standardima za visoko obrazovanje, te osiguravaju konkurentnostdoktoranataiizvangranicaBiH. Program studiranja planiran je tako da studenti/ice koji mu posveuju puno radno vrijeme (full time studenti) mogu ispuniti postavljene ciljeve u razdoblju od tri godine rada. Program se, kao to je naprijed naznaeno, prilagoava svakom polazniku/ici, u zavisnosti od osobnih naunoistraivakih usmjerenja kao i namjera daljnjeg profesionalnog djelovanja ili potreba matine institucije zaposlenja u kojoj eprofesionalnodjelovati. 3.1.1.Strukturaprograma
1 Diplomudoktoranaukastiestudent/icakojijepoloiosveispiteutvrenenastavnimplanom i programom doktorskog studija i odbranio doktorsku disertaciju na nain propisan aktima Univerziteta i Fakulteta.Uz diplome se izdaje i dodatak diplomi radi detaljnog uvida u nivo, prirodu,sadrinupravilaisistem,tepostignuterezultatetokomstudija. 9

Strukturadoktorskogstudijaoslanjasena: 1)naunonastavnidio,kojiseizvodiufunkcijiistraivakograda; 2)naunoistraivakidio,kojijeufunkcijiizradedoktorskedisertacije. Aktivnosti u okviru naunonastavnog dijela provode se kao uvod u otvorena i nerijeena pitanja teme, odnosno cilj naunonastavnih aktivnosti u ovom dijelu programa nije upoznavanje studenata/ica s elementima ve poznatog znanja u pravnikog profesiji nego aktiviranje znanja, vjetina i kompetencija kao resursa za naunoistraivaku djelatnost. Zbog svoje strukture studij omoguava izradu doktorskih disertacija iz svih grana u polju pravnih nauka. Konkretnije, imajui u vidu ponuene predmete u nastavnom planu i programu doktorskog studija, studij ostavlja dovoljno prostora za individualizaciju interesa i potrebe svakog studenta/ice, ali postavlja i razmjerno visoke naune zahtjeve za izradu doktorskihdisertacija. U tom kontekstu, obaveze studenata kroz naunonastavni dio u istraivakoj funkciji vezujuseza60ECTSbodova,akrozindividualiziraninaunoistraivakidioradaza120ECTS bodova. 1) Naunonastavni dio programa doktorskog studija u funkciji je istraivakog rada, a obuhvaa: a) opistudij,i b) studijsmjera. 3.1.1.1.Opistudij Opi studij predstavlja zajedniku naunonastavnu osnovu studija za sve studente/ice. Pet predmeta opeg studija, obavezni su za sve studente, ali je primijenjen i princip individualizacije u vezi s interesima i potrebama polaznika. Naime student/ica ima mogunost izbora dva obavezna predmeta koja se sluaju u uveanom fondu sati. Cilj opeg studija je da studenti uvrste znanja i vjetine iz sadraja: ustavnog, graanskog, krivinog prava, pravnih kultura Jugoistone Evrope i ekonomske analize prava, te prepoznaju interes za samostalan naunoistraivaki rad u odgovarajuem podruju pravnih nauka. Nastava iz predmeta opeg studija moe biti organizirana u obliku predavanja, seminara, okruglih stolova, konsultacija i sl., a odrava se tokom prvog semestra studija. Nastava u okviru sadraja opeg studija vezuje se za optereenje od 30 ECTS bodova, izvodi se na jeziku razumljivom svim studentima/cama s ciljem upoznavanja polaznika s teorijskim i metodolokimspoznajamadatogpravnogpodruja,teaktuelnimistraivanjima.

10

Prilog2. Nastavniplaniprogramopegstudija . PRVI SEMESTAR 2.Graanskopravo 3.Krivinopravoizabraneteme 4.Ekonomskaanalizaprava 2*1 2*1 2*1 5.PravnekultureJugoistoneEvrope 2*1 Ukupno:5 NAPOMENA:*Studentbiradvapredmetakojaesluati 3(tri)nastavnasatatokomsemestra Opispredmetaopegstudija
11

Prvagodinastudija Opistudijobaveznipredmeti Nazivpredmeta 1.Ustavnopravoizabraneteme Nas.sati 2*1 ECTS 6

6 6 6

12

30

Nazivpredmeta Nositeljpredmeta Predavai Statuspredmeta Brojnastavnihsati BrojECTSbodova Okvirnisadraj predmeta

PRAVNIFAKULTETUNIVERZITETAUSARAJEVU Doktorskistudijtrei(III)ciklusstudija OPISTUDIJ Ustavnopravo izabraneteme

ifra IURIII111

AkademskoosobljeizabranonanaunuoblastUstavnopravo prof.dr.NedadDuvnjak, akademskoosobljeizabranonanaunuoblastUstavnopravo gostujuiprofesori obaveznipredmet prvisemestar 30 6 Sadrajpredmeta,sobziromnaizabraneteme,vezanjeza6modula. ModulI 1.Pristupiprouavanjuustavusloenapravnapriroda ustava 1.1.prouavanjesloeneispecifinepravneprirodeDaytonskog ustavaBiH 1.2.OdnosizmeuUstavaBiHiustavaentiteta,tenaini uklanjanjanesaglasnostiizmeunjih 1.3.Principihorizontalneivertikalnediobevlasti,tekontroverze okopravneprirodedraveBiH,odnosaentitetaicentralne dravnevlasti,teprirodaorganacentralnedravnevlasti ModulII 2.SistemoptihpravnihakatauBosniiHercegovini 2.1.Ustavkaozajednikaosnovaikaookvirzasvenormativne akte 2.2.Principobaveznesaglasnostisvihnormativnihakatasa ustavom,teinstrumentiobezbjeivanjatogprincipa 2.3.Odnosentitetskihzakonapremasaveznim,kaoisaveznom ustavu.Odnossaveznihzakonapremaentitetskomustavu 2.4.Karakter,vrsteimeusobniodnosipodzakonskihoptih akata. ModulIII 3.Izvravanjesaveznihzakona 3.1.Modeliizvravanjasaveznihzakona 3.2.Principfederalizmaivertikalnapovezanostizmeuorgana uprave 3.3.Izvravanjesaveznihzakonaimeunarodnihugovoraprema Aneksu4OptegokvirnogsporazumazamiruBosnii Hercegovini 3.4.Organizacionaifukncionalnasredstvakojimaseobezbjeuje provoenjeiizvravanjedravnihzakonaimeunarodnih
12

ugovora; 3.5.UlogaVisokogpredstavnikazaBosnuiHercegovinuu tumaenjuiprovoenjumirovnogsporazumazaBiH, dravnihzakonaimeunarodnihugovora; ModulIV 4.Zakonodavnadelegacijaiparlamentarizamusavremenim evropskimdravama 4.1.Primjenanaelapodjelevlastiurazliitimoblicima parlamentarnihsistema 4.2.Razliteteorijeozakonodavnojdelegacijikaoobliku regulatornogovlaenjaegzekutiveudravama 4.3.RegulatornaovlaenjaegzekutiveuNjemakoj,Francuskoj, ItalijiiVelikojBritaniji ModulV 5.Evropskisistemzazatituljudskihprava 5.1.OdnosEvropskogibosanskohercegovakogkatalogaljudskih prava 5.2.Mehanizmiostvarivanjaljudskihpravaustanovljenihuokviru VijeaEvrope 5.3.PostupakpredEvropskihsudomzaljudskaprava 5.4.SluajevipredEvropskimsudomkojiseodnosenaBiH 5.5.Ustavnaalba/tuba ModulVI 6.Izabranetemeizlokalnesamoupraveiizbornogprava 6.1.Izabranetemeizoblastilokalnesamouprave 6.2.Izabranetemeizizboraiizbornogprava Opaispecifinaznanja kritikoanaliziranjepojmova,kategorija,pravnihinstitutaiz ustavnogprava ivjetine razumijevanjepredstavljenihteorijaradisticanjaiskustavaza samostalnoikritikosagledavanjeustavnihproblema dovoenjepredstavljenihteorijausavremenikontekstianaliza obraenihpitanjaubosanskohercegovakomkontekstu. osposobljenostzasamostalnoikritikopraenjeliterature, razvijanjesposobnostiivjetinazauspjeaniodgovorannauni raduskladusastrunimietikimstandardima Obliciprovoenja Razliiti oblici obrazovanja kroz predavanja, seminare, naune skupove i nastaveinainprovjere kolokvije. Analizom profila doktoranata (akademska karijera, unapreenje znanja i vjetina za druge drutvene sektore) nastavne znanja aktivnosti e pronai ravnoteu izmeu istraivakog rada i orijentiranosti ka tritu rada. Polaznicima e prije predavanja biti podijeljen nastavni materijal te se od njih oekuje da pitanjima i raspravom sudjeluju u svim oblicima nastavnih aktivnosti. Postavljanjem pitanja potaknut e ih se na sudjelovanje u raspravama o razmatranim temama, te se oekuje da doktoranti individualnim i grupnim doprinosomutiunasticanjeiskustvauoblastiistraivakograda. Ispitjeusmeniilipismeni. Popisliterature Banovi, Damir/ Krause, Christine,dr/Gavri, Saa, Uvod u politiki
13

potrebnezastudijiza polaganjeispita

Popisliteraturekojase preporuujekao dopunska

sistemBosneiHercegovine,Sarajevo,2009.godine Branko Smerdel i Smiljko Sokol, Ustavno pravo, Zagreb, 2006. godine BudimirKouti,Uvoduevropskopravo,Beograd,2006,godine; azim Sadikovi, Evropsko pravo i ljudska prava, Sarajevo, 2001. godine; Ibrahim Festi, Raspodjela zakonodavne nadlenosti izmeu federacijeifederalnihjedinica,Sarajevo,2003.godine; Ibrahim Festi, Rat, mir i pravo u Bosni i Hercegovini, Sarajevo, 2004.godine; IbrahimFesti,Uprava,vlastizakonitost,Sarajevo,2009.godine; IzbornizakonBosneiHercegovine(slubenipreienitekst) JadrankoCrni,Vladavinaprava,Zagreb,1995.godine; Janezmidovnik,Lokalnasamouprava,Sarajevo,1999.godine; Jasna Baki Mufti, Sistem ljudskih prava, Sarajevo, 2002. godine; Neo Milievi i dr.,Lokalna samouprava u Bosni i Hercegovini, Sarajevo,1999.godine; NeoMilievi,Ljudskaprava,Sarajevo,2007.godine; NedadDuvnjak,Podzakonskiakti,Sarajevo,2004.godine Presude Ustavnog suda BiH o konstitutivnosti naroda na cijelo teritorijiBiH,SlglasnikBiH,br.11/00,17/00,23/00i36/00; RatkoMarkovi,Izvrnavlast,Beograd,1980.godine RatkoMarkovi,Ustavnopravo,Beograd,2010.godine Sanja Bari, Zakonodavna delegacija i parlamentarizam u savremenimdravama,Zagreb,2009.godine; Sead Dedi, Lokalna samouprava u Federaciji BiH, Sarajevo, 1998. godine; Thomas Burgenthal, Meunarodna ljudska prava, Sarajevo, 1998. godine; Vladimiruri,Ustavnaalba,Beograd,2009.godine; Vojin Dimitrijevi i Milan Paunovi, Ljudska prava, Beograd, 1997. godine; MiodragJovii,Velikiustavnisistemi,Beograd,1982.godine; IbrahimFesti,Oglediopravuiupravu,Sarajevo,2004.godine; Ibrahim Festi, Organi uprave u skuptinskom sistemu vladavine, Sarajevo,2003.godine; FrancNojman,Vladavinaprava,Beograd,2002.godine; BudimirKouti,Uvoduvelikepravnesistemedananjice,Beograd, 2002.godine; Budimir Kouti, Sudska praksa kao izvor prava, Beograd, 1973. godine; Vladimiruri,Ustavnaalba,Beograd,2002.godine; Edinarevi,Ustavipolitika,Sarajevo,1997.godine; Edin arevi, Dejtonski ustav: karakteristike i karakteristini problemi,Sarajevo,2009.godine;
14

Edin arevi, Proces odluivanja u Parlamentarnoj skuptini Bosne i Hercegovine,Sarajevo,2009.godine, Steiner/Ademovi, Ustav Bosne i Hercegovine komentar, Sarajevo,2010.godine; MirjanaKasapovi,Izbornileksikon,Zagreb,2003.godine; Kostaavoki,Ustavnostivladavinaprava,Beograd,2000.godine; Edinarevi,Ustaviznude,Sarajevo,2010.godine Edin arevi, Postupak prethodnog odluivanja posebna vrsta pravnog transfera (Prenoenje pravnog standarda sa Evropskog na nacionalninivo,Pravnamisao,br.910/06

Tokom nastave studenti e biti upoznati sa relevantnom aktuelnom literaturom. Nainpraenjakvalitete U fazi pripreme nastavnog programa kvaliteta se prati poreenjem sa slinimprogramimakojiseizvodenadrugimfakultetima. iuspjenostiizvedbe U fazi izvedbe nastavnog programa kvaliteta se kontrolira praenjem predmeta pohaanja nastave, te praenjem reakcije studenata. Studenti se u svakom trenutku mogu obratiti nastavnicima s katedre, osobno ili putem elektronskepote. Nakon izvedbe nastavnog programa kvaliteta se kontrolira praenjem rezultata ispita, anketom i kontaktom sa studentima nakon stjecanja diplome. Pri praenju rezultata ispita gleda se jesu li studenti usvojili znanja i vjetine koji se stiu predmetom. Nakon izvedbe programa studente se anketira o kvaliteti izvoenja nastave. Rezultati ankete uzimaju se u obzir pri izmjenama nastavnog programa i metoda izvoenjanastave. PRAVNIFAKULTETUNIVERZITETAUSARAJEVU Doktorskistudijtrei(III)ciklusstudija OPISTUDIJ Graanskopravo
15

Nazivpredmetaiifra

ifraIURIII211

Nositeljpredmeta Predavai Statuspredmeta Brojnastavnihsati BrojECTSbodova Okvirnisadraj predmeta

Opaispecifinaznanja ivjetine

Obliciprovoenja nastaveinainprovjere znanja

prof.dr.NevenkoMisita akademskoosobljeizabranozanaunuoblast gostujuiprofesori obaveznipredmetprvisemestar 30 6 Modul:Stvarnopravoizabraneteme EvolucijavlasnikihodnosauBiH Dravnoidrutvenovlasnitvo,razliitapravanaosnovudrutvenog vlasnitva Pretvorbaidenacionalizacija PravonanepokretnostimauBiH Uspostavapravnogjedinstvanepokretnostiinaelasuperficiessolo cedit Pravnireimgradskoggraevinskogzemljita Etanovlasnitvo Stjecanjenekretninaodstranestranaca Modul:Obligacionopravoizabraneteme PojamiznaajObligacionogprava Pojamivrsteobligacija(obaveza) Izvorinastankaobligacije Ugovorikaoizvoriobligacija Neosnovanoobogaenje Jednostranaizjavavoljekaoizvorobligacije Docnja(zakanjenje) Zastarjelostpotraivanja Promjenasubjekataobligacije Prestanakobligacije Modul:Porodinopravoizabraneteme Roditeljskaodgovornostoparazmatranja Sadrajroditeljskeodgovornosti Ostvarivanjeroditeljskogstaranja Obrauju se odabrane teme Stvarnog, Obligacionog i Porodinog prava u cilju stjecanja produbljenih znanja. Naroita panja je usmjerena na rjeenjazastupljenauuporednompravukaoiprivatnompravuEvropske unije. Studenti se upoznaju sa najznaajnijim doktrinarnim problemima navedenih oblasti. Cilj je da studenti steknu sposobnost sintetiziranja, eksplikacije, oblikovanja, primjenjivanja, implementacije i prihvatanja procesa zasnovanih na nauci, kao i sposobnost za kritiku analizu, evaluacijuisintezunovihikompleksnihideja. 50%: grupne i individualne konsultacije; usmene prezentacije; uee u odreenim nastavnim aktivnostima; seminarski radovi; radovi pripremljenizaobjavljivanje. 50%:zavrnaprovjeraznanjaupraviluusmeno.

16

Biki,Abedin,ObligacionopravoOpidio,Sarajevo,2007.godine. Povlaki,Meliha,TransformacijastvarnogpravauBiH,Sarajevo, 2009. Povlaki,MelihaiBabi,Ilijaetal.,KomentarZakonaostvarnim pravimaRepublikeSrpske,Sarajevo,2011,lanovi116,lanovikoji seodnosenaetanovlasnitvo. ResponsibleParents&ParentalResponsibility,R.Probert,S. Gilmore,J.Herring,OxfordandPortland(eds.)Oregon,2009. JointCustody&SharedParenting,J.Folberg(ed.),TheGuilford Press,NewYork,1991. PrinciplesofEuropeanFamilyLawRegardingParental Responsibilities,K.BoeleWoelki,F.Ferranf,C.GonzalezBeilfuss, M.JanteraJareborg,N.Lowe,D.Martiny,W.Pintens(eds.) Intersentia,2007. TheBestInterestoftheChild:TheLestDetrimentalAlternative,J. Goldstein,A.J.Solnit,S.Goldstein,A.Freud,TheFreePress,1996. Popisliteraturekojase Radii,Jakov,Obligacionopravo,Optideo,Beograd,izdanjaposlije preporuujekao 1982.godine. dopunska Perovi,Slobodan,Obligacionopravo,knjigaprva,Beograd,1980. godine. Simonetti,Petar,Pravananekretninama,Rijeka,2009. Simonetti,Petar,Pravanagraevinskomzemljitu,Rijeka,2008. Simonetti,Petar,Denacionalizacija,Rijeka, 2004. Medi,Duko,NovostvarnopravoRepublikeSrpske,BanjaLuka, 2011. Nainpraenjakvalitete Evaluacijaodstranepolaznikadoktorskogstudija(pisana,anonimna). iuspjenostiizvedbe predmeta PRAVNIFAKULTETUNIVERZITETAUSARAJEVU Doktorskistudijtrei(III)ciklusstudija OPISTUDIJ Nazivpredmetaiifra Krivinopravoizabrane ifraIURIII311
17

Popisliterature potrebnezastudijiza polaganjeispita

teme Nositeljpredmeta prof.drZvonimirTomi Predavai prof.drHajrijaSijerioli prof.drBorislavPetrovi akademskoosobljeizabranozanaunuoblast gostujuiprofesori Statuspredmeta obaveznipredmetprvisemestar Brojnastavnihsati 30 BrojECTSbodova 6 Okvirnisadrajpredmeta Posebne krivinopravne mjere u domaem i uporednom krivinom zakonodavstvu AOduzimanjeimovinskekoristipribavljenekrivinimdjelom IMaterijalnopravniaspektoduzimanjaimovinskekoristi 1.1.Pojamipravnaprirodaoduzimanjaimovinske koristi 1.2.Osnovaoduzimanjaimovinskekoristi 1.3.Proirenooduzimanjeimovinskekoristi 1.4.Nainoduzimanjaimovinskekoristi 1.5.Zatitaoteenog 1.6.Rjeenjauuporednomzakonodavstvu IIPostupakzaoduzimanjeimovinskekoristi 2.1.Obaveznostoduzimanjaimovinskekoristi 2.2.Odnosmjereoduzimanjaimovinskekoristii imovinskopravnogzahtjevaoteenog 2.3.Oduzimanjeimovinskekoristiodpravnihosoba 2.4.Utvrivanjevisineimovinskekoristi,sadraj odlukeiprivremenemjereosiguranja 2.5.Pravnilijekoviuodnosunaodlukuooduzimanju imovinskekoristi BPravneposljediceosude 1.Pojamipravnaprirodapravnihposljedicaosude 2.Nastupanjepravnihposljedicaosude 3.Vrstepravnihposljedicaosude 3.1.Prestanakiligubitakodreenogprava 3.2.Zabranasticanjaodreenogprava 4.Poetakitrajanjepravnihposljedicaosude 5.Prestanakpravnihposljedicaosudenaosnovusudske odluke 6.Postupakzadonoenjeodlukeoprestankupravnih posljedicaosude 7.Pravneposljediceosudeuuporednomkrivinom zakonodavstvu CTeorijskiaspektiproblematikesauesnitva IKrivinopravniznaajsauesnitvakaoposebnogoblika kriminaliteta . Monistikisistem . Dualistikisistem
18

. Sauesnitvouuemiiremsmislu . Stanjeusavremenimkrivinimzakonodavstvima IIUiniteljstvoiposrednouiniteljstvo 2.1.Ekstenzivnipojamuiniteljstva 2.2.Restriktivnipojamuiniteljstva 2.3.Odreenjepojmaposrednoguiniteljstva 2.4.Obliciposrednoguiniteljstva IIITeorijskoodreenjesauiniteljstva 3.1.Pojamsauiniteljstvaisauiniteljakrivinogdjela 3.2.Teorijesauiniteljstva a)objektivneteorije b)subjektivneteorije c)mjeoviteteorije 3.3.Stanjeudomaemkrivinomzakonodavstvu IVKrivnjasauesnika 4.1.Osnovnapravila 4.2.Samostalnaodgovornostsauesnika 4.3.Pravnaprirodasauesnitva a)principalnaprirodasauesnitva b)akcesornaprirodasauesnitva 4.4.Posebnapravilaokrivnjisauesnika Opaispecifinaznanjai Polazei od predloenog okvirnog sadraja predmeta studenti e kroz vjetine interaktivno studiranje biti u prilici kritiki analizirati pojmove, kategorije i institute krivinog prava. Poznavanje krivinopravnog sistemauiremsmislurijeiuvezisaizabraniminstitutimapotrebnoje zbog osposobljavanja za naunoistraivako prouavanje. Stoga, potrebna znanja i vjetine polaznici doktorskog studija mogu stei prouavajui izabrane teme i tako razvijati sposobnosti za uspjean naunoistraivakirad. Obliciprovoenja Nastava na ovom predmetu, kao i naini provjere znanja usmjereni su nastaveinainprovjere kroz razliite procese, meu kojima se posebno izdvajaju predavanja, znanja seminari, istraivaki radovi, struni i nauni skupovi, prezentacija pisanih radova, prouavanje literature i pozitivnih zakonskih rjeenja. U tomsmislu,iprovjeraznanjajeprilagoenaizloenomiodvijakroztest (30%), pripremu pisanih radova na odabranu temu i njjihovu prezentaciju(20%)izavrniispitkojimoebitipismeniliusmen(50%) Popisliteraturepotrebne Tomi,Z.(2008).KrivinopravoI.Sarajevo:Pravnifakultet. zastudijizapolaganje Petrovi,B.,Jovaevi,D.(2005).Krivino/kaznenopravoBosnei ispita Hercegovine,Opidio.Sarajevo:Pravnifakultet. Novoselec,P.(2007).Opidiokaznenogprava.Zagreb. Bai,F.(1998).Kaznenopravo,opidio.Zagreb. Horvati,.,Novoselec,P.(1999).Kaznenopravo:opidio.Zagreb. Srzenti,N.,Staji,A.,Lazarevi,Lj.(2000).Krivinopravo.Opti deo.Beograd. Stojanovi,Z.(2009).Krivinopravo.Optideo.Beograd. ejovi,B.(2007).Krivinopravo.Beograd.
19

Popisliteraturekojase preporuujekao dopunska

Babi,M.,et.al.(2005).Komentarikrivinih/kaznenihzakonauBiH. Sarajevo:VijeeEvropeiEvropskakomisija. ZakonskitekstovivaeihkrivinihzakonauBosniiHercegovini(KZ BiH,KZFBiH,KZRSiKZBDBiH). Bai,F.,Pavlovi,.(2004).Komentarkaznenogzakona.Zagreb: Organizator. Pavii,B.,Grozdani,V.,Petar,V.(2007).Komentarkaznenog zakona,IIIizdanje.Zagreb. Lazarevi,Lj.(2006).KomentarkrivinogzakonikaRepublikeSrbije. Beograd. Stojanovi,Z.(2009).Komentarkrivinogzakonika.Beograd. Sijerioli,H.,Hadiomeragi,M.,Jurevi,M.,Kaurinovi, D., Simovi, M.: Komentari zakona o krivinom/kaznenom postupku uBosniiHercegovini.Sarajevo,2005. Nainpraenjakvalitetei Realizacijaprogramapratisekroznekolikosegmenta:a)ufazipripreme uspjenostiizvedbe programa, na nain da se predloeni okvirni sadraji porede i predmeta provjeravaju sa nastavnim predmetima koji se bave istim ili slinim pitanjima, b) tokom izvoenja nastavnog procesa, kroz komunikaciju sa studentima polaznicima studija, c) po zavretku nastavnog programa, na nain da se sagledavaju i provjeravaju znanja steena tokom nastavnihaktivnostiid)evaluacijaputemanonimneankete. PRAVNIFAKULTETUNIVERZITETAUSARAJEVU Doktorskistudijtrei(III)ciklusstudija OPISTUDIJ Nazivpredmeta Ekonomskaanalizaprava ifraIURIII411 Nositeljpredmeta prof.dr.BajroGoli Predava akademskoosobljeizabranozanaunuoblast gostujuiprofesori Statuspredmeta obaveznipredmetprvisemestar Brojnastavnihsati 30 BrojECTSbodova 6

20

1.Uvoduekonomskuanalizuprava 2.koleipravciekonomskeanalizeprava 3.Eksternalijeupravuidrutvenooptimalnarjeenja 4.Opastrukturapravaiekonomijablagostanja 5.Ekonomskaracionalnostupravuidrutvenakorisnost 6.Teorijaosiguranjaododgovornostiiteorijaosiguranjaprotiv tete 7.Ekonomskaanalizavlasnikihprava 8.Trinaalokacijaprava Opaispecifinaznanja kritikoanaliziranjepojmova,kategorijaipravnihinstituta; ivjetine razumijevanjeizabranihtemaradisticanjaiskustavaza samostalnoikritikopraenje razumijevanjeodnosaizmeupravaiekonomije osposobljenostzasamostalnoikritikopraenjeliteratureizdate naunediscipline razvijanjesposobnostiivjetinazauspjeaniodgovorannauni raduskladusastrunimietikimstandardima Obliciprovoenja Interaktivnanastava,predavanja,seminari,kolokvijiislino; nastaveinainprovjere Ispitjeusmeniilipismeni. znanja Popisliterature ShavellSteven,Temeljiekonomskeanalizeprava,Mate,Zagreb,2009. potrebnezastudijiza PosnerRichard,EconomicAnalysisofLaw,LawandBusiness,New polaganjeispita York,1998. JovanoviAleksandra,Teorijskeosnoveekonomskeanalizeprava, PravnifakultetBeograd,Beograd,2008. RobertB.CooteriThomasUlen,LawandEconomics,Reading,Mass: AdissonWesley,2007. MitchellPolinsky,AnIntroductiontoLawandEconomics,Aspen 2003. DavidFriedman,LawsOrder,PrincetonUniversityPress,2001. CassSunstein,BehavioralLawandEconomics,CambridgeUniversity Press,2000. Popisliteraturekojase Tokomnastavedoktorantiebitiupoznatisadodatnomaktuelnom preporuujekao literaturom. dopunska Nainpraenja U fazi pripreme nastavnog programa kvaliteta se prati poreenjem sa kvaliteteiuspjenosti slinimprogramimakojiseizvodenadrugimuniverzitetima/fakultetima. izvedbepredmeta U fazi izvedbe nastavnog programa kvaliteta se kontrolira praenjem pohaanjanastavetepraenjemreakcijestudenata. Studenti se u svakom trenutku mogu obratiti nastavnicima s katedre, linoiliputemelektronskepote. Nakon izvedbe nastavnog programa kvaliteta se kontrolira praenjem rezultata ispita (da li su i koliko studenti usvojili znanja i vjetine predviene predmetom), provoenjem ankete (o kvaliteti izvedene nastave) iji rezultati e se uzimati u obzir pri eventualnim izmjenama nastavnogprogramaimetodaizvoenjanastave.
21

Okvirnisadraj predmeta

PRAVNIFAKULTETUNIVERZITETAUSARAJEVU Doktorskistudijtrei(III)ciklusstudija OPISTUDIJ PravnekultureJugoistone ifraIURIII511 Evrope prof.drMustafaImamovi prof.drFikretKari prof.drZdravkoLui akademskoosobljeizabranozanaunuoblast gostujuiprofesori. obaveznipredmetprvisemestar
22

Nazivpredmetaiifra Nositeljpredmeta Predavai

Statuspredmeta

30 6 Ovaj predmet izuava pravne kulture Jugoistone Evrope, njihovu distribuciju,tradicijuitransformacije.Ukljuujeteme: MjestoJugoistoneEvropemedjuhistorijskokulturnimregionima Evrope PravnipluralizamJugoistoneEvrope Tradicijarimskogprava Tradicijabizantskogprava Tradicijaerijatskogprava NastanakmodernihpravnihsistemauJugoistonojEvropi:strani modeliipravnopolitikitransferi KodifikacijapravauJugoistonojEvropi:pravnitransplanti Usponipadsocijalistikepravnetradicije TranzicijauJugoistonojEvropiPravneperspektiveregiona Opaispecifinaznanjai Produbljeni uvid u pravnohistorijske teme i probleme regiona vjetine JugoistoneEvrope; Napredno znanje o interakciji razliitih pravnih kultura i nastanku modernihpravnihsistemauregionuJugoistoneEvrope; DavanjekomparativnopravneperspektivepolaznicimaIIIciklusastudija iosiguranjeregionalnogkontekstazanjihovodoktorskoistraivanje. Obliciprovoenja Predavanjaikonsultacije. nastaveinainprovjere Provjeraznanjastudenatavriseputempisanjaesejanaodabraneteme znanja injihovogprezentiranja(20%),testa(30%),izavrnogispita(50%). Popisliterature MariaTodorova,ImaginigtheBalkans(OxfordUniversityPress, potrebnezastudijiza 1997)odnosnoprevodoveknjigenajunoslovenskejezike. polaganjeispita Gessner,Hoeland,Vargo(ur.),EuropeanLegalCultures(Aldershot, UK:Dartmouth,1996). WinVanMeurs,AlinaMungiuPippidi,OttomansintoEuropeans: StateandInstitutionBulidinginSouthEasternEurope(London: Hurst&Company,2010). L.Margeti,Rimskopravokaoeuropskifenomenihrvatskapravna povijest(Rijeka,1997). .Dil,IstorijaVizantijskogcarstva(Beograd,1995). FikretKari,Studijeoislamskompravuiinstitucijama(Sarajevo:El KalemiCNS,2011). Popisliteraturekojase ReviewofCentralandEastEuropeanLaw(19902011) preporuujekao asopisipravnihfakultetauregionu(19902011). dopunska Nainpraenjakvalitete Kontinuirano se prati redovno pohaanje nastave i interakcija iuspjenostiizvedbe studenata. Studenti se mogu obratiti nastavniku lino ili putem predmeta elektronske pote. Ocjenjivanje studenata vri se prema utvrenim kriterijima koji su poznati studentima od samog poetka programa. Po zavretku nastave vri se anonimna anketa o uspjenosti izvedbe predmeta. Nalazi ankete analiziraju se na Katedri i uzimaju u obzir radi unapreenjaefikasnostinastavnogprocesa.
23

Brojnastavnihsati BrojECTSbodova Okvirnisadraj predmeta

3.1.1.2.Studijsmjera Studij smjera je segment razlikovanja naunonastavnog dijela doktorskog programa oslonom na princip individualizacije studija. Studij smjera obuhvaa usmjerene tematske cijelineuokvirupravnihnauka.Student/icaprilikomupisadrugogsemestraupisujesmjerpo vlastitom izboru. Studij smjera prua polaznicima izbor izmeu pet smjerova, te na taj nain omoguava odabir onih sadraja koji odgovaraju prethodnim znanjima, steenim kompetencijama i istraivakim interesima svakog studenta/ice. Istovremeno, na ovaj nain se omoguava studentima usavravanje u skladu sa njihovim potrebama i interesima kojie rezultirati prijavom i izradom doktorske disertacije. Nastavne aktivnosti iz predmeta studija smjera vezuju se za tri predmeta i to: jedan obavezni predmet i dva izborna predmeta po slobodnom izboru studenta/ice sa ponuene liste datog smjera. Nastava moe biti organizirana u obliku predavanja, seminara, okruglih stolova, konsultacija i sl., a odrava se tokom drugog semestra studija. Optereenje studenta kroz predviene aktivnosti vezano je za30ECTSbodova. Nadoktorskomstudijupredlauseslijedeismjerovi: 1.Dravnopravniimeunarodnojavnismjer 2.Graanskopravnismjer 3.Krivinopravnismjer 4.Pravnoekonomskismjer 5.Pravnohistorijskiikomparativnopravnismjer Prilog3. MODELSTUDIJASMJERA

Prvagodinastudija

24

DRUGI SEMESTAR 2.Izbornipredmetsmjera 3.Izbornipredmetsmjera Nazivpredmeta 1.Obaveznipredmetsmjera

Studijsmjera* Nas.sati 4 ECTS 10

10

4 12

10 30

Ukupno:3

Napomena:Student/icabirajedanodpet ponuenihsmjerova 1. 2. 3. 4. 5. 3.1.1.2.1.Nastavniplaniprogramdravnopravnogi meunarodnojavnogsmjera Dravnopravniimeunarodnojavnismjer Graanskopravnismjer Krivinopravnismjer Pravnoekonomskismjer Pravnohistorijskiikomparativnopravnismjer

25

. Nazivpredmeta

Prvagodinastudija Dravnopravnismjer Nas.sati 4 ECTS 10

1.Meunarodnojavnopravoobavezni predmetsmjera 2.Izbornipredmetsmjera 3.Izbornipredmetsmjera

4 4

10 10

Ukupno:3 DRUGI SEMESTAR

12

30

Napomena:Student/icabiradvapredmetasaListeizbornihpredmetana dravnopravnomsmjeru 1. 2. 3. 4. 5. Evropskojavnopravo InstitucionalnopravnisistemEUiBiH Radnopravoipravosocijalnesigurnostiizabraneteme Teorijadraveipravaizabraneteme Upravnopravoizabraneteme

Opispredmeta PRAVNIFAKULTETUNIVERZITETAUSARAJEVU DoktorskistudijtreiIIIciklusstudija DRAVNOPRAVNIIMEUNARODNOJAVNISMJER Nazivpredmetaiifra Meunarodnojavnopravoizabraneteme


26

ifraIURIII122

akademskoosobljeizabranozanaunuoblast gostujuiprofesori obaveznipredmetsmjeradrugisemestar 60 10 ModulI Izvorimeunarodnogjavnogprava Meunarodnazajednica Sukcesijadrava ModulII Diplomatskokonzularnopravo Meunarodneorganizacije PravoUjedinjenihnacija ModulIII Meunarodnopravomora Mirnorjeavanjesporova Arbitraa MeunarodnisudpravdeuHagu ModulIV Pravooruanihsukoba Opaispecifinaznanja sticanje naprednih znanja o meunarodnoj zajednici i njenom pravnom ivjetine ureenju te o odnosu meunarodnog prava s unutranjim pravnim porecimadrava sticanje znanja o sistemu izvora meunarodnog prava, o poloaju i ulozi drave, ali i drugih meunarodnopravnih subjekata u savremenoj meunarodnojzajednici primjena apstraktnih pravnih pravila na konkretna stanja meunarodnih odnosakroznainemeunarodnogsudskogodluivanja mirno rjeavanje sporova, pregovori o konkretnom sporu sa drugom dravom (meunarodna sudska i arbitrana praksa presude i savjetodavnamiljenja) Meunarodno pravo od velike je vanosti za BiH, s obzirom nainjenicu daseBiHpojavljujekaostranausporupredmeunarodnimsudovima,te mora imati dobro utemeljenu pravnu slubu koja e zastupati njene legitimne interese, te interese njenih dravljana i privrednih subjekata u inostranstvu. Obliciprovoenja Nastavaseizvodimodularno4modulapo15asovauzkonsultacijesa nastaveinainprovjere studentima.Nainpolaganjaispitajeupismenomiusmenomobliku,uz znanja kontinuiranuprovjeruznanjatokomtrajanjenastave.Vrednovatese sviobliciradazazavrnuocjenu. Analizasluajevaizmeunarodnogjavnogprava Znanjaivjetineoizradipravnihmiljenja Analizapresudaisavjetodavnihmiljenjameunarodnihsudova Prezentacije,diskusije Popisliterature V..Degan,Meunarodnopravo,PravnifakultetUniverzitetau
27

Nositeljpredmeta Predavai Statuspredmeta Brojnastavnihsati BrojECTSbodova Okvirnisadraj predmeta

doc.drNelaBori

Rijeci,2004 M.Krea,M.Paunovi,Praktikumizmeunarodnogjavnogprava, Beograd,2002 J.Andrassy,Meunarodnopravo,Zagreb,1990 M.Shaw,InternationalLaw,CambridgeUniversityPress,2008 I.Brownlie,PrinciplesofPublicInternationalLaw,OxfordUniversity Press,2008 Popisliteraturekojase AntonioCassese,InternationalLaw,OxfordUniversityPress,2005 preporuujekao MartinDixon,TextbookonInternationalLaw,OxfordUniversity dopunska Press,2007 V.CeniGroti,Pravomeunarodnihugovora,Rijeka,2002 PoveljaUjedinjenihnacija Statutimeunarodnihsudova Nainpraenjakvalitete U fazi izvedbe nastavnog programa kvaliteta se kontrolira praenjem iuspjenostiizvedbe pohaanja nastave i studenti se u svakom trenutku mogu obratiti predmeta nastavnicimasakatedre.Nakonizvedbenastavnogprogramakvalitetase kontrolirapraenjemrezultataispita. PRAVNIFAKULTETUNIVERZITETAUSARAJEVU DoktorskistudijtreiIIIciklusstudija DRAVNOPRAVNIIMEUNARODNOJAVNISMJER Naziviifrapredmeta Evropskojavnopravoizabraneteme ifraIURIII121i Nositeljpredmeta prof.drNevenkoMisita Predavai akademskoosobljeizabranozanaunuoblastEvropskojavnopravo gostujuiprofesori Statuspredmeta izbornipredmetsmjera Brojnastavnihsati 60
28

potrebnezastudijiza polaganjeispita

ModulI Metodologijaipregledizabranihtema 1.Razlozibavljenjatemom 2.Metodologija ModulII Evropskaunija 1.Osnivanjeirazvoj 2.Institucijeitijela 4.Elementiikarakteristikepravnogporetka 5.Razgranienjeivrstenadlenosti 6.Pravnapriroda ModulIII Odluivanjeusvajanjeakata 1.Redovnizakonodavnipostupak 2.Specijalnizkonodavnipostupci 3.Vrsteakata 4.Nacionalniparlamentiipostupakusvajanjaakata ModulIV KljunielementiUstavaEU 1.Utemlejujuevrijednosti 2.Principfleksibilnosti 3.Principsupsidijalnosti 4.Osnovnaprava/slobode 5.Unijskograanstvo 6.Unutranjetrite 7.EMU Opaispecifinaznanjai A.Pravnaznanja,sposobnostiivjetine vjetine Izlaganje materije obuhvaene ovim predmetom ima za cilj produbljeno upoznavanjestudenatasatzv.UstavnimustrojstvomEvropskeunije,kao ipoloajemBosneiHercegovineuprocesupridruivanjaovojintegraciji. Tim povodom se posebno elaboriraju pitanja institucionalne i pravne struktureEUusvijetluLisabonskogugovora. B.Analitikaigenerikaznanja,sposobnostiivjetine osposobljenost za samostalno i kritiko praenje literature, zakonodavstvaiprakse,tetumaenjedobijenihrezultata; razvijanje sposobnosti i vjetina za uspjean i odgovoran nauni rad u skladusanajviimstrunimietikimstandardima razumijevanjeistraivakogprocesa,posebnometodologijeustvaranjui primjeni pravila evropskog javnog prava radi sticanja iskustva i unapreenja vjetina vezanih za analizu, rjeavanje problema, nauno pisanjeiobjavljivanje,timskirad,itd Obliciprovoenja Znanje i napredak studenta se prati kontinuirano putem razliitih oblika nastaveinainprovjere provjere znanja (aktivno sudjelovanje u predavanjima ili konsultantskim znanja razgovorima, studije sluaja, istraivanja na zadatu temu i usmena i pismena prezentacija istih). Provjera se vri u toku semestra putem konsultativnih razgovora, usmenih i pismenih prezentacija od strane
29

BrojECTSbodova Okvirnisadraj predmeta

10

Popisliterature potrebnezastudijiza polaganjeispita

Popisliteraturekojase preporuujekao dopunska Nainpraenjakvalitete iuspjenostiizvedbe predmeta

studenata pri emu ovaj vid provjere nosi 50% ocjene. Na kraju se obavlja usmeni zavrni razgovor koji u strukturizavrne ocjene nosi 50% bodova. Chalmers,Damianidrugi,EuropeanUnionLaw,Cambridge UniversitiPress,Cambridge,2010. Lenaerts,Koen/VanNuffel,Piet/Bray,Robertetalia,Constitutional LawofEuropeanUnion,Thomson,Sweet&Maxwell,London,2005. Vajler,D.H.H.,UstavEvrope,FilipVinji,Begrad2002. Misita,Nevenko,EvropskaunijaOsnivanjeirazvoj,Revicon, Sarajevo,2010. Misita,Nevenko,OsnovipravaEvropskeunije,PFUniverzitetau Sarajevu,Sarajevo,2008. Tokom nastave studenti e biti upoznati sa aktuelnom relevantnom literaturom. U fazi pripreme nastavnog programa, kvaliteta se prati kroz poreenje saslinimprogramimakojiseizvodenadrugimfakultetima. U fazi izvedbe nastavnog programa kvaliteta se kontrolira praenjem pohaanjanastave,tepraenjemreakcijestudenata. Nakon izvedbe nastavnog programa kvaliteta se kontrolira praenjem rezultata ispita, anketom i kontaktom sa studentima nakon stjecanja diplome. Rezultati ankete uzimaju se u obzir pri izmjenama nastavnog programaimetodaizvoenjanastave.

PRAVNIFAKULTETUNIVERZITETAUSARAJEVU Doktorskistudijtrei(III)ciklusstudija DRAVNOPRAVNIIMEUNARODNOJAVNISMJER Naziviifrapredmeta InstitucionalnopravnisistemEvropske ifraIURIII122i unijeiBosneiHercegovine Nositeljpredmeta Prof.drNevenkoMisita Predavai AkademskoosobljeizabranozanaunuoblastEvropskojavnopravo gostujuiprofesori Statuspredmeta izbornipredmetsmjera
30

Brojnastavnihsati BrojECTSbodova Okvirnisadraj predmeta

60 10 ModulI Metodologijaipregledizabranihtema 1.Razlozibavljenjatemom 2.Metodologija ModulII Evropskaunija 1.OsnivanjeirazvojEvropskeunije 2.OsnovneinstitucijeEU 4.Meuinstitucionalniodnosi 5.Djelovanjeinstitucija 6.Moguipravcirazvoja ModulIII BosnaiHercegovina 1.Preddejtonskaustavnastruktura 2.Postdejtonskaustavnastruktura 3.Ustavnaiinstitucionalnablokada 4.Moguipravcirazvoja ModulIV BosnaiHercegovinaiEvropskaunija 1.Kopenhagenskomadridskikriterijumi 2.Sporazumostabilizacijiipridruenju 3.NunielementiprocesaprikljuivanjaEU A.Pravnaznanja,sposobnostiivjetine Izlaganje materije obuhvaene ovim predmetom ima za cilj produbljeno upoznavanje studenata sa elementima institucionalnopravnog sistema Evropske unije i s tim povezan poloaj Bosne i Hercegovine u procesu pridruivanjaovojintegraciji.Timpovodomposebnoseobraujupitanja evolucije i sadanje (postlisabonske) institucionalne strukture EU i odgovarajuihaspekataustavnestruktureBosneiHercegovine. B.Analitikaigenerikaznanja,sposobnostiivjetine osposobljenost za samostalno i kritiko praenje literature, zakonodavstvaiprakse,tetumaenjedobijenihrezultata; razvijanje sposobnosti i vjetina za uspjean i odgovoran nauni rad u skladusanajviimstrunimietikimstandardima razumijevanje istraivakog procesa, unapreenja vjetina vezanih za analizu, rjeavanje problema, nauno pisanje i objavljivanje, timski rad, itd Znanje i napredak studenta se prati kontinuirano putem razliitih oblika provjere znanja (aktivno sudjelovanje u predavanjima ili konsultantskim razgovorima, studije sluaja, istraivanja na zadatu temu i usmena i pismena prezentacija istih). Provjera se vri u toku semestra putem konsultativnih razgovora, usmenih i pismenih prezentacija od strane studenatapriemuovajvidprovjerenosi50%ocjene.Nakrajuseobavlja usmenizavrnirazgovorkojiustrukturizavrneocjenenosi50%bodova. Craig,Paul/deBrca,Grinne(2008),EULaw:Text,Cases,and
31

Opaispecifinaznanja ivjetine

Obliciprovoenja nastaveinainprovjere znanja

Popisliterature

Materials,4thed,OxfordUniversityPress,Oxford,2008. Chalmers,Damianidrugi,EuropeanUnionLaw,CambridgeUniversiti Press,Cambridge,2010. Misita,Nevenko,EvropskaunijaInstitucije,Revicon,Sarajevo, 2009. Misita,Nevenko,EvropskaunijaOsnivanjeirazvoj,Revicon, Sarajevo,2010. Misita,Nevenko,OsnovipravaEvropskeunije,PFUniverzitetau Sarajevu,Sarajevo,2008. Popisliteraturekojase Tokom nastave studenti e biti upoznati sa aktuelnom relevantnom preporuujekao literaturom. dopunska Nainpraenjakvalitete Ufazipripremenastavnogprograma,kvalitetasepratikrozporeenjesa iuspjenostiizvedbe slinimprogramimakojiseizvodenadrugimfakultetima. predmeta U fazi izvedbe nastavnog programa kvaliteta se kontrolira praenjem pohaanjanastave,tepraenjemreakcijestudenata. Nakon izvedbe nastavnog programa kvaliteta se kontrolira praenjem rezultata ispita, anketom i kontaktom sa studentima nakon stjecanja diplome. Rezultati ankete uzimaju se u obzir pri izmjenama nastavnog programaimetodaizvoenjanastave. PRAVNIFAKULTETUNIVERZITETAUSARAJEVU Doktorskistudijtrei(III)ciklusstudija DRAVNOPRAVNIIMEUNARODNOJAVNISMJER Naziviifra Radnopravoipravosocijalnesigurnosti ifraIURIII123i predmeta izabraneteme Nositeljpredmeta prof.dr.JasminkaGradaeviSijeri Predavai drSeadDedi,profesoremeritus akademskoosobljeizabranozanaunuoblastradnoisocijalnopravo gostujuiprofesori potrebnezastudijiza polaganjeispita
32

Statuspredmeta Brojnastavnihsati BrojECTSbodova Okvirnisadraj predmeta

izbornipredmetsmjera 60 10 Sadrajpredmeta,sobziromnaizabraneteme,vezanjezatrimodula. ModulI(20sati) Suvremenetendencijeurazvojuradnogprava 1.1.Karakteristikesuvremenogradnogprava 1.2.Fleksibilnioblicizapoljavanja 1.3.Osnovnapravanaraduiuvezisradom 1.4.Ostvarivanjeizatitapravaizradnogodnosa 1.5.Alternativnimetodirjeavanjasporovaizradnogodnosa ModulII(20sati) Meunarodnoradnopravo 2.1.Odnosizmeumeunarodnoginacionalnogradnogprava 2.2.Evropsko nekomunitarno radno pravoizvori radnog prava u okviru VijeaEvrope 2.3.Evropsko komunitarno radno pravo radno pravo u pravnom sistemu Evropskeunije 2.3.1.Evropskoindividualnoradnopravo 2.3.2.Evropskokolektivnoradnopravo ModulIII(20sati) Pravosocijalnesigurnosti 3.1.Globalizacijaipravosocijalnesigurnosti 3.2.Meunarodnisopcijalnopravnistandardi 3.3.Shemesocijalnesigurnosti 3.4.Evropskopravosocijalnesigurnosti 3.5.PravasocijalnesigurnostiuBiH A.Pravnaznanja,sposobnostiivjetine kritikoanaliziranjepojmova,kategorijaiinstitutaradnogpravaiprava socijalnesigurnosti; poznavanjesudskeprakseuvezisaizabraniminstitutima,zbog osposobljavanjazasamostalnoikritikopraenjeitumaenjeotvorenihi nerjeenihpitanja; razumijevanjeovlastiudonoenjupropisaizpodrujaradnog zakonodavstvaipravasocijalnesigurnosti; razumijevanjeodnosaizmeukoordinacijeiharmonizacijeupodrujudatih granaprava. B.Analitikaigenerikaznanja,sposobnostiivjetine osposobljenostzasamostalnoikritikopraenjeliterature,zakonodavstvai prakse,tetumaenjedobijenihrezultata; razvijanjesposobnostiivjetinazauspjeaniodgovorannauniradu skladusanajviimstrunimietikimstandardima; razumijevanjeistraivakogprocesa,posebnometodologijeustvaranjui primjenipravilaradnogpravaipravasocijalnesigurnostiradisticanja iskustvaiunapreenjavjetinavezanihzaanalizu,rjeavanjeproblema, naunopisanjeiobjavljivanje,timskirad,itd. Razliiti oblici obrazovanja kroz predavanja, seminare, naune skupove,
33

Opaispecifina znanjaivjetine

Obliciprovoenja

nastaveinain provjereznanja

Popisliterature potrebnezastudiji zapolaganjeispita

kolokvije i sl. Analizom profila doktoranata (profesija, radna sredina) nastavne aktivnosti e pronai ravnoteu izmeu istraivakog rada i orjentiranostikatriturada.Polaznicimaeprijepredavanjabitipodijeljen nastavnimaterija,teseodnjihoekujedapitanjimairaspravomsudjelujuu svim oblicima nastavnih aktivnosti. Kroz diskusije na odabrane teme doktoranti e stei iskustva i za teorisjko istraivaku obradu aktuelnih pitanja. Provjera znanja vri se putem pisanja eseja na odabrane teme i njihovog prezentiranja (20%), testa (30%) i zavrnog ispita (50%). Ispit je usmeniilipisani. DediS.,GradaeviSijeriJ.:Radnopravo,Sarajevo2005. DediS.,Socijalnopravo,Sarajevo,2011. DediS.,emiH.,Upravljanjeirukovoenjetrgovakimsubjektimau FBiH,Sarajevo,2002. BuklijaBoris,Kolektivnoradnopravo,Split,2006. GradaeviSijeriJ.,RadnozakonodavstvoBiHusvjetlunaela komunitarnogradnogpravaGodinjakPravnogfakultetauSarajevu, XLIX,2006,str.123148. GradaeviSijeriJ.,Aktuelniizazoviurazvojuradnogprava, GodinjakPravnogfakultetauSarajevu,XLVIII,2005,str.179207. GradaeviSijeriJ.,SistemzatitesocijalnihpravauokviruVijea EvropeEvropskasocijalnapovelja,GodinjakPravnogfakultetau Sarajevu,XLVI,2003,str.223240. LubardaBranko,Evropskoradnopravo,Podgorica,2004. Mirjanieljko,Radniodnosi,knjigaI,Individualniradniodnosi,Banja Luka,2004. RavniAnton,Osnoveradnogprava:domaeg,usporednogi meunarodnog,Zagreb,2004. StojanoviMijal,Radnisporovi,Kragujevac,2007. UurMarinko,Socijalnopravo,Zagreb,2000. epiBoo,Radnoisocijalnopravo,Split,2001. LubardaA.Branko:Evropskoradnopravo,Podgorica,2004. CouncilofEurope.WorkoftheCouncilofEuropeinthesocialsecurity field.InformationDocument.Strasbourg:DirectorateGeneralIIISocial Cohesion,2002,str.60. Blanpain,Roger.EuropeanLabourLaw(eighthrevisededition).The Hague:KluwerLawInternational,2002.str.:241289;301318;328398; 491518i519584. Pennings,Frans.IntroductiontoEuropeanSocialSecurityLaw(third edition).TheHagueLondonBoston:KluwerLawInternational,2001. str.:3128;149170i247320. Ravni,Anton.Osnoveradnogpravadomaeg,usporednogi meunarodnog.Zagreb:Pravnifakultet,2004., Regulation(EEC)No1612/68oftheCouncilof15October1968on freedomofmovementforworkerswithintheCommunityOfficial JournalL257,19/10/1968P.00020012 Regulation(EEC)No1408/71oftheCouncilof14June1971onthe
34

Popisliteraturekoja sepreporuujekao dopunska Nainpraenja kvalitetei uspjenostiizvedbe predmeta

applicationofsocialsecurityschemestoemployedpersonsandtheir familiesmovingwithintheCommunityOfficialJournalL149, 05/07/1971P.00020050, Regulation(EEC)No574/72oftheCouncilof21March1972fixingthe procedureforimplementingRegulation(EEC)No1408/71onthe applicationofsocialsecurityschemestoemployedpersonsandtheir familiesmovingwithintheCommunityOfficialJournalL074, 27/03/1972P.00010083 IzmjeneidopunenavedenekodUredbe1408/71Regulation(EC)No 883/2004oftheEuropeanParliamentandoftheCouncilof29April 2004onthecoordinationofsocialsecuritysystems(Textwithrelevance fortheEEAandforSwitzerland)OfficialJournalL166,30/4/2004,P. 00010123. CouncilDirective79/7/EECof19December1978ontheprogressive implementationoftheprincipleofequaltreatmentformenandwomen inmattersofsocialsecurityOfficialJournalL006,10/01/1979P.0024 0025 CouncilDirective86/613/EECof11December1986ontheapplication oftheprincipleofequaltreatmentbetweenmenandwomenengaged inanactivity,includingagriculture,inaselfemployedcapacity,andon theprotectionofselfemployedwomenduringpregnancyand motherhoodOfficialJournalL359,19/12/1986P.00560058 CouncilDirective98/49/ECof29June1998onsafeguardingthe supplementarypensionrightsofemployedandselfemployedpersons movingwithintheCommunityOfficialJournalL209,25/07/1998P. 00460049; CouncilRecommendation92/441/EECof24June1992oncommon criteriaconcerningsufficientresourcesandsocialassistanceinsocial protectionsystemsOfficialJournalL245,26/08/1992P.00460048; CouncilRecommendation92/442/EECof27July1992onthe convergenceofsocialprotectionobjectivesandpoliciesOfficial JournalL245,26/08/1992P.00490052 Vanijewebstranice: CouncilofEuropehttp://www.coe.int/ CouncilofEuropeSocialInstitutionsSupportProgramme http://www.coe.int/T/DG3/SISP/Default_en.asp EuropeanCourtofHumanRightshttp://www.echr.coe.int/ EuropeanUnionlaw(EURLEX) http://eurlex.europa.eu/en/index.htm Tokom nastave studenti e biti upoznati sa aktuelnom relevantnom literaturom. U fazi pripreme nastavnog programa, kvaliteta se prati kroz poreenje sa slinimprogramimakojiseizvodenadrugimfakultetima. U fazi izvedbe nastavnog programa kvaliteta se kontrolira praenjem pohaanja nastave, te praenjem reakcije studenata. Studenti se u svakom
35

trenutkumoguobratitinastavnikuosobnoiliputemelektronskepote. Nakon izvedbe nastavnog programa kvaliteta se kontrolira praenjem rezultata ispita, anketom i kontaktom sa doktorantima. Pri praenju rezultata ispita gleda se jesu li studenti usvojili znanja i vjetine koje se stjeu predmetom. Nadalje, nakon izvedbe programa studente se anketira o kvaliteti izvoenja nastave. Rezultati ankete uzimaju se u obzir pri izmjenamanastavnogprogramaimetodaizvoenjanastave. PRAVNIFAKULTETUNIVERZITETAUSARAJEVU Doktorskistudijtrei(III)ciklusstudija DRAVNOPRAVNIIMEUNARODNOJAVNISMJER Nazivpredmetaiifra Teorijapravaidraveizabraneteme ifraIURIII124i Nositeljpredmeta prof.dr.ZdravkoGrebo, prof.dr.JasnaBakiMufti Predavai dr.NeoMilievi,profesoremeritus akademskoosobljeizabranozanaunuoblastTeorijapravai drave
36

gostujuiprofesori izbornipredmetsmjera 60 10 Sadrajpredmeta,sobziromnaizabraneteme,vezanjeza5modula. ModulI(8sati) 1.Uvodujurisprudenciju,TeorijupravaiFilozofijuprava 1.1.Kljunapravnofilozofskapitanja(jurisprudencijaiznaaj jurisprudencije,potrebazarazumijevanjemjurisprudencijei jurisprudencijadanas) 1.2.Znaenjeinormativnikarakterprava,formaisadrajprava, pravoimoral 1.3.Pravnaipolitikafilozofijaprava ModulII(10sati) 2.Prirodnopravoievolucijaprirodnogprava 2.1.Uvodnenapomeneoprirodnompravu 2.2.Tradicijaprirodnogpravamodernetradicije 2.3.Evolucijaprirodnogprava ModulIII(14sati) 3.Pravnipozitivizam 3.1.Uvodnenapomeneikljunapravnofilozofskapitanja 3.2.Razvojpravnogpozitivizma,istateorijaprava 3.3.Modernipristupiuanalitikojinormativnojjurisprudenciji 3.4.Iskljuujuiiinkluzivnipravnipozitivizam 3.5.Debataizmeupristalicaprirodnogpravaipravnog pozitivizma ModulIV(16sati) 4.NovipristupiTeorijiprava 4.1.Amerikirealizamiskandinavskirealizam 4.2.Marksistikipristupdraviipravu 4.3.Kritikepravnestudije 4.4.Feministikajurisprudencija 4.5.Kritikerasneteorije 4.6.Postmodernistikajurisprudencija ModulV(12sati) 5.Semantikadimenzijaprava 5.1.Jezikpravaijezikastrukturaprava 5.2.Razliiteargumentacijeupravu 5.3.Nastajanjeirazumijevanjepravnihizvora 5.4.Vrstevrijednostiupravu Opaispecifinaznanja kritikoanaliziranjepojmova,kategorija,pravnihinstitutaizteorijeprava, ivjetine filozofijepravaijurisprudencije. razumijevanjepredstavljenihteorijaradisticanjaiskustavazasamostalno ikritikosagledavanjeteoretskihproblema dovoenjepredstavljenihteorijausavremenikontekstianaliza obraenihpitanjaubosanskohercegovakomkontekstu. osposobljenostzasamostalnoikritikopraenjeliterature,
37

Statuspredmeta Brojnastavnihsati BrojECTSbodova Okvirnisadraj predmeta

razvijanjesposobnostiivjetinazauspjeaniodgovorannauniradu skladusastrunimietikimstandardima Obliciprovoenja Interaktivnanastavakrozpredavanja,seminare,nauneskupove, nastaveinainprovjere kolokvije.Polaznicimaebitiupoznatisanastavnimmaterijalom,tese znanja oekujedasudjelujuuraspravamaorazmatranimtemamakroz individualniigrupnirad. Ispitjeusmeniilipismeni. Popisliterature JulesColemaniScottShapiroTheOxfordHandbookof potrebnezastudijiza JurisprudenceandPhilosophyofLawOxfordUniversityPress,2002; polaganjeispita M.D.AFreemanLloyd's,IntroductiontoJurisprudenceSweetand MaxwellLTD,London,2001; GeorgeC.ChristieiPatrickH.MartinJurisprudenceTextand ReadingsonthePhilosophyofLawAmericanCasebookSeries,West PublishingCO,1995; Penner,SchiffiNobleesJurisprudenceandLegalTheoryLexisNexis Butterworths,2002. Popisliteraturekojase Tokomnastavestudentiebitiupoznatisarelevantnomaktuelnom preporuujekao literaturom. dopunska Nainpraenja U fazi pripreme nastavnog programa kvaliteta se prati poreenjm sa kvaliteteiuspjenosti slinimprogramimakojiseizvodenadrugimfakultetima. izvedbepredmeta U fazi izvedbe nastavnog programa kvaliteta se kontrolira praenjem pohaanja nastave, te praenjem reakcije studenata. Studenti se u svakom trenutku mogu obratiti nastavnicima s katedre, osobno ili putem elektronskepote. Nakon izvedbe nastavnog programa kvaliteta se kontrolira praenjem rezultata ispita, anketom i kontaktom sa studentima nakon stjecanja diplome. Pri praenju rezultata ispita gleda se jesu li studenti usvojili znanja i vjetine koji se stiu predmetom. Nakon izvedbe programa studente se anketira o kvaliteti izvoenja nastave. Rezultati ankete uzimajuseuobzirpriizmjenamanastavnogprogramaimetodaizvoenja nastave. PRAVNIFAKULTETUNIVERZITETAUSARAJEVU Doktorskistudijtrei(III)ciklusstudija DRAVNOPRAVNIIMEUNARODNOJAVNISMJER Nazivpredmeta Ustavnopravoizabraneteme ifraIURIII125i Nositelji prof.drNedadDuvnjak, predmeta doc.drEnverAjanovi Predavai akademskoosobljeizabranozanaunuoblast gostujuiprofesori Statuspredmeta izbornipredmetsmjera
38

Brojnastavnih sati BrojECTSbodova Okvirnisadraj predmeta

60 10 a)Oblicidjelatnostiuprave podzakonski akti: uvod, podzakonski akti za izvrenje zakona u pravnom sistemu, prilog sadrinskom odreivanju podzakonskih akata, naredba kao podzakonski akt organa uprave, podjela uredaba na pravne i administrativne, ovlaenje za vrenje normativne funkcije egzekutive, pravna priroda posebnog ovlaenja za donoenje podzakonskih akata ("izvrna klauzula"), donoenje podzakonskih akata u SAD, ustavnopravni reim podzakonskih akata u Francuskoj, postupak donoenja podzakonksih akata, neki aspekti federalizma u donoenju provedbenih propisa u bivoj SFRJ, zakljune napomene. upravni akt: pojam, vrste, prestanak vaenja, pravno djejstvo, razlika u odnosunaupravniugovor. materijalni akti uprave: akti dokumentovanja, obavjetenja, primanje izjava i ostali materijalni akti. Sve etiri vrste akata bie obraene u skladu sa odredbamafazedokazivanjauupravnompostupku. b)Odgovornostzatetukojusuuzrokovalidravniorganiiinstitucije kojevrejavnaovlatenja 1.Povijesnirazvojinstitutaodgovornostidravezatetu 2.Odgovornostzatetunanesenuprotupravnimdjelovanjem 3.Odgovornostdravezatetupremaprijevaeimpropisima 4.OdgovornostdravezatetuuBiHpravu(Tkoodgovarazatetu? Tkomoepostavitizahtjevzanaknadutete?Uvjetiodgovornosti Nezakonit i nepravilan rad; teta; Uzrona veza; Posebni sluajevi naknade tete; Nadlenost; Pravo regresa od slubene osobe za tetu nanesenu tijelu; Odgovornost slubene osobe za tetu nanesenu tijelu dravne uprave; Oslobaanjeododgovornostizatetu) 5.Odgovornostzatetubezgreke 6.Naknadazbogopasnihstvari(napravaodnosnodjelatnost) 7.Naknadateteprouzroeneizvanrednimdogaajima 8.Naknadaratnetete 9.Naknadatetenastalenasiljem,teroristikimaktima,javnim demonstracijamaimanifestacijama c)Organizacionoupravnopravo:opiiposebnidio U opem dijelu rada e se izuavati organizacija uprave u BiH i FBiH, a u posebnomdijelueseizuavatiorganizacijaupraveuBiHzapojedineupravne grane. d) Upravni spor: formalno i materijalno gledite upravnog spora, predmet upravnog spora, prethodni postupak za upravni spor, postupak upravnog spora, upravni spor povodom albe i vanrednih pravnih lijekova, zatita ustavom zagarantiranih ljudskih prava i sloboda povrijeenih upravnim aktomiupravnomradnjom. e) Slubeniko pravo: sistem radnih odnosa slubenika i namjetenika; instituti slubenikog statusa; slubeniko pravo u pozitivnom zakonodavstvu BiH; evropski standardi slubenikog prava; evropski standardi slubenikog
39

zakonodavstvaizakoniodravnimslubenicimauBiH. Produbljeniuvidutemeupravnogprava. Napredno znanje o: oblicima djelatnosti uprave, odgovornost za tetu koju su uzrokovali dravni organi i institucije koje vre javna ovlatenja, urganizacioni aspektimauprave,upravnomsporuislubenikomstatusu. Obliciprovoenja nastaveinain Predavanja,konsultacije,diskusije,usmenioblikprovjereznanja. provjereznanja Popisliterature Festi Ibrahim, Uprava, vlast i zakonitost, Sarajevo, Pravni fakultet, 2004. potrebnezastudij godina. izapolaganje Velimir Ivanevi, Institucije upravnog prava I, Centar za usavravanje i ispita saradnjusudruenimradom,Zagreb,1983.godina. Krber Ivo, Upravno pravo FNRJ, II knjiga, Savremena administracija, izdavakotamparskopreduzeeBeograd,1957.godina. NedadDuvnjak,Podzakonskiakti,Sarajevo,2003.godine. IvoKrbek,UpravnopravoFNRJ,Iknjiga,Birozaizraduobrazacaizdavako tamparskopreduzea,Beograd,1955.godine. IvoBorkovi,Upravnopravo,izdavaInformator,Zagreb,1997.godine IbrahimFesti,Upravopravo,opidio,Sarajevo2010.godine. EugenPusi:Naukaoupravi,Zagreb:kolskaknjiga,2002.godina. Enver Ajanovi, Pravna priroda upravnog prava, neobjavljena doktorska disertacija,Sarajevo,2009. Udbenik Upravno pravo prof. dr. Ibrahima Festia je polazna osnova za pravoupravnogspora. EugenPusi:Naukaoupravi,Zagreb:kolskaknjiga,2002.godina Sead Dedi, Specifinosti ostvarivanja i zatite prava iz radnih odnosa dravnih slubenika u BiH, Godinjak Pravnog fakulteta u Sarajevu, l 2007.,str.7998. Sead Dedi i drugi, Radni odnosi slubenika i namjetenika u FBiH, Sarajevo,1999. Jasna Omejec, Dravni slubenici u praksi Europskog suda za ljudska prava,u zborniku: Upravno pravo aktualnosti upravnog sudovanja i upravneprakse,Informator,Zagreb. IvoBorkovi:Slubenikopravo,Zagreb,1999. Mareti Gordana,Javni slubenici i tranzicija, Zagreb: Drutveno veleuilite,KonradAdenauerStiftung,str.119145;146165),2005 Musa,Anamarija(2006),EuropskistandardislubenikogpravaiZakono dravnimslubenicimaiz2005.Hrvatskajavnauprava,str.91132. OECD Sigma (1997) Promoting Performance and Professionalism in the PublicService,SIGMAPapersNo.21 TheEuropeanOmbudsman(2005)EuropeanCodeofGoodAdministrative Behaviour. Palidauskaite, Jolanta (2003) Codes of Conduct for Public Servants in EasternandCentralEuropeanCountries:ComparativePerspective. European Commission: White paper on services of general interest, COM (2004)704final.
40

Opaispecifina znanjaivjetine

Popisliterature kojase preporuujekao dopunska Nainpraenja kvalitetei uspjenosti izvedbepredmeta

Zakonskiidrugipropisi. Studentmoekoristitiidopunskuliteraturuzanavedenemoduleuz konsultacijesapredmetnimnastavnikom. Nakon izvedbe nastavnog programa kvaliteta se kontrolira praenjem rezultataispita,anketomikontaktomsastudentimanakonstjecanjadiplome. Rezultati se uzimaju se u obzir pri izmjenama nastavnog programa i metoda izvoenjanastave.

3.1.1.2.2.Nastavniplaniprogramgraanskopravnogsmjera . DRUGI SEMESTAR Napomena:Student/icabiradvapredmetasaListeizbornihpredmetana Graanskopravnomsmjeru Nazivpredmeta 1.Poslovnopravo obavezni predmetsmjera 2.Izbornipredmetsmjera 3.Izbornipredmetsmjera Ukupno:3 4 4 12 10 10 30 Prvagodinastudija Graanskopravnismjer Nas.sati 4 ECTS 10

1. 2. 3. 4. 5. 6. 7.

Evropskoprivatnopravo Meunarodnasudskanadlenost Institutivanparninogiizvrnogpostupka Odtetnopravo Pravoosiguranjakredita Pravadjeteta Pravakonkurencije


41

Opispredmeta PRAVNIFAKULTETUNIVERZITETAUSARAJEVU Doktorskistudijtrei(III)ciklusstudija GRAANSKOPRAVNISMJER Poslovnopravo

Nazivpredmetaiifra Nositeljpredmeta Predavai Statuspredmeta Brojnastavnihsati BrojECTSbodova Okvirnisadrajpredmeta

ifraIURIII222

prof.dr.EdinMuminovi akademskoosobljeizabranozanaunuoblast gostujuiprofesori obaveznipredmetsmjeradrugisemestar 60 10 Modul:Ugovorisavremenogposlovnogiobligacionogprava izabraneteme Ugovoroprodaji Ugovoropoklonu Ugovorozakupu Ugovorodjelu Ugovorofaktoringu Ugovorofranizingu Modul:Bankarskegarancije Pojambankarskegarancije Izvorpravaupogledubankarskihgarancija Odnosipoosnovubankarskegarancije(nalogodavacbanka, bankakorisnik) Pretpostavkeisplate Prenosivostiosiguranjebankarskegarancije Modul:Institutiparninogpostupka Pojam,predmetifunkcijaparninogpostupka;shvatanjao pravnojprirodiparninogpostupka;Pravnapriroda angloamerikeparnice;pravozatitnizahtjev;procesne pretpostavke;prethodnopitanje;osnovnanaela;nadlenost sudova/pojam,vrste,atrakcijaisukobnadlenosti/;strankeu parnici;zastupanjeuparnici;ueetreihlicauparnici; suparniarstvo. Aktivnostiprocesnihsubjekatauparnici:procesneradnje;rokovii roita;pojamproputanjairestitucije;tube/pojam,vrste, kumulacija,preinaenje,povlaenje,sadrajiosnov,petitum/. Tokparninogpostupka:dokaznipostupak;parninitrokovi; sudskoporavnanje;odbrambeneradnjetuenog;sudske odluke/presudeirjeenja:pojam,klasifikacija,pravosnanost/; pravnilijekovi/redovniivanredni/.
42

Opaispecifinaznanjai vjetine

Obliciprovoenjanastavei nainprovjereznanja

Popisliteraturepotrebneza studijizapolaganjeispita

Posebniparninipostupcidelegelataidelegeferenda. Modul:Rjeavanjesukobazakonainadlenostiumateriji ugovornihodnosasinostranimobiljejima Mogunostpojavesukobazakonaupodrujuugovornihobligacijas inostranimelementima Primarniisupsidijarniugovornistatut Unifikacijamaterijalnogpravaversusunifikacijakolizionogprava Graniceautonomijevolje Pravnaosnovaautonomijevolje Autonomijavoljenaspramprincipanajtjenjepovezanosti Kolizionistandardiuodsustvustranakogsporazuma Nekisupranacionalniizvorimeunarodnogugovornogprava Problem uspostavljanja jurisdikcionih standarda u podruju ugovornihodnosa Derogacijaiprorogacijameunarodnenadlenosti Prorogacioniiarbitranisporazumi Problemmeunarodneizvrnostisudskihiarbitranihodluka. Studenti bi trebali stei produbljena znanja o savremenom poslovnom pravu. Predmet pretpostavlja interdisciplinarni pristup materiji i produbljivanje znanja iz pripadajuih oblasti materijalnog iprocesnogprava. Predavanja,studijesluaja,individualnekonsultacije. Provjera znanja se vri putem konsultativnih razgovora, prezentacija od strane studenata, pismenih radova, pisanja klauzuraokonkretnomsluaju,zavrnogispita. alija Omanovi: Graansko procesno pravo /verificirani univerzitetskiudbenik/ Triva Dika: Graansko parnino procesno pravo, Zagreb, 2004. D.Palakovi:Parninoprocesnopravo,Kragujevac,2004. Biki, Abedin, Obligaciono pravo Posebni dio, Sarajevo, 2005. godine Zinka Grbo, Ugovor o franchisingu, Godinjak Pravnog fakulteta uSarajevu,godinaXLIV,2001.,Sarajevo,2002. Zinka Grbo, Franizing osvrt na Nacrt Zakona o obligacionim odnosima, Godinjak Pravnog fakulteta u Sarajevu, godina XLVII,2004.,Sarajevo,2004. Slakoper, Zvonimir, Bankovna garancija, u Bankovni i financijski ugovori,Urednik:Z.Slakoper,Rijeka,2007,str.741810 E.Muminovi:Meunarodnoprivatnopravo,Sarajevo,2005.ili drugi standardni udbenik Meunarodnog privatnog prava koji odgovara nastavnom programu (npr. VaradiBordaKneevi: Meunarodno privatno pravo, Novi Sad, 2003., Pak: Meunarodnoprivatnopravo,Beograd,2001.). Zakon o rjeavanju sukoba zakona sa propisima drugih zemalja uodreenimodnosima(Sl.listSFRJbr.43,1982.)
43

E. Muminovi: Procesno meunarodno privatno pravo, Sarajevo, 2005. ili drugi standardni udbenik Meunarodnog privatnog odnosno procesnog prava koji odgovara nastavnom programu Popisliteraturekojase Omanovi: Draft novog Zakona o parninom postupku FBiH s preporuujekaodopunska komentarom,Sarajevo,2003. Perovi, Slobodan, Obligaciono pravo, knjiga prva, Beograd, 1980. DikaKneeviStojanovi: Komentar Zakona o meunarodnom privatnomiprocesnompravu,Beograd,1991. SajkoSikiriBouekBabiTepe: Izvori hrvatskog i europskog meunarodnogprivatnogprava,Zagreb,2001. Dvadeset godina Zakona o meunarodnom privatnom pravu, zbornikradova,Ni,2004. .Vukovi: Meunarodno graansko procesno pravo, Banja Luka,1998. RakiKneevi: Graansko procesno pravo Evropske Unije, Beograd1998. Uredba (Regulativa) Vijea Evrope o nadlenosti i priznanju presuda u graanskim i trgovakim stvarima od 22.12.2000. godine Uredba (Regulativa) Vijea Evrope o dostavljanju sudskih i vansudskih akata u graanskim i trgovakim stvarima od 29.05.2000.godine Nainpraenjakvalitetei Evaluacija od strane polaznika doktorskog studija (pisana, uspjenostiizvedbepredmeta anonimna). PRAVNIFAKULTETUNIVERZITETAUSARAJEVU Doktorskistudijtrei(III)ciklusstudija GRAANSKOPRAVNISMJER Nazivpredmetaiifra Evropskoprivatnopravo ifraIURIII221i Nositeljpredmeta prof.dr.NevenkoMisita Predavai akademskoosobljeizabranozanaunuoblast gostujuiprofesori Statuspredmeta izbornipredmetsmjera Brojnastavnihsati 60
44

10 IUVOD 1.Pojamevropskogprivatnogprava 2.Evropskoprivatnopravouistorijskojperspektivi 4.Evropskoprivatnopravoikomparativnopravnimetod IIPRIVATNOPRAVOEU 1.Nadlenostuoblastiprivatnogprava 2.JezikaiterminolokadimenzijaprivatnogpravaEU 3.Ujednaavanjei/iliusklaivanjeprava 4.EvropskiGZpolitikopravniidoktrinarnipoticaji IIIEVROPSKISUDOVIIPRIVATNOPRAVO 1.PoloajiulogaEvropskekonvencijeiEvropskogsudaza ljudskaprava 2.PoloajiulogaSudaEU 3.KljuneodredbeOsnivakihugovoraipraksaSudaEU IVUGOVORNOPRAVOEU 1.Optireferencijalniokvir 2.Potroakiugovori(B2Codnos) 4.Ugovoritrgovakogprava(B2Bodnos) V.IZABRANISEGMENTIPRIVATNOGPRAVAEU 1.Pravozatitepotroaa 2.Pravoosiguranjapotraivanja 4.Porodinoinasljednopravo 5.Pravointelektualnesvojine Opaispecifinaznanjai Izlaganje materije obuhvaene ovim predmetom ima za cilj vjetine produbljeno upoznavanje studenata sa specifinostima metoda i tehnika kojima se slui ovaj segment prava. Posebno se obrauju pitanja oblikovanja, evolucije i perspektive Evropskog privatnog prava.Ciljjedastudentisteknusposobnostsintetiziranja,eksplikacije, oblikovanja, primjenjivanja, implementacije i prihvatanja procesa zasnovanih na nauci, kao i sposobnost za kritiku analizu, evaluaciju i sintezunovihikompleksnihideja. Obliciprovoenjanastavei Znanje i napredak studenta se prati kontinuirano putem razliitih nainprovjereznanja oblika provjere znanja (aktivno sudjelovanje u predavanjima ili konsultantskim razgovorima, studije sluaja, istraivanja na zadatu temu i usmena i pismena prezentacija istih). Provjera se vri u toku semestra putem konsultativnih razgovora, usmenih i pismenih prezentacija od strane studenata priemu ovaj vid provjere nosi 50% ocjene. Na kraju se obavlja usmeni zavrni razgovor koji u strukturi zavrneocjenenosi50%bodova. Popisliteraturepotrebne Gavela,Nikolaidrugi,Europskoprivatnopravo,Pravnifakultet zastudijizapolaganje SveuilitauZagrebu,Zagreb,2002. ispita MlikotinTomi,Dea,PravokonkurencijeEuropskezajednice, COLPI,Budimpeta,2000. Vukadinovi,Radovan,PravoEvropskeUnije,4.izd.,Pravni fakultetuBanjaLuciiPravnifakultetuKragujevcu,Banja Luka/Kragujevac,2006.
45

BrojECTSbodova Okvirnisadrajpredmeta

Misita,Nevenko,PravozatitepotroaaEZ,FondOtvoreno drutvo,Sarajevo,1996. TwiggFlesner,Christian(ed.),EuropeanUnionPrivateLaw, CambridgeUniversityPress,Cambridge,2010. Craig,Paul/deBrca,Grinne,EULaw:Text,Cases,andMaterials, 4thed,OxfordUniversityPress,Oxford,2008.

Popisliteraturekojase Udogovorusapredmetnimnastavnikom. preporuujekaodopunska Nainpraenjakvalitetei Evaluacijaodstranepolaznikadoktorskogstudija(pisana,anonimna). uspjenostiizvedbe predmeta PRAVNIFAKULTETUNIVERZITETAUSARAJEVU Doktorskistudijtrei(III)ciklusstudija GRAANSKOPRAVNISMJER Nazivpredmetaiifra Meunarodnasudskanadlenost ifraIURIII222i Nositeljpredmeta prof.dr.EdinMuminovi Predavai akademskoosobljeizabranozanaunuoblast gostujuiprofesori Statuspredmeta izbornipredmetsmjera
46

Brojnastavnihsati BrojECTSbodova Okvirnisadrajpredmeta

Opaispecifinaznanjai vjetine

Obliciprovoenjanastave inainprovjereznanja

60 10 Pojammeunarodnenadlenosti pristuppravosuunameunarodnomplanu dvaaspektameunarodnenadlenosti:aspektstranakai sudskiaspekt Pravnapriroda Odnospremamjesnojnadlenosti Pravnoreguliranjemeunarodnenadlenosti Izvorinormi internacionalniizvori(nastojanjakaunifikacijiirezultati tihnastojanjauregionalnimokvirimainairem internacionalnomplanu) nacionalni popunjavanjepravnihpraznina izvoenjemeunarodnenadlenostiizpravilaomjesnoj nadlenostisudova Temeljniprincipiureguliranjumeunarodnenadlenosti Kriterijumi(osnovi)zautemeljenjemeunarodnenadlenosti Vrstemeunarodnesudskenadlenosti Iskljuiva Paralelna(optaiposebna) Ugovorena Ekstenzija(proirenje)meunarodnenadlenosti Perpetuatioiurisdictionis Znaajkvalifikacijekodutvrivanjameunarodnenadlenosti Uticajjavnogporetkaifrauduloznihradnjistranaka Ogranienjameunarodnesudskenadlenosti(imunitet) Pojamivrsteimuniteta Korisniciimuniteta Odricanjeodimuniteta Priznavanje meunarodne nadlenosti stranog suda u postupku priznavanjaiizvravanjastranihsudskihodluka Razlikovanjedirektneiindirektnemeunarodnenadlenosti Nainpreispitivanjameunarodnenadlenostistranog suda SistempravilaomeunarodnojnadlenostisudovauEU. SistempravilaomeunarodnojnadlenostisudovaBiH. Studenti stiu produbljena znanja o principima i pravnoj tehnici u razgranienju nadlenosti dravnih pravosua, o nastojanjima ka internacionalizaciji jurisdikcionih normi i standardiziranju kriterijuma na kojima meunarodna nadlenost moe biti utemeljena, te o praktinim koracima u provoenju jurisdikcionog testa, s krajnjim ciljem da ovladaju najvanijim doktrinarnim i praktinim problemima uovojdelikatnojpravnojsferi. Znanje i napredak studenta se prati kontinuirano putem razliitih oblika provjere znanja (aktivno sudjelovanje u predavanjima ili
47

konsultantskim razgovorima, studije sluaja, istraivanja na zadatu temu i usmena i pismena prezentacija istih). Provjera se vri u toku semestra putem konsultativnih razgovora, usmenih i pismenih prezentacija od strane studenata priemu ovaj vid provjere nosi 50% ocjene. Na kraju se obavlja usmeni zavrni razgovor koji u strukturi zavrneocjenenosi50%bodova. Popisliteraturepotrebne E.Muminovi:Procesnomeunarodnoprivatnopravo,Sarajevo zastudijizapolaganje 2005.,ilidrugistandardniudbenikMeunarodnogprivatnog ispita odnosnoprocesnogpravakojiodgovaranastavnomprogramu Varadi,Borda,Kneevi,Pavi:Meunarodnoprivatnopravo, Beograd,2007. Zakonorjeavanjusukobazakonasapropisimadrugihzemaljau odreenimodnosima(Sl.listSFRJbr.43,1982.) Popisliteraturekojase DikaKneeviStojanovi:KomentarZakonaomeunarodnom preporuujekaodopunska privatnomiprocesnompravu,Beograd,1991. SajkoSikiriBouekBabiTepe:Izvorihrvatskogieuropskog meunarodnogprivatnogprava,Zagreb,2001. DvadesetgodinaZakonaomeunarodnomprivatnompravu, zbornikradova,Ni,2004. .Vukovi:Meunarodnograanskoprocesnopravo,BanjaLuka, 1998. RakiKneevi:GraanskoprocesnopravoEvropskeUnije, Beograd,1998. Uredba(Regulativa)VijeaEvropeonadlenostiipriznanju presudaugraanskimitrgovakimstvarimaod22.12.2000. godine Uredba(Regulativa)VijeaEvropeonadlenostiipriznanju presudaubranimstvarimaistvarimaroditeljskeodgovornostiod 29.05.2000.godine Uredba(Regulativa)VijeaEvropeodostavljanjusudskihi vansudskihakataugraanskimitrgovakimstvarimaod 29.05.2000.godine Nainpraenjakvalitetei Evaluacijaodstranepolaznikadoktorskogstudija(pisana,anonimna). uspjenostiizvedbe predmeta PRAVNIFAKULTETUNIVERZITETAUSARAJEVU Doktorskistudijtrei(III)ciklusstudija GRAANSKOPRAVNISMJER Nazivpredmetaiifra Institutivanparninogiizvrnog ifraIURIII223i postupka Nositeljpredmeta prof.dr.SanjinOmanovi Predavai akademskoosobljeizabranozanaunuoblast gostujuiprofesori Statuspredmeta izbornipredmetsmjera
48

60 10 Graansko vanparnino procesno pravo: pojam, funkcija i bitna obiljeja, pravna priroda vanparninog postupka, mjesto vanparninog procesnog prava u sistemu prava, subjekti, naela i razvoj vanparninog postupka, sudske odluke, pravni lijek, pravosnanost. Posebnivanparninipostupci: 2.1. Ureenje linih stanja/oduzimanjevraanje poslovne sposobnosti, zadravanje duevno bolesnih osoba u zdravstvenoj ustanovi,proglaenjenestalihlicaumrlimidokazivanjesmrti/ 2.2. Ureenje porodinih odnosa/produenjeprestanak roditeljskog prava, oduzimanjevraanje roditeljskog prava, dozvola za zakljuivanjebraka/ 2.3. Ureenje statusnoimovinskih odnosa/raspravljanje zaostavtine, odreivanje naknade za eksproprisane nekretnine, upravljanje i koritenje zajednikim stvarima, dioba stvari i nekretnina u suvlasnitvu,ureenjemea/ 2.4. Ostali vanparnini postupci/sastavljanje i ovjeravanje sadrine isprava,uvanjeisprava,amortizacijaisprava,sudskidepozit/. Izvrno procesno pravo: izvrenje kao pravosudna funkcija, odnos izvrnog postupka prema drugim oblicima izvrenja, naela i pravna priroda izvrnog postupka, subjekti, pretpostavke za izvrenje, odluke i pravni lijekovi u izvrnom postupku, klauzula izvrnosti, opozicioni/opugnacioni prigovor i tuba, vrste izvrenja, obustava i odlaganjeizvrnogpostupka,protivizvrenje. Posebnidio:sprovoenjeizvrenja,izuzimanjeodizvrenja 4.1. Izvrenje radi naplate novanog potraivanja: sredstva izvrenja, izvrenje na pokretnim i nepokretnim stvarima, novanom potraivanju dunika, zabrana i prenos potraivanja radi naplate i umjesto isplate, izvrenje na plati, izvrenje na drugim potraivanjima ipravima 4.2. Izvrenje radi ostvarivanja nenovanih potraivanja: obaveza na radnju,trpljenje,neinjenje,vraanjeradnikanarad,upisivanjeprava ujavnuknjigu,davanjeizjavevolje. Opaispecifinaznanjai Sticanje produbljenog znanja o institutima vanparninog i izvrnog vjetine postupka, kako u teorijskopravnom, tako i u pozitivnopravnom smislu.Polaznicitrebadasteknuznanjakakobisepravilnoorijentirali u sistemu procesnog prava te bili u stanju prepoznati esencijalno vanapitanjavezanazaovenaunediscipline. Obliciprovoenjanastavei Znanje i napredak studenta se prati kontinuirano putem razliitih nainprovjereznanja oblika provjere znanja (aktivno sudjelovanje u predavanjima ili konsultantskim razgovorima, studije sluaja, istraivanja na zadatu temu i usmena i pismena prezentacija istih). Provjera se vri u toku semestra putem konsultativnih razgovora, usmenih i pismenih prezentacija od strane studenata priemu ovaj vid provjere nosi 50% ocjene.Na kraju se obavlja usmeni zavrni razgovor koji u strukturi
49

Brojnastavnihsati BrojECTSbodova Okvirnisadrajpredmeta

zavrneocjenenosi50%bodova. Popisliteraturepotrebne alijaOmanovi:Graanskoprocesnopravo/verificirani zastudijizapolaganje univerzitetskiudbenik/ ispita RajoviivanoviMomilovi:Graanskoprocesnopravo, BanjaLuka,2001. izmoviuriin:Graanskoprocesnopravo,Podgorica,1997. Popisliteraturekojase S.Omanovi:GlossariumuznoviZakonoizvrnompostupkuFBiH, preporuujekaodopunska Sarajevo,2005. Nainpraenjakvalitetei Evaluacijaodstranepolaznikadoktorskogstudija(pisana,anonimna). uspjenostiizvedbe predmeta PRAVNIFAKULTETUNIVERZITETAUSARAJEVU Doktorskistudijtrei(III)ciklusstudija GRAANSKOPRAVNISMJER Nazivpredmetaiifra Odtenopravo ifraIURIII224i Nositeljpredmeta Prof.dr.AbedinBiki Predavai Akademskoosobljeizabranozanaunuoblast gostujuiprofesori Statuspredmeta izbornipredmetsmjera Brojnastavnihsati 60
50

10 Opiusloviodgovornostizatetu Subjektivnaodgovornost Objektivnaodgovornost Naknadaimovinskeineimovinsketete Ugovornaodgovornostzatetu Opaispecifinaznanjai Upoznavanjestudentesa:a)opimnaelimaodtetnog vjetine prava;b)vrstamaodgovornostiuodtetnompravu Razvijanjekodstudenatasposobnostianalitikograzumijevanjai kritikeopservacijeodtetnogprava; Analiziranjesudskepraksedomaihpravosudnihinstitucijai uporednesudskeprakse,radiprepoznavanjaipredlaganja moguihboljihrjeenjainjihoveimplementacije. Studentbitrebaopokazatisposobnostsamostalnogistraivakog rada,usmisludaoriginalnimnaunimistraivanjemdoprinese proirenjugranicaznanjaukonkretnojoblasti,aradovikojibikao rezultattakvogistraivanjanastalizasluivalibiobjavuu domaimimeunarodnimreferentnimnaunimpublikacijama. NaovajbinainstudentiIIIciklusauakademskomi profesionalnomsmislutrebalibitinosiocidrutvenognapretka. Obliciprovoenjanastavei Znanje i napredak studenta se prati kontinuirano putem razliitih nainprovjereznanja oblika provjere znanja (aktivno sudjelovanje u predavanjima ili konsultantskim razgovorima, studije sluaja, istraivanja na zadatu temu i usmena i pismena prezentacija istih). Provjera se vri u toku semestra putem konsultativnih razgovora, usmenih i pismenih prezentacija od strane studenata priemu ovaj vid provjere nosi 50% ocjene. Na kraju se obavlja usmeni zavrni razgovor koji u strukturi zavrne ocjenenosi50%bodova. Popisliteraturepotrebne Biki,Abedin,Naknadatete,Sarajevo,2010.godine. zastudijizapolaganje ispita Popisliteraturekojase VedriKlari,Graanskopravo,Zagreb,2010.godine. preporuujekaodopunska Nainpraenjakvalitetei Evaluacijaodstranepolaznikadoktorskogstudija(pisana,anonimna). uspjenostiizvedbe predmeta PRAVNIFAKULTETUNIVERZITETAUSARAJEVU Doktorskistudijtrei(III)ciklusstudija GRAANSKOPRAVNISMJER Nazivpredmetaiifra Pravoosiguranjakredita ifraIURIII225i Nositeljpredmeta prof.dr.MelihaPovlaki Predavai akademskoosobljeizabranozanaunuoblast gostujuiprofesori
51

BrojECTSbodova Okvirnisadrajpredmeta

Statuspredmeta Brojnastavnihsati BrojECTSbodova Okvirnisadrajpredmeta

izbornipredmetsmjera

60 10 1.Uvodznaajkreditautrinojprivredi.Uvjetikojemoraispuniti adekvatnoosiguranjekredita.Poreenjerealnihipersonalnih sredstavaosiguranjakredita.Zahtjevimodernekreditneprivrede kojimanemoguudovoljitiklasinasredstvaosiguranjakredita modernetendencijeurazvojusredstavaosiguranja 2.Mobilijarnasredstvaosiguranja(bezposjedovnazaloga, registriranazaloga,fiducijarnovlasnito,zadranjepravavlasnitva, lizing) 3.Imobilijarnasredstvaosiguranjahipotekaizemljinidug 4.Procesnopravniaspektosiguranjakreditapribavljanjeizvrnog naslova,uloganotarauosiguranjupotraivanja,poloajosiguranog povjeriocauizvrnomisteajnompostupku 5.Meunarodnoprivatniaspektpravaosiguranjakreditapravilo lexreisitae,conflitmobile,transpozicija 6.Evropskopravoosiguranjakreditaproblemiprekograninih osiguranjakreditausvjetlubankarskihdirektiva.Evropskahipoteka. Evropskopravoosiguranjanapokretnimstvarima,Evropsko meunarodnoprocesnopravouslubiosiguranjapovjerioca (evropskiizvrninaslov) 7.Potroakikreditievropskoureenjepotroakihkreditai implemetacijaupravuBiH;praksaEvropskogsudapravde(Suda Evropskeunije)udomenupotroakihkredita. Opaispecifina Studenti stiu produbljena znanja o pravu osiguranja kredita sa znanjaivjetine akcentom na realnim sredstvima osiguranja. Predmet pretpostavlja interdisciplinarni pristup materiji i produbljivanje znanja iz materijalnog prava (stvarno pravo, obligaciono pravo) i procesnog prava (zemljinoknjino pravo, notarsko pravo, izvrno pravo, steajno pravo), te iz meunarodnog privatnog i evropskog privatnog prava pri emu treba da pokae sposobnost sintetiziranja, eksplikacije, oblikovanja, primjenjivanja, implementacije i prihvatanja procesa zasnovanih na nauci, kao i sposobnost za kritiku analizu, evaluacijuisintezunovihikompleksnihideja. Cilj je da se studenti upute u najznaajnije doktrinarne probleme iznavedene oblasti. Kao vid provjere znanja studenti e vriti odreena istraivanja u navedenim oblastima sa ciljem da razvijusposobnostsamostalnogistraivakograda,tesamostalnostu primjenivjetinaimetodaistraivanjaunavedenimoblastima. Obliciprovoenjanastavei Znanje i napredak studenta se prati kontinuirano putem razliitih nainprovjereznanja oblika provjere znanja (aktivno sudjelovanje u predavanjima ilikonsultantskim razgovorima, studije sluaja, istraivanja na zadatu temu i usmena i pismena prezentacija istih). Provjera se vri u toku semestra putem konsultativnih razgovora, usmenih i pismenih prezentacija od strane studenata priemu ovaj vid provjere nosi 50% ocjene. Na kraju se obavlja usmeni zavrni razgovor koji u strukturi
52

Popisliteraturepotrebne zastudijizapolaganje ispita

Popisliteraturekojase preporuujekaodopunska

zavrneocjenenosi50%bodova. MelihaPovlaki,TransformacijastvarnogpravauBiH,Sarajevo, 2009,str.237353; MelihaPovlaki,RegistriranazalogauBiH,Zbornikradovasa6. MeunarodnogsavjetovanjaAktualnostigraanskogi trgovakogzakonodavstvaipravneprakse,Mostar,2008,str. 366381; MelihaPovlaki,Mogunostefikasnognamirenjazalonog povjeriocaizvrijednostipokretnihstvariupravuBiH,Godinjak PravnogfakultetauSarajevu,LII/2009,str.325366; MelihaPovlaki,Izvrenjenaosnovunotarskeisprave,Zbornik radovasa5.MeunarodnogsavjetovanjaAktualnosti graanskogitrgovakogzakonodavstvaipravneprakse,Neum 21.23.06.07.,Mostar,2007,str.329351; MelihaPovlaki,Fiducijarnovlasnitvouusporednompravui sudskojpraksi,ZbornikPravnogFakultetaSveuilitauRijeci (1991)v.24,br.1,2003.,str.195243; MelihaPovlaki,ZadranjepravavlasnitvaZbornikPravnog FakultetaSveuilitauRijeci(1991)v.24,supplement,2003; MelihaPovlaki,Leasingkaosredstvoosiguranjapovjerilaca, GodinjakPravnogfakultetauSarajevu,XLV/2002; TatjanaJosipovi,Upotrazizaeuropskomhipotekomu:Liber amicorimNikolaGavella,Zagreb,2007; UlrichDrobnig,SecurityRightsinMovablesin:Hartkampetal., TowardaEuropeanCivilCode,Thirdrevisedandexpanded edition,2004; HansG.Wehrens,RealSecurityregardingimmovableObjects ReflectionsonaEuroMortgagein:Hartkampetal.,Towarda EuropeanCivilCode,Thirdrevisedandexpandededition,2004; RoderickA.Macdonald(2009),TransnationalSecured TransactionsReform:BookIXoftheDraftCommonFrameof ReferenceinPerspective,ZEuP,745781. MelihaPovlaki,StvarnopravnoosiguranjekreditauBiHu:T. Josipovi(Red.),Stvarnopravnaureenjatranzicijskihzemalja stanjeiperspektive,Zagreb,2009.str.233298; DarjaSofti,MaksimalnahipotekaupravuBosneiHercegovinede legalataidelegeferenda,GodinjakPravnogfakultetau Sarajevu,LII2009,Sarajevo,str.369396; DarjaSofti,Akcesornosthipotekekaopreprekapriprimjeni modernihtehnikafinansiranja,ZbornikradovaAktualnosti graanskogitrgovakogzakonodavstvaipravneprakse,br.6, Mostar,2008,str.618637; MelihaPovlaki,Neuknjienenekretninekaopredmetosiguranja kreditausvjetlunovihpropisaizvrnog,zemljinoknjinogi notarskogprava,GodinjakPravnogfakultetauSarajevu,L/2007, str.391418;
53

Nainpraenjakvalitetei uspjenostiizvedbe predmeta

MelihaPovlaki,Zemljiniduguusporednompravu,Zbornik PravnogfakultetaSveuilitauRijeci,vol.26.,br.1.,2005.,str. 207254. Evaluacijaodstranepolaznikadoktorskogstudija(pisana,anonimna).

Nazivpredmetaiifra Nositeljpredmeta Predavai Statuspredmeta Brojnastavnihsati

PRAVNIFAKULTETUNIVERZITETAUSARAJEVU Doktorskistudijtrei(III)ciklusstudija GRAANSKOPRAVNISMJER Pravadjeteta prof.dr.UdejnaHabul akademskoosobljeizabranozanaunuoblast gostujuiprofesori izbornipredmetsmjera 60


54

ifraIURIII226i

10 Pojampravadjeteta Historijskirazvojapravadjeteta Pravadjetetameunarodnidokumenti PravadjetetadokumentiEU Zatitapravadjeteta Opaispecifinaznanjai Od studenata se oekuje da nakon uspjeno zavrenog ovog ciklusa vjetine studijarazviju: a)opaznanjaivjetine: proireiprodubeznanjesteenoutokuobrazovanjanabazi kojegemoirazvijatiiliprimjenjivatiidejeuuojoblasti studijaioblastimapovezanimsnjom; dabudusposobniznanjaivjetineprimijenitiunovim situacijama,kakoukontekstuoblastistudija,takoiuirem kontekstuuoblastimavezanimsaoblaustudija; dabudusposobniprimijenitisteenaznanjanaformulisanje stavova,zakljuakaidonoenjeodluka,tezanjihovo argumentovanjeiprezentiranje. b)specifinaznanjaivjetine: daseosposobeidentifikovatiproblemeipronairjeenjeu postupkuharmonizacijedomaihpropisaspropisima Evropskogporodinogprava; dasteknupotrebnaznanjaopojedinim,znaajnijim oblastimaEvropskogporodinogprava,ukojimjeve postignutailije,pak,zapoetaharmonizacija. Znanje i napredak studenta se prati kontinuirano putem razliitih Obliciprovoenjanastavei oblika provjere znanja (aktivno sudjelovanje u predavanjima nainprovjereznanja ilikonsultantskim razgovorima, studije sluaja, istraivanja na zadatu temu i usmena i pismena prezentacija istih). Provjera se vri u toku semestra putem konsultativnih razgovora, usmenih i pismenih prezentacijaodstranestudenatapriemuovajvidprovjerenosi50% ocjene. Nakrajuseobavljausmenizavrnirazgovorkojiustrukturizavrne ocjenenosi50%bodova. Popisliteraturepotrebne D.Hrabar,Dijetepravnisubjektuobitelji,Zagreb,1994, zastudijizapolaganje D.Hrabar,Europskakonvencijaoostvarivanjudjejihpravanov ispita prilogpromicanjudjejihprava,ZbornikPravnogfakultetau Zagrebu,1996/46 S.Bubi,Pravodjetetadaivisaroditeljimauevropskojpraksi, Pravnamisao2002/1112 MarinaJanjiKomar,MirjanaObretkovi,Pravadetetaprava oveka,Dosije,Beograd1996. D.JakovacLozi,Susretiidruenjadjetetasodvojenimroditeljem upresudamaEuropskogsudazaljudskaprava,ZbornikPravnog fakultetauZagrebu,2005/34, D.JakovacLozi,Europskakonvencijaokontaktimausvezis
55

BrojECTSbodova Okvirnisadrajpredmeta

Popisliteraturekojase preporuujekaodopunska Nainpraenjakvalitetei uspjenostiizvedbe predmeta

djecom(2003.)iprilagodbaobiteljskogzakonodavstvaFederacije BosneiHercegovinezahtjevimakonvencijedelegeferenda, ZbornikradovaAktuelnostigraanskogitrgovakog zakonodavstvaipravneprakse,SveuiliteuMostaruPravni fakultet,Mostar,2004, G.KovaekStani,Pravodetetadaznasvojeporeklo,NoviSad, P.vanDijkG.J.H.vanHoof,TeorijaipraksaEvropskeKonvencijeo ljudskimpravima,Muller,Sarajevo,2001. S.Bubi,Procesnapravadjetetaupostupcimauvezisabranimi porodinimodnosima,Revijazapravoiekonomiju

Udogovorusapredmetnimnastavnikom Evaluacijaodstranepolaznikadoktorskogstudija(pisana,anonimna).

Nazivpredmetaiifra Nositeljpredmeta Predavai Statuspredmeta Brojnastavnihsati

PRAVNIFAKULTETUNIVERZITETAUSARAJEVU Doktorskistudijtrei(III)ciklusstudija GRAANSKOPRAVNISMJER Pravokonkurencije doc.dr.ZinkaGrbo akademskoosobljeizabranozanaunuoblast gostujuiprofesori izbornipredmetsmjera 60


56

ifraIURIII227i

10 IUVOD 1.Pojamkonkurencijeinjeneulogautrinojekonomiji 2.Pojampravakonkurencije 3.Istorijskiosvrt 4.Evropskopravokonkurencije IIKONKURENCIJAITRITEEVROPSKEUNIJE 1.Nastanakirazvojpravaipolitikeuoblastikonkurencije 2.Izvornarjeenja 3.Raspodjelanadlenostiumaterijikonkurencije 4.Zajednikapolitikauoblastikonkurencije IIIPRAVOKONKURENCIJEEU 1.Starireimosnovnapravilainjihovaprimjena(Uredba17/62) 2.Reformapravakonkurencijeosnovnapravilainjihovaprimjena (Uredba1/03) 3.Pravilakojaseodnosenapreduzea(l.101i102.UFEU) 4.Principiprimjenel.101.(3).UFEU 5.Javnapreduzeaipravilaantikartelnogiantitrustovskog ponaanja IVDRAVNESUBVENCIJEIPRAVNIREIMKONKURENCIJE 1.Pravilaprimarnogprava 2.Zabranaidoputeniizuzeci 3.NadzornaulogaEvropskekomisije 4.Uloganacionalnihkonkurencijskihorgana 5.Javnenabavkeipravilakonkurencije Opaispecifina Cilj kursa je da polaznicima doktorskog studija omogui produbljeno znanjaivjetine znanje u vezi sa pravilima, principima i politikom u oblasti trine konkurencije prije svega u okviru Evropske unije, kao najznaajnije regionalne ekonomske integracije. Naglasak je na irem kontekstu, ukljuujui: pojam konkurencije na slobodnom tritu, istorijski pravni izvori, uloga na unutranjem tritu EU, te pravni reim sadran u tzv. primarnim i sekundarnim izvorima unijskog prava. Upoznavanje sa materijom u okviru ovog kursa e polaznicima omoguiti bavljenje materijom prava konkurencije upotrebom standarnihnaunihmetodaitehnika. Obliciprovoenjanastavei Znanje i napredak studenta se prati kontinuirano putem razliitih nainprovjereznanja oblika provjere znanja (aktivno sudjelovanje u predavanjima ili konsultantskim razgovorima, studije sluaja, istraivanja na zadatu temu i usmena i pismena prezentacija istih). Provjera se vri u toku semestra putem konsultativnih razgovora, usmenih i pismenih prezentacija od strane studenata priemu ovaj vid provjere nosi 50% ocjene. Na kraju se obavlja usmeni zavrni razgovor koji u strukturi zavrne ocjenenosi50%bodova. Popisliteraturepotrebne VanBael&Bellis,CompetitionLawoftheEuropeanCommunity, zastudijizapolaganje KluwerLawInternational,London,2010. ispita Chalmers,Damianatal.,EuropeanUnionLaw,Cambridge
57

BrojECTSbodova Okvirnisadrajpredmeta

Popisliteraturekojase preporuujekaodopunska Nainpraenjakvalitetei uspjenostiizvedbe predmeta

UniversityPress,Cambridge,2010. Woude,Marcvander,ECcompetitionlawhandbook,London: Sweet&Maxwell/ThomsonReuters,London,2009. Goyder,D.G,Goyders,ECcompetitionlaw,OxfordUniversity press,Oxford,2009.

Udogovorusapredmetnimnastavnikom Evaluacijaodstranepolaznikadoktorskogstudija(pisana,anonimna).

3.1.1.2.3.Nastavniplaniprogramkrivinopravnogsmjera . Prvagodinastudija Krivinopravnismjer Nazivpredmeta Nas.sati ECTS

58

DRUGI SEMESTAR

1.Komparativnoimeunarodno krivinopravoobaveznipredmet smjera 2.Izbornipredmetsmjera 3.Izbornipredmetsmjera

10

4 4

10 10 30

Ukupno:3 12

Napomena:Student/icabiradvapredmetasaListeizbornih predmetanakrivinopravnomsmjeru 1. 2. 3. 4. 5. Aplikativnakriminologija Ekolokikriminal Mjeresigurnostiusavremenomuporednomkrivinompravu Odgovornostpravnihosobazakrivnadjela Penitensijarnisistemuuporednompravu Opispredmeta PRAVNIFAKULTETUNIVERZITETAUSARAJEVU Doktorskistudijtrei(III)ciklusstudija KRIVINOPRAVNISMJER Komparativnoimeunarodno
59

Nazivpredmetaiifra

ifraIURIII322

krivinopravoizabraneteme prof.drHajrijaSijerioli prof.drZvonimirTomi prof.drBorislavPetrovi Predavai akademskoosobljeizabranozanaunuoblast gostujuiprofesori Statuspredmeta obaveznipredmetsmjeradrugisemestar Brojnastavnihsati 60 BrojECTSbodova 10 Okvirnisadrajpredmeta IModul:Univerzalnaireginalnakrivinopravnapravila Normekrivinopravneprirodeumeunarodnompravu Regionalizacijameunarodnogkrivinogprava IIModulKomparativnokrivinopravo Komparativnaanalizanacionalnihkrivinopravnihsistema Odabranapitanjaukomparativnomkrivinompravu IIIModul:KrivinopravouokviruVijeaEvrope PravniaktiimjereVijeaEvropeumaterijalnomkrivinom pravu PravniaktiimjereVijeaEvropeuprocesnomkrivinompravu PravniaktiimjereVijeaEvropeuizvrnomkrivinompravu IVModul:KrivinopravouokviruEvropskeunije PravniokvirEvropskeunijeikrivinopravo HistorijskirazvojkrivinopravnogpodrujauokviruEvropske unije Lisabonskiugovor:perspektiverazvojaevropskog krivinopravnogpodruja KrivinopravnasaradnjauEvropskojuniji Opaispecifinaznanja Kritiko sagledavanje razvoja meunarodnog i komparativnog ivjetine krivinog prava, te samostalno istraivanje uporednopravnog predstavljanja krivinopravnih instituta u irem smislu rijei. Nakon odsluane nastave i uspjenog polaganja ispita studenti e shvatiti vanost i ulogu prouavanja i istraivanja komparativnog i meunarodnog krivinog prava, te krivinog pravaEvropskeunije. Oblici provoenja nastave i Nastava e se sastojati od predavanja, rjeavanja primjera, nainprovjereznanja diskusije, gostujuih predavanja eksperta, studije sluaja, individualnih projekta i pojedinininih konzultacija sa predavaem. Provjera znanja studenata vri se putem pisanja i prezentiranja eseja na odabranu temu (50%) i zavrnog usmenogispita(50%). Popis literature potrebne za Buri,Zoran(2007)Europskiuhidbeninalog,Hrvatski studijizapolaganjeispita ljetopiszakaznenopravoipraksubr.1,217267. Corstens,G./Pradel,J.:EuropeanCriminalLaw.TheHague, 2002; DelmasMarty, M., Spencer, J. R. (eds.): European Criminal Procedures.Cambridge,2002.
60

Nositeljpredmeta

Degan,V..,Pavii,B.:Meunarodnokaznenopravo. Rijeka,2005; urevi,Zlata/Travaillot,Francoise/EcheverriaGuisasola (2006)Prirunik:KaznenopravnasuradnjauEuropskojuniji, CARDS2003,Pravosudnaakademija. urevi,Zlata(2004)MehanizmiutjecajapravaEuropske zajednicenakaznenopravnesustavedravalanica,Zbornik PravnogfakultetauZagrebu,br.2,287326. urevi,Zlata(2007)Europskisudpravdeilegitimitet europskoguhidbenognaloga,Hrvatskiljetopiszakazneno pravoipraksubr.2,10211027. urevi,Zlata(2008)Lisabonskiugovor:prekretnicau razvojukaznenogpravauEuropi,u:Rodin,Siniaidr.(ur) ReformaEuropskeunijeLisabonskiugovor,Zagreb: Narodnenovine TheHandbookofComparativeCriminalLaw.EditedbyKevin JonHellerandMarkusD.Dubber,2010. Huber,Barbara(2000)CorpusJurisiAmsterdamskiugovor, Hrvatskiljetopiszakaznenopravoipraksubr.2,1007 10024. Krapac,Davor(1999)Europskokaznenopravo: konvergencijomnacionalnogkaznenogpravaprema kaznenompravuzaEuropu?,Hrvatskiljetopiszakazneno pravoipraksu,vol.6,br.1,219249. Petrovi,Borislav,Jovaevi,Dragan(2010)Meunarodno krivinopravo,Sarajevo,325str. Petrovi,Borislav,Bisi,Mustafa,Peri,Velimir(2011) Meunarodnokaznenosudovanje:(pregled)sudskepraksei relevantnihdokumenata),Sarajevo,595str. Satzger,Helmut(2003)UtjecajipravaEuropskezajednice/ Europskeunijenanacionalnokaznenopravodravalanica, Hrvatskiljetopiszakaznenopravoipraksubr.1,165179. Sijerioli, Hajrija (2008) Evropsko krivino procesno pravo regionalna pravna pravila o krivinom postupku. Pravo i pravda asopis za pravnu teoriju i praksu, god. VII, str.747. Sijerioli, Hajrija (2008) Zabrana muenja, nehumanog ili poniavajueg postupanja ili kanjavanja u krivinom postupku razmatranje presude Evropskog suda za ljudska prava u predmetu Gafgen protiv Njemake. Godinjak PravnogfakultetauSarajevu,god.LI,str.382410; Tomi,Zvonimir(2001)Nirnberkapresuda,Sarajevo,VII= 239str. Vervaele,John(2005)Europskokaznenopravoiopanaela pravaUnije,Hrvatskiljetopiszakaznenopravoipraksubr. 1,855882.
61

Wahl,T.,Lor,C.,Kiesel,S.,(2007)ReformoftheEuropean Union,Eucrim,12,24,78, www.mpicc.de/eucrim Popis literature koja se Buri,Zoran(2010)Naelonebisinidemueuropskom preporuujekaodopunska kaznenompravupravniizvoriisudskapraksaEuropskog suda,ZbornikPravnogfakultetauZagrebu,br.34,819859. apeta,Tamara(2006)OdlukaPupinoiulogasudovau procesuusklanivanja,Euroforum11,1819. Glui,Stjepan(1998)Kaznenopravnisustavpredizazovom organiziranogkriminalitetameunarodnakaznenopravna pomoisuradnja,Hrvatskiljetopiszakaznenopravoi praksubr.2,903929. Krstulovi,Antonija(2002)Europskituitelj:Zelenaknjigaza zatitufinancijskihinteresaEuropskeunije,Hrvatskiljetopis zakaznenopravoipraksubr.1,213225. Reiman,M.,Zimmermann,R(2008)TheOxfordHandbook ofComparativeLaw.OxfordUniversityPress. Sijerioli, Hajrija (2003) Modeli zakona za krivino pravosue u postratnim i postkonfliktnim okolnostima. Godinjak Pravnog fakulteta u Sarajevu, god. XLVI, str. 495 514. Nainpraenjakvalitetei Realizacija programa prati se kroz nekoliko segmenta: a) u fazi uspjenostiizvedbepredmeta pripreme programa, na nain da se predloeni okvirni sadraji porede i provjeravaju sa nastavnim predmetima koji se bave istim ili slinim pitanjima, b) tokom izvoenja nastavnog procesa, kroz komunikaciju sa studentimapolaznicima studija, c)pozavretkunastavnogprograma,nanaindasesagledavaju i provjeravaju znanja steena tokom nastavnih aktivnosti i d) evaluacija od strane polaznika doktorskog studija (pisana, anonimna). PRAVNIFAKULTETUNIVERZITETAUSARAJEVU Doktorskistudijtrei(III)ciklusstudija KRIVINOPRAVNISMJER Nazivpredmetaiifra Aplikativnakriminologija ifraIURIII321i Nositeljpredmeta prof.drBorislavPetrovi Predavai prof.drHajrijaSijerioli prof.drZvonimirTomi
62

akadameskoosobljeizabranonanaunuoblast gostujuiprofesori Statuspredmeta izbornipredmetsmjera Brojnastavnihsat 60 BrojECTSbodova 10 Okvirnisadraj Primjenjena kriminologija uloga, znaaj i sadraj; Kriminoloka predmeta ekspertiza i prognoza; Neformalna reakcija na zloin (Strah od zloina, Neformalna kontrola od strane zajednice, Kolektivni odgovor na zloin); Formalna reakcija na zloin organi formalne socijalne kontrole; Odreivanje granica formalne represije (Hiperkriminalizacija, Dekriminalizacija, Inkriminacija); Diverzivni koncept u reagovanju na kriminalitet; Oblici postupanja prema maloljetnicima; Koorporacijski kriminalitet i njegove rtve; Fenomenologija totaliteta asocijalnih i antisocijalnih ponaanja u BiH i Regionu Zapadnog Balkana; Geografski informacioni sistemi u analizi kriminaliteta; Savremene kriminoloke teorijeinjihovaaplikacijaukriminologijiXXIstoljea. Opaispecifina Nastavni predmet Aplikativna kriminologija struktuiran je za polaznike znanjaivjetine doktorskog studija Pravnog fakulteta, kao oblast namijenjena doktorantima koji se namjeravaju istraivaki i praktino baviti fenomenom analize kriminaliteta. Sam modul problemski je orjentisan i struktuiran i prua mogunost interaktivnog uenja i istraivanja po zadatimtematskimcjelinama. Programom je predvieno razvijanje shvatanja kod studenata doktorskih studija o fenomenu kriminaliteta u najirem smislu rijei kao i naina klasine i moderne reakcije na njega u savremenoj zajednici. Doktoranti se kroz ovaj modul upoznaju i sa savremenim temama kriminolokih perspektiva,meunarodnimpogledima,specifinostimaproblemadjeceu sukobusazakonom,savremenekaznenepolitikeinadasvenovijepraksei tehnologije koja prati dananju politiku suprostavljanja kriminalitetu u modernomsvijetu. Obliciprovoenja Nastavne aktivnosti vezuju se za predavanja, rjeavanja primjera, nastaveinain diskusije, gostujuih predavanja eksperta, studije sluaja, individualnih provjereznanja projektaipojedinininihkonzultacijasapredavaem. Provjera znanja studenata vri se putem pisanja i prezentiranja eseja na odabranutemu(50%)izavrnogusmenogispita(50%). Popisliterature Petrovi, B., Meko, G. (2011). Kriminologija. Sarajevo, Pravni fakultet potrebnezastudijiza Stout, B., Yates, J., Williams, B. (2008), Applied Criminology, Sage polaganjeispita publications. Siegel,L.(2006),Criminology,ThompsonLearning,Belmont,USA. Popisliteraturekojase RuthAnnTriplettandElizabethMonkTurnerWhereisCriminology?: preporuujekao TheInstitutionalPlacementofCriminologyWithinSociologyand dopunska CriminalJusticeCriminalJusticeReview,March2010;vol.35,1:pp.5 31 LawrenceW.ShermanEvidenceandliberty:Thepromiseof experimentalcriminologyCriminologyandCriminalJustice,February 2009;vol.9,1:pp.528.
63

FrancisPakesTheComparativeMethodinGlobalisedCriminology Australian&NewZealandJournalofCriminology,April2010;vol.43, 1:pp.1730. ShlomoGioraShohamMicroMacroCriminologyInternationalJournal ofComparativeSociology,February2001;vol.42,12:pp.957. BertUseemCriminologyandPublicPolicy:PuttingTheorytoWork ContemporarySociology:AJournalofReviews,September2010;vol. 39,5:pp.548549. JohnPaulWrightandDanielleBoisvert:WhatBiosocialCriminology OffersCriminologyCriminalJusticeandBehavior,November2009; vol.36,11:pp.12281240 MarkM.Lanier,RobertP.Pack,andTimothyA.AkersEpidemiological Criminology:DrugUseAmongAfricanAmericanGangMembers JournalofCorrectionalHealthCare,January2010;vol.16,1:pp.616 DanielMaierKatkin,DanielP.Mears,andThomasJ.BernardTowards acriminologyofcrimesagainsthumanityTheoreticalCriminology, May2009;vol.13,2:pp.227255. AlisonP.BrownFromIndividualtoSocialDefencesinPsychosocial CriminologyTheoreticalCriminology,November2003;vol.7,4:pp. 421437 DraganMilovanovicTransgressions:TowardsanAffirmative PostmodernistCriminologyAustralian&NewZealandJournalof Criminology,August2000;vol.33,2:pp.202220. AmyE.NivetteOldtheoriesandnewapproaches:EvaluatingFreda Adlerstheoryoflowcrimeanditsimplicationsforcriminology TheoreticalCriminology,February2011;vol.15,1:pp.8399. NattiRonelandEtyElishaADifferentPerspective:IntroducingPositive CriminologyInternationalJournalofOffenderTherapyand ComparativeCriminology,April2011;vol.55,2:pp.305325 RogerMatthewsBeyondsowhat?criminology:Rediscovering realismTheoreticalCriminology,August2009;vol.13,3:pp.341362. NicoleRafterCriminology'sDarkestHour:BiocriminologyinNazi GermanyAustralian&NewZealandJournalofCriminology,August 2008;vol.41,2:pp.287306. ElliottCurrieAgainstmarginality:Argumentsforapubliccriminology TheoreticalCriminology,May2007;vol.11,2:pp.175190. BrianM.LoweConfrontingAnimalAbuse:Law,Criminology,and HumanAnimalRelationshipsContemporarySociology:AJournalof Reviews,July2010;vol.39,4:pp.420421. LawrenceW.ShermanandHeatherStrangVerdictsorInventions?: InterpretingResultsfromRandomizedControlledExperimentsin CriminologyAmericanBehavioralScientist,January2004;vol.47,5: pp.575607. PhilipSmithDurkheimandCriminology:ReconstructingtheLegacy Australian&NewZealandJournalofCriminology,December2008; vol.41,3:pp.333344
64

Nainpraenjakvalitete Realizacija programa prati se kroz nekoliko segmenta: a) u fazi pripreme iuspjenostiizvedbe programa, na nain da se predloeni okvirni sadraji porede i predmeta provjeravaju sa nastavnim predmetima koji se bave istim ili slinim pitanjima, b) tokom izvoenja nastavnog procesa, kroz komunikaciju sa studentimapolaznicima studija, c) po zavretku nastavnog programa, na nain da se sagledavaju i provjeravaju znanja steena tokom nastavnih aktivnosti i d) evaluacija od strane polaznika doktorskog studija (pisana, anonimna). PRAVNIFAKULTETUNIVERZITETAUSARAJEVU Doktorskistudijtrei(III)ciklusstudija KRIVINOPRAVNISMJER Nazivpredmetaiifra Ekolokikriminal ifraIURIII322i Nositeljpredmeta prof.drBorislavPetrovi Predavai prof.drHajrijaSijerioli prof.drZvonimirTomi
65

Poslije uvodnog predavanja, kada e studenti biti informirani o strukturi cijelog predmeta i nainu izvedbe, detaljnije e biti definirani osnovni pojmovi i pojanjena vanost prouavanja ekolokog kriminala u okviru krivinopravne naune oblasti. Predavanje e ukljuivati sljedee teme: sadraj pojma ekolokog kriminala; transnacionalni kriminal; istraivanje ekolokog kriminala; pravo, krivino pravo BiH, meunarodno pravo (meunarodne institucije) i zatita prirode; prouavanje ekolokog kriminala (pravo, kriminalistika, psihologija, krizni menadement); pravo i ekoloka kriminologija; represija i prevencija ekolokog kriminala; ekolokikriminalinacionalnasigurnost. Svakopredavanjeeporedteoretikogznanjasadratiiprimjereiz prakse. Opaispecifina Nakon odsluane nastave i uspjenog polaganja ispita studentie shvatiti znanjaivjetine vanosti uloguprouavanjaiistraivanjaekolokogkriminalainainrada i provedbi inspekcijskih, policijskih, tuiteljskih i drugih aktivnosti u procesu ouvanja primarnih ekosistema, biti sposobni za uoavanje razlikovanja izmeu razliitih pristupa zatite prirode i razviti vjetine za analizu,paniranjeiprovedburaznihvidovazatiteprirode. Obliciprovoenja Predmet e se sastojati od predavanja, rjeavanja primjera, diskusije, nastaveinain gostujuih predavanja eksperta, studije sluaja, individualnih projekta i provjereznanja pojedinininihkonzultacijasapredavaem. Provjera znanja studenata vri se putem pisanja i prezentiranja eseja na odabranutemu(50%)izavrnogusmenogispita(50%). Popisliterature Petrovi,B.,Dobovek,B.(2011).Ekolokikriminal.Sarajevo:Pravni potrebnezastudijiza fakultet. polaganjeispita Dobovek,B.,Praek,R.,Petrovi,B.(2011).Preiskovanjekraja onesnaenjaokoja.Varstvoslovje,9(1/2),3952. Areh,I.,Umek,P.(2011).Psiholokiuinkionesnaenegaokolja. Varstvoslovje,13(1),3039. BuarRuman,A.(2009).Okoljskakriminalitetaskozipogledzelene kriminologije.Revijazakriminalistikoinkriminologijo,60(2),118130. Dobovek,B.,Gorek,J.(2007).Ekolokakriminalitetaogroanje ivalskihinrastlinskihvrst.Varstvoslovje,9(1/2),4757. Popisliteraturekojase Eman,K.(2008).Uvodvfenomenolokoanalizoekoloke preporuujekao kriminalitete.Varstvoslovje,10(1),220239. dopunska Eman,K.(2010).Organiziranaekolokakriminalitetaneko teoretinipojem,danespreteedejstvo.V:Zbornik:Dnevikazenskega pravainkriminologije(str.95104). Eman,K.,Meko,G.(2009).Ekolokakriminologijaposkus opredelitveinrazprava.Varstvoslovje,11(3),357381.
66

Statuspredmeta Brojnastavnihsati BrojECTSbodova Okvirnisadraj predmeta

akademskoosobljeizabranozanaunuoblast gostujuiprofesori izbornipredmetsmjera 60 10

Eman,K.,Meko,G.,Fields,C.B.(2009).CrimesAgainstthe EnvironmentgreencriminologyandresearchchallengesinSlovenia. Varstvoslovje,11(4),574592. Groelj,K.(2007).Okoljskoogroanjenacionalnevarnosti.V:I.Prezelj (ur.),Modelcelovitegaocenjevanjaogroanjanacionalnevarnosti RepublikeSlovenije(str.147165).Ljubljana,Ministrstvozaobrambo, Direktoratzaobrambnezadeve,Sektorzacivilnoobrambo. Keanovi,B.(2000).Prizadevanjepolicijezavarstvonarave.Pravna praksa,9/2000,1920. Klenovek,A.,Meko,G.(2011).Trgovinazodpadki.Revijaza kriminalistikoinkriminologijo,62(1). Meko,G.,Bani,K.,Eman,K.,Fields,C.B.(2011).Situationalcrime preventionmeasurestoenvironmentalthreats.V:G.Meko(ur.),D. Dimitrijevi(ur.),C.B.Fields(ur.).Understandingandmanaging threatstotheenvironmentinSouthEasternEurope:[proceedingsof theNATOAdvancedResearchWorkshoponManagingGlobal EnvironmentalThreatstoAir,WaterandSoil,Ljubljana,Slovenia,28 30June2010],(NATOscienceforpeaceandsecurityseries,C, EnvironmentalSecurity).Dordrecht:Springer. Miovi,E.,Gorenjak,M.,Meko,G.,Cenci,A.(2011).Risk assessmentofchemicalsinfoodforpublichealthprotection.V:G. Meko(ur.),D.Dimitrijevi(ur.),C.B.Fields(ur.).Understandingand managingthreatstotheenvironmentinSouthEasternEurope: [proceedingsoftheNATOAdvancedResearchWorkshopon ManagingGlobalEnvironmentalThreatstoAir,WaterandSoil, Ljubljana,Slovenia,2830June2010],(NATOscienceforpeaceand securityseries,C,EnvironmentalSecurity).Dordrecht:Springer. Odar,V.,Dobovek,B.(2011).Organiziranaekolokakriminaliteta. Varstvoslovje,13(1),5372. Pear,J.(1981).Ekolokakriminalitetainkriminologija.Revijaza kriminalistikoinkriminologijo,1(34),3345. Selinek,L.(2003).Kazenskopravnovarstvookoljainnaravnihdobrin izzivalinuja?Pravnik,58(912),651672. Situ,Y.,Emmons,D.(2000).Environmentalcrime.TheCriminalJustice System'sRoleinProtectingEnvironment.ThousandOaks:Sage Publications,Inc. White,R.(2003).EnvironmentalIssuesandtheCriminological Imagination.TheoreticalCriminology,7(4),483506. White,R.(2007).GreenCriminologyandthePursuitofSocialand EcologicalJustice.VBeirne,P.,South,N.(ur.),IssuesinGreen Criminology:ConfrontingHarmsAgainstEnvironments,Humanityand OtherAnimals(str.3254).Cullompton,Portland,WillanPublishing. White,R.(2008).CrimesAgainstNature:EnvironmentalCriminology andEcologicalJustice.Cullompton,UK,Portland,Or.,Willan Publishing. White,R.D.(2009).EnvironmentalCrime:AReader.Cullompton:
67

Nainpraenja kvaliteteiuspjenosti izvedbepredmeta

WillanPublishing. White,R.D.(2008).CrimesAgainstNature:Environmental CriminologyandEcologicalJustice.Cullompton,Portland,Willan Publishing. White,R.D.(2010).ProsecutionandSentencinginRelationto EnvironmentalCrime:RecentSocioLegalDevelopments.Crime,Law andSocialChanges,53,365381. Realizacija programa prati se kroz nekoliko segmenta: a) u fazi pripreme programa,nanaindasepredloeniokvirnisadrajiporedeiprovjeravaju sanastavnimpredmetimakojisebaveistimilislinimpitanjima,b)tokom izvoenja nastavnog procesa, kroz komunikaciju sa studentima polaznicima studija, c) po zavretku nastavnog programa, na nain da se sagledavaju i provjeravaju znanja steena tokom nastavnih aktivnosti i d) evaluacijaodstranepolaznikadoktorskogstudija(pisana,anonimna).

PRAVNIFAKULTETUNIVERZITETAUSARAJEVU Doktorskistudijtrei(III)ciklusstudija KRIVINOPRAVNISMJER Mjeresigurnostiusavremenom uporednomkrivinompravu prof.drZvonimirTomi prof.drHajrijaSijerioli


68

Nazivpredmetaiifra Nositeljpredmeta Predavai

ifraIURIII323i

Statuspredmeta Brojnastavnihsati BrojECTSbodova Okvirnisadraj predmeta

prof.drBorislavPetrovi akademskoosobljeizabranozanaunuoblast gostujuiprofesori izbornipredmetsmjera 60 10 INastanakmjerasigurnostiiidejaprevencije Prethodnenapomene Prevencijaiklasinakolakrivinogprava Prevencijaipozitivnakolakrivinogprava Prevencijaisociolokakolakrivinogprava Neoklasicizam u krivinom pravu i uvoenje mjera sigurnosti u krivina zakonodavstva IdejaprevencijeukoncepcijamapokretaNovedrutveneodbrane IINastanakirazvojmjerasigurnostiudomaem krivinompravu Prethodnenapomene Prevencija u drutvenoj reakciji na kriminalitet na naim prostorima do 1929.godine MjeresigurnostipremaKZKraljevineJugoslavijeiz1929.godine MjeresigurnostiuKrivinomzakonodavstvubiveJugoslavije IIIMjeresigurnostiunekimsavremenimstranim krivinimzakonodavstvima 1.Mjeresigurnostiukrivinimzakonodavstvimadravasaprostora biveJugoslavije 2.MjeresigurnostiunekimdravamaEU 2.1.Njemaka 2.2.Austrija 2.3.vajcarska 2.4.vedska 2.5.Slovenija IVPravnaprirodamjerasigurnosti Prethodnenapomene Pojammjerasigurnosti Obiljejamjerasigurnosti Osnovprimjenemjerasigurnosti Svrhamjerasigurnosti Opravdanostpostojanjamjerasigurnosti Vrstemjerasigurnostiinjihovaklasifikacija VOdnosmjerasigurnostipremaostalimkrivinim sankcijamaisrodnimmjerama Odnoskazniimjerasigurnosi Odnosmjerasigurnostipremaostalimkrivinimsankcijama Odnosmjerasigurnostipremaostalimsrodnimmjerama Mjeresigurnostiipravneposljediceosude VIMjeresigurnostiupozitivnomkrivinompravuu BosniiHercegovini
69

Sistemmjerasigurnosti Svrhamjerasigurnosti Uvjetizaprimjenumjerasigurnosti Primjenamjerasigurnostipremamaloljetnimuiniteljimakrivinihdjela Trajanjemjerasigurnostiiprijevremeniprestanaknekihmjeranaosnovu sudskeodluke Zastarjelostizvrenjamjerasigurnosti Pomilovanjekaoosnovprijevremenogprestankanekihmjerasigurnosti VIIAnalizapojedinihmjerasigurnostiupozitivnom krivinomzakonodavstvuuBosniiHercegovini Opaispecifinaznanja Mjere sigurnosti u savremenom uporednom pravu kroz planirane ivjetine tematske sadraje pomenuti pristup trebao bi omoguiti studentima sticanje produbljenih znanja o savremenim aspektima mjera sigurnosti. Obzirom na karakteristiku multidisciplinarnog pristupa, studenti se ukljuuju u kritiko analiziranje pojmova, kategorija i pravnih instituta iz oblasti krivinih sankcija, a tu je i izuavanje interakcija razliitih segmenatakrivinopravnogsistemanamjeresigurnosti. Obliciprovoenja Nastava na ovom predmetu, kao i naini provjere znanja usmjereni su nastaveinainprovjere kroz razliite procese, meu kojima se posebno izdvajaju predavanja, znanja seminari,istraivakiradovi,struniinauniskupovi,prezentacijapisanih radova, prouavanje literature, meunarodnih dokumenata i pozitivnih zakonskih rjeenja. To podstie polaznike studija na sticanje naprednih znanja i vjetina, omoguava kompleksno i viedimenzionalno prouavanje nastavnih sadraja, to sve prua ire mogunosti za unapreenje znanja u oblasti izvrenja mjera sigurnosti. U tom smislu, i provjera znanja je prilagoena izloenom i odvija kroz test (30%), pripremu pisanih radova na odabranu temu i njjihovu prezentaciju (20%) izavrniispitkojimoebitipismeniliusmen(50%) Popisliterature Tomi,Z.(2008).KrivinopravoI.Sarajevo:Pravnifakultet. potrebnezastudijiza Petrovi,B.,Jovaevi,D.(2005).Krivino/kaznenopravoBosnei polaganjeispita Hercegovine,Opidio.Sarajevo:Pravnifakultet. Novoselec,P.(2007).Opidiokaznenogprava.Zagreb. Bai,F.(1998).Kaznenopravo,opidio.,Zagreb. Horvati,.,Novoselec,P.(1999).Kaznenopravo:opidio,Zagreb. Srzenti,N.,Staji,A.,Lazarevi,Lj.(2000).Krivinopravo.Optideo. Beograd. Stojanovi,Z.(2009).Krivinopravo.Optideo.Beograd. ejovi,B.(2007).Krivinopravo.Beograd. Popisliteraturekojase Babi,M.,et.al.(2005).Komentarikrivinih/kaznenihzakonauBiH. preporuujekao Sarajevo:VijeeEvropeiEvropskakomisija. dopunska ZakonskitekstovivaeihkrivinihzakonauBosniiHercegovini(KZ BiH,KZFBiH,KZRSiKZBDBiH). Bai,F.,Pavlovi,.(2004).Komentarkaznenogzakona.Zagreb: Organizator. Pavii,B.,Grozdani,V.,Petar,V.(2007),Komentarkaznenog zakona,IIIizdanje.Zagreb.
70

Nainpraenja kvaliteteiuspjenosti izvedbepredmeta

Lazarevi,Lj.(2006).KomentarkrivinogzakonikaRepublikeSrbije. Beograd. Stojanovi,Z.(2009).Komentarkrivinogzakonika.Beograd. Tomi,Z.(2009)Ouiniteljstvuiposrednomuiniteljstvuu materijalnomkrivinompravu.GodinjakPravnogfakultetau Sarajevu,LII,str.465488. Tomi, Z. (2009) O pojmovnom odreenju sauiniteljstva u materijalnomkrivinompravu.Pravnamisao,broj910,str.530. Realizacijaprogramapratisekroznekolikosegmenta:ufazipripreme programa,nanaindasepredloeniokvirnisadrajiporedei provjeravajusanastavnimpredmetimakojisebaveistimilislinim pitanjima,tokomizvoenjanastavnogprocesa,krozkomunikacijusa studentimapolaznicimastudija,pozavretkunastavnogprograma,na naindasesagledavajuiprovjeravajuznanjasteenatokomnastavnih aktivnostiievaluacijaputemanonimneankete.

PRAVNIFAKULTETUNIVERZITETAUSARAJEVU Doktorskistudijtrei(III)ciklusstudija KRIVINOPRAVNISMJER Odgovornostpravnihosobaza krivinadjela prof.drHajrijaSijerioli prof.drZvonimirTomi


71

Nazivpredmetaiifra Nositeljpredmeta Predavai

ifraIURIII324i

Statuspredmeta Brojnastavnihsati BrojECTSbodova Okvirnisadrajpredmeta

Opaispecifinaznanjai vjetine

Obliciprovoenjanastavei nainprovjereznanja

prof.drBorislavPetrovi akademskoosobljeizabranozanaunuoblast gostujuiprofesori izbornipredmetsmjera 60 10 ModulI Kriminalitetpravnihosoba 1.1.Savremenioblicikriminalitetaiodgovornostpravnih osoba 1.2.Karakteristikedrugihoblikaodgovornostipravnihosoba ModulII Meunarodnopravniaspektiodgovrnostipravnih Osobazakrivinadjela 2.1.AktivnostiuokviruVijeaEvrope 2.2.AktivnostiuokviruEvropskeUnije 2.3.Univerzalnidokumenti ModulIII Odgovornostipravnihosobazakrivinadjela 3.1.Materijalnopravniaspektodgovornosti 3.2.Procesnopravnapitanjaodgovornostipravnihosoba 3.3.Izvrenjesankcijazapravneosobe ModulIV Odgovornostipravnihosobausavremenompravu 4.1.OdgovornostpravnihosobauBiH 4.2.Odgovornostpravnihosoba Uporednopravniprikaz Odgovornost pravnih osoba za krivina djela razvija se u komparativnom pravu i pravu BiH. S obzirom na znaaj i posljedice kriminaliteta pravnih osoba, krivinopravna pitanja koja se veu uz ove drutvene pojave otvaraju brojna teorijska i praktina pitanja. U cilju razvijanja znanja i sposobnosti za teorijsku i strunu analizu odgovornosti pravnih osoba za krivina djela, polaznici doktorskog studija prouavaju sloena i raznovrsna pitanja krivine odgovornosti pravnih osoba. Posebna se panja usmjerava na materijalnopravna i procesnopravna pitanja, te na pitanja izvrenja krivinih sankcija koje se izriu pravnim osobama. Oekuje se da polaznici doktorskog studija analiziraju i prouavaju institute koji se odnose na odgovornost pravnih osoba za krivina djela, kako u nacionalnom pravnom sistemu, tako i kroz uporednopravnu perspektivu i preko prouavanjameunarodnihinstrumenatauovimoblastima. Nastava na ovom predmetu, kao i naini provjere znanja usmjereni su kroz razliite procese, meu kojima se posebno izdvajajupredavanja,seminari,istraivakiradovi,struniinauni skupovi, prezentacija pisanih radova, prouavanje literature, meunarodnih dokumenata i pozitivnih zakonskih rjeenja.
72

Popisliteraturepotrebneza studijizapolaganjeispita

Ovakav program podstie polaznike studija na sticanje naprednih znanja i vjetina, omoguava kompleksno i viedimenzionalno prouavanjenastavnihsadraja.Utomsmislu,iprovjeraznanjaje prilagoena izloenom i odvija kroz test (30%), pripremu pisanih radova na odabranu temu i njjihovu prezentaciju (20%) i zavrni ispitkojimoebitipismeniliusmen(50%) Bai,F.:Nekenapomeneuzzakonskoodreivanje kazneneodgovornostipravnihosoba.Hrvatskapravna revija4(2),6559,2004. Sijerioli,H.,Hadiomeragi,M.,Jurevi,M., Kaurinovi,D.,Simovi,M.:Komentarizakonao krivinom/kaznenompostupkuuBiH.Sarajevo,2005. (odabranapoglavlja) Cartier,M.E.Kaznenopravnaodgovrnostpravnihosobau francuskompravu.Hrvatskiljetopiszakaznenopravoi praksu,13(1),279293,2006. Babi,M.,Filipovi,Lj.,Markovi,I.,Raji,Z.:Komentari krivinih/kaznenihzakonauBosniiHercegovini.KnjigaIi II.Sarajevo,2005; Bele,I.etal.:Zakonoodgovornostipravnihosebza kaznivadejanjaskomentarjem.Ljubljana,2000; CorpusJuris.Ur.M.DelmasMarty.Paris,1997;Corpus Juris2000.Prevod:D.Koroec,I.Sket.Ljubljana,2002; Dereninovi,D.:Zakonoodgovornostipravnihosobaza kaznenadjela.Zagreb,2003;urevi,Z.:Kaznena odgovornostikaznenipostupakpremapravnimosobama uRepubliciHrvatskoj.Hrvatskiljetopiszakaznenopravoi praksu9(2003)2,str.719770; Jakulin,V.:Odgovornostpravnihosebzakaznivadejanjav Sloveniji.ZbornikPravnogfakultetaSveuilitauRijeci21 (1991)2,str.725740; Novoselec,P.:Odgovrnostpravnihosobazakaznenadjela znaajnanovostuhrvatskompravnomsustavu.Pravou gospodarstvu,br.4,2002,str.104130; Sijerioli,H.:Evropskokrivinoprocesnopravo regionalnapravnapravilaokrivinompostupku.Pravoi pravdaVII(2008)1,str.747; ZakonokrivinompostupkuBosneiHercegovine (SlubeniglasnikBiH,br.3/03,32/03,26/04, 63/04,13/05,48/05,46/06,76/06,29/07,32/07,58/08, 12/09,16/09,93/09) ZakonokrivinompostupkuFederacijeBosnei Hercegovine(SlubenenovineFederacijeBiH,br.35/03, 37/03,56/03,78/04,28/05,55/06,27/07,53/07,9/09, 16/09,12/10)
73

Popisliteraturekojase preporuujekaodopunska

Nainpraenjakvalitetei uspjenostiizvedbepredmeta

Zlatari,B.:Krivinaodgovornostpravnihosobapo jugoslovenskompozitivnompravu.ZbornikPravnog fakultetauZagrebu,br.12,1959,str.120131. Zadri,M.:Modul5:posebnikrivinipostupci.Sarajevo, 2006; Polaznicima doktorskog studija e biti preporuena i druga literatura koja je adekvatna nastavnim sadrajima koji se izuavaju, kao i odgovarajui zakonski tekstovi i meunarodnidokumenti. Realizacijaprogramapratisekroznekolikosegmenta: ufazipripremeprograma,nanaindasepredloeniokvirni sadrajiporedeiprovjeravajusanastavnimpredmetimakojise baveistimilislinimpitanjima, tokomizvoenjanastavnogprocesa,krozkomunikacijusa studentimapolaznicimastudija, pozavretkunastavnogprograma,nanaindasesagledavajui provjeravajuznanjasteenatokomnastavnihaktivnosti,i evaluacijaputemanonimneankete.

PRAVNIFAKULTETUNIVERZITETAUSARAJEVU Doktorskistudijtrei(III)ciklusstudija KRIVINOPRAVNISMJER Penitensijarnisistemuuporednompravu prof.drHajrijaSijerioli prof.drZvonimirTomi prof.drBorislavPetrovi


74

Nazivpredmetaiifra Nositeljpredmeta Predavai

ifraIURIII325i

akademskoosobljeizabranozanaunuoblast gostujuiprofesori Statuspredmeta izbornipredmetsmjera Brojnastavnihsati 60 BrojECTSbodova 10 Okvirnisadraj ModulIRazvojkrivinihsankcija predmeta 1.1.Karakteristikesavremenihkrivinihsankcija 1.2.Analizaefikasnostiizvrenjakrivinihsankcija 1.3.Kategorizacijaalternativnihmjeraisankcija ModulIIUopteopenitensijarnomsistemu 2.1.Razliitimodeliizvrenjakaznelienjaslobode 2.2.Organinadlenizaizvrenjakaznelienjaslobode 2.3.Izvrenjekaznezatvoraisudskinadzorizvrenja 2.4.Zatvorskoosoblje ModulIIIPenitensijarnisistemuEvropi 3.1.PenitensijarnisistemuEvropiuvodnenapomene 3.2.Harmonizacijanacionalnihsistema 3.3.Odnosmeunarodnihstandardainacionalnihpropisa 3.4.PenitensijarnisistemNjemake 3.5.PenitensijarnisistemFrancuske 3.6.PenitensijarnisistemItalije 3.7.PenitensijarnisistemudravamanasljednicamaexJugoslavije 3.8.MoguipravcirazvojauBiH Opaispecifinaznanja Penitensijarno pravo se bavi izvrenjem kazne zatvora u najirem smislu. ivjetine Obziromnakarakteristikumultidisciplinarnogpristupaupenitensijarnom sistemu pitanja koja se ureuju ovim pravom su specifina i veoma znaajna za obrazovanje polaznika doktorskog studija prava. Ako ovome dodamo i posebnosti uporenopravnih rjeenja, onda je jasno da u cilju razvijanja znanja i sposobnosti za teorijsku spoznaju i prakatinu primjenu spomenutih rjeenja potrebno penitensijarni sistem jedne drave predstaviti na poseban nain. Stoga, potrebna znanja i vjetine polaznici doktorskog studija mogu stei prouavajui penitensijarne sisteme drugih drava kroz predvieni okvirni sadraj predmeta, uvaavajui standarde i normative koje postavljaju savremena prava, njihovapraksaimeunarodnidokumenti. Obliciprovoenja Nastava na ovom predmetu, kao i naini provjere znanja usmjereni su nastaveinainprovjere kroz razliite procese, meu kojima se posebno izdvajaju predavanja, znanja seminari,istraivakiradovi,struniinauniskupovi,prezentacijapisanih radova, prouavanje literature, meunarodnih dokumenata i pozitivnih zakonskih rjeenja. Uporednopravni pristup uvijek otvara razliite aspekte pitanja o kojima se raspravlja, podstie polaznike studija na sticanje naprednih znanja i vjetina, omoguava kompleksno i viedimenzionalno prouavanje nastavnih sadraja, to sve prua ire mogunosti za unapreenje znanja u oblasti izvrenja kirivinih sankcija, naroito kazne lienja slobode. U tom smislu, i provjera znanja je prilagoena izloenom i odvija kroz test (30%), pripremu pisanih radova na odabranu temu i njjihovu prezentaciju (20%) i zavrni ispit koji moe
75

Popisliterature potrebnezastudijiza polaganjeispita

Popisliteraturekojase preporuujekao

bitipismeniliusmen(50%) Ambro,M.:Prevnetivnemeaneteorijeonamenukaznovanja. Revijazakriminalistikuinkriminologijo,59(2008)3,str.239248. Atanackovi,D.:Penologija,Beograd,1988. Cvitanovi,L.:Svrhakanjavanjausuvremenomkaznenompravu. Zagreb,1999. Dirk,vanZ.S.:The2006EuropeanPrisonRules.Paperforthe InternationalPenitentiaryConference.Barcelona,March2006. Drev,M.:Panoptionodarhitekturezaporadodiagramaoblasti. Revijazakriminalistikoinkriminologijo,60(2009)1,str.6872. EfikasnoupravljanjezatvorimauBosniiHercegoviniprijemosuenih licanaizdravanjekaznezatvoraiplaniranjetretmanauzatvorimau BiH.Zborinikradova,ZajednikiprojekatEvropskeunijeiVijea EvropeSarajevo2010. Garland,D.:Punishmentandmodernsociety.Astudyinsocial theory.Oxford,1993. Imprisonmenttodayandtomorrow.Internationalperspectiveson prisonersrightsandprisonconditions.Secondedition.Ed.Dirkvan ZylSmit/FriederDunkel.TheHague/London/Boston,2001. MrviPetrovi,N.,orevi,.,Moinemokazne.Beograd.1998. Murdoch,J.:Thetreatmentofprisoners.Europeanstandards. CouncilofEuropa.2006. Pakes,F.:ComparativeCriminalJustice.Devon,2005. Petrovec,D.:Vplivdrubenihspremembnaizvrevanjekazenskih sankcij.Ljubljana,IntitutzakriminologijopriPravnifakulteti,2004. Petrovec,D.:Okaznovanjuinkazenskihsankcijah.U:Sodobne usmeritvekazenskegamaterialnegaprava.Ur.Alenkaelih. Ljubljana,2007,str.273283. Pinatel,J.:Precisdesciencepenitentiaire.Paris,1945. Pradel,.:Istorijatkrivinihdoktrina.Beograd,2008. Pratt,J.et.al.TheNewPunitiveness,Trends,theories,perspective. London,2005. Sijerioli,HajrijaiVranj,Vildana.Uvodupenologijuiizvrno krivinopravoBosneiHercegovine.Sarajevo:Pravnifakultet Sarajevo,2011. Sijerioli,H.:Evropskazatvorskapravila(2006).Godinjak PravnogfakultetauSarajevu.L,2007,str.465494. eparovi,Z.:Kaznenoizvrnopravoiuvodupenologiju.Zagreb, 2010. TheOxfordhistoryoftheprison.Ed.N.MorrisiD.J.Rothman. OxfordNewYork,1995. Tomi,Z.:KrivinopravoI.Sarajevo,2008. Vranj,V.:Alternativnemjereisankcijeukrivinomzakonodavstvui praksiuBosniiHercegovini.Sarajevo,2009. Polaznicima doktorskog studija e biti preporuena i druga literatura koja je adekvatna nastavnim sadrajima koji se izuavaju, kao i
76

dopunska Nainpraenjakvalitete iuspjenostiizvedbe predmeta

odgovarajuizakonskitekstoviimeunarodnidokumenti. Realizacija programa prati se kroz nekoliko segmenta: u fazi pripreme programa, na nain da se predloeni okvirni sadraji porede i provjeravaju sa nastavnim predmetima koji se bave istim ili slinim pitanjima, tokom izvoenja nastavnog procesa, kroz komunikaciju sa studentimapolaznicima studija, po zavretku nastavnog programa, na nain da se sagledavaju i provjeravaju znanja steena tokom nastavnih aktivnostiievaluacijaputemanonimneankete.

3.1.1.2.4.Nastavniplaniprogrampravnoekonomskogsmjera .

77

Prvagodinastudija DRUGI SEMESTAR 2.Izbornipredmetsmjera 3.Izbornipredmetsmjera Ukupno:3 4 4 12 10 10 30 Nazivpredmeta 1.Finansijskopravoobaveznipredmetsmjera Pravnoekonomskismjer Nas.sati 4 ECTS 10

Napomena:Student/icabiradvapredmetasaListeizbornihpredmeta Napravnoekonomskomsmjeru 1.Evropskofinansijskopravo 2.Evropskomonetarnopravo 3.Meunarodnoporeznopravo 4.Pravomeunarodnihfinansijskihinstitucija Opispredmeta

78

PRAVNIFAKULTETUNIVERZITETAUSARAJEVU Doktorskistudijtrei(III)ciklusstudija PRAVNOEKONOMSKISMJER Nazivpredmetaiifra Finansijskopravoizabraneteme ifraIURIII422 Nositeljpredmeta akademskoosobljeizabranozanaunuoblast Predavai gostujuiprofesori Statuspredmeta obaveznipredmetsmjeradrugisemestar Brojnastavnihsati 60 BrojECTS 10 Okvirnisadrajpredmeta IdioJavnefinansije rada Nastanakirazvojfinansijskeznanostiifinansijskogprava Izvorifinansijskogprava Fiskalnacentralizacijaidecentralizacija Javniprihodiijavnirashodi PoreznaadministracijauBiH(UINOiPU) Javnizajmovi IIdioIndirektniporezi Porezinapotronju/promet PDV Akcize Carine Putarine Poreznaprometnepokretnosti PoreznereformeiaktualnostiusistemuindirektnihporezaBiH UsklaivanjeporeznogsistemaBiHsaporeznimsistemimazemalja lanicaEvropskeunije IIIdioDirektniporezi Poreznadohodakpojedinaca Poreznadobit Poreznaimovinuiprihododimovine Poreznereforme,aktualnapitanjaiproblemiuprimjeni pojedinihoblikadirektnihporeza IVdioBudetskopravo Buetskanaela Budetskipostupak Budetskakontrola Budetskereforme Opaispecifinaznanjai Proirenje opeg i sticanje dodatnog znanja o finansijskom pravu, vjetine poreznom pravu i budetskom pravu s osvrtom na finansijsko, porezno i budetsko pravo Bosne i Hercegovine, ukljuujui historijske i komparativne aspekte. Usvajanje osnovnih spoznaja o finansijskom pravu i javnim finansijama savremenih zemaljai Bosne i Hercegovine. Upoznavanje sa pravnim okvirom za uspostavu i provoenje propisa iz oblasti finansijskog prava, te posebno poreznog prava to podrazumijeva: izvore, temeljne principe, raspodjelu ovlasti izmeu zakonodavne i izvrne vlasti, distribuciju ovlasti u centraliziranim i federalno ureenim zemljama, te
79

Obliciprovoenjanastavei nainprovjereznanja

Popisosnovneliterature potrebnezastudijiza pripremanjezavrnogispita

decentralizaciju u BiH, poreznu administraciju, te ciljeve i efekte mjera porezne politike. Posebno razumijevanje procesa sistema indirektnih i sistema indirektnih poreza, ciljeva i uinaka primjene pojedinihporeznihoblika. Sticanje naprednog stupnja znanja o pozitivnom poreznom pravu Bosne i Hercegovine, o pozitivnom budetskom pravu, reformi poreznog sistema BiH, usklaivanju porezne politike BiH sa zahtjevima koji se postavljaju u pogledu prikljuivanja Bosne i HercegovineEvropskojuniji. Osposobljavanjestudenataza: identificiranjeslabostijavnihfinansijaBosneiHercegovine; spoznaju aktualnih procesa integriranja i utjecaja takvih procesa na finansijsko pravo, spoznaju o promjenama nastalim usljed procesa globalizacije, spoznaju o pravcima poreznih reformi i o trendovima u pogledu primjene pojedinih instituta iz oblasti javnih finansija; analizu prednosti i nedostataka u pozitivnom finansijskom pravu, sve s ciljem osposobljavanja kandidata za samostalan istraivaki raduoblastifinansijskogprava Nastava se realizira kroz predavanja, diskusije i ppprezentacije, uz uee gostujuih predavaa, po utvrenom rasporedu shodno utvrenimtematskimcjelinamautrajanjuod15sedmica. Ispitsepolaeupismenomiusmenomobliku. Ocjenaseformirana osnovu evaluacije svih oblika studentskog rada tokom trajanja predavanjaizavrnogispita. BrautigamD.,OddHelgeF.,MooreM.:TaxationandState BuildinginDevelopingCountries,CambridgeUniversityPress, 2008. DautbaiIsmet:Finansijeifinansijskopravo,VIIizmijenjenoi dopunjenoizdanje,MagistratSarajevoEditioiuristica, Sarajevo,2004.godine DiamondJ.W.ZodrowG.R.:FundamentalTaxReform,Issues, ChoicesandImplications,MITPress,2008. GaleottiG.MarrelliM.:DesignandReformofTaxationPolicy, FinancialandMonetaryPolicyStudiesVolume25,Kluwer AcademicPublishers,1992. GruberJonathan,PublicFinanceandPublicPolicy,Worth Publishers,NewYork,2005., Jeli,Boidar,LonariHorvat,Olivera,imovi,Jure,Arbutina, Hrvoje:Financijskopravoifinancijskaznanost,Narodnenovine, Zagreb,2008.g., JonesM.SallyandRhoadesCatanachShelley:Principlesof Taxation:AdvancedStrategies,McGrawHillIrwin,2002.

80

Musgrave,Richard&Peggy:Javnefinancijeuteorijiipraksi, prijevodInstitutzajavnefinancije,Zagreb,1993.g., RosenS.Harvey,Javnefinancije,InstitutzaJavneFinancije, Zagreb,1999.g., SijbrenCnossen&HansWernerSinn,PublicFinanceandPublic PolicyintheNewCentury,CESifoMassachusettsInstituteof Technology,2003., ThuronyiVictor,TaxDesignandDrafting,VolumeIII, InternationalMonetaryFund,1996. Popispreporuenedopunske Begi,I.Kasim:PoreskisistemiporeskapolitikaBiH,Ekonomski literature Institut,Sarajevo,1992.g. GanghofSteffen:Globalization,TaxReformIdealsandSocial PolicyFinancing,GlobalSocialPolicy2005;5;77 InternationalandComparativeTaxationEssaysinHonourof KlausVogel,SeriesonInternationalTaxationNo:26,KluwerLaw International,2002., JurinskiJamesJohn,TaxReform,ContemporaryWorldIssues, ABCCLIO,SantaBarbara,California,2000., MusgraveA.Richard,Kratkapovijestfiskalnedoktrine,Institut zaJavneFinancije,Zagreb,1998.g., RabbeA.W.,WhittenburgG.E.,SandersD.L.:FederalTax Research,7thEdition,ThomsonSouthWestern,2006. ThuronyiVictor,ComparativeTaxLaw,KluwerLaw International,2003., VigvariAndra,RaieviBoidar,ZvonkoBrnjas,Osnoviteorije dravnogbudetaifinansijskiposlovisamouprava,proireno, dopunjenoiprilagoenoizdanje,EvropskipokretuSrbiji, Beograd2003. Nainpraenjakvalitetei Kvalitet nastave kontorlira se tokom izvoenja nastave, kroz uspjenostiizvedbe prisutnost i aktivno uee studenata u nastavi, te kroz reakcije predmeta studenata. Profesori e biti u svakom trenutku dostupni (konsultacije,elektronskapota)zainteresiranimstudentima. Nakon provedene nastave posignuti nivo kvaliteta se kontrolira kroz praenje rezultata ispita, te evaluacijskim obrascima/anketom. Dobiveni rezulatati uzimaju se u obzir prilikom evalucije samog nastavnogplanaiprogramaieventualneizmjeneistog. PRAVNIFAKULTETUNIVERZITETAUSARAJEVU Doktorskistudijtrei(III)ciklusstudija PRAVNOEKONOMSKISMJER Nazivpredmetaiifra Evropskofinansijskopravo ifraIURIII421i Nositeljpredmeta akademskoosobljeizabranozanaunuoblast
81

Predavai Statuspredmeta Brojnastavnihsati BrojECTS Okvirnisadrajpredmeta

gostujuiprofesori izbornipredmetsmjera 60 10 Finansijskopravoievropskeintegracije InstitucijeEvropskeunijeiprocesdonoenjaodlukaofinansijskimi fiskalnimpitanjima FiskalnifederalizamuEU FiskalnaibudetskapolitikaEU OsnovneodrednicebudetaEU(nastanak,naela,regulacijai postupakdonoenja) BudetskapolitikaEU PrihodibudetaEU RashodibudetaEU RedistribucijasredstavabudetaEU PoreznastrukturazemaljalanicaEU FiskalnaharmonizacijauEU Harmonizacijaindirektnihporeza Harmonizacijaporezanapromet Harmonizacijaakciza Harmonizacijaindirektnihporeza Harmonizacijasistemaoporezivanjapreduzea Harmonizacijasistemaoporezivanjadohotkapojedinca PoreznakonkurencijauzemljamalanicamaEUimodeli sprjeavanjatetneporeznekonkurencije Upravljanjeinstrumentimaporezneibudetskepolitike Upoznavanje studenata sa procesom integracije zemalja lanica Evropske unije, ekonomske razvojnim i drugim motivima integriranja, institucijama Evropske unije i procesom donoenja odlukasposebnimosvrtomnaodlukeofiskalnimpitanjima.Nadalje studenti trebaju savladati temeljne odrednice i naela budeta Unije, proceduru njegovog donoenja, strukture prihoda i rashoda budeta EU, te kontrolu njegova izvrenja. Fiskalna harmonizacija je druga znaajna oblast koju studenti trebaju savladati kroz motive, naela i instrumentarij ovog procesa, te njegove efekte. Pored toga oekuje se da e se kroz istraivanje, diskusije, prezentacije razviti kreativno i kritiko miljenje i formirati stavovi o perspektivama Evropske unije koje se otvaraju njenim daljim proirenjem, potencijalnim novim modalitetima prikupljanja prihoda Unije i eventualnimirenjemilisuavanjemrashodabudetaEU. Nastava se realizira kroz predavanja, diskusije i ppprezentacije, uz uee gostujuih predavaa, po utvrenom rasporedu shodno utvrenim tematskim cjelinama u trajanju od 15 sedmica. Tokom izvedbe i prezentiranja nastavnim programom utvrenog gradiva predvienajeikonsultativnanastava. Ispit se polae u pismenom i usmenom obliku. Ocjena se formira na osnovu evaluacije svih oblika studentskog rada tokom trajanja
82

Opaispecifinaznanjai vjetine

Obliciprovoenjanastavei nainprovjereznanja

predavanja i zavrnog ispita, na nain da 50% ocjeneine rezultati aktivnosti studenta ostvarenih u toku nastavnog procesa, a 50% ocjeneinizavrniispit.

BaimbridgeM.andWhymanP.:FiscalFederalismandEuropean EconomicIntegration,Routledge,2004. GiovanoliMarioandDevosDiego:InternationalMonetaryand FinancialLaw,TheGlobalCrisis,OxsfordUniversityPress,2010. NikoliAleksandra:EvropskejavnefinansijeibudetEvropske unije,NoviSad,2008. imoviJ.,imoviH.:Fiskalnisustavifiskalnapolitika Europskeunije,PravnifakultetSveuilitauZagrebu,Zagreb, 2006. Popispreporuenedopunske Tait,A.A.(1988),ValueAddedTax:InternationalPracticeand literature Problems,Washington:InternationalMonetaryFund. Popovi,Dejan:Naukaoporezimaiporeskopravo,Open SocietyInstitute/Colpi,Beograd,1997.g., ShillerJ.Robert:Novifinancijskiporedakriziku21.stoljeu, Masmedia,Zagreb,2004.g., NealLarry&BarbezatDaniel:TheEconomicsofTheEuropean UnionandTheEconomiesofEurope,OxfordUniversityPress, 1998 VigvariAndra,RaieviBoidar,ZvonkoBmjas,Osnoviteorije dravnogbudetaifinansijskiposlovisamouprava,proireno, dopunjenoiprilagodenoizdanje,EvropskipokretuSrbiji, Beograd2003. Messere,KenC.:TaxPolicyinOECDCountries,IBFD, Amsterdam,1993; Nainpraenjakvalitetei Kvalitet nastave kontorlira se tokom izvoenja nastave, kroz uspjenostiizvedbe prisutnost studenata naasovima nastave i njihovo aktivno uee, predmeta te kroz reakcije studenata. Profesori e biti u svakom trenutku dostupni (konsultacije, elektronska pota) zainteresiranim studentima. Nakon provedene nastave posignuti nivo kvaliteta se kontrolira kroz praenje rezultata ispita, te evaluacijskim obrascima/anketom. Dobiveni rezulatati uzimaju se u obzir prilikom evalucije samog nastavnogplanaiprogramaieventualneizmjeneistog. PRAVNIFAKULTETUNIVERZITETAUSARAJEVU Doktorskistudijtrei(III)ciklusstudija PRAVNOEKONOMSKISMJER Nazivpredmetaiifra Evropskomonetarnopravo ifraIURIII422i
83

Popisosnovneliteratureza pripremanjezavrnogispita

Nositeljpredmeta Predavai Statuspredmeta Brojnastavnihsati BrojECTS Okvirnisadrajpredmeta

Opaispecifinaznanjai vjetine

Obliciprovoenjanastavei nainprovjereznanja

Popisosnovneliteratureza pripremanjezavrnogispita

akademskoosobljeizabranozanaunuoblast gostujuiprofesori izbornipredmetsmjera 60 10 HistorijskiosvrtnanastanakEvropskemonetarneunije Evropskimonetarnisistem Evropskamonetarnaunija IzvoriEvropskogmonetarnogprava MonetarnapolitikauEMU TrokoviikoristiodEMU EuroifinansijskaintegracijauEMU ProirenjeEMU Evropskacentralnabanka EvropskainvesticionabankaEIB EvropskabankazaobnovuirazvojEBRD HarmonizacijamonetarnihpolitikaunutarEvropskeunije(izmeu dravalanicaEMUidravaizvanEMU) Upoznavanje sa evropskim monetarnim pravom, institucijama evropskog monetarnog prava, razlozima uspostave evropskog monetarnog sistema i njegovo pretvaranje u EMU. Usvajanje novih znanja o Evropskoj centralnoj banci i njenom djelovanju. Stjecanje novih znanja o monetarnim odnosima unutar Evropske unije, odnosimaizmeuzemaljalanicaEMUizemaljaEvropskeunijekoje nisu pristupile monetarnoj uniji, a sve s ciljem unapreenja znanja i stjecanja dodatnih vjetina za samostalno obavljanje istraivakog radauuojnaunojoblasti. Nastava se realizira kroz predavanja, diskusije i ppprezentacije, uz uee gostujuih predavaa, po utvrenom rasporedu shodno utvrenim tematskim cjelinama u trajanju od 15 sedmica. Tokom izvedbe i prezentiranja nastavnim programom utvrenog gradiva predvienajeikonsultativnanastava. Ispit se polae u pismenom i usmenom obliku. Ocjena se formira na osnovu evaluacije svih oblika studentskog rada tokom trajanja predavanja i zavrnog ispita, na nain da 50% ocjene ine rezultati aktivnosti studenta ostvarenih u toku nastavnog procesa, a 50% ocjeneinizavrniispit. BaimbridgeM.andWhymanP.:FiscalFederalismand EuropeanEconomicIntegration,Routledge,2004. GiovanoliMario,InternationalMonetaryLaw:Issuesforthe NewMillennium,OxsfordUniversityPress,2000. GiovanoliMarioandDevosDiego:InternationalMonetary andFinancialLaw,TheGlobalCrisis,OxsfordUniversity Press,2010. KernAlexander,RahulDhumaleandJohnEatwell:Global
84

Popispreporuene dopunskeliterature

Nainpraenjakvalitetei uspjenostiizvedbe predmeta

GovernanceofFinancialSystems:TheInternational RegulationofSystemicRisk,OxfordUniversityPress, TheEuropeanCentralBankandtheSingleFinancialMarket intheEUSEPA,regulationandcompetitionbasedona presentationbeforeatwodayseminaron"EUFinancial ServicesRegulation:completingtheinternalmarket",heldat QueenMary,UniversityofLondon,on2627October2006. Chalmersetal,:EuropeanUnionLaw(2006). Moloney:ECSecuritiesRegulation,2ndedition(2008). Usher,TheLawofMoneyandFinancialServicesinthe EuropeanCommunity,2ndedition(2000). Andenasetal,EuropeanEconomicandMonetaryUnion:the InstitutionalFramework(1997). Ostalaosnovnaliteraturaebitiprezentiranastudentimana poetkusemestra. Komazec,SlobodaniRisti,arko:Monetarneijavne finansije,JantargrupaBeograd,Beograd,2002.g., NealLarry&BarbezatDaniel:TheEconomicsofThe EuropeanUnionandTheEconomiesofEurope,Oxford UniversityPress,1998 GaniMehmed:Evropskamonetarnaunija,ahinpai, Sarajevo,2004. InternationalLawAssociation:NewDelhiConference(2002) CommitteeOnInternationalMonetaryLaw Ufazipripremenastavnogprogramakvalitetasepratiporeenjmsa slinim programima koji se izvode na drugim univerzitetima/fakultetima. U fazi izvedbe nastavnog programa kvaliteta se kontrolira praenjem pohaanja nastave, kroz prisutnost i aktivno uee studenata u nastavi, te praenjem reakcije studenata.Studenti se u mogu obratiti nastavnicima s katedre,linoiliputemelektronskepote.Profesoriebitiusvakom trenutku dostupni (konsultacije, elektronska pota) zainteresiranim studentima.

PRAVNIFAKULTETUNIVERZITETAUSARAJEVU Doktorskistudijtrei(III)ciklusstudija PRAVNOEKONOMSKISMJER Meunarodnoporeznopravo ifraIURIII423i


85

Nazivpredmetaiifra

Nositeljpredmeta Predavai Statuspredmeta Brojnastavnihsati BrojECTS Okvirnisadrajpredmeta

Opaispecifinaznanjai vjetine

akademskoosobljeizabranonanaunuoblast gostujuiprofesori izbornipredmetsmjera 60 10 IUvodumeunarodnooporezivanje Pojammeunarodnogporeznogprava Principimeunarodnogporeznogprava Izvorimeunarodnogporeznogprava(bilateralniimultilateralni ugovori) Utjecajidomaegporeznogsistemainacionalnihporeznihprincipa nameunarodnooporezivanjetretmannerezidentnihporeznih obveznika(poreznorezidenstvoilifiskalnidomicil;izvordobitiili gubitka;izraunavanjeporezneobaveze;poreznitretmangubitaka; pravilaporeznekonsolidacije;pasivnidohodak;inostraneporezne olakice) Poreznirajeviioffshorefinansijskicentri,dozvoljenoizbjegavanje porezaiporeznaevazija,pranjenovca,povjerljivostbankarskih informacija). Meunarodnodvostrukooporezivanjeimeunarodno izbjegavanjeporezneobaveze Pojamdvostrukogoporezivanjaihistorijskiosvrtnanastanak dvostrukogoporezivanja Vrstedvostrukogoporezivanja Metodeizbjegavanjadvostrukogoporezivanja Sredstvaizbjegavanjadvostrukogoporezivanja Unilateralnanacionalnozakonodavstvo ModeliporeznihKonvencija(OECDMC,UNMCIUSAMC) Ugovorioizbjegavanjudvostrukogoporezivanjapotpisaniizmeu BosneiHercegovineidrugihzemalja IIMeunarodnoizbjegavanjeporezneobaveze A.Vrstemeunarodnogizbjegavanjaporezneobaveze Offshorecentri Transferpricing Treatyshopping Potkapitaliziranje B.Mjereprotivmeunarodnogizbjegavanjaporezneobaveze a)Meunarodnasaradnjaporeznihadministracija b)mjereoporezivanjaobveznikausljedpromjenedravljanstva /poreznogrezidenstva; IIINekasavremenapitanjameunarodnogporeznogprava Elektronskatrgovinaiprekograninaplaanjaputem kompjuterskihsoftvera; tetnaporeznakonkurencija Upoznavanje sa poreznim principima na kojima se temelji meunarodno porezno pravo, izvorima meunarodnog poreznog prava, pojavi meunarodnog dvostrukog oporezivanja i modusima
86

njegovog suzbijanja. Meunarodno izbjegavanje porezne obaveze kojem se pristupa na organiziran nain privlai panju meunarodne finansijskopravne naune i strune javnosti kako bi se iznali najuinkovitiji modaliteti saradnje i spektrumi mjera za otklanjanje ove nepoeljne pojave. Studenti e se upoznati i sa aktualnim problemima i otvorenim pitanjima iz oblasti meunarodnog poreznog prava o kojimae kroz analitiki pristup bitispremniraspravljatiusvjetluprospekcijeovenaunediscipline, te primjenjujui odgovarajuu metodologiju i steene vjetine vritisamostalnaistraivanja. Obliciprovoenjanastavei Nastava se realizira kroz predavanja, diskusije i ppprezentacije, uz nainprovjereznanja uee gostujuih predavaa, po utvrenom rasporedu shodno utvrenim tematskim cjelinama u trajanju od 15 sedmica. Tokom izvedbe i prezentiranja nastavnim programom utvrenog gradiva predvienajeikonsultativnanastava. Ispit se polae u pismenom i usmenom obliku. Ocjena se formira na osnovu evaluacije svih oblika studentskog rada tokom trajanja predavanja i zavrnog ispita, na nain da 50% ocjeneine rezultati aktivnosti studenta ostvarenih u toku nastavnog procesa, a 50% ocjeneinizavrniispit. Popisosnovneliteratureza InternationalandComparativeTaxationEssaysinHonourof pripremanjezavrnogispita KlausVogel,SeriesonIntemationalTaxationNo:26,Kluwer LawInternational,2002., LymerA.andHasseldineJ.:TheInternationalTaxationSystem, KluwerAcademicPublishers,2002. LonariHorvat,Olivera,iHrvojeArbutina,Osnove meunarodnogporeznogprava,Narodnenovine,2007. RohatgiRoy,BasicInternationalTaxation,KluwerLaw International,2002. ThuronyiVictor,ComparativeTaxLaw,KluwerLaw International,2003., Popispreporuenedopunske CreedyJ.andGemmellN.:ModelingTaxRevenueGrowth, literature EdwardElgarPublishingLimited,2006. DoernbergL.Richard,Meunarodnooporezivanjeusaetom obliku,MagistratiCOLPI,Sarajevo,1999.godine. GenschelPhelipp:Globalization,TaxCompetition,andthe WelfareState,PoliticsSociety2002;30;245 HowellH.Zee.WorldTrendsInTaxPolicy:AnEconomic Perspective,Intertax,32(8/9).Amsterdam:KluwerLaw International,2004 SijbrenCnossen&HansWernerSinn,PublicFinanceandPublic PolicyintheNewCentury,CESifoMassachusettsInstituteof Technology,2003 Nainpraenjakvalitetei U fazi pripreme nastavnog programa kvaliteta se prati poreenjm uspjenostiizvedbepredmeta sa slinim programima koji se izvode na drugim univerzitetima/fakultetima.U fazi izvedbe nastavnog programa
87

kvaliteta se kontrolira praenjem pohaanja nastave, kroz prisutnost i aktivno uee studenata u nastavi, te praenjem reakcije studenata.Studenti se u mogu obratiti nastavnicima s katedre, lino ili putem elektronske pote. Profesori e biti u svakom trenutku dostupni (konsultacije, elektronska pota) zainteresiranim studentima. Nakon provedene nastave posignuti nivo kvaliteta se kontrolira kroz praenje rezultata ispita (da li su i koliko znanja i vjetina studenti usvojili prema nastavnim programom predvienoj predmetnoj nastavi toe se uzimati u obzir pri eventualnim izmjenama nastavnog programa i metoda izvoenja nastave), te evaluacijskim obrascima/anketom (o kvalitetiizvedenenastave). PRAVNIFAKULTETUNIVERZITETAUSARAJEVU Doktorskistudijtrei(III)ciklusstudija PRAVNOEKONOMSKISMJER
88

Nazivpredmetaiifra Nositeljpredmeta Predavai Statuspredmeta Brojnastavnihsati BrojECTS Okvirnisadrajpredmeta

Opaispecifinaznanjai vjetine

Obliciprovoenjanastavei nainprovjereznanja

Pravomeunarodnihfinansijskih ifraIURIII424i institucija Akademskoosobljeizabranozanaunuoblast gostujuiprofesori izbornipredmetsmjera 60 10 Uvodumeunarodnefinansijskeodnose Meunarodnefinansijskeinstitucije Historijskiosvrtnanastanakmeunarodnihfinansijskihinstitucija Pravniokviruspostaveidjelovanjameunarodnihfinansijskih institucija Globalizacijaipravomeunarodnihfinansijskihinstitucija MeunarodnimonetarnifondIMF(CiljeviIMF,uspostavaIMF, PravilaIMFa,zahtjevizalanstvouIMFu;operacijeIMFa,uloga IMFa) MeunarodnabankazaobnovuirazvojIBRD(historijskiosvrti strukturaBanke) MeunarodnoudruenjezarazvojIDA MeunarodnafinansijskakorporacijaIFC MultilateralnaagencijazagarantiranjeinvesticijaMIGA BankazameunarodneobrauneBIS Regionalnebankezarazvoj InteramerikabankazarazvojIADB EvropskabankazaobnovuirazvojEBRD AfrikabankazarazvojAfDA AfrikifondzarazvojAFD AzijskabankazarazvojAsDB Evropskacentralnabanka Evropskainvesticijskabanka Probleminastalidjelovanjemmeunarodnihfinansijskih institucija(razlozizaiprotivnjihovogdjelovanja) Reformepravameunarodnihinstitucija Upoznavanje studenata sa karakteristikama meunarodnih finansijskih institucija, historijskim pregledom nastanka MFI i njihovimvrstama,teprincipimanakojimasezasnivajuiodravaju meunarodni finansijski odnosi i pravo meunarodnih finansijskih institucija. Studenti e se upoznati i sa aktualnim problemima i otvorenimpitanjaizoblastimeunarodnogpravaimeunarodnih finansijskih odnosa o kojimae kroz analitiki pristup biti spremni istraivati i primjenjivati, postojee propise i akte kojima je regulirana ova oblast, ali raspravljati o, i kritizirati stanje i perspektive ove naune discipline, kao i osposobiti se za daljnji kreativanistraivakiraduuojnaunojoblasti. Nastavaserealizirakrozpredavanja,diskusijeippprezentacije,uz uee gostujuih predavaa, po utvrenom rasporedu shodno utvrenim tematskim cjelinama u trajanju od 15 sedmica. Tokom
89

izvedbe i prezentiranja nastavnim programom utvrenog gradiva predvienajeikonsultativnanastava. Ispit se polae u pismenom i usmenom obliku. Ocjena se formira na osnovu evaluacije svih oblika studentskog rada tokom trajanja predavanjaizavrnogispita,nanainda50%ocjeneinerezultati aktivnosti studenta ostvarenih u toku nastavnog procesa, a 50% ocjeneinizavrniispit. Popisosnovneliteratureza JohnW.Head:LosingtheGlobal pripremanjezavrnogispita DevelopmentWar,AContemporaryCritiqueoftheIMF, theWorldBank,andtheWTO,Brill/MartinusNijhoff Publishers,2009. GiovanoliMario,InternationalMonetaryLaw:Issuesfor theNewMillennium,OxsfordUniversityPress,2000. GiovanoliMarioandDevosDiego:InternationalMonetary andFinancialLaw,TheGlobalCrisis,OxsfordUniversity Press,2010. Ostalaosnovnaliteraturaebitiprezentiranastudentima napoetkusemestra. Popispreporuenedopunske ShillerJ.Robert:Novifinancijskiporedakriziku21. literature stoljeu,Masmedia,Zagreb,2004.g., RosenS.Harvey,Javnefinancije,InstitutzaJavne Financije,Zagreb,1999.g., KomazecSlobodanRistiarko:Globalnifinansijski menadment,igojatampa,Beograd,1998.g., uroviRadomir:Meunarodnoprivrednopravosa obrascimaugovora,Savremenaadministracija,Beograd, 2004.g., Miller,R.L.,Vanhoose,D.D.,Moderninovacibankarstvo, MATE,Zagreb,1997. Nainpraenjakvalitetei U fazi pripreme nastavnog programa kvaliteta se prati uspjenostiizvedbepredmeta poreenjem sa slinim programima koji se izvode na drugim univerzitetima/fakultetima. U fazi izvedbe nastavnog programa, kvaliteta se kontrolira praenjem pohaanja nastave, kroz prisutnost i aktivno uee studenata u nastavi, te praenjem reakcije studenata. Studenti se u mogu obratiti nastavnicima s katedre, lino ili putem elektronske pote. Profesori e biti u svakom trenutku dostupni (konsultacije, elektronska pota) zainteresiranim studentima. Nakon provedene nastave posignuti nivo kvaliteta se kontrolira kroz praenje rezultata ispita (da li su i koliko znanja i vjetina studenti usvojili prema nastavnim programom predvienoj predmetnoj nastavi toe se uzimati u obzir pri eventualnim izmjenama nastavnog programa i metoda izvoenja nastave), te evaluacijskim obrascima/anketom (o kvalitetiizvedenenastave).
90

3.1.1.2.5.Nastavniplaniprogrampravnohistorijskogi komparativnopravnogsmjera . Prvagodinastudija DRUGI SEMESTAR Pravnohistorijskiikomparativnopravnismjer Nazivpredmeta 1.Bosanskopravo:tranzicijaitradicija obaveznipredmetsmjera 2.Izbornipredmetsmjera 3.Izbornipredmetsmjera Ukupno:3 4 4 12 10 10 30 Nas.sati 4 ECTS 10

Napomena:Student/icabiradvapredmetasaListeizbornihpredmeta napravnohistorijskomikomparativnopravnomsmjeru 1. 2. 3. 4. Pristupiizuavanjukomparativnogprava Pravoirevolucija Mjestoidoprinospandektistikemodernomevropskompravu Ideje humanizima i prirodnopravne kole u procesu donoenja evropskih graanskihzakona

Opispredmeta

91

PRAVNIFAKULTETUNIVERZITETAUSARAJEVU Doktorskistudijtrei(III)ciklusstudija PRAVNOHISTORIJSKIIKOMPARATIVNOPRAVNISMJER Nazivpredmetaiifra Bosanskopravo:tranzicijaitradicija ifraIURIII522 Nositeljpredmeta prof.drMustafaImamovi, prof.dr.EnesDurmievi Predavai akademskoosobljeizabranozanaunuoblast gostujuiprofesori Statuspredmeta obaveznipredmetsmjeradrugisemestar Brojnastavnihsati 60 BrojECTSbodova 10 Okvirnisadrajpredmeta Predmetizuavanjasuinstitucijebosanskogpravaukontesktu smjenerazliitihdravnopravnihokvira. InstitucijesrednjovjekovnogobiajnogpravauBosniinjihova transformacijauokvireklasinogosmanskogprava InstitucijeosmanskogpravauBosni Modernizacijaklasinihosmanskihpravnihustanovauperiodu tanzimatskihreformiuXIXstoljeu RecepcijaosmanskogpravauBosniiHercegovininakonokupacije 1878.godineipitanjetranzicijepravnihsistema Vidovdanskiustavniporedakibosanskohercegovakopravno podruje Pitanjeunifikacijepravazavrijemeestojanuarskogreima Novipravniporedakipitanjepravnogkontinuitetaudrugojpolovini XXstoljea Opaispecifinaznanjai koritenje pravnohistorijskog i drugih metoda za rasvjetljavanje vjetine fenomenarazvojabosanskogprava,posebnosastanovitatranzicija pravnihporedakakojekarakterizirajutajrazvoj; sagledavanjerazvitkapravnihinstitucijauBosniiHercegovinikojise odlikuju koegzistencijom starog i novog, pisanog i nepisanog, svjetovnog i vjerskog, te orijentalnog i evropskokontinentalnog prava; izuavanje interakcija razliitih pravnih kultura na institucije bosanskog,odnosnobosanskohercegovakogprava,i razvijanje kritike svijesti o kontinuitetu pravnih institucija na tlu BosneiHercegovine. Obliciprovoenjanastavei Predavanja i konsultacije.Provjera znanja studenata vri se putem nainprovjereznanja pisanja eseja na odabrane teme i njihovog prezentiranja (20 %), testa(30%),izavrnogispita(50%). Popisliteraturepotrebne M.AkifAjdin,PravokodOsmanlija(str.515585),uknjizi: zastudijizapolaganje Historijaosmanskedraveicivilizacije,Orijentalniinstitutu ispita Sarajevu,Sarajevo,2004. Denanaauevi,PravnopolitikirazvitakBosneiHercegovine Dokumentisakomentarima,Magistrat,Sarajevo,2005.
92

PRAVNI FAKULTET UNIVERZITETA U SARAJEVU Doktorski studij trei (III) ciklus studija PRAVNOHISTORIJSKI I KOMPARATIVNOPRAVNI SMJER EnesDurmievi,erijatskopravoinaukaerijatskogpravau BosniiHercegoviniuprvojpoloviniXXstoljea,PravniFakultet UniverzitetauSarajevu,Sarajevo,2008. MustafaImamovi,HistorijadraveipravaBosneiHercegovine, IIIizdanje,Magistrat,Sarajevo,2003. MustafaImamovi,Pravnipoloajiunutranjopolitikirazvitak BosneiHercegovineod1878.do1914.,MagistratiPravni fakultetuSarajevu,Sarajevo,2007. Judaizamiljudskaprava,priredioEliezerPapo,Pravnicentar, Sarajevo,1998. FikretKari,Studijeoerijatskompravuiinstitucijama,El KalemiCentarzanaprednestudije,Sarajevo,2011. Ljudskapravaikatolikacrkva,Pravnicentar,Sarajevo,2000. godina HodimirSirotkovi,PovijestdravaipravanarodaSFR Jugoslavije,Zagreb,1988. EugenSladovi,UpravnanaukaiupravnopravoBosnei Hercegovine,Sarajevo,1916. EugenSladovi,IslamskopravouBosniiHercegovini,Beograd, 1926. AleksandarSolovjev,Vlasteoskepoveljebosanskihvladara, Istoriskopravnizbornik,PravnifakultetuSarajevu,Sarajevo, 1949,str.79105 AlbertVajs,Nekespecifinezakonitostiuistorijskomrazvoju prava,u,ZbornikradovaizpravneistorijeposveenAlbertVajsu, InstitutzapravnuistorijunaPravnomfakultetuuBeogradu, Beograd,1966.,str.1132. LjubomirZovko,BosnaiHercegovina19181943,Mostar,1990. AntoBabi,DiplomatskaslubausrednjovjekovnojBosni, Meunarodnicentarzamir,Sarajevo,1995. LeonGerkovi,DokumentiorazvojunarodnivlastiuNOBi, Beograd,1948. MustafaImamovi,Normativnapolitikaestojanuarske diktature,ZbornikPravnogfakultetauRijeci,12/1991. DragoslavJankovi,Sudskaorganizacijaisudskipostupak,u knjizi:Istorijadravaipravajugoslovenskihnaroda,Nauna knjiga,Beograd,1997,str.131134. FikretKari,erijatskisudoviuJugoslaviji19181941,Islamski teolokifakultet,Sarajevo,1986. EugenSladovi,enidbenopravo,Zagreb,1925. VojislavSpai,ObatinskomsistemuusrednjevjekovnojBosni, Istorijskopravnizbornik,PravnifakultetuSarajevu,Sarajevo, 1949,str.107115.
93

Popisliteraturekojase preporuujekaodopunska

Naziv predmeta i ifra Nositelj predmeta Predavai Status predmeta Broj nastavnih sati Broj ECTS bodova Okvirni sadraj predmeta

Opa i specifina znanja i vjetine

Oblici provoenja nastave i nain provjere znanja Popis literature potrebne za studij i za polaganje ispita

Popis literature koja se preporuuje kao dopunska

Nain praenja kvalitete i uspjenosti izvedbe

Pristupi izuavanju ifra IUR III 521i komparativnog prava prof. dr Fikret Kari akademsko osoblje izabrano za naunu oblast gostujui profesori. izborni predmet smjera 60 10 Ovaj predmet izuava glavne teorijske i metodoloke pristupe izuavanju komparativnog prava, te veze komparativnog prava i drugih nauka i fenomena. Obuhvata sljedee teme: Komparativno pravo i komparativno znanje Funkcionalni pristup komparativnom pravu Komparativno pravo:izuavanje slinosti i razlika Komaparativne pravne porodice i komparativne tradicije Komparativno pravo i izuavanje pravnih transplanta i recepcija Komparativno pravo i jezik Komparativno pravo i pravne kulture Komparativno pravo i religija Komparativno pravo i drutvenopravne nauke Komparativno pravo i kritike pravne studije Produbljeni uvid u teorijske i metodoloke teme komparativnog prava; Napredno znanje o vrijednostima i primjenljivosti pojedinih teorija i metoda komparativnog prava; Praktino osposobljavanje studenata za samostalno istraivanje u oblasti komparativnog prava. Predavanja i konsultacije. Provjera znanja studenata vri se putem pisanja eseja na odabrane teme i njihovog prezentiranja (20 %), prikaza knjiga (30%), i zavrnog ispita koji je usmeni (50%). Mathias Reimann i Reinhard Zimmermann (ur.), The Oxford Handbook of Comparative Law (Oxford University Press, 2006), str.305837.Alan Watson,Comparative Law: Law, Reality and Society (Lake Mary, FL: Wandeplas Publishing, 2010), str.322. Merk Van Hoecke (ur.), Epistemology and Methodology of Comparative Law (2004). Pierre Legrand i Roderick Munday (ur.), Comparative Legal Studies. Traditions and Transitions (2003); Clifford Geertz, Local Knowledge: Fact and law in Comparative Perspective, u Isti, Local Knowledge (1993) Symposium: New Approaches to Comparative Law, Utah Law Review (1997).Dirk BergSchlosser, Comparative Studies: Method And Design, International Encyclopedia of the Social and Behavioral Sciences, (vol.4, 2001). Kontunirano se prati redovno pohadjanje nastave i interakcija studenata. Studenti se mogu obratiti nastavniku lino ili putem
94

predmeta

elektronske pote. Ocjenjivanje studenata vri se prema utvrdjenim kriterijima koji su poznati studentima od samog poetka programa. Po zavretku nastave vri se anonimna anketa o uspjenosti izvedbe predmeta. Nalazi ankete analiziraju se na Katedri i uzimaju u obzir radi unapredjenja efikasnosti nastavnog procesa.

PRAVNI FAKULTET UNIVERZITETA U SARAJEVU Doktorski studij trei (III) ciklus studija PRAVNOHISTORIJSKI I KOMPARATIVNOPRAVNI SMJER Naziv predmeta i ifra Pravo i revolucija ifra IUR III 522i Nositelj predmeta Predavai prof. dr. Fikret Kari akademsko osoblje izabrano za naunu oblast gostujui profesori. Status predmeta izborni predmet smjera Broj nastavnih sati 60 Broj ECTS bodova 10 Okvirni sadraj predmeta Ovaj predmet izuava odnose izmedju revolucije i prava u komparativnoj perspektivi. Ukljuuje sljedee teme: Njemaka revolucija i transformacija njemakog prava u 16. vijeku Engleska revolucija i transformacija engleskog prava u 17. vijeku Francuska revolucija i transformacija francuskog prava u 18. vijeku Amerika revolucija i transformacija amerikog prava u 18. vijeku Oktobarska revolucija i transformacija ruskog prava u 20. vijeku Iranska revolucija i transformacija iranskog prava u 20. vijeku U sluaju svake transformacije prava izuavaju se promjene pravne filozofije, krivinog i gradjanskog prava. Opa i specifina znanja i vjetine Produbljeni uvid u fenomen drutvene revolucije i pravne transformacije; Napredno znanje o tumaenju historijskog procesa; Praktino osposobljavanje studenata za samostalno istraivanje u oblasti komparativne pravne historije. Oblici provoenja nastave i nain Predavanja i konsultacije. provjere znanja Provjera znanja studenata vri se putem pisanja eseja na odabrane teme i njihovog prezentiranja (20 %), prikaza knjiga (30%), i zavrnog ispita koji je usmeni (50%). Popis literature potrebne za Harold J. Berman, Law and Reolution, II, (Harvard studij i za polaganje ispita University Press, 2003). Jack P. Greene, The Constitutional Origins of American
95

Popis literature koja se preporuuje kao dopunska

Nain praenja kvalitete i uspjenosti izvedbe predmeta

Revolution (Cambridge University Press, 2010.) Donald Sutherland, Murder in Aubague: Lynching, Law and Justice during the French Revolution (Cambridge University Press, 2009). Tom Lamarr, October Revolution (University Press of Colorado, 1998). Sami Zubaida, Islam, the People and the State: Political Ideas and Movements in the Middle East (I.B. Tauris, 2001). Eugen Pusi (ur.), Francuska revolucija: ljudska prava i politika demokracija nakon dvjesto godina, (Zagreb: Globus, 1991). Eric Hobswan, Doba revolucije (Zagreb, 1987). Gordon S. Wood, The American Revolution: A History (Modern Library, 2003). Ervand Abrahamian, Iran Between Two Revolutions (Princeton University Press, 1982). William Doyle, The Oxford History of the French Revolution (Oxford University Press, 2003). Kontunirano se prati redovno pohadjanje nastave i interakcija studenata. Studenti se mogu obratiti nastavniku lino ili putem elektronske pote. Ocjenjivanje studenata vri se prema utvrdjenim kriterijima koji su poznati studentima od samog poetka programa. Po zavretku nastave vri se anonimna anketa o uspjenosti izvedbe predmeta. Nalazi ankete analiziraju se na Katedri i uzimaju u obzir radi unapredjenja efikasnosti nastavnog procesa.

PRAVNI FAKULTET UNIVERZITETA U SARAJEVU Doktorski studij trei (III) ciklus studija PRAVNOHISTORIJSKI I KOMPARATIVNOPRAVNI SMJER
96

Naziv predmeta i ifra Nositelj predmeta Predava Status predmeta Broj nastavnih sati Broj ECTS bodova Okvirni sadraj predmeta

Opa i specifina znanja i vjetine Oblici provoenja nastave i nain provjere znanja Popis literature potrebne za studij i za polaganje ispita

Mjesto i doprinos ifra IUR III 523i pandektistike modernom evropskom pravu prof. dr Zdravko Lui akademsko osoblje izabrano za naunu oblast gostujui profesori. izborni predmet smjera 60 10 U okviru ovog predmeta doktoranti trebaju usvojiti elementarna saznanja o fenomenu pandektistike kao specifinom modelu uvoenja rimskih pravnih rijeenja u osnove evropske pravne tradicije: Ekonomski, politiki i kulturni uvjeti njemakog drutva koji su pogodovali pojavi pandektistike. Opa obiljeja pojma uzus modernus pandectarum Najvanija pravna podruja sistematske primjene pandektistike Porodino pravo Nasljedno pravo Testamenti ikodicu Falcidijev zakon Sudska praksa Reichskammergerichta Uloga Rimskog prava u izgraivanju 'pravnikog prava Juristenrecht' Djela najznaajnijih pandektista Sticanje produbljenih saznanja o procesu recepcije rimskog prava.Vrijednosna valorizacija pandektistike u odnosu prema drugim fazama recepcije rimskog prava. Sticanje saznanja o pravnodogmatskom pogledu na fenomen prava. Predavanja i konsultacije. Provjera znanja studenata vri se putem pisanja eseja na odabrane teme i njihovog prezentiranja (20 %), testa (30%), i zavrnog ispita (50%). Peter Stein Rimsko pravo i Evropa Povijest jedne pravne kulture, prevod. Akademik Nikola Petrak, Zagreb, 2007 god. Marijan Horvat Rimska pravna povijest, Zagreb, 1943 god. Windscheid Lehrbuch des Pandektenrechts, Frankrurt am Main, 1906 god. Helmut Conig Handbuch der Quellen und Literatur der neueren europaischen Privatrechtsgeschichte , Minhen, 1988god. Franz Wieacker Romische Rechtsgeschichte , Minhen, 1988 god. Fritz Schultz Geschichte der Roemischen Rechtswissenschaft Weimar, 1961 god.
97

Popis literature koja se preporuuje kao dopunska Nain praenja kvalitete i uspjenosti izvedbe predmeta

Francesco Calasso Introduzione al diritto comune, Milano, 1951god. Zeitschrift der Savigny Stifftung Romanistische Abteilung asopisi pravnih fakulteta u regionu Kontunirano se prati redovno pohaanje nastave i interakcija studenata. Studenti se mogu obratiti nastavniku lino ili putem elektronske pote. Ocjenjivanje studenata vri se prema utvrenim kriterijima koji su poznati studentima od samog poetka programa. Po zavretku nastave vri se anonimna anketa o uspjenosti izvedbe predmeta. Nalazi ankete analiziraju se na Katedri i uzimaju u obzir radi unapreenja efikasnosti nastavnog procesa.

PRAVNI FAKULTET UNIVERZITETA U SARAJEVU Doktorski studij trei (III) ciklus studija PRAVNOHISTORIJSKI I KOMPARATIVNOPRAVNI SMJER
98

Ideje humanizma i ifra IUR III 524i prirodnopravne kole u procesu donoenja evropskih graanskih zakonika Nositelj predmeta prof. dr Zdravko Lui Predava akademsko osoblje izabrano za naunu oblast gostujui profesori. Status predmeta izborni predmet smjera Broj nastavnih sati 60 Broj ECTS bodova 10 Okvirni sadraj predmeta U okviru ovog predmeta doktoranti izuavaju ulogu i doprinos najvanijih pravnih kola u procesu recepcije rimskog prava, sa posebnim osvrtom na kolu elegantne jurisprudencije i prirodnopravnu kolu. Poseban akcenat se pridaje slijedeim temama: Znaaj kritikih i filolokih analiza izvornih rimskih pravnih tekstova sprovedenih od strane kole elegantne jurisprudencije Alciatus Caucius kao pretea interpolacionizma kao metode izuavanja rimskog prava Uporednopravna analiza mos docendi italicus i mos docendi gallicus Donor Antike i srednjovjekovne ideje o prirodnom pravu Nastanak moderne kole prirodnog prava Faza zrelog prirodnog prava Problem vjene aktualnosti prirodnog prava Opa i specifina znanja i Sticanje saznanja o poloaju evropske pravne tradicije u razliitim vjetine evropskim zemljama kao vremenskom predvorju Evropskog kodifikatorskog pokreta Postavljanje historijskog okvira i uzronosti aktualnosti prirodnopravnog miljenja Interakcija postavljenih filozofskopolitikih ciljeva pokreta humanizma i prirodnopravne kole sa prihvaenim osnovnim pravnim konceptima u modernim evropskim graanskim kodifikacijama Oblici provoenja nastave i Predavanja i konsultacije. nain provjere znanja Provjera znanja studenata vri se putem pisanja eseja na odabrane teme i njihovog prezentiranja (20 %), testa (30%), i zavrnog ispita (50%). Popis literature potrebne Marijan Horvat Rimska pravna povijest, Zagreb, 1943 god. za studij i za polaganje Peter Stein Rimsko pravo i Evropa povijest jedne pravne ispita kulture Prevod akademik Nikola Petrak, Zagreb, 2007 god. Marie Theres Fogen Romische Rechtsgeschichten Uber Ursprung und Evolution eines sozialen Systems Gottingen 2002 god. Wolfgang Kunkel Kleine Schriften Zum romischen
99

Naziv predmeta i ifra

Strafverfahren und zum romischen Verfassungsgeschichte Weimar, 1974 god. Francesco Calasso Medio evo del diritto, Milano 1954 god. Paolo Koschaker Leuropa e il diritto romano , Milano 1954 god. Moritz Voigt Romische Rechtsgeschichte, Stuttgart i Berlin 1902 god. Popis literature koja se Zeitschrift der Savigny Stifftung Romanistiche Abteilung preporuuje kao dopunska asopisi pravnih fakulteta u regionu Nain praenja kvalitete i Kontunirano se prati redovno pohaanje nastave i interakcija uspjenosti izvedbe studenata. Studenti se mogu obratiti nastavniku lino ili putem predmeta elektronske pote. Ocjenjivanje studenata vri se prema utvrenim kriterijima koji su poznati studentima od samog poetka programa. Po zavretku nastave vri se anonimna anketa o uspjenosti izvedbe predmeta. Nalazi ankete rezultati se analiziraju na Katedri i uzimaju u obzir radi unapreenja efikasnosti nastavnog procesa. 3.1.1.3.Naunoistraivakidiostudija Naunoistraivakidiostudijaobuhvaanaunoistraivakiipraktinirad,izdavanje i objavljivanje radova, javnu prezentaciju rezultata istraivanja, te izradu i obranu doktorske disertacije. Naunoistraivaki dio studija vezuje se za drugu i treu godinu studija tj. za III, IV,ViVIsemestarstudija.Naunoistraivakidiostudijaorganiziranjeuviduindividualnog optereenjastudentaod750satiposemestru.
Prilog 4.

Naunoistraivaki rad
100


Druga godina studija Sem. Naunoistraivaki rad 1. Metodologija pretraivanja III pravnih izvora 2. Naunoistraivaki seminar (prvi)/koji rezultira javnim prezentiranjem ili objavljivanjem rada/ 3. Naunoistraivaki seminar (drugi)/koji rezultira javnim prezentiranjem ili objavljivanjem rada/ 4. Prijava prijedloga teme doktorske disertacije 5. Javna odbrana prijave teme disertacije Ukupno: 30 ECTS x 25 sati optereenja 750 sati IV Naunoistraivaki rad Aktivnosti na izradi prijave doktorske disertacije Ukupno: 30 ECTS x 25 sati optereenja 750 sati 30 30 Ukupno : 30 ECTS x 25 sati optereenja 750 sati Naunoistraivaki rad VI Aktivnosti na izradi i odbrani doktorske disertacije Ukupno: 30 ECTS x 25 sati optereenja 750 sati 30 30 10 3 6 V 6 ECTS 5 Aktivnosti na izradi doktorske disertacije 30 Sem. Trea godina studija Naunoistraivaki rad ECTS

ECTS 30

30

Prilog5. OpisMetodologijepretraivanjapravnihizvora
101

PRAVNIFAKULTETUNIVERZITETAUSARAJEVU Doktorskistudijtrei(III)ciklusstudija Naziviifrapredmeta Metodologijapretraivanjapravihizvora ifraIURIII133 Nositeljpredmeta prof.drIvoTomi Predavai strunjaciizodgovarajueoblasti Statuspredmeta obaveznipredmetstudijatreisemestar Brojnastavnihsati 15 BrojECTSbodova 5 Okvirnisadrajpredmeta Etikauistraivakomrada(objavljivanjerezultata,koritenjetuih podataka,citiranjedrugihautora,odnosmeuistraivaima). Izboridefiniranjetemeistraivanja(izborteme,definiranjeteme, delimentacijateme). Pretraivanjepravnihizvorailiterature(bibliotekopretraivanje, glavnebazepodataka,internetpretraivanje) Metodikaprezentiranjaiizlaganja(podjelaivrstepredavanjai prezentacije,pripremaprezentacijaikomunikacijasapublikom). Pisanjeplanaistraivanja,izradaistraivakogprojekta,dijelovi doktorskedisertacije. Kompetencijeznanje, Studenti treba da ovladaju znanjima potrebnim za samostalno vjetinekojepredmet postavljanje istraivakog zadatka, prezentiranje i publiciranje razvija/Opaispecifina rezultata.Ciljjeobuitidoktorantevjetinama: znanjaivjetine prikupljanja,obradeiinterpretacijepodatakakoritenjemmetoda naunograda, javnogprezentiranjaiprenoenjaznanja, samostalnogpubliciranjanaunihistrunihradova, voenjanaunoprimjenjenihprojekata, obraanjaikomunikacijauakademskojjavnosti. Obliciprovoenja Razliiti oblici nastavnih aktivnosti kroz predavanja, seminare, naune nastaveinainprovjere skupove, kolokvije i sl.Interaktivna nastava. Analizom profila znanja doktoranata (akademska karijera, unapreenje znanja i vjetina za druge drutvene sektore) nastavne aktivnosti e pronai ravnoteu izmeuistraivakogradaiorjentiranostikatriturada. Popisliteraturepotrebne T.Hengl. Rules of thumb for easier wtiting (publishing) of research zastudijizapolaganje articles.International Institute gor GeoInformation Science and Earth ispita Observation(ITC)Enschede,2002.URL M.ami,Kakonastajenaunodjelo,Sarajevo,2003, Li Kuba i Don Koking, Metodologija izrade naunog teksta, Podgorica, 2003. Popisliteraturekojase BryantM.T.Theportabledissertationadvisor,ThousandOaks, preporuujekao CA:CorwinPress,2004, dopunska CreswellJ.Researchdesign:Qualitative,quantitativeandmixedmethods approaches(2ndedition)ThousandOaks,CA:Sage,2003, Nainpraenjakvalitetei U fazi pripreme nastavnog programa, kvaliteta se prati kroz poreenje
102

uspjenostiizvedbe predmeta

saslinimprogramimakojiseizvodenadrugimfakultetima. U fazi izvedbe nastavnog programa kvaliteta se kontrolira praenjem rada studenta na izradi nactra, prijedloga istraivakog zadatka. Studenti se u svakom trenutku mogu obratiti nastavniku osobno ili putemelektronskepote. Nakon izvedbe nastavnog programa kvaliteta se kontrolira praenjem rezultata ispita, anketom i kontaktom sa studentima radi prijavljivanja teme doktorske disertacije. Rezultati se uzimaju u obzir pri izmjenama nastavnogprogramaimetodaizvoenjanastave.

3.1.2. ECTSbodovnisistem

Programdoktorskogstudijausklaenjesevropskimsistemomprijenosabodova(dalje: ECTS), odnosno ukupna bodovna vrijednost studijskih sadraja iznosi 180 ECTS bodova. Jedan ECTS bod obraunava se kao radno optereenje od 25 sati rada u uenju ili radi istraivanja.Uskladusasistemombodova,odreujesebodovnavrijednostsvakogstudijskog sadraja (nastavni predmeti, seminarski radovi, originalna znanstvena istraivanja, radovi, doktorska disertacija i dr.) na nain da doktorant u jednom semestru upisuje u pravilu 30 ECTSbodova. Optereenje polaznika u naunonastavnom dijelu studija iznosi 60 ECTS bodova, a u individualiziranom naunoistraivakom radu 120 ECTS bodova. Od ukupnog broja ECTS bodova 1/3 vezuje se za savladavanje teorijskog dijela, a 2/3 za savladavanje praktinih vjetina (60+120). Na ovaj nain, ECTS bodovni sistem stavlja akcent na istraivaki dio programa, a usklaen je sa bolonjskim standardima za trei ciklus studija. U svojoj strukturi, ECTSbodovnisistemdoktorskogprogramapodjeljenjeutrigrupe. a) ECTSbodoviprvegrupe(60)vezujusezanastavnonaunidioprogramaastiusetokom semestra kroz predviene oblike kontinuiranog praenja rada doktoranata (provjere znanja,eseji,vjebe),tenazavrnomispitu. b) ECTSbodovidrugegrupe(30)vezujusezanaunoistraivakuaktivnostuvidu:provjere znanja u okviru metodologije istraivanja (5); dva seminara (6X2); prijave prijedloga temedoktorskedisertacije(3),tejavneodbraneprijavetemedoktorskedisertacije(10). c) ECTS bodovi tree grupe (90) vezuju se za: prijavu (30), izradu i javnu obranu doktorske disertacije(60). 3.1.3.Pravilastudiranja 1. Organizacija i izvoenje doktorskog studija na Pravnom fakultetu u Sarajevu, upis, nain provoenja ispita i istraivakog rada, postupak prijave i odbrane doktorske disertacije,
103

postupakpromocije,tedrugarelevantnapitanjaureujusePravilima studiranja za trei ciklusstudijanaUniverzitetuuSarajevu(decembar2010). 2. Upisani studenti plaaju kolarinu. kolarinu plaa student, sam ili uz potporu dravnog organa odnosno pravne ili fizike osobe koja ga upuuje na studij. Visinu kolarine odreuje Nastavnonauno vijee na prijedlog Vijea doktorskog studija. kolarina se podmiruje prije upisa u svaki semestar. Studentu kojem je odobreno produljenje studija odreditie se plaanje dodatnih trokova u skladu s Odlukom o trokovima, koju donosi Vijeedoktorskogstudija. 3. Oslonom na model doktorskog studija na Pravnom fakultetu u Sarajevu, obaveze doktoranasu: U okviru IIII semestara: naunonastavni dio: opi studij 30 ECTS bodova + studij smjera 30 ECTS bodova + istraivaki program (metodologija, izrada, prezentacija/objavljivanjerada,prijedlogateme)30ECTSbodova=ukupno 90ECTS bodova U okviru IVVI semestara: naunoistraivaki rad aktivnosti na prijavi teme 30 ECTSbodova+izrada30ECTSbodova+izradaijavnaodbranadoktorskedisertacije 30ECTSbodova=ukupno90ECTSbodova. Studenti/ice tokom semestra trebaju prikupiti 30 ECTS bodova. Da bi ih prikupili trebajuupotpunostiispunitisveobavezeizstudijskogprograma. 4. Studentu doktorskog studija imenuje se akademski savjetnik/mentor iz reda nastavnika angairanih na realizaciji studija pri emu e se, prema mogunostima, voditi rauna o eljistudenta,teoravnomjernomoptereenjunastavnika. 5. Student upisuje studijske godine. Drugu godinu studija (trei semestar) moe upisati studentakojeostvarionajmanje50ECTSbodova.Studentmoepristupitijavnojodbrani prijave teme samo ako je ostvario najmanje 65 ECTS bodova. Student moe prijaviti temudoktorskedisertacijenakontojeostvario90ECTSbodova. 6. Studenti/ceimajupravo: na konzultacije s nastavnicima i akademskim savjetnicima/mentorima prema unaprijeddogovorenomrasporedu; napristupsvimresursimanositeljastudija(biblioteka); namentora/icuzaizradudoktorskedisertacije; polagatiispiteuunaprijedodreenimispitnimrokovima; na slobodno izraavanje miljenja o doktorskom studiju i davanje sugestija za unapreenjestudija. 7.Studenti/ceimajuobavezu:
104

pohaati nastavu i aktivno sudjelovati u njoj, te uredno izvravati obaveze utvrene izvedbenimplanom; podnositipisaneizvjetajeoispunjenostiprogramadoktorskogistraivanja; pridravatiseEtikihkodeksaUniverzitetauSarajevu plaatitrokovestudija. 3.1.4.Zavretakstudija Postupak prijave, ocjene i odbrane doktorske disertacije ureen je Pravilima studiranja zatreiciklusstudijanaUniverzitetuuSarajevu. a) Uvjet za prijavu doktorske disertacije je odbranjen sinopsis (prijedlog teme/projekta) doktorske disertacije. Odbrana sinopsisa doktorske disertacije je komisijska, a polae se tokomtematskeradioniceuIII(treem)semestru,predKomisijomodnajmanjetrilana. Mentor/ica ne moe biti predsjednik/ica Komisije, odnosno mentor/ica je lan/ica Komisije. b) Nakon odbrane sinopsisa doktorske disertacije student/ica, u dogovoru s mentorom/icom i uvaavajui primjedbe izreene na obrani, moe prijaviti temu disertacije. c) NaosnovupodneseneprijaveNastavnonaunovijeePravnogfakultetapredlaeSenatu UniverzitetasastavKomisijezaocjenupodobnostitemeikandidata. d) Kad je tekst disertacije izraen i kad mentor/icato odobri potpisom, student/ica predaje potreban broj (tri ili vie) neuvezanih primjeraka teksta radne verzije doktorske disertacije,lanovima/icama Komisije za ocjenu doktorske disertacije (u daljnjem tekstu: Komisija)kojaseimenujepoutvrenojproceduri. e) Mentorjeduanuperioduurokuodnajdue30danazakazatiprezentacijuradneverzije doktorske disertacije. Opravdane primjedbelanova Komisije, kandidat je duan ugraditi u korigovanu radnu verziju doktorske disertacije u roku od 60 dana od dana kada je obavljenaprezentacija. f) Nakon toga, Komisija sainjava Izvjetaj o ocjeni doktorske disertacije koji se objavljuje zajednosakorigovanomverzijomdoktorskedisertacijeistavljanauvodjavnosti30dana.

105

Eventualne primjedbe i sugestije upuene od strane javnosti, Komisija razmatra i dostavljaVijeudoktorskogstudija. g) Nakon toga, Nastavnonauno vijee Pravnog fakulteta razmatra Izvjetaj Komisije za ocjenu doktorske disertacije i dostavljene primjedbe od strane javnosti, te predlae Senatuda:doktorskudisertacijuprihvati,odbijeilivratinadopunuodnosnoizmjenu. h) Prihvaeni prijedlog doktorske disertacije, u finalnoj verziji, dostavlja se u potrebnom brojuprimjeraka(deset). i) Javna odbrana disertacije organizira se najkasnije 30 dana od dana imenovanja Komisije zaodbranudoktorskedisertacije. j) Disertacija je obranjena s uspjehom ako je pozitivno ocijeni veinalanova/ica Komisije zaodbranu. 3.1.5.Uvjetinastavkastudijausluajuprekidastudija Studenti/ice koji su prekinuli/e studij jer nisu izvrili sve predviene obaveze u pojedinomsemestru,iliiznekogdrugograzloga,mogunakonrazdobljanestudiranja(pauze) nastaviti studij tako da podnesu zahtjev o nastavku studija Vijeu doktorskog studija. Vijee odluujeosvakomzahtjevuposebno,tenakonprocjeneuvjetazanastavakstudija,odgovara studentu/icipisanomodlukom.

4. Kadrovskiresursi
4.1.Akademskereferenceodgovornihosobaisvihdrugihosoba kojeesudjelovatiuizvoenjustudija/uprilogu/ 4.2. Optimalan broj studenata
106

Za kvalitetnu izvedbu doktorskog studija predvien je upis od minimalno 14 studenata/ica u generaciji. To je optimalan broj za odrivost doktorskog studija koji je predloen i u okviru kojeg je predvieno da svaki/a mentor/ica vodi jednog/u ili najvie dva studenta/icu. 4.3. Procjena trokova studija po polazniku/ici Da bi se mogla utvrditi ekonomska cijena kotanja studija na III ciklusu neophodno je ispuniti slijedee uvjete koji se odnose na to da se: cijena studija definira na dui rok, a kalkulacija iskae u stabilnoj konvertibilnoj valuti koja nije naglaenije podlona inflatornim kretanjima. U tom smislu u kalkulaciji e se cijena studija utvrditi u (eurima), a za svaki konkretni studij preraunavati u domau valutu. Na taj nain bi se u sluaju domae inflacije izbjeglo esto mijenjanje cijene studija koje bi bilo rezultat usklaivanja vrijednosti domae valute sa inflatornim kretanjima. elementi kalkulacije cijene kotanja III ciklusa studija daju prema ukupnom broju nastavnih sati studija i cijene po satu izraenoj u . To podrazumijeva da strukturu kalkulacije ini ukupan broj nastavnih sati po svim semestrima. U semestrima gdje egzaktno studij nije iskazan kroz broj nastavnih sati ( III, IV, V i VI ) u prijedlogu ove kalkulacije e se predloiti radni broj tih sati. konana cijena studija III ciklusa usvaja od strane Upravnog odbora Fakulteta. Imajui u vidu ova polazita predlau se slijedei elementi kalkulacije: I semestar 5 predmeta x 2 nast. sata x 15 sedmica = 150 nastavnih sati II semestar 3 predmeta x 4 nast.sata x 15 sedmica = 180 nastavnih sati III semestar 1 predmet (metodologija) x 2 nas. sata x 15 sedmica = 30 nastavnih sati 2 NI seminar I x 2 nas. sata x 15 sedmica = 30 nastavnih sati 3 NI seminar II x 2 nas. sata x 15 sedmica = 30 nastavnih sati 4 Rad na prijavi dok. diser.x 2 nas. sata x 15 sedmica = 30 nastavnih sati
107

5 Javna odbrana prijave x 2 nas. sat x 15 sedmica = 30 nastavnih sati Ukupno III semestar 150 nastavnih sati IV semestar Prijava i izrada doktorske disertacije = V semestar Izrada doktorske disertacije = VI semestar Odbrana doktorske disertacije = Ukupan broj nastavnih sati za studij u cjelini = 630 2. Cijena nastavnog sata u neto = 100 , a bruto 200. (neto je iznos koji se isplauje predavaima i mentorima, a razlika do bruto je pokrie ostalih trokova doprinosi, trokovi reije i sl) Konana cijena studija iskazuje se u bruto iznosu. Prijedlog je da se Upravnom odboru Fakulteta predloi na usvajanje varijanta po kojoj bi cijena studija iznosila 9.000 po studentu/ici pod uslovom da minimalan broj studenata iznosi 14. Ova cijena studija uklapa se u kantonalnu Odluku o davanju saglasnosti na visinu participacije cijena usluga, upisnina i drugih trokova studija Univerziteta u Sarajevu, te fakulteta i akademija u njegovom sastavu Br. 0205192889/09 od 11.06.2009. godine, prema kojoj se cijena studija na III ciklusu u grupaciji drutvenih nauka moe kretati od 3.000 7.000 KM godinje. Dinamika plaanja bila bi sljedea: a) po semestrima: I semestar 20% ukupne cijene, II semestar 30%, III 20%, a ostali semestri po 10%. b) po godinama: I godina 50% ukupne cijene, II godina 30%, a III godina 20% ukupne cijene. To bi praktino znailo da bi svaki od 14 studenata/ica morao platiti ukupnu cijenu studija izraeno u KM 18.000,00. Obaveza uplate za prvu godinu iznosila bi 9.000,00 KM, za drugu 5.400,00 KM i za treu 3.600,00 KM.
108

50 nastavnih sati

80 nastavnih sati

20 nastavnih sati

4.2. Optimalan broj studenata


Za kvalitetnu izvedbu doktorskog studija predvien je upis od minimalno 14 studenata/ica u generaciji. To je optimalan broj za odrivost doktorskog studija koji je predloen i u okviru kojeg je predvieno da svaki/a mentor/ica vodi jednog/u ili najvie dva studenta/icu.

4.3. Procjena trokova studija po polazniku/ici


Da bi se mogla utvrditi ekonomska cijena kotanja studija na III ciklusu neophodno je ispuniti slijedee uvjete koji se odnose na to da se: cijena studija definira na dui rok, a kalkulacija iskae u stabilnoj konvertibilnoj valuti koja nije naglaenije podlona inflatornim kretanjima. U tom smislu u kalkulaciji e se cijena studija utvrditi u (eurima), a za svaki konkretni studij preraunavati u domau valutu. Na taj nain bi se u sluaju domae inflacije izbjeglo esto mijenjanje cijene studija koje bi bilo rezultat usklaivanja vrijednosti domae valute sa inflatornim kretanjima. elementi kalkulacije cijene kotanja III ciklusa studija daju prema ukupnom broju nastavnih sati studija i cijene po satu izraenoj u . To podrazumijeva da strukturu kalkulacije ini ukupan broj nastavnih sati po svim semestrima. U semestrima gdje egzaktno studij nije iskazan kroz broj nastavnih sati ( III, IV, V i VI ) u prijedlogu ove kalkulacije e se predloiti radni broj tih sati. konana cijena studija III ciklusa usvaja od strane Upravnog odbora Fakulteta.

Imajui u vidu ova polazita predlau se slijedei elementi kalkulacije: I SEMESTAR 5 predmeta x 2 nast. sata x 15 sedmica = 150 nastavnih sati II SEMESTAR
109

3 predmeta x 4 nast.sata x 15 sedmica = 180 nastavnih sati III SEMESTAR 1 predmet (metodologija) x 2 nas. sata x 15 sedmica = 30 nastavnih sati 2 NI seminar I x 2 nas. sata x 15 sedmica = 30 nastavnih sati 3 NI seminar II x 2 nas. sata x 15 sedmica = 30 nastavnih sati 4 Rad na prijavi dok. diser.x 2 nas. sata x 15 sedmica = 30 nastavnih sati 5 Javna odbrana prijave x 2 nas. sat x 15 sedmica = 30 nastavnih sati Ukupno III semestar 150 nastavnih sati IV SEMESTAR Prijava i izrada doktorske disertacije = V SEMESTAR Izrada doktorske disertacije = VI SEMESTAR Odbrana doktorske disertacije = Ukupan broj nastavnih sati za studij u cjelini = 630 20 nastavnih sati 80 nastavnih sati 50 nastavnih sati

110

2. Cijena nastavnog sata u neto = 100 , a bruto 200. (neto je iznos koji se isplauje predavaima i mentorima, a razlika do bruto je pokrie ostalih trokova doprinosi, trokovi reije i sl) Konana cijena studija iskazuje se u bruto iznosu. Prijedlog je da se Upravnom odboru Fakulteta predloi na usvajanje varijanta po kojoj bi cijena studija iznosila 9.000 po studentu/ici pod uslovom da minimalan broj studenata iznosi 14. Ova cijena studija uklapa se u kantonalnu Odluku o davanju saglasnosti na visinu participacije cijena usluga, upisnina i drugih trokova studija Univerziteta u Sarajevu, te fakulteta i akademija u njegovom sastavu Br. 020519288 9/09 od 11.06.2009. godine, prema kojoj se cijena studija na III ciklusu u grupaciji drutvenih nauka moe kretati od 3.000 7.000 KM godinje. Dinamika plaanja bila bi sljedea: c) po semestrima: I semestar 20% ukupne cijene, II semestar 30%, III 20%, a ostali semestri po 10%. d) po godinama: I godina 50% ukupne cijene, II godina 30%, a III godina 20% ukupne cijene. To bi praktino znailo da bi svaki od 14 studenata/ica morao platiti ukupnu cijenu studija izraeno u KM 18.000,00. Obaveza uplate za prvu godinu iznosila bi 9.000,00 KM, za drugu 5.400,00 KM i za treu 3.600,00 KM. 4.4. Financiranje studijskog programa Izvori financiranja doktorskog programa su: sredstva iz naunih projekata i programa regionalnog razvoja (razliiti financijeri, ukljuujui i EU) kolarine koje uplauju studenti/ce, odnosno organizacije koje studentima/cama plaaju kolarinu.

111