Professional Documents
Culture Documents
LJUDSKIH PRAVA DRUGE GENERACIJE LJUDSKA PRAVA TREE GENERACIJE HUMANITARNO PRAVO USTAVNI OKVIR ZATITE LJ.P.U BIH KATALOG LJUDSKIH PRAVA U USTAVU BIH OMBUDSMEN u BiH MEUNARODNI SISTEM ZATITE LJUDSKIH PRAVA EVROPSKA KONVENCIJA PRINCIPI, KATALOG, OGRANIENJA, SUD OGRANIENJA LJUDSKIH PRAVA
Najznaajniji povjesni dokumenti o ljudskim pravima 2/8 - 623. Medinska povelja (ustav) o Pravni akt politikog konstituiranja prve muslimanske zajednice; religijska etika, socijalna i politika dimenzija Ku`rana, jasno ukazuje na postojanje dimenzije ljudskih prava u islamu koja izrasta na osnovama razumjevanja ovjeka i svijeta na nain kako ga islam definira. o Ureenje odnosa, prava i dunosti vjernika i nemuslimana organizacija javnog ivota, prava, finansija, vojske, itd. jednakost graana, religijske slobode, zajednika odbrana... Najznaajniji povjesni dokumenti o ljudskim pravima 3/8 - 1215. Magna Carta Libertatum o Sporazum i regulisanje odnosa izmeu kralja i plemstva i potvrena prava i slobode svih slobodnih ljudi u Engleskoj. o Velika povelja prava kojom se priznaju prava i temeljne slobode graana, da vlast kralja nije neograniena uspostavljanje ustavne monarhije u Engleske rezultat uspostavljanje Parlamenta o Uspostavljena veza izmeu ljudskih prava i demokratije Najznaajniji povjesni dokumenti o ljudskim pravima 4/8 - 1679. - Habeas Corpus Amendment Act - Zakon za bolje osiguranje slobode podanika i zabranu prekomorskog zatvora o Habeas Corpus je institut engleskog prava koji je kroz historiju mijenjao znaenje. o Predstavlja jedan od najznaajnijih dokumenata u pogledu zatite integriteta linosti titi ovjeka od zloupotrebe vlasti, zabrane nezakonitog hapenja bez sudskog naloga, nezakonitog dranja u zatvoru, maltretiranja,... (u l. 9. MPGPP) o Odredbe Habeas Corpus Acta su ule u katalog ljudskih prava UN i priznate kao univerzalna prava.
Najznaajniji povjesni dokumenti o ljudskim pravima 5/8 - 1689. Bill of Rights (Zakon o pravima) o Oznailo poetak moderne engleske dravno-pravne historije o Dokument kojim je uspostavljena ustavna monarhija i ograniena kraljeva vlast; potvrivanje graanskih i politikih prava i sloboda; uspostavljanje novog odnosa izmeu zakonodavne i izvrne vlasti. Najznaajniji povjesni dokumenti o ljudskim pravima 6/8 - 1776. Deklaracija nezavisnosti SAD o Proglas nezavisnosti od engleske kolonijalne vlasti; o Naslonjena na ideje prirodnog prava i politike teorije liberalizma jednakost ljudi sa neotuivim pravima; individualna prava i slobode; o Prvi ustavni dokument u kojem je prisutna ideja o suverenitetu naroda i pravo na smjenjivanje tiranske vlasti; o Inspiracija za francusku Deklaraciju prava ovjeka i graanina; - osnov za UN Univerzalnu deklaraciju i katalog ljudskih prava; o 1791 Bill of Rights (Ustavni amandmani (10) SAD) Najznaajniji povjesni dokumenti o ljudskim pravima 7/8 - 1789.Francuska deklaracija o pravima ovjeka i graanina o Predstavlja sabirnu taku pravnog, filozofskog i politikog naslijea zapadnoevropskih zemalja, prije svega Engleske; o Nastala u povijesnim zbivanjima Francuske buruaske revolucije koja je preobrazila Francusku u graansko drutvo. o Deklaracije proglaava da se ljudi raaju slobodni i jednaki u svojim pravima pravna i politika jednakost graana; o Deklaracija promovira model demokratskog drutva i pravne drave. Najznaajniji povjesni dokumenti o ljudskim pravima 8/8 - 1948. Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima UN o Prvi sveobuhvatni instrument ljudskih prava proglaen od univerzalne meunarodne organizacije; Moralni, politiki i pravni znaaj; o lan 1. Sva ljudska bia raaju se jednaka u dostojanstvu i pravima. Ona su obdarena razumom i treba da jedno prema drugom postupaju u duhu bratstva. - Regionalni sistemi zatite ljudskih prava o Evropski, ameriki, afriki,... o 1950. Evropska konvencija za zatitu ljudskih prava
Klasifikacija ljudskih prava I generacija Graanska i politika prava o Odnos pojedinca i drave (graanska - Pravo na ivot, privatnost, pravedan sudski postupak...); (politika prava ovjeka da uestvuje u upravljanju drave i zajednice); o Meunarodni pakt o graanskim i politikim pravima (UN 1966.) II generacija Ekonomska, socijalna i kulturna prava
o Priznavanje prava na rad, uvjete rada, soc.osiguranje, ivotni standard, zatita porodice, zdravlja, pravo na kolovanje,... o Meunarodni pakt o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima (UN 1966) III generacija Kolektivna prava (prava naroda) o Afrika povelja o ljudskim pravima i pravima naroda (1986) o Ravnopravnost naroda, samoopredjeljenje, upravljanje narodnim bogatstvom i prirodnim resursima, zatita okoline...
Ljudska prava u BiH - Daytonski sporazum Okvirni mirovni sporazum Aneks 4 Ustav BiH - Ustav BiH je u potpunosti preuzeo sva ljudska prava Evropske konvencije za zatitu ljudskih prava i njenih protokola; - Neto drugaiji sistem zatite ljudskih prava; GRAANSKA I POLITIKA PRAVA( I generacija) OPTE KARAKTERISTIKE Svojim sadrajem uglavnom usmjerena na zatitu prava pojedinaca i odnose se na temeljne vrijednosti: o Zatitu ivota, fizikog, psihikog i moralnog integriteta linosti, razne slobode o Skup politikih prava koja sugeriraju demokratski oblih ureenja, vladavinu prava. Meunarodni pakt o graanskim i politikim pravima (1966.) (MPGPP) Fakultativni protokol uz MPGPP (1966.) Drugi fakultativni protokol uz MPGPP (1989.) DEMOKRATIJA I LJUDSKA PRAVA I GENERACIJE o NARODNI SUVERENITET o PODJELA VLASTI o PRAVNA DRAVA I VLADAVINA PRAVA PRAVO NA ZATITU INTEGRITETA LINOSTI o PRAVO NA IVOT o PRAVO NA SLOBODU I LINU SIGURNOST o SKUP PRAVA VEZANIH ZA KRIVINI POSTUPAK o PRAVO NA PRIVATNOST POLITIKA PRAVA I SLOBODE o SLOBODA MISLI, SAVJESTI, RELIGIJE ILI UVJERENJA o SLOBODA IZRAAVANJA I INFORMIRANJA o SLOBODA UDRUIVANJA I OKUPLJANJA o PRAVO UEA U VLASTI
MEUNARODNI DOKUMENTI UJEDINJENE NACIJE Konvencija o sprjeavanju kanjavanju zloina genocida (1948./1951.) Konvencija o statusu izbjeglica (1951./1954.) Protokol o statusu izbjeglica (1966./1967.) Konvencija o politikim pravima ena (1952.) Konvencija o smanjenju broja lica bez dravljanstva (1961./1975.) Minimalni standardi i postupanju prema zatvorenicima (1955. potvreno 57 i 77)
Dopunska konvencija i ukidanju ropstva, trgovine robljem i institucija i prakse sline ropstvu (1956./1957.) Konvencija o statusu udatih ena (1957./1958.) Konvencija o pristanku na brak, minimalnoj starosti za brak i registrovanje braka (1962.) Meunarodna konvencija o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije (1965./1969.) Konvencija o nezastarjevanju ratnih zloina i zloina protiv ovjenosti (1968.) Meunarodna konvencija o suzbijanju i kanjavanju zloina aparthejda (1965.) Kodeks ponaanja lica odgovornih za primjenu zakona (1979.) Konvencija o ukidanju svih oblika diskriminacije ena (1979./1981.) Deklaracija o ukidanju svih oblika netrpeljivosti i diskriminacije na osnovu vjeroispovjesti ili uvjerenja (1981.) Garancije za zatitu prava osobama nad kojima treba da bude izvrena smrtna kazna (1984.) Konvencija protiv muenja i drugog svirepog, neljudskog ili poniavajueg kanjavanja ili postupanja (1984./1987
SMISAO GRAANSKIH I POLITIKIH PRAVA Ograniavanje moi slobodnog djelovanja represivnih dravnih organa do granice iza koje poinje prostor linih prava i sloboda graanina; - Pravno zatien prostor od uplitanja treih lica i dravnih organa; - Zahtjev da svaka radnja mora biti zasnovana na zakonu SVRHA da zajame pojednicu samostalnost u odnosu na dravnu vlast, slobodu od drave i nasuprot njoj ne dovoenje prava i sloboda u pitanje! klasina graanska prava Smisao odnosa lj.p. i drave razumjevanje drave kao nadosobne, zakonom ograniene strukture moi (i aparata za prisilu) koja potuje prava i slobode svojih graana!
KATALOG LJUDSKIH PRAVA( I GENERACIJE) Pravo na ivot, slobodu i zatitu integriteta linosti 2. Sloboda od ropstva i prakse sline ropstvu 3. Sloboda od prisilnog rada 4. Zatita od torture i ostalih oblika okrutnog, nehumanog i poniavajueg kanjavanja i postupanja 5. Zatita od samovoljnog hapenja i pritvaranja 6. Ljudska prava u sudskom postupku 7. Pravo naputanja zemlje i povratka u svoju zemlju 8. Pravo na svojinu 9. Sloboda misli, savjesti, uvjerenja i religije 10. Sloboda miljenja i izraavanja 11. Sloboda udruivanja 12. Pravo uestvovanja na svim nivoima vlasti u dravi
DEMOKRATIJA I LJUDSKA PRAVA (I GENERACIJE) NARODNI SUVERENITET o Osnov svake vlasti nalazi se u narodu o Kao nosiocu suvereniteta, narodu pripada pravo na politiko samoopredjeljenje slobodni izraz politike volje. o Pojam demokratije je usko vezan za narodni suverenitet PODJELA VLASTI o ZAKONODAVNA, IZVRNA, SUDSKA o Sprjeava neogranienu mo drave ZAKONODAVNA VLAST: o Graani svojim aktivnim i pasivnim politikim pravom legitimiraju predstavnike vlasti u parlamentu Zakonodavna vlast o Izbori moraju biti redovni, demokratski, opi, jednaki, tajni. IZVRNA VLAST: o Zakonski ograniena i podlijee kontroli parlamenta. o Graani bez diskriminacije imaju pravo uestvovati u upravljanju javnim poslovima direktno i indirektno (l.25 MPGPP).
SUDSKA VLAST: o Odvojena od zakonodavne i izvrne, djeluje u okviru pravnog okvira, nezavisna od ostale 2 grane i vanjskih utjecaja i pritisaka. o Postojanje nezavisnog sudstva je preduvjet za: - Pravo na nezavisno i nepristrasno suenje (UDLJP l. 8) PRAVNA DRAVA I VLADAVINA PRAVA Pravna drava predstavlja nadosobnu, zakonom ogranienu strukturu moi, odnosno vladavinu zakona; Zakon je jednako obavezujui za sve graane u dravi, za one koji vladaju i kojima se vlada. Vladavina prava zakoni uvaavaju pojmove pravde, jednakosti, uniformisani i jednako obavezujui za sve inkorporirane civilizacijske tekovine i ljudska prava.
KLASINA GRAANSKA I POLITIKA PRAVA Prava vezana za integritet ljudske linosti Politika prava Kulturna prava Ekonomske slobode
Ogranienja ljudskih prava u odnosu na druge iskazana priznavanjem istih prava i sloboda drugim, a u odnosu na dravu potovanje zakona. PRAVO NA ZATITU INTEGRITETA LINOSTI Ova prava i slobode imaju za cilj garanciju da e zahvatanje represivnih organa drave u ova prava biti zasnovano na zakonu. 5
PRAVO NA IVOT: o Zakonska zatita prava na ivot o Zatita od samovoljnog liavanja ivota o Ogranienje smrtne kazne o Uspostavljanje dodatnih garancija za osuenike na smrt o Ukidanje smrtne kazne
PRAVO NA IVOT: o SMRTNA KAZNA: o Samo najtea KD odreena zakonom o Lice starije od 18 godina o Pravedan puni sudski postupak (pravni lijekovi) o Ne moe se izvriti nad trudnim enama, majkama male djece, mentalno poremeenim osobama, i za vrijeme albenog procesa o Na nain da uzrokuje to manje patnje - PRAVO NA SLOBODU I LINU SIGURNOST I S TIM U VEZI ZABRANA TORTURE I SVAKOG OKRUTNOG NEHUMANOG I PONIAVAJUEG POSTUPKA ILI KANJAVANJA - Drava titi u okviru svog pravnog sistema, ali jedina ima mogunost da represivnim djelovanjem svojih organa ogranii ili uskrati slobodu graana - Ogranienje ili uskraivanje slobode se temelji na zakonu, da je jednoobrazno, nediskriminirajue, kontrolirano (MPGPP l. 9.) (i naknada tete kada nezakonito primjenjeno) - Konvencija protiv torture i drugih surovih, nehumanih ili poniavajuih kazni ili postupanja - Tortura svi akti koji namjerno nanose bol, teka tjelesna ili duevna patnja u cilju iznuivanja informacija, priznanja; kao kazna za poinjeno djelo; kao oblik zastraivanja; na osnovu diskriminacije - Minimalni standardi u postupanju sa zatvorenicima (boravak, higijena, posjete...) - SKUP PRAVA VEZANIH ZA KRIVINI POSTUPAK - Pravo na nezavisno, nepristrano, javno suenje pred sudom ustanovljenim na osnovu zakona (l 14. MP) - Prvo na pretpostavku (prezumpciju) nevinosti (l.14) - Pravo na poznavanje predmeta optube (l.14(3)) - Pravo na odbranu - Pravo na predlaganje dokaza i dokaznih radnji - Pravo na utnju okrivljenog - Pravo na albu - Naelo ne bis in idem (double jeopardy) (l.14. (7)) - Pravo na jednakost - Potivanje principa zakonitosti (l.15.(1)) - PRAVO NA PRIVATNOST (l. 17. MPGPP) - Svaki ovjek ima pravo na potivanje privatnog i porodinog ivota; - Nepovredivost stana i prepiske; - Privatnost obuhvata slijedee oblasti: o Zatita podataka o Tjelesna privatnost (genetski testovi, testovi na drogu,...) o Privatnost komunikacije (pisma, telefon, email,...) o Privatnost prostora (stan, radno mjesto,...) -
Izazovi sa razvojem tehnologije (el. nadgledanje, satalitske komunikacije, biologija, eksperimenti na ljudima,...)
POLITIKA PRAVA I SLOBODE Sloboda misli, savjesti i religije ili uvjerenja (l.18) Sloboda izraavanja i miljenja (l.19) Sloboda udruivanja i okupljanja (l.22) Pravo uestvovanja u vlasti (l.25) o Zaokruuje politika prava i demokraciju
EKONOMSKA, SOCIJALNA I KULTURNA PRAVA (II generacija) OPTE KARAKTERISTIKE o RAZVOJ ESK PRAVA o SADRAJ ESK PRAVA o SMISAO ESK PRAVA o MEUNARODNI DOKUMENTI o KATALOG LJUDSKIH PRAVA DRUGE GENERACIJE EKONOMSKA, SOCIJALNA I KULTURNA PRAVA OPTE KARAKTERISTIKE Razvoj ekonomskih, socijalnih i kulturnih prava o Negativne implikacije industrijske revolucije o Poloaj radnika u XIX vijeku karakterisan tekim ekonomskim i socijalnim poloajem o Formiranje radnikog pokreta koji je vrio snane pritiske na izmjenu postojee situacije o Svijest da ni jedna drava nee pojedinano pristupiti promjenama i oslabiti vlastitu konkurentnu sposobnost na tritu - Razvoj ekonomskih, socijalnih i kulturnih prava o 1890. god - Berlin Prva me. diplomatska konferencija o poboljanju poloaja radnika o 1900. Pariz Me. udruenje za pravnu zatitu radnika o 1906. Bern Me. konvencija o smanjenju upotrebe bijelog fosfora u proizvodnji ibica - Me. konvencija o zabrani nonog rada ena u industriji - Prvi me. dokumenti u smislu zatite ESK prava Poslije prvog svjetskog rata, u skladu sa uvjerenjem da nema opeg mira bez socijalne pravde, osnovana je: 1919. god. Meunarodna organizacija rada (MOR) (Int. Labour Organization ILO) Predstavnici radnika, poslodavaca i drava lanica Cilj: Poboljanje uslova ivota i rada radnika (usvajanjem brojnih normi konvencija i preporuka) Suzbijanje diskriminacija prema radnicima Zatita ena, stranaca, migranata, domorodakog stanovnitva (prisilni rad, obrazovanje, socijalna sigurnost,) 7 -
SADRAJ ESK PRAVA Dok se graanska i politika prava odnose prema dravi negativno (neinjenje, ogranienja moi drave, ), ESK prava trae aktivan odnos drave (injenje, stvaranje ukupnih ekonomskih i politikih pretpostavki, usvajanje efikasnih mjera za njihovo ostvarenje,) Na osnovu filozofskog poimanja ovjeka kao bia slobode i uroenog dostojanstva ukljuuju i slobodu od bijede, stvaranje ESK prilika koje nee dovoditi u pitanje ljudsko dostojanstvo. ESK prava nastala na kritikom preispitivanju kapitalistikog naina proizvodnje i njegovih politikih,ESK implikacija na ovjeka i dravu Sloboda (u filozofskom smislu) postala upitna u situaciji u kojoj se veliki broj ljudi nalazi u ropskom odnosu koji mu namee ekonomska pozicija, socijalna nesigurnost i kulturna zanemarenost Na osnovu Marksove filozofske misli nastaju socijaldemokratski pokreti za promjenu optih ESK prilika u drutvu i poloaja radnika. Zemlje komunistikih reima apolutni primat ESK pravima (opravdanje za minimiziranje graanskih i politikih prava) Liberalne demokracije iskljuivi primat graanskim i politikim pravima Kompromisno rjeenje kroz UN Univerzalnu deklaraciju i meunarodne pakte Socijalna dimenzija u zapadnoevropskim dravama min. naknada za rad, socijalna sigurnost, otvaranje dravnih (javnih) kola, sistem zdravstvene zatite
MEUNARODNI DOKUMENTI UJEDINJENE NACIJE Univerzalna deklaracija UN Meunarodni pakt o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima (1966) Meunarodna konvencija o zatiti prava svih radnika migranata i lanova njihovih porodica (1979) Konvencija o ukidanju svih oblika diskriminacije ena (1979) Me. konvencija o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije Preporuke i konvencije MOR i UNESCO Imajui u vidu nejednak stepen ekonomskog razvoja drava lanica MPESKP data je obaveza dravama da pojedinano i kroz meunarodnu suradnju preduzimaju korake u postepenom ostvarivanju ESK prava koritenjem svih raspoloivih sredstava. Drava se ne obavezuje da odmah omogui sva prava, nego prihvata obavezu da preduzme korake u granicama najviih mogunosti svojih raspoloivih sredstava Da dostigne postepeno puno ostvarenje tih prava.
KATALOG LJUDSKIH PRAVA (II GENERACIJE) PRAVO NA RAD PRAVO NA OBRAZOVANJE PRAVO NA ZDRAVLJE PRAVO NA ZATITU I USLUGE PRAVO NA KULTURU Posebno naglaena ravnopravnost spolova i nediskriminacija
IMPLEMENTACIJA ESK PRAVA Imajui u vidu nejednak stepen ekonomskog razvoja drava lanica MPESKP data je obaveza dravama da pojedinano i kroz meunarodnu suradnju preduzimaju korake u postepenom ostvarivanju ESK prava koritenjem svih raspoloivih sredstava. Drava se ne obavezuje da odmah omogui sva prava, nego prihvata obavezu da preduzme korake u granicama najviih mogunosti svojih raspoloivih sredstava Da dostigne postepeno puno ostvarenje tih prava. Pretpostavku da MPESKP ne stvara nikakve bezuslovne obaveze oborio je Komitet za ekonomska, socijalna i kulturna prava (organ za nadgledanje implementacije) Pakt nalae postepeno ostvarivanje () on namee i raznovrsne obaveze koje imaju bezuslovan efekt - da garantuje prava bez diskriminacije; i obavezu da preduzme korake
KATALOG LJUDSKIH PRAVA (II GENERACIJE) PRAVO NA RAD PRAVO NA PRAVINE I POVOLJNE USLOVE RADA PRAVO NA PRAVINU ZARADU I JEDNAKU NAGRADU ZA RAD JEDNAKE VRIJEDNOSTI PRAVO NA BEZBJEDNE I ZDRAVE USLOVE RADA PRAVO NA NAPREDOVANJE U SKLADU SA GODINAMA STAA I SPOSOBNOSTIMA PRAVO NA ODMOR, RAZUMNO ORGANIENJE RADNOG VREMENA, POVREMENA PLAENA ODSUSTVA PRAVO NA ORGANIZOVANJE (SINDIKALNA PRAVA I SLOBODE) I PRAVO NA TRAJK PRAVO NA SOCIJALNU SIGURNOST PRAVA PORODICE, DJECE I MALOLJETNIKA NA ZATITU PRAVO NA ODGOVARAJUI IVOTNI STANDARD I ZATITU OD GLADI PRAVO POJEDINCA NA NAJVEI STEPEN FIZIKOG I MENTALNOG ZDRAVLJA PRAVO NA OBRAZOVANJE PRAVO RODITELJA NA MORALNI I VJERSKI ODGOJ U SKLADU SA NJIHOVIM UVJERENJIMA PRAVO NA UESTVOVANJE U KULTURNOM IVOTU PRAVO KORITENJA DOSTIGNUA NAUKE I TEHNIKE PRAVA KOJA PROISTIU IZ AUTORSKIH PRAVA PRAVO NA SLOBODU U OBLASTIMA NAUKE I STVARALATVA PRAVO NA USLOVE KOJI OBEZBJ. RAZVOJ NAUKE I KULTURE
Pravo na rad Pravo koje pripada svakom licu kao mogunost zaraivanja kroz slobodno izabran ili prihvaen posao. Podrazumijeva negaciju prisile i slobodu izbora zaposlenja Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima; MPESKP; Kon.o uklanjanju svih oblika rasne diskriminacije; Kon.o ukljanjanu svih oblika diskriminacije ena; Dokumenti MOR-a (111, 122) 9
Svako ima pravo na rad, na slobodan izbor zaposlenja, na pravine i zadovoljavajue uvjete rada i na zatitu od nezaposlenosti (UDLJP lan 23(1)) Pravo na pravine i povoljne uvjete rada(l.7 MPESKP) Zatita radnika Pravo na povoljnu i pravinu naknadu Pravo na jednaku platu za jednak rad Pravo na ogranienja broja radnih sati i odmor
Pravo na socijalnu sigurnost Pravo na socijalnu sigurnost svakoj osobi kao lanu drutva, a posebno u sluajevima nezaposlenosti, bolesti, nesposobnosti, udovitva, starosti, ili dr.pomanjkanja sredstava za ivot u prilikama izvan njegove moi. (l.9 MPESKP) MOR Konvencija 102 (1952. godine)
Zatita porodice, zaposlene majke i djeteta Odreenje porodice kao prirodnog, osnovnog, sastavnog dijela drutva istovremeno povlai i obavezu drutva na to iru pomo i zatitu. lan 10. MPESKP Treba pruiti najveu moguu zatitu i pomo porodici koja je prirodna i temeljna drutvena zajednica Zatita majke (porod) i materinstva; zatita djece i omladine od ekonomske i socijalne eksploatacije
Pravo na obrazovanje Pravo na obrazovanje priznaje se svakom pojedincu i vezano je za puni razvoj ljudske linosti i dostojanstva. Svako ima pravo na kolovanje. kolovanje treba biti besplatno bar u osnovnim i niim kolama. Osnovna nastava je obavezna l. 26 UDLJP Obrazovanjem se pojaava svijest i potreba potovanja ljudskih prava i temeljnih sloboda. OSNOVNI PRINCIPI: Jednaka dostupnost kolovanju svima; obavezno besplatno osnovno obrazovanje, postepeno ostvarivanje besplatnog srednjeg i vieg obrazovanja.
Kulturna prava Skupom kulturnih prava zaokruuje se ideal slobodne svestrane linosti Pravo da sudjeluje u (a) kulturnom ivotu; (b) da se koristi znanstvenim napretkom; (c) da se koristi zatitom moralnih i materijalnih interesa koji poizilaze iz nekog znanstvenog, knjievnog ili umjetnikog stvaranja kojemu je autor. ()obezbijediti mjere za odravanje, razvoj i irenje znanosti i kulture.
KOLEKTIVNA PRAVA/ prava naroda ( III generacija ) HUMANITARNO PRAVO ENEVSKE KONVENCIJE
10
Sugerira kasnije vremensko nastajanje u odnosu na graanska i politika, kao i ESK prava Afrika povelja o pravima ovjeka i naroda Prava naroda kolektivna prava grupe kao subjekti prava Svaki pojedinac je nosilac prava, ali se prava garantiraju i narodu; Porodica kao prirodna elija na kojoj se zasniva drutvo. Problematiziranje pravne prirode ovih prava Afrika povelja (1981. / 1986.) o Pravo na ravnopravnost naroda (l. 19) o Pravo na samoopredjeljenje (l. 20 kao neotuivo pravo koje se ne moe dovesti u pitanje) o Pravo na slobodno upravljanje narodnim bogatstvom i prirodnim izvorima (l. 21.) o Pravo na ekonomski, socijalni i kulturni razvoj (l.22) o Pravo na mir (l. 23) o Pravo na zatitu okoline (l. 24) Prvo na ravnopravnost naroda o Ekonomska, socijalna i kulturna dominacija jednog naroda nad drugim direktno je suprotstavljena pojmu slobode, jednakosti i nediskriminacije. o Pravo naroda je suprotstavljeno aparthejdu kao zloinu protiv ovjenosti kojem su narodi Afrike bili izloeni. Pravo na samoopredjeljenje o Vanjski aspekt Upravljanje nacionalnim resursima; ekonomski i socijalni sistem koji im odgovara; nosilac prava na samoopredjeljenje je narod, a prava na nezavisnost drava o Unutranji aspekt klasino ljudsko pravo svakog graanina da ima pravo i mogunost utjecaja na vrenje javnih poslova i time na odreenje svog politikog statusa. Pravo na razvoj o Otpor prema svim oblicima strane ekonomske, politike i kulturne dominacije koji drave i narode afrikog kontinenta odrava u poloaju podreenosti. o U oslobaanju od kolonijalne vladavine, zajedno sa pravom na koritenje nacionalnog bogatstva i prirodnih resursa, upotpunjuje se pravom na slobodan i samostalan izbor razvojnog puta kao zaokruenje pojma nezavisnosti. o Neokolonijalizam
HUMANITARNO PRAVO Humanitarno pravo ljudskopravna komponenta prava rata Grana prava ljudskih prava koja se primjenjuje u meunarodnim oruanim sukobima i u odreenim ogranienim okolnostima u unutranjim oruanim sukobima. Glavni izvori tog prava, iako ne i jedini, su (4) enevske konvencije iz 1949. god i dva dopunska protokola iz 1977. god. Takoer se sastoji od ranijih dokumenata i obiajnog meunarodnog prava.
11
ENEVSKE KONVENCIJE I PROTOKOLI enevske konvencije su zakljuene 1949. godine i stupile na snagu 1950. godine o .K. za poboljanje poloaja ranjenika i bolesnika u oruanim snagama u ratu o .K. za poboljanje poloaja ranjenike, bolesnika i brodolomaca u oruanim snagama na moru o .K. o postupanju sa ratnim zarobljenicima o .K. o zatiti graanskih lica u vrijeme rata o Protokol (I) Zatita rtava me. sukoba (1977) o Protokol (II) Nemeunarodne oruane sukobe Nijedan meunarodni instrument o lj.p. nema tako velik broj drava ugovornica kao enevske konvencije Danas se smatra da su znaajni dijelovi .K. stekli status obiajnog me. prava i tako postali obavezni i za one drave koje nisu ugovornice tih instrumenata.
LJUDSKA PRAVA U BOSNI I HERCEGOVINI Preambula Ustava BiH se poziva na Univerzalnu deklaraciju ljudskih prava i na paktove o graanskim i politikim kao i o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima. - U lanu II. (stav 2.) Ustava Evropska konvencija o ljudskim pravima se direktno primjenjuje u Bosni i Hercegovini. - Uspostavljena je lista od 15 meunarodnih sporazuma i konvencija u oblasti ljudskih prava kojima pristupa Bosna i Hercegovina: - Konvencija o sprjeavanju i kanjavanju zloina genocida - enevske konvencije I- IV o zatiti rtava rata i njeni dodatni protokoli I-II - Konvencija o pravnom statusu izbjeglica - Konvencija o dravljanstvu udatih ena - Konvencija o smanjenju broja apatrida - Meunarodna konvencija o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije - Meunarodni pakt o graanskim i politikim pravima i njegovi dodatni protokoli - Meunarodni pakt o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima - Konvencija o eliminiranju svih oblika diskriminacije ena - Konvencija protiv torture i drugih surovih, neljudskih ili poniavajuih kazni i postupaka - Evropska konvencija o sprjeavanju muenja, nehumanog ili poniavajueg tretmana ili kanjavanja - Konvencija o pravima djeteta - Meunarodna konvencija o zatiti prava radnika na privremenom radu i lanova njihovih obitelji - Evropska povelja o regionalnim jezicima i jezicima manjina - Okvirna konvencija o zatiti manjina. Uz prava sadrana u meunarodnim sporazumima koja imaju vrijednost ustavnih prava, Ustav nabraja 13 temeljnih prava: - pravo na ivot, - pravo da se ne bude podvrgnut muenju, nehumanom ili poniavajuem tretmanu i kanjavanju, - pravo da se ne dri u ropstvu i u suanjstvu i pravo da se ne bude podvrgnut nasilnom i prinudnom radu, - pravo na slobodu i zatitu linosti, 12 -
pravo na jednak proces u graanskom i krivinom domenu i u pravima vezanim za krivini postupak, pravo na potovanje privatnog i obiteljskog ivota, mjesta stanovanja i korespondencije, sloboda miljenja, savjesti i vjeroispovijesti, sloboda izraavanja, sloboda mirnog okupljanja i sloboda udruivanja, pravo na brak i formiranje obitelji, pravo na privatno vlasnitvo, pravo na obrazovanje, pravo na slobodu kretanja i mjesta boravka. Sva ta prava su garantirana bez diskriminacije. Ustav precizira jo i pravo izbjeglica na povratak, na vraanje oduzetih dobara i na ponitavanje diskriminatornih odluka donijetih za vrijeme rata. Za izbjeglice, Ustav se poziva na Aneks 7. Dejtonskog sporazuma koji se potpuno posvetio tom pitanju. Bosna i Hercegovina je lan Savjeta / Vijea Evrope i te priznaje jurisdikciju Evropskog suda za ljudska prava. Ugledavi se na funkcioniranje Suda, Bosna i Hercegovina je dobila kontrolni sistem primjene tih prava pod nazivom Komisija za ljudska prava.Pod tim nazivom se nalaze dva organa: o Ombudsmen o Dom za ljudska prava Pojam OMBUDSMENA dolazi iz skandinavskih zemalja u kojima ta institucija ima za zadatak odbranu interesa pojedinaca protiv uprave, uz znaaj istranog postupka, kao i odluivanje o sluajevima kojima se bavi. Osobenost te formule se proirila na druge zemlje u kojima su se takve institucije razvile, sa malim razlikama u funkcioniranju. Skandinavsko ime se rasprostranilo. U zavisnosti od zemlje, on je nazvan republiki posrednik ili branitelj graana. Ombudsmen ima zadatak da sprovede istragu radi uspostavljanja injenica i da brzo donese zakljuke na osnovu albi pojedinaca i organizacija o naruavaju ljudska prava nabrojanih u Ustavu, Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima i drugim ve spomenutim sporazumima. Vlast kojoj se prigovara za naruavanje ljudskih prava ima odreeni rok u kojem pismeno mora pojasniti nain na koji misli sprovesti odluke ombudsmena. Ako ombudsmen misli da je potrebno, on u svakom trenutku postupka moe albu priloiti Domu za ljudska prava, kao i dostaviti izvjetaj raznim vladajuim strukturama u Bosni i Hercegovini, koje se o tome moraju izjasniti. Ukoliko zakljuci i preporuke nemaju uinak ombudsmen na to moe upozoriti Visokog predstavnika. DOM ZA LJUDSKA prava je sainjavalo 14 lanova, 4 iz Federacije Bosne i Hercegovine, 2 iz Republike Srpske, dok su ostali nominirani od strane Ministarskog Vijea Savjeta/Vijea Evrope. Komisija za ljudska pri Ustavnom sudu BiH je nasljednik Doma (od 31. 12. 2003.) Pet lanova - tri domaa i dva meunarodna lana Rjeava predmete Doma koji su primljeni do 31.12.2004. Sve nove sluajeve rjeava Ustavni sud BiH
13