| Pod | Vodljivi sustavi za premazivan je podova |

Vodljivi sustavi za premazivanje podova Zatita od pranjenja statikog elektriciteta

StoCretec

Graditi svjesno.

Kod nie navedenih podataka, slika kao i opih tehnikih informacija i crtea potrebno je napomenuti da se radi samo o openitim prijedlozima uzoraka i detaljima, koji daju samo shematski prikaz uz naelni opis naina funkcioniranja. Ne postoji mjerna tonost. Pojedini izvoa ili kupac mora na vlastitu odgovornost ispitati primjenjivost i kompletnost s obzirom na pojedini objekt. Ostali radovi prikazani su tek shematski. Svi normativi i parametri moraju se prilagoditi odnosno uskladiti s lokalnim prilikama, i to nisu tvorniki crtei, crtei detalja niti montani crte. Pojedini tehniki normativi i podaci o proizvodima u tehnikim listovima i opisima sustava i doputenjima moraju se striktno potovati. 2|

Sadraj

Opasnost od elektrostatskog pranjenja Pranjenje statikog elektriciteta skupo i opasno Podruje zatieno od ESD-a Sloeno, a ipak pouzdano Norme i smjernice Naela zatite od ESD-a Sastav vodljivog podnog premaza Komponente i njihova funkcija StoCretec ESD-sustavi podnih premaza Podovi koji provode (ECF) ili odvode (DIF) statiki elektricitet StoCretec ESD-podni premazi Proizvodi i mjerne vrijednosti

10

12

14

|3

Opasnost od elektrostatskog pranjenja Pranjenje statikog elektriciteta skupo i opasno

Statiki elektricitet je elektrini naboj u stanju mirovanja. Najee nastaje trenjem i potom razdvajanjem. Trenjem nastaje toplina koja pokree molekule nekog materijala. Kada se zatim dva materijala razdvoje, moe doi do prijelaza elektrona iz jednog u drugi materijal.

Kada elektroni putuju, manjak ili viak elektrona stvara elektrino polje statiki elektricitet. Ve obino razdvajanje dvaju materijala, na primjer skidanje ljepljive trake s koluta, moe uzrokovati razmjenu elektrona i stvoriti elektrostatska polja.

Koliina statikog elektriciteta zavisi od materijala koji su izvrgnuti trenju i razdvajanju, od intenziteta trenja i razdvajanja te od relativne vlanosti zraka. Obina plastika najee izaziva najjae statiko pranjenje. Niska vlanost zraka, koja je esto prisutna zimi, takoer potie pranjenje enormnih elektrostatskih naboja.

4 | Osnove

ESD ElectroStatic Discharge = elektrostatsko pranjenje

Materijale, koji lako razmjenjuju elektrone (ili naboje) izmeu atoma, nazivamo vodiima, i oni posjeduju slobodno pokretne elektrone. Primjeri vodia su metali, ugljik i sloj znoja na ljudskom tijelu. Materijale koji elektrone ne razmjenjuju tako lako, nazivamo izolatorima. Neki poznati izolatori su plastika, staklo i zrak. I vodii i izolatori mogu biti nabijeni statikim elektricitetom. Ako je neki vodi nabijen, slobodni elektroni daju mu mogunost brzog pranjenja, im doe u kontakt s nekim drugim vodiem ili im ga se uzemlji. Tipini elektrostatski potencijali Uslijed mnogih aktivnosti koje ovjek svakodnevno obavlja, na tijelu ovjeka mogu se nakupljati naboji koji su esto tetni za osjetljive komponente: hodanje po tepihu = 1.500 do 35.000 volti hodanje po neobraenom polivinilskom podu = 250 do 12.000 volti rad na radionikom stolu = 700 do 6.000 volti podizanje obine plastine vreice s radionikog stola = 1.200 do 20.000 volti Mogui utjecaji elektrostatskih pranjenja Elektrostatski potencijali privlae male estice (prainu), a to moe dovesti do potekoa u istim prostorima. Najvei je meutim problem pranjenje elektrostatskih potencijala, kada dolazi do iskrenja. U tim sluajevima naime postoji opasnost od eksplozije u atmosferi koja sadri otapala ili prainu, kao to je to sluaj u skladitima otapala i gnojiva ili mlinovima. Gledano isto financijski, proizvodnja elektronike mora se nositi s najveim tetama uslijed ESD-a veliki problem predstavlja zavarivanje ili pregorijevanje osjetljivih komponenata.

Utjecaji na trokove Kada ovjek osjeti statiki ok, znai da postoji napon od najmanje 3.000 volti. Pranjenje je esto puta krivo za vrlo velike udjele otpada u proizvodnji elektronikih komponenata (npr. mikroipova). Manji elektrostatski potencijali su izvan ljudske percepcije. Mikroipovi odnosno integrirani krugovi, koji se koriste ili proizvode u pogonima elektronike, mogu se otetiti naponima koji su daleko manji od 1.000 volti. Neki od osjetljivijih dijelova pretrpe oteenja zbog napona, koji su ak manji od 10 volti. Budui da se mikroelektronika razvija enormnom brzinom, elektronike komponente su sve manje. Kada se smanjuje veliina ureaja, to se dogaa istodobno sa smanjenjem mikroskopski malih razmaka izmeu izolatora i strujnih krugova, to poveava sklonost elektrostatskom pranjenju.

Proizvodnja elektronikih komponenata, kao to su mikroipovi ili mikromehaniki elementi, krajnje je podlona elektrostatskom pranjenju.

Osnove | 5

Elektrostatika = Infekcija tete koje uzrokuje ESD posljedica su nevidljivih i neotkrivenih dogaaja, a moe ih se usporediti s infekcijom ljudskog tijela virusima ili bakterijama. Premda su nevidljivi, mogu uzrokovati velike tete jo prije nego to se primijeti njihova prisutnost. Nuno je potrebno cijepljenje protiv ove nevidljive opasnosti u vidu zatite protiv ESD-a. Ako se neka komponenta na opisani nain inficira, mogu se pojaviti dva razliita modela greke. Katastrofalna greka: Ureaj je fiziki oteen i vie ne funkcionira. Ova greka nastaje odmah nakon dogaaja kojeg je izazvalo elektrostatsko pranjenje. U pravilu ih se lako detektira i uklanja. Latentna greka: O latentnim grekama govori se onda kada je komponenta bila izloena elektrostatskom pranjenju, ali nije nastalo nikakvo katastrofalno oteenje. Komponenta odnosno proizvod tada dodue prolazi sva testiranja kvalitete, ali nakon izvjesnog vremena dolazi do smanjenja uinka ili ak do potpunog prestanka rada. Latentne se greke krajnje teko dijagnosticiraju i najee stoje jako puno novca. U elektronikoj se industriji godinji trokovi izazvani ovakvim grekama procjenjuju na preko 60 milijardi eura.

Podovi u podrujima elektrostatskog pranjenja Prostori u kojima dolazi do elektrostatskog pranjenja, npr. proizvodnja mikroipova, mogu ispuniti svoju zadau samo ako se materijali i oprema koji se tamo koriste usklade sa zahtjevima. U tipinu opremu u prostorima ESD-a spadaju vodljivi stolovi, stolice, cipele, odjea, trake za uzemljenje oko runih zglobova, ionizatori i naravno vodljivi podni premazi. Ovi posljednji igraju posebno vanu ulogu jer moraju sve naboje, generirane u podrujima elektrostatskog pranjenja, odvesti u zemlju.

Udio otpada
Minimalni gubitak Proizvoai elektronike Kooperanti Distributeri Potroai 4% 3% 2% 5% Maksimalni gubitak 97 % 70 % 35 % 70 % Procijenjeni prosjeni gubitak 16-22 % 9-15 % 8-14 % 27-33 %

Izvor: Stephen Halperin Guidelines for Static Control Management

6 | Osnove

Podruje zatieno od ESD-a Sloeno, a ipak pouzdano

Da bi se mogla zajamiti pouzdanost i kvaliteta dananjih elektronikih proizvoda, potrebno je komponente, osjetljive na statiki elektricitet, obraivati samo u radnom okruenju zatienom od statikog elektriciteta (EPA). Na slici je jasno vidljivo da je podruje zatieno od ESD-a vrlo sloeno ureeno.

EPA: Electronic Protected Area = podruje u kojem se moe neposredno raditi s opremom koja je osjetljiva na statiki elektricitet

1 2 3 4 5 6 7 8 9

Kotaii sposobni za uzemljenje Povrina sposobna za uzemljenje Ureaj za ispitivanje trake za uzemljenje oko runog zgloba mora stajati izvan EPA Ureaj za ispitivanje cipela mora stajati izvan EPA Elektroda za testiranje cipela, traka i kabela oko runog zgloba Traka za uzemljenje oko runog zgloba EPA kabel za uzemljenje EPA uzemljenje Toka prikljuka uzemljenja (EBP) Izvadak iz EN 61340-5-1 (VDE 0300 Dio 5-1): 200108, za prijavljenu limitiranu nakladu reproduciran uz dozvolu 012.002 DIN Njemakog instituta za normiranje (DIN Deutsches Institut fr Normung e.V.). i VDE Udruge elektrotehnike, elektronike, informacijske tehnike (VDE Verband der Elektrotechnik Elektronik Informationstechnik e.V.).

10 11 12 13 14

Toka prikljuka na uzemljenje na kolicima ESD cipele Ionizator Radne povrine Stolica s podnojem i nogom, koji su sposobni za uzemljenje 15 Pod 16 Odjea 17 Regal s uzemljenom povrinom 18 Regal sposoban za uzemljenje 19 EPA natpisna ploa 20 Stroj Pojedine stranice normi mogu se nabaviti kod VDE VERLAG GMBH, Bismarckstrae 33, 10625 Berlin i kod Beuth Verlag GmbH, Burggrafenstrae 6, 10787 Berlin.

U sluaju daljnje reprodukcije ili naklade potrebna je posebna dozvola. Za primjenu normi mjerodavna su njihova izdanja najnovijeg datuma.

Podruje zatieno od ESD-a | 7

Norme i smjernice Naela zatite od ESD-a

Podruje primjene zatita od eksplozije: TRBS (Tehnika pravila za pogonsku sigurnost) 2153 Izbjegavanje opasnosti od zapaljenja zbog elektrostatskih naboja (objavljeno u GMBI [Zajedniki list ministarstva] br. 15/16 od 9. travnja 2009., str. 278) Dokument koji je dosad bio na snazi za zatitu od eksplozije, BGR 132 (03.2003.), povuen je i pretvoren u TRBS 2153. Ova Tehnika pravila vrijede za procjenu i izbjegavanje opasnosti od zapaljenja zbog elektrostatskih naboja u eksplozijom ugroenim prostorima i za izbor i provedbu mjera zatite kojima se sprjeavaju ove opasnosti. Ovo pravilo se na primjer primjenjuje kod skladita otapala tvornica i skladita municije proizvodnje i rada s gorivom pra nom skladita gorivih materijala Zahtjev u pogledu otpora uzemljenja za podove < 108. Nije navedena nijedna mjerna norma. Obino se primjenjuje DIN EN 1081 (04.1998) ili DIN EN 61340-4-1 (12.2004). EN 1081 (04.1998) Elastine podne obloge, odreivanje elektrinog otpora Kod ove norme radi se o uobiajenoj normi uz TRBS 2153. Kao mjerna elektroda upotrebljava se takozvana elektroda u tri toke. Mjerni napon iznosi 100 volti.

Upotreba u podruju zatienom od ESD-a EN 61340-5-1 (07.2008) Zatita elektronikih komponenata od elektrostatskih fenomena Opi zahtjevi Kod ove se norme radi o moglo bi se rei krovnoj normi za podruja zatite od ESD-a. U njoj su definirani zahtjevi u pogledu svih podruja zatienih od ESD-a. Za podove norma propisuje otpor uzemljenja od < 109 . Ako je osoblje uzemljeno preko sustava pod/cipele, mora biti ispunjen jedan od dva sljedea uvjeta: Ukupni otpor sustava od ovjeka preko cipela i poda do mase mora iznositi manje od 3,5 x < 107 . Maksimalno generirani napon tijela mora biti manji od 100 Volti, a ukupni otpor sustava mora biti manji od 1 x 109 . Metode mjerenja otpora odnosno naboja opisani su u normama EN 61340-4-1 i DIN EN 61340-4-5. EN 61340-4-1 (12.2004) Elektrini otpor podnih obloga i obloenih podova Kod ove se norme radi o mjernoj normi za EN 61340-5-1. Pri mjerenju se promatra samo pod, a ne i cijeli sustav (ovjek/cipele/pod).

Vodljivi podni premazi upotrebljavaju se u dva razliita podruja: podruja zatiena od eksplozije podruja zatiena od ESD-a U oba sluaja vodljivi podni premaz sprjeava da se osobe koje se tamo nalaze, elektriziraju. Tako se u vanjskim zatienim prostorima sprjeava eksplozija zapaljivih medija koji su u njima uskladiteni. O zatiti osjetljivih elektronikih komponenata od elektrostatskog pranjenja radi se kod prostora, koji su zatieni od ESD-a. Oba podruja upotrebe regulirana su razliitim normama i zbog toga ih se mora odvojeno razmatrati.

Mjerni ureaj za odreivanje otpora uzemljenja

Napon: Volt (V) Otpor: Ohm ()

8 | Propisi

EN 61340-4-5 (03.2005) Elektrostatika Dio 4-5: Standardni postupak ispitivanja specijalnih primjena Postupak za karakterizaciju elektrostatskog zatitnog djelovanja cipela i poda u kombinaciji sa ovjekom Kod ove se norme radi o drugoj mjernoj normi koja se odnosi na podove za EN 61340-5-1. Kod mjerenja se ne promatra pod sam za sebe, ve ukupni sustav (ovjek/cipele/pod). Mjeri se otpor uzemljenja u ohmima (ispitivanje sustava) napon ovjeka u voltima (test hodanja)

VDE 0100-410 (06.2007) Izgradnja niskonaponskih postrojenja Dio 4-41: Mjere zatite Zatita od elektrinog udara Ova norma slui za zatitu ljudi od opasnosti kod dolaenja u dodir s dijelovima koji su pod naponom. Dok se dosad citirane norme u prvom redu bave gornjim graninim vrijednostima otpora, ova norma definira donje granine vrijednosti: otpor izolacije 5 x 104 , ako se ne prekorai nominalni napon postrojenja od 500 V otpor izolacije 10 x 104 , ako se ne prekorai nominalni napon postrojenja od 500 V Metoda mjerenja razlikuje se od gore navedenih normi.Zbog toga se mjerne vrijednosti ne mogu meusobno usporeivati.

Propisi | 9

Sastav vodljivog podnog premaza Komponente i njihova funkcija

1 2 3 4 5

1 zatitni povrinski premaz / eventualno inicijalno ienje 2 zavrni premaz 3 provodljivi sloj s vodljivom trakom 4 masa za zaglaivanje 5 grundiranje 6 podloga

Podloga U pravilu se premazuju podloge vezane cementom, kao to su cementni estrih ili beton, rjee i magnezitni odnosno anhidritni estrih. Ako postoji opasnost od provlaivanja straga, potrebno je odabrati difuzijski otvoreni sustav. Termoplastine podloge, kao to je na primjer lijevani asfalt, zahtijevaju ilavo elastini premaz. Grundiranje Kao i kod svih sustava vezanih reaktivnom smolom, grundiranje preuzima ulogu sredstva za prianjanje izmeu podloge i premaza. Grundiranje se obino sastoji od bezotapalne, niskoviskozne, prozirne epoksidne smole. Ako se smola za grundiranje popuni vrue suenim kvarcnim pijescima, na taj se nain moe stvoriti masa za zaglaivanje i izravnavanje. Difuzijski otvoreni sustavi grundiraju se vodom emulgiranim epoksidnim smolama.

Masa za zaglaivanje i izravnavanje Odvodni otpor nekog vodljivog sustava premaza rezultira u prvom redu iz debljine zavrnog sloja. Da bi se po cijeloj povrini postigao jedinstveni otpor, mora se pripaziti da pokrovni sloj ima ravnomjernu debljinu. Stoga se kod hrapavih i neravnih podloga savjetuje da se nakon grundiranja nanese masa za izravnavanje od smola za grundiranje i kvarcnog pijeska.

RE = 108

RE = 105

RE = 1012

Vodljivi sloj/uzemljenje Budui da vodljiva svojstva betona tijekom vremena uslijed procesa isuivanja slabe, a grundiranje povrh toga djeluje i kao izolacijski sloj, potrebna je primjena takozvanog provodljivog sloja. Zahvaljujui ovom meusloju, elektrostatski se naboji mogu kanalizirati tako da preko provodljivog sloja s konstantnim otporom odlaze u zemlju. Provodljivi sloj u pravilu se sastoji od vodenaste disperzije epoksidne smole, sa aom kao punilom. Veza izmeu provodljivog sloja i uzemljenja postie se ili samoljepivim (pocinanim) bakrenim trakama ili takozvanim priborom za odvoenje statikog elektriciteta. Budui da vodljive trake predstavljaju relativno labilno rjeenje, prednost valja dati vrlo stabilnom priboru za odvoenje. Vrijedi pravilo da se na 100 m2 podne povrine izvede jedan prikljuak na uzemljenje.

Odvodni premaz na neravnoj podlozi bez mase za zaglaivanje i izravnavanje

RE = 105

RE = 105

RE = 105

Masa za zaglaivanje i izravnavanje jami jedinstvenu debljinu zavrnog sloja, a time i jedinstveni odvodni otpor. 10 | Sastav sustava
Svakako je potrebno pridravati se konkretnih tehnikih smjernica i podataka o proizvodima iz tehnikih listova i doputenja.

Pribor za odvoenje sastoji se od privrsnica (tipli) koje su vrsto povezane s podlogom. Preko kabelske stopice moe se na vrlo jednostavan nain uspostaviti spoj s masom. Crni vodljivi lak, koji se nanese preko traka, posjeduje u vodoravnom smjeru mnogo veu provodljivost nego materijal premaza.

Zavrni sloj Vodljiva svojstva zavrnog sloja postiu se kod konvencionalnih sustava dodavanjem ugljinih vlakana. Suvremeni premazi koji posjeduju elektrinu vodljivost, ne sadre ugljina vlakna, ve specijalna vodljiva punila, to sustavima daje izrazito homogeniju elektrinu vodljivost. Ovisno o podruju upotrebe, postoji niz razliitih sustava premaza: tankoslojni i debeloslojni premazi, otvoreni za difuziju vodene pare, na bazi vodom emulgiranih epoksidnih smola sustavi koji se mogu izloiti velikim mehanikim i kemijskim optereenjima, na bazi bezotapalnih epoksidnih smola ilavo tvrdi i ilavo elastini sustavi na bazi bezotapalnih poliuretanskih smola Premazi koji odvode statiki elektricitet mogu se radi poveanja sigurnosti od klizanja dodatno posuti odgovarajuim materijalom. Pritom se upotrebljavaju specijalni silicijevi karbidi vodljivih svojstava. Vrue sueni kvarcni pijesci nisu za to prikladni!

Zatitni povrinski premaz Sustavi opremljeni zavrnim premazima, ija je elektrina vodljivost podeena preko ugljinih vlakana, posjeduju dovoljnu elektrinu vodljivost kako bi zadovoljili zahtjeve u pogledu zatite od eksplozije. No oni ne ispunjavaju aktualne zahtjeve u pogledu zatite od ESD-a. Da bi se ovaj problem rijeio, zavrni se slojevi dodatno premazuju pigmentiranim, vodljivim povrinskim premazima. Takvi premazi su vrlo otporni na abraziju i posjeduju izvjesnu vodoravnu vodljivost. Zahvaljujui tome, mogu homogenizirati elektrinu vodljivost cijelog sustava te nastale naboje odvoditi ne samo okomito, ve i vodoravno. Zahvaljujui ovom svojstvu, zadovoljene su sve odgovarajue ESD norme. Vodljivi povrinski premazi u pravilu se sastoje od vodenastih dvokomponentnih poliuretanskih disperzija ili disperzija od epoksidnih smola.

Provodljivi sloj sastoji se od vodene disperzije epoksidnih smola, sa aom kao punilom.

Prikljuak vodljivih traka na prstenasti vod smije izvesti samo elektroinstalater!

Nanoenje zavrnog premaza

Pribor za odvoenje statikog elektriciteta u praktinoj kutiji.

Prikljuak pribora za odvoenje na masu.

Svakako je potrebno pridravati se konkretnih tehnikih smjernica i podataka o proizvodima iz tehnikih listova i doputenja.

Sastav sustava | 11

StoCretec ESD podni premazi Uvijek pravi sustav

StoCretec ESD sustavi podnih premaza

Tankoslojni EP sustav na vodenoj osnovi
Svojstva Tankoslojni premaz sa sposobnou difuzije za vodenu paru Ispunjava TRBS 2153 Ispunjava EN 61340-5-1 samo u vezi sa StoPox WL 113 Ispunjava DIN VDE 0100-410 samo u vezi sa StoPox WL 118 Cjenovno povoljan sustav Vrlo dobra otpornost na svjetlost

Debeloslojni EP sustav na vodenoj osnovi

Debeloslojni premaz sa sposobnou difuzije za vodenu paru Ispunjava TRBS 2153 Ispunjava EN 61340-5-1 samo u vezi sa StoPox WL 113 Ispunjava DIN VDE 0100-410 samo u vezi sa StoPox WL 118 Vrlo dobra otpornost na svjetlost

Debeloslojni EP sustav na vodenoj osnovi

Prostorno vodljivi, debeloslojni premaz sa sposobnou difuzije za vodenu paru Ne sadri ugljena vlakna Ispunjava TRBS 2153 Ispunjava EN 61340-5-1 Vodljivost bez obzira na relativnu vlanost Vodljivost u najveoj mjeri ne ovisi o ESD antistatikim cipelama Vrlo dobra otpornost na svjetlost

Bezotapalni tankoslojni EP sustav

Strukturirani tankoslojni premaz Ispunjava TRBS 2153 Ispunjava EN 61340-5-1 samo u vezi sa StoPur KV/StoPur WV 210 Ispunjava DIN VDE 0100-410 samo u vezi sa StoPox WL 118 Cjenovno povoljan sustav

Podruje primjene

Prostorije s agregatom za struju Skladita gorivih materijala Prostorije s vrlo osjetljivim elektronikim ureajima Prostorije sa serverima Proizvodne hale za finu elektroniku (ESD ureaji)

Laboratoriji Skladita gorivih materijala Prostorije s vrlo osjetljivim elektronikim ureajima Prostorije sa serverima Proizvodne hale za finu elektroniku (ESD ureaji)

Laboratoriji Prostorije s vrlo osjetljivim elektronikim ureajima Prostorije sa serverima Proizvodne hale za finu elektroniku (ESD ureaji)

Prostorije s agregatom za struju Eksplozijom ugroene industrijske i skladine hale Proizvodne hale u automobilskoj industriji

Temeljni premaz

StoPox WG 100 i masa za izravnavanje StoPox WG 100, s kvarcnim pijeskom kao punilom StoPox WL 110 ili StoPox WL 118 StoPox WL 111 Opcija: StoPox WL 113 Opcija: StoDivers P 110 ca. 0,5 mm Provlaivanje sa stranje strane Magnezitni estrih Estrih od kalcijevog sulfata

StoPox WG 100 i masa za izravnavanje StoPox WG 100, s kvarcnim pijeskom kao punilom StoPox WL 110 ili StoPox WL 118 StoPox WB 110 Opcija: StoPox WL 113 Opcija: StoDivers P 110 ca. 2-3 mm Provlaivanje sa stranje strane Magnezitni estrih Estrih od kalcijevog sulfata

StoPox WG 100 i masa za izravnavanje StoPox WG 100, s kvarcnim pijeskom kao punilom

StoPox GH 205 i masa za izravnavanje StoPox GH 205, s kvarcnim pijeskom kao punilom StoPox WL 110 ili StoPox WL 118

Vodljivi sloj Gornji sloj Zavrni premaz Inicijalna zatita Debljina sloja Podloge

StoPox WB 113

StoPox KU 411 Opcija: StoPur KV/StoPur WV 210

StoDivers P 110 ca. 2 mm Provlaivanje sa stranje strane Magnezitni estrih Estrih od kalcijevog sulfata

Opcija: StoDivers P 110 ca. 1 mm Cementne podloge

12 | Pregled sustava

Svakako je potrebno pridravati se konkretnih tehnikih smjernica i podataka o proizvodima iz tehnikih listova i doputenja.

ELEK NJA! UGRO TROSTATS ELEM ENI G KI PRIDR ENTI. RAEVINS KI SE U AVAJT RUKO PUTA O E VANJU .

PA

Bezotapalni debeloslojni EP sustav

Debeloslojni premaz Vrlo velika kemijska i mehanika otpornost Ispunjava TRBS 2153 Ispunjava EN 61340-5-1 samo u vezi sa StoPur KV/StoPur WV 210 Ispunjava DIN VDE 0100-410 samo u vezi sa StoPox WL 118

Bezotapalni debeloslojni EP sustav

Prostorno vodljivi debeloslojni premaz Ne sadri ugljena vlakna Homogeni izgled povrine Ispunjava TRBS 2153 Ispunjava EN 61340-5-1 samo u vezi sa StoPox WL 118 Vrlo mala ovisnost vodljivosti o relativnoj vlanosti

Bezotapalni debeloslojni EP sustav

Prostorno vodljivi debeloslojni premaz Ispunjava TRBS 2153 Ispunjava EN 61340-5-1 Ispunjava DIN VDE 0100-410 samo u vezi sa StoPox WL 118

Bezotapalni debeloslojni EP sustav

ilavi debeloslojni premaz sa sposobnou zatvaranja pukotina Ispunjava TRBS 2153 Ispunjava EN 61340-5-1 samo u vezi sa StoPur KV/StoPur WV 210 Ispunjava DIN VDE 0100-410 samo u vezi sa StoPox WL 118

Eksplozijom ugroene industrijske i skladine hale HBV postrojenja (postrojenja za proizvodnju, obradu i primjenu materijala koji ugroavaju vode prema 62 Zakona o gospodarenju vodama) Laboratoriji Sterilne prostorije Prostorije s vrlo osjetljivim elektronikim ureajima Proizvodne hale za finu elektroniku (ESD ureaji) StoPox GH 205 i masa za izravnavanje StoPox GH 205, s kvarcnim pijeskom kao punilom StoPox WL 110 ili StoPox WL 118 StoPox KU 611 Opcija: StoPur KV/StoPur WV 210 Opcija: StoDivers P 110 ca. 2 mm Cementne podloge

Prostorije s vrlo osjetljivim elektronikim ureajima Proizvodne hale za finu elektroniku (ESD ureaji) Prostorije za pakiranje mikroelektronike Kompjutorski prostori

Prostorije s vrlo osjetljivim elektronikim ureajima Proizvodne hale za finu elektroniku (ESD ureaji) Prostorije za pakiranje mikroelektronike Kompjutorski prostori

Prostorije s vrlo osjetljivim elektronikim ureajima Proizvodne hale za finu elektroniku (ESD ureaji) Prostorije za pakiranje mikroelektronike Kompjutorski prostori

StoPox GH 205 i masa za izravnavanje StoPox GH 205, s kvarcnim pijeskom kao punilom StoPox WL 110 ili StoPox WL 118 StoPox KU 613

StoPox GH 205 i masa za izravnavanje StoPox GH 205, s kvarcnim pijeskom kao punilom StoPox WL 110 ili StoPox WL 118 StoPox KU 615

StoPox GH 205 ili StoPur IB 501 i masa za izravnavanje StoPox GH 205, s kvarcnim pijeskom kao punilom StoPox WL 110 ili StoPox WL 118 StoPur IB 511 Opcija StoPur KV/StoPur WV 210

Opcija: StoDivers P 110 ca. 1,5 mm Cementne podloge

Opcija: StoDivers P 110 ca. 2 mm Cementne podloge

Opcija: StoDivers P 110 ca. 2 mm Cementne podloge Podloga od lijevanog asfalta

Svakako je potrebno pridravati se konkretnih tehnikih smjernica i podataka o proizvodima iz tehnikih listova i doputenja.

Pregled sustava | 13

StoCretec ESD-podni premazi Proizvodi i mjerne vrijednosti

Ponuda vodljivih podnih premaza je u meuvremenu postala vrlo kompleksna. Tablica daje pregled vaeih normi i StoCretec premaza koji odgovaraju u pojedinom sluaju traenim mjernim vrijednostima.

Zahtjevi u pogledu vodljivih podnih premaza

TRBS 2153 EN 61340-5-1 Zahtjevi u pogledu otpora uzemljivaa: < 108 , mjerenja prema EN 1081 ili EN 61340-4-1 Zatita elektronikih ureaja od elektrostatskih fenomena: Odvodni otpor (zemlja): RE < 1 x 109 . Za uzemljenje osoblja: RG < 3,5 x 107 ili naboj < 100 V i RG < 109 (primarno uzemljenje osoba preko poda), mjerenja prema EN 61340-4-1 i EN 61340-4-5

Sustavi i norme
s vodljivim slojem StoPox WL 110 Norma
TRBS 2153 RE < 108 StoPox WL 111 sa StoPox WL 113 StoPox WB 110 sa StoPox WL 113 StoPox WB 113 StoPox KU 411 sa StoPur KV sa StoPur WV 210 StoPox KU 611 sa StoPur KV sa StoPur WV 210 StoPox KU 613 StoPox KU 615 StoPur IB 511 sa StoPur KV sa StoPur WV 210 norma ispunjena
Test sustava / Walking test

s vodljivim slojem StoPox WL 118

DIN VDE 0100-410 (2007) RE > 105 TRBS 2153 RE < 108
Sistemski test / Walking test

DIN EN 61340-5-1

DIN EN 61340-5-1

DIN VDE 0100-410 (2007) RE > 105

Sistem

14 | Proizvodi i mjerne vrijednosti

Svakako je potrebno pridravati se konkretnih tehnikih smjernica i podataka o proizvodima iz tehnikih listova i doputenja.

Izdava Sto Ges.m.b.H. Richtstrae 47 A 9500 Villach T +43 4242 33133 F +43 4242 34347 info@sto.at www.sto.com

Sto Ges.m.b.H. Podrunica za proizvodnju, trgovinu i usluge Kovinska 4a / III 10090 Zagreb T +385 1 3499 555 F +385 1 3473 330 info.hr@stoeu.com www.sto.hr

Sto Ges.m.b.H. Podrunica za proizvodnju, trgovinu i usluge - PC Rijeka Industrijska zona - Marinii b.b. 51216 Vikovo T +385 51 344 080 F +385 51 344 228 pc.rijeka.hr@stoeu.com www.sto.hr

Sto Ges.m.b.H. Podrunica za proizvodnju, trgovinu i usluge - PC Split Sv. Leopolda Mandia 7b 21204 Dugopolje T +385 21 531 329 F +385 21 531 356 pc.split.hr@stoeu.com www.sto.hr

Sigurno Va struni partner za kvalitetu gradnje.

StoCretec

Graditi svjesno.

Art. Nr. 9661-992 Leitfhige Bodenbeschichtungssysteme HR Rev.-Nr. 02/15.10.2012