You are on page 1of 13

PITANJA ZA DRUGU PARCIJALU RAZVOJ ESK PRAVA SADRAJ ESK PRAVA SMISAO ESK PRAVA MEUNARODNI DOKUMENTI KATALOG

LJUDSKIH PRAVA DRUGE GENERACIJE LJUDSKA PRAVA TREE GENERACIJE HUMANITARNO PRAVO USTAVNI OKVIR ZATITE LJ.P.U BIH KATALOG LJUDSKIH PRAVA U USTAVU BIH OMBUDSMEN u BiH MEUNARODNI SISTEM ZATITE LJUDSKIH PRAVA EVROPSKA KONVENCIJA PRINCIPI, KATALOG, OGRANIENJA, SUD OGRANIENJA LJUDSKIH PRAVA

Najznaajniji povjesni dokumenti o ljudskim pravima 2/8 - 623. Medinska povelja (ustav) o Pravni akt politikog konstituiranja prve muslimanske zajednice; religijska etika, socijalna i politika dimenzija Ku`rana, jasno ukazuje na postojanje dimenzije ljudskih prava u islamu koja izrasta na osnovama razumjevanja ovjeka i svijeta na nain kako ga islam definira. o Ureenje odnosa, prava i dunosti vjernika i nemuslimana organizacija javnog ivota, prava, finansija, vojske, itd. jednakost graana, religijske slobode, zajednika odbrana... Najznaajniji povjesni dokumenti o ljudskim pravima 3/8 - 1215. Magna Carta Libertatum o Sporazum i regulisanje odnosa izmeu kralja i plemstva i potvrena prava i slobode svih slobodnih ljudi u Engleskoj. o Velika povelja prava kojom se priznaju prava i temeljne slobode graana, da vlast kralja nije neograniena uspostavljanje ustavne monarhije u Engleske rezultat uspostavljanje Parlamenta o Uspostavljena veza izmeu ljudskih prava i demokratije Najznaajniji povjesni dokumenti o ljudskim pravima 4/8 - 1679. - Habeas Corpus Amendment Act - Zakon za bolje osiguranje slobode podanika i zabranu prekomorskog zatvora o Habeas Corpus je institut engleskog prava koji je kroz historiju mijenjao znaenje. o Predstavlja jedan od najznaajnijih dokumenata u pogledu zatite integriteta linosti titi ovjeka od zloupotrebe vlasti, zabrane nezakonitog hapenja bez sudskog naloga, nezakonitog dranja u zatvoru, maltretiranja,... (u l. 9. MPGPP) o Odredbe Habeas Corpus Acta su ule u katalog ljudskih prava UN i priznate kao univerzalna prava.

Najznaajniji povjesni dokumenti o ljudskim pravima 5/8 - 1689. Bill of Rights (Zakon o pravima) o Oznailo poetak moderne engleske dravno-pravne historije o Dokument kojim je uspostavljena ustavna monarhija i ograniena kraljeva vlast; potvrivanje graanskih i politikih prava i sloboda; uspostavljanje novog odnosa izmeu zakonodavne i izvrne vlasti. Najznaajniji povjesni dokumenti o ljudskim pravima 6/8 - 1776. Deklaracija nezavisnosti SAD o Proglas nezavisnosti od engleske kolonijalne vlasti; o Naslonjena na ideje prirodnog prava i politike teorije liberalizma jednakost ljudi sa neotuivim pravima; individualna prava i slobode; o Prvi ustavni dokument u kojem je prisutna ideja o suverenitetu naroda i pravo na smjenjivanje tiranske vlasti; o Inspiracija za francusku Deklaraciju prava ovjeka i graanina; - osnov za UN Univerzalnu deklaraciju i katalog ljudskih prava; o 1791 Bill of Rights (Ustavni amandmani (10) SAD) Najznaajniji povjesni dokumenti o ljudskim pravima 7/8 - 1789.Francuska deklaracija o pravima ovjeka i graanina o Predstavlja sabirnu taku pravnog, filozofskog i politikog naslijea zapadnoevropskih zemalja, prije svega Engleske; o Nastala u povijesnim zbivanjima Francuske buruaske revolucije koja je preobrazila Francusku u graansko drutvo. o Deklaracije proglaava da se ljudi raaju slobodni i jednaki u svojim pravima pravna i politika jednakost graana; o Deklaracija promovira model demokratskog drutva i pravne drave. Najznaajniji povjesni dokumenti o ljudskim pravima 8/8 - 1948. Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima UN o Prvi sveobuhvatni instrument ljudskih prava proglaen od univerzalne meunarodne organizacije; Moralni, politiki i pravni znaaj; o lan 1. Sva ljudska bia raaju se jednaka u dostojanstvu i pravima. Ona su obdarena razumom i treba da jedno prema drugom postupaju u duhu bratstva. - Regionalni sistemi zatite ljudskih prava o Evropski, ameriki, afriki,... o 1950. Evropska konvencija za zatitu ljudskih prava

Klasifikacija ljudskih prava I generacija Graanska i politika prava o Odnos pojedinca i drave (graanska - Pravo na ivot, privatnost, pravedan sudski postupak...); (politika prava ovjeka da uestvuje u upravljanju drave i zajednice); o Meunarodni pakt o graanskim i politikim pravima (UN 1966.) II generacija Ekonomska, socijalna i kulturna prava

o Priznavanje prava na rad, uvjete rada, soc.osiguranje, ivotni standard, zatita porodice, zdravlja, pravo na kolovanje,... o Meunarodni pakt o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima (UN 1966) III generacija Kolektivna prava (prava naroda) o Afrika povelja o ljudskim pravima i pravima naroda (1986) o Ravnopravnost naroda, samoopredjeljenje, upravljanje narodnim bogatstvom i prirodnim resursima, zatita okoline...

Ljudska prava u BiH - Daytonski sporazum Okvirni mirovni sporazum Aneks 4 Ustav BiH - Ustav BiH je u potpunosti preuzeo sva ljudska prava Evropske konvencije za zatitu ljudskih prava i njenih protokola; - Neto drugaiji sistem zatite ljudskih prava; GRAANSKA I POLITIKA PRAVA( I generacija) OPTE KARAKTERISTIKE Svojim sadrajem uglavnom usmjerena na zatitu prava pojedinaca i odnose se na temeljne vrijednosti: o Zatitu ivota, fizikog, psihikog i moralnog integriteta linosti, razne slobode o Skup politikih prava koja sugeriraju demokratski oblih ureenja, vladavinu prava. Meunarodni pakt o graanskim i politikim pravima (1966.) (MPGPP) Fakultativni protokol uz MPGPP (1966.) Drugi fakultativni protokol uz MPGPP (1989.) DEMOKRATIJA I LJUDSKA PRAVA I GENERACIJE o NARODNI SUVERENITET o PODJELA VLASTI o PRAVNA DRAVA I VLADAVINA PRAVA PRAVO NA ZATITU INTEGRITETA LINOSTI o PRAVO NA IVOT o PRAVO NA SLOBODU I LINU SIGURNOST o SKUP PRAVA VEZANIH ZA KRIVINI POSTUPAK o PRAVO NA PRIVATNOST POLITIKA PRAVA I SLOBODE o SLOBODA MISLI, SAVJESTI, RELIGIJE ILI UVJERENJA o SLOBODA IZRAAVANJA I INFORMIRANJA o SLOBODA UDRUIVANJA I OKUPLJANJA o PRAVO UEA U VLASTI

MEUNARODNI DOKUMENTI UJEDINJENE NACIJE Konvencija o sprjeavanju kanjavanju zloina genocida (1948./1951.) Konvencija o statusu izbjeglica (1951./1954.) Protokol o statusu izbjeglica (1966./1967.) Konvencija o politikim pravima ena (1952.) Konvencija o smanjenju broja lica bez dravljanstva (1961./1975.) Minimalni standardi i postupanju prema zatvorenicima (1955. potvreno 57 i 77)

Dopunska konvencija i ukidanju ropstva, trgovine robljem i institucija i prakse sline ropstvu (1956./1957.) Konvencija o statusu udatih ena (1957./1958.) Konvencija o pristanku na brak, minimalnoj starosti za brak i registrovanje braka (1962.) Meunarodna konvencija o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije (1965./1969.) Konvencija o nezastarjevanju ratnih zloina i zloina protiv ovjenosti (1968.) Meunarodna konvencija o suzbijanju i kanjavanju zloina aparthejda (1965.) Kodeks ponaanja lica odgovornih za primjenu zakona (1979.) Konvencija o ukidanju svih oblika diskriminacije ena (1979./1981.) Deklaracija o ukidanju svih oblika netrpeljivosti i diskriminacije na osnovu vjeroispovjesti ili uvjerenja (1981.) Garancije za zatitu prava osobama nad kojima treba da bude izvrena smrtna kazna (1984.) Konvencija protiv muenja i drugog svirepog, neljudskog ili poniavajueg kanjavanja ili postupanja (1984./1987

SMISAO GRAANSKIH I POLITIKIH PRAVA Ograniavanje moi slobodnog djelovanja represivnih dravnih organa do granice iza koje poinje prostor linih prava i sloboda graanina; - Pravno zatien prostor od uplitanja treih lica i dravnih organa; - Zahtjev da svaka radnja mora biti zasnovana na zakonu SVRHA da zajame pojednicu samostalnost u odnosu na dravnu vlast, slobodu od drave i nasuprot njoj ne dovoenje prava i sloboda u pitanje! klasina graanska prava Smisao odnosa lj.p. i drave razumjevanje drave kao nadosobne, zakonom ograniene strukture moi (i aparata za prisilu) koja potuje prava i slobode svojih graana!

KATALOG LJUDSKIH PRAVA( I GENERACIJE) Pravo na ivot, slobodu i zatitu integriteta linosti 2. Sloboda od ropstva i prakse sline ropstvu 3. Sloboda od prisilnog rada 4. Zatita od torture i ostalih oblika okrutnog, nehumanog i poniavajueg kanjavanja i postupanja 5. Zatita od samovoljnog hapenja i pritvaranja 6. Ljudska prava u sudskom postupku 7. Pravo naputanja zemlje i povratka u svoju zemlju 8. Pravo na svojinu 9. Sloboda misli, savjesti, uvjerenja i religije 10. Sloboda miljenja i izraavanja 11. Sloboda udruivanja 12. Pravo uestvovanja na svim nivoima vlasti u dravi

DEMOKRATIJA I LJUDSKA PRAVA (I GENERACIJE) NARODNI SUVERENITET o Osnov svake vlasti nalazi se u narodu o Kao nosiocu suvereniteta, narodu pripada pravo na politiko samoopredjeljenje slobodni izraz politike volje. o Pojam demokratije je usko vezan za narodni suverenitet PODJELA VLASTI o ZAKONODAVNA, IZVRNA, SUDSKA o Sprjeava neogranienu mo drave ZAKONODAVNA VLAST: o Graani svojim aktivnim i pasivnim politikim pravom legitimiraju predstavnike vlasti u parlamentu Zakonodavna vlast o Izbori moraju biti redovni, demokratski, opi, jednaki, tajni. IZVRNA VLAST: o Zakonski ograniena i podlijee kontroli parlamenta. o Graani bez diskriminacije imaju pravo uestvovati u upravljanju javnim poslovima direktno i indirektno (l.25 MPGPP).

SUDSKA VLAST: o Odvojena od zakonodavne i izvrne, djeluje u okviru pravnog okvira, nezavisna od ostale 2 grane i vanjskih utjecaja i pritisaka. o Postojanje nezavisnog sudstva je preduvjet za: - Pravo na nezavisno i nepristrasno suenje (UDLJP l. 8) PRAVNA DRAVA I VLADAVINA PRAVA Pravna drava predstavlja nadosobnu, zakonom ogranienu strukturu moi, odnosno vladavinu zakona; Zakon je jednako obavezujui za sve graane u dravi, za one koji vladaju i kojima se vlada. Vladavina prava zakoni uvaavaju pojmove pravde, jednakosti, uniformisani i jednako obavezujui za sve inkorporirane civilizacijske tekovine i ljudska prava.

KLASINA GRAANSKA I POLITIKA PRAVA Prava vezana za integritet ljudske linosti Politika prava Kulturna prava Ekonomske slobode

Ogranienja ljudskih prava u odnosu na druge iskazana priznavanjem istih prava i sloboda drugim, a u odnosu na dravu potovanje zakona. PRAVO NA ZATITU INTEGRITETA LINOSTI Ova prava i slobode imaju za cilj garanciju da e zahvatanje represivnih organa drave u ova prava biti zasnovano na zakonu. 5

PRAVO NA IVOT: o Zakonska zatita prava na ivot o Zatita od samovoljnog liavanja ivota o Ogranienje smrtne kazne o Uspostavljanje dodatnih garancija za osuenike na smrt o Ukidanje smrtne kazne

PRAVO NA IVOT: o SMRTNA KAZNA: o Samo najtea KD odreena zakonom o Lice starije od 18 godina o Pravedan puni sudski postupak (pravni lijekovi) o Ne moe se izvriti nad trudnim enama, majkama male djece, mentalno poremeenim osobama, i za vrijeme albenog procesa o Na nain da uzrokuje to manje patnje - PRAVO NA SLOBODU I LINU SIGURNOST I S TIM U VEZI ZABRANA TORTURE I SVAKOG OKRUTNOG NEHUMANOG I PONIAVAJUEG POSTUPKA ILI KANJAVANJA - Drava titi u okviru svog pravnog sistema, ali jedina ima mogunost da represivnim djelovanjem svojih organa ogranii ili uskrati slobodu graana - Ogranienje ili uskraivanje slobode se temelji na zakonu, da je jednoobrazno, nediskriminirajue, kontrolirano (MPGPP l. 9.) (i naknada tete kada nezakonito primjenjeno) - Konvencija protiv torture i drugih surovih, nehumanih ili poniavajuih kazni ili postupanja - Tortura svi akti koji namjerno nanose bol, teka tjelesna ili duevna patnja u cilju iznuivanja informacija, priznanja; kao kazna za poinjeno djelo; kao oblik zastraivanja; na osnovu diskriminacije - Minimalni standardi u postupanju sa zatvorenicima (boravak, higijena, posjete...) - SKUP PRAVA VEZANIH ZA KRIVINI POSTUPAK - Pravo na nezavisno, nepristrano, javno suenje pred sudom ustanovljenim na osnovu zakona (l 14. MP) - Prvo na pretpostavku (prezumpciju) nevinosti (l.14) - Pravo na poznavanje predmeta optube (l.14(3)) - Pravo na odbranu - Pravo na predlaganje dokaza i dokaznih radnji - Pravo na utnju okrivljenog - Pravo na albu - Naelo ne bis in idem (double jeopardy) (l.14. (7)) - Pravo na jednakost - Potivanje principa zakonitosti (l.15.(1)) - PRAVO NA PRIVATNOST (l. 17. MPGPP) - Svaki ovjek ima pravo na potivanje privatnog i porodinog ivota; - Nepovredivost stana i prepiske; - Privatnost obuhvata slijedee oblasti: o Zatita podataka o Tjelesna privatnost (genetski testovi, testovi na drogu,...) o Privatnost komunikacije (pisma, telefon, email,...) o Privatnost prostora (stan, radno mjesto,...) -

Izazovi sa razvojem tehnologije (el. nadgledanje, satalitske komunikacije, biologija, eksperimenti na ljudima,...)

POLITIKA PRAVA I SLOBODE Sloboda misli, savjesti i religije ili uvjerenja (l.18) Sloboda izraavanja i miljenja (l.19) Sloboda udruivanja i okupljanja (l.22) Pravo uestvovanja u vlasti (l.25) o Zaokruuje politika prava i demokraciju

EKONOMSKA, SOCIJALNA I KULTURNA PRAVA (II generacija) OPTE KARAKTERISTIKE o RAZVOJ ESK PRAVA o SADRAJ ESK PRAVA o SMISAO ESK PRAVA o MEUNARODNI DOKUMENTI o KATALOG LJUDSKIH PRAVA DRUGE GENERACIJE EKONOMSKA, SOCIJALNA I KULTURNA PRAVA OPTE KARAKTERISTIKE Razvoj ekonomskih, socijalnih i kulturnih prava o Negativne implikacije industrijske revolucije o Poloaj radnika u XIX vijeku karakterisan tekim ekonomskim i socijalnim poloajem o Formiranje radnikog pokreta koji je vrio snane pritiske na izmjenu postojee situacije o Svijest da ni jedna drava nee pojedinano pristupiti promjenama i oslabiti vlastitu konkurentnu sposobnost na tritu - Razvoj ekonomskih, socijalnih i kulturnih prava o 1890. god - Berlin Prva me. diplomatska konferencija o poboljanju poloaja radnika o 1900. Pariz Me. udruenje za pravnu zatitu radnika o 1906. Bern Me. konvencija o smanjenju upotrebe bijelog fosfora u proizvodnji ibica - Me. konvencija o zabrani nonog rada ena u industriji - Prvi me. dokumenti u smislu zatite ESK prava Poslije prvog svjetskog rata, u skladu sa uvjerenjem da nema opeg mira bez socijalne pravde, osnovana je: 1919. god. Meunarodna organizacija rada (MOR) (Int. Labour Organization ILO) Predstavnici radnika, poslodavaca i drava lanica Cilj: Poboljanje uslova ivota i rada radnika (usvajanjem brojnih normi konvencija i preporuka) Suzbijanje diskriminacija prema radnicima Zatita ena, stranaca, migranata, domorodakog stanovnitva (prisilni rad, obrazovanje, socijalna sigurnost,) 7 -

SADRAJ ESK PRAVA Dok se graanska i politika prava odnose prema dravi negativno (neinjenje, ogranienja moi drave, ), ESK prava trae aktivan odnos drave (injenje, stvaranje ukupnih ekonomskih i politikih pretpostavki, usvajanje efikasnih mjera za njihovo ostvarenje,) Na osnovu filozofskog poimanja ovjeka kao bia slobode i uroenog dostojanstva ukljuuju i slobodu od bijede, stvaranje ESK prilika koje nee dovoditi u pitanje ljudsko dostojanstvo. ESK prava nastala na kritikom preispitivanju kapitalistikog naina proizvodnje i njegovih politikih,ESK implikacija na ovjeka i dravu Sloboda (u filozofskom smislu) postala upitna u situaciji u kojoj se veliki broj ljudi nalazi u ropskom odnosu koji mu namee ekonomska pozicija, socijalna nesigurnost i kulturna zanemarenost Na osnovu Marksove filozofske misli nastaju socijaldemokratski pokreti za promjenu optih ESK prilika u drutvu i poloaja radnika. Zemlje komunistikih reima apolutni primat ESK pravima (opravdanje za minimiziranje graanskih i politikih prava) Liberalne demokracije iskljuivi primat graanskim i politikim pravima Kompromisno rjeenje kroz UN Univerzalnu deklaraciju i meunarodne pakte Socijalna dimenzija u zapadnoevropskim dravama min. naknada za rad, socijalna sigurnost, otvaranje dravnih (javnih) kola, sistem zdravstvene zatite

MEUNARODNI DOKUMENTI UJEDINJENE NACIJE Univerzalna deklaracija UN Meunarodni pakt o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima (1966) Meunarodna konvencija o zatiti prava svih radnika migranata i lanova njihovih porodica (1979) Konvencija o ukidanju svih oblika diskriminacije ena (1979) Me. konvencija o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije Preporuke i konvencije MOR i UNESCO Imajui u vidu nejednak stepen ekonomskog razvoja drava lanica MPESKP data je obaveza dravama da pojedinano i kroz meunarodnu suradnju preduzimaju korake u postepenom ostvarivanju ESK prava koritenjem svih raspoloivih sredstava. Drava se ne obavezuje da odmah omogui sva prava, nego prihvata obavezu da preduzme korake u granicama najviih mogunosti svojih raspoloivih sredstava Da dostigne postepeno puno ostvarenje tih prava.

KATALOG LJUDSKIH PRAVA (II GENERACIJE) PRAVO NA RAD PRAVO NA OBRAZOVANJE PRAVO NA ZDRAVLJE PRAVO NA ZATITU I USLUGE PRAVO NA KULTURU Posebno naglaena ravnopravnost spolova i nediskriminacija

IMPLEMENTACIJA ESK PRAVA Imajui u vidu nejednak stepen ekonomskog razvoja drava lanica MPESKP data je obaveza dravama da pojedinano i kroz meunarodnu suradnju preduzimaju korake u postepenom ostvarivanju ESK prava koritenjem svih raspoloivih sredstava. Drava se ne obavezuje da odmah omogui sva prava, nego prihvata obavezu da preduzme korake u granicama najviih mogunosti svojih raspoloivih sredstava Da dostigne postepeno puno ostvarenje tih prava. Pretpostavku da MPESKP ne stvara nikakve bezuslovne obaveze oborio je Komitet za ekonomska, socijalna i kulturna prava (organ za nadgledanje implementacije) Pakt nalae postepeno ostvarivanje () on namee i raznovrsne obaveze koje imaju bezuslovan efekt - da garantuje prava bez diskriminacije; i obavezu da preduzme korake

KATALOG LJUDSKIH PRAVA (II GENERACIJE) PRAVO NA RAD PRAVO NA PRAVINE I POVOLJNE USLOVE RADA PRAVO NA PRAVINU ZARADU I JEDNAKU NAGRADU ZA RAD JEDNAKE VRIJEDNOSTI PRAVO NA BEZBJEDNE I ZDRAVE USLOVE RADA PRAVO NA NAPREDOVANJE U SKLADU SA GODINAMA STAA I SPOSOBNOSTIMA PRAVO NA ODMOR, RAZUMNO ORGANIENJE RADNOG VREMENA, POVREMENA PLAENA ODSUSTVA PRAVO NA ORGANIZOVANJE (SINDIKALNA PRAVA I SLOBODE) I PRAVO NA TRAJK PRAVO NA SOCIJALNU SIGURNOST PRAVA PORODICE, DJECE I MALOLJETNIKA NA ZATITU PRAVO NA ODGOVARAJUI IVOTNI STANDARD I ZATITU OD GLADI PRAVO POJEDINCA NA NAJVEI STEPEN FIZIKOG I MENTALNOG ZDRAVLJA PRAVO NA OBRAZOVANJE PRAVO RODITELJA NA MORALNI I VJERSKI ODGOJ U SKLADU SA NJIHOVIM UVJERENJIMA PRAVO NA UESTVOVANJE U KULTURNOM IVOTU PRAVO KORITENJA DOSTIGNUA NAUKE I TEHNIKE PRAVA KOJA PROISTIU IZ AUTORSKIH PRAVA PRAVO NA SLOBODU U OBLASTIMA NAUKE I STVARALATVA PRAVO NA USLOVE KOJI OBEZBJ. RAZVOJ NAUKE I KULTURE

Pravo na rad Pravo koje pripada svakom licu kao mogunost zaraivanja kroz slobodno izabran ili prihvaen posao. Podrazumijeva negaciju prisile i slobodu izbora zaposlenja Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima; MPESKP; Kon.o uklanjanju svih oblika rasne diskriminacije; Kon.o ukljanjanu svih oblika diskriminacije ena; Dokumenti MOR-a (111, 122) 9

Svako ima pravo na rad, na slobodan izbor zaposlenja, na pravine i zadovoljavajue uvjete rada i na zatitu od nezaposlenosti (UDLJP lan 23(1)) Pravo na pravine i povoljne uvjete rada(l.7 MPESKP) Zatita radnika Pravo na povoljnu i pravinu naknadu Pravo na jednaku platu za jednak rad Pravo na ogranienja broja radnih sati i odmor

Pravo na socijalnu sigurnost Pravo na socijalnu sigurnost svakoj osobi kao lanu drutva, a posebno u sluajevima nezaposlenosti, bolesti, nesposobnosti, udovitva, starosti, ili dr.pomanjkanja sredstava za ivot u prilikama izvan njegove moi. (l.9 MPESKP) MOR Konvencija 102 (1952. godine)

Zatita porodice, zaposlene majke i djeteta Odreenje porodice kao prirodnog, osnovnog, sastavnog dijela drutva istovremeno povlai i obavezu drutva na to iru pomo i zatitu. lan 10. MPESKP Treba pruiti najveu moguu zatitu i pomo porodici koja je prirodna i temeljna drutvena zajednica Zatita majke (porod) i materinstva; zatita djece i omladine od ekonomske i socijalne eksploatacije

Pravo na obrazovanje Pravo na obrazovanje priznaje se svakom pojedincu i vezano je za puni razvoj ljudske linosti i dostojanstva. Svako ima pravo na kolovanje. kolovanje treba biti besplatno bar u osnovnim i niim kolama. Osnovna nastava je obavezna l. 26 UDLJP Obrazovanjem se pojaava svijest i potreba potovanja ljudskih prava i temeljnih sloboda. OSNOVNI PRINCIPI: Jednaka dostupnost kolovanju svima; obavezno besplatno osnovno obrazovanje, postepeno ostvarivanje besplatnog srednjeg i vieg obrazovanja.

Kulturna prava Skupom kulturnih prava zaokruuje se ideal slobodne svestrane linosti Pravo da sudjeluje u (a) kulturnom ivotu; (b) da se koristi znanstvenim napretkom; (c) da se koristi zatitom moralnih i materijalnih interesa koji poizilaze iz nekog znanstvenog, knjievnog ili umjetnikog stvaranja kojemu je autor. ()obezbijediti mjere za odravanje, razvoj i irenje znanosti i kulture.

KOLEKTIVNA PRAVA/ prava naroda ( III generacija ) HUMANITARNO PRAVO ENEVSKE KONVENCIJE

10

Sugerira kasnije vremensko nastajanje u odnosu na graanska i politika, kao i ESK prava Afrika povelja o pravima ovjeka i naroda Prava naroda kolektivna prava grupe kao subjekti prava Svaki pojedinac je nosilac prava, ali se prava garantiraju i narodu; Porodica kao prirodna elija na kojoj se zasniva drutvo. Problematiziranje pravne prirode ovih prava Afrika povelja (1981. / 1986.) o Pravo na ravnopravnost naroda (l. 19) o Pravo na samoopredjeljenje (l. 20 kao neotuivo pravo koje se ne moe dovesti u pitanje) o Pravo na slobodno upravljanje narodnim bogatstvom i prirodnim izvorima (l. 21.) o Pravo na ekonomski, socijalni i kulturni razvoj (l.22) o Pravo na mir (l. 23) o Pravo na zatitu okoline (l. 24) Prvo na ravnopravnost naroda o Ekonomska, socijalna i kulturna dominacija jednog naroda nad drugim direktno je suprotstavljena pojmu slobode, jednakosti i nediskriminacije. o Pravo naroda je suprotstavljeno aparthejdu kao zloinu protiv ovjenosti kojem su narodi Afrike bili izloeni. Pravo na samoopredjeljenje o Vanjski aspekt Upravljanje nacionalnim resursima; ekonomski i socijalni sistem koji im odgovara; nosilac prava na samoopredjeljenje je narod, a prava na nezavisnost drava o Unutranji aspekt klasino ljudsko pravo svakog graanina da ima pravo i mogunost utjecaja na vrenje javnih poslova i time na odreenje svog politikog statusa. Pravo na razvoj o Otpor prema svim oblicima strane ekonomske, politike i kulturne dominacije koji drave i narode afrikog kontinenta odrava u poloaju podreenosti. o U oslobaanju od kolonijalne vladavine, zajedno sa pravom na koritenje nacionalnog bogatstva i prirodnih resursa, upotpunjuje se pravom na slobodan i samostalan izbor razvojnog puta kao zaokruenje pojma nezavisnosti. o Neokolonijalizam

HUMANITARNO PRAVO Humanitarno pravo ljudskopravna komponenta prava rata Grana prava ljudskih prava koja se primjenjuje u meunarodnim oruanim sukobima i u odreenim ogranienim okolnostima u unutranjim oruanim sukobima. Glavni izvori tog prava, iako ne i jedini, su (4) enevske konvencije iz 1949. god i dva dopunska protokola iz 1977. god. Takoer se sastoji od ranijih dokumenata i obiajnog meunarodnog prava.

11

ENEVSKE KONVENCIJE I PROTOKOLI enevske konvencije su zakljuene 1949. godine i stupile na snagu 1950. godine o .K. za poboljanje poloaja ranjenika i bolesnika u oruanim snagama u ratu o .K. za poboljanje poloaja ranjenike, bolesnika i brodolomaca u oruanim snagama na moru o .K. o postupanju sa ratnim zarobljenicima o .K. o zatiti graanskih lica u vrijeme rata o Protokol (I) Zatita rtava me. sukoba (1977) o Protokol (II) Nemeunarodne oruane sukobe Nijedan meunarodni instrument o lj.p. nema tako velik broj drava ugovornica kao enevske konvencije Danas se smatra da su znaajni dijelovi .K. stekli status obiajnog me. prava i tako postali obavezni i za one drave koje nisu ugovornice tih instrumenata.

LJUDSKA PRAVA U BOSNI I HERCEGOVINI Preambula Ustava BiH se poziva na Univerzalnu deklaraciju ljudskih prava i na paktove o graanskim i politikim kao i o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima. - U lanu II. (stav 2.) Ustava Evropska konvencija o ljudskim pravima se direktno primjenjuje u Bosni i Hercegovini. - Uspostavljena je lista od 15 meunarodnih sporazuma i konvencija u oblasti ljudskih prava kojima pristupa Bosna i Hercegovina: - Konvencija o sprjeavanju i kanjavanju zloina genocida - enevske konvencije I- IV o zatiti rtava rata i njeni dodatni protokoli I-II - Konvencija o pravnom statusu izbjeglica - Konvencija o dravljanstvu udatih ena - Konvencija o smanjenju broja apatrida - Meunarodna konvencija o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije - Meunarodni pakt o graanskim i politikim pravima i njegovi dodatni protokoli - Meunarodni pakt o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima - Konvencija o eliminiranju svih oblika diskriminacije ena - Konvencija protiv torture i drugih surovih, neljudskih ili poniavajuih kazni i postupaka - Evropska konvencija o sprjeavanju muenja, nehumanog ili poniavajueg tretmana ili kanjavanja - Konvencija o pravima djeteta - Meunarodna konvencija o zatiti prava radnika na privremenom radu i lanova njihovih obitelji - Evropska povelja o regionalnim jezicima i jezicima manjina - Okvirna konvencija o zatiti manjina. Uz prava sadrana u meunarodnim sporazumima koja imaju vrijednost ustavnih prava, Ustav nabraja 13 temeljnih prava: - pravo na ivot, - pravo da se ne bude podvrgnut muenju, nehumanom ili poniavajuem tretmanu i kanjavanju, - pravo da se ne dri u ropstvu i u suanjstvu i pravo da se ne bude podvrgnut nasilnom i prinudnom radu, - pravo na slobodu i zatitu linosti, 12 -

pravo na jednak proces u graanskom i krivinom domenu i u pravima vezanim za krivini postupak, pravo na potovanje privatnog i obiteljskog ivota, mjesta stanovanja i korespondencije, sloboda miljenja, savjesti i vjeroispovijesti, sloboda izraavanja, sloboda mirnog okupljanja i sloboda udruivanja, pravo na brak i formiranje obitelji, pravo na privatno vlasnitvo, pravo na obrazovanje, pravo na slobodu kretanja i mjesta boravka. Sva ta prava su garantirana bez diskriminacije. Ustav precizira jo i pravo izbjeglica na povratak, na vraanje oduzetih dobara i na ponitavanje diskriminatornih odluka donijetih za vrijeme rata. Za izbjeglice, Ustav se poziva na Aneks 7. Dejtonskog sporazuma koji se potpuno posvetio tom pitanju. Bosna i Hercegovina je lan Savjeta / Vijea Evrope i te priznaje jurisdikciju Evropskog suda za ljudska prava. Ugledavi se na funkcioniranje Suda, Bosna i Hercegovina je dobila kontrolni sistem primjene tih prava pod nazivom Komisija za ljudska prava.Pod tim nazivom se nalaze dva organa: o Ombudsmen o Dom za ljudska prava Pojam OMBUDSMENA dolazi iz skandinavskih zemalja u kojima ta institucija ima za zadatak odbranu interesa pojedinaca protiv uprave, uz znaaj istranog postupka, kao i odluivanje o sluajevima kojima se bavi. Osobenost te formule se proirila na druge zemlje u kojima su se takve institucije razvile, sa malim razlikama u funkcioniranju. Skandinavsko ime se rasprostranilo. U zavisnosti od zemlje, on je nazvan republiki posrednik ili branitelj graana. Ombudsmen ima zadatak da sprovede istragu radi uspostavljanja injenica i da brzo donese zakljuke na osnovu albi pojedinaca i organizacija o naruavaju ljudska prava nabrojanih u Ustavu, Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima i drugim ve spomenutim sporazumima. Vlast kojoj se prigovara za naruavanje ljudskih prava ima odreeni rok u kojem pismeno mora pojasniti nain na koji misli sprovesti odluke ombudsmena. Ako ombudsmen misli da je potrebno, on u svakom trenutku postupka moe albu priloiti Domu za ljudska prava, kao i dostaviti izvjetaj raznim vladajuim strukturama u Bosni i Hercegovini, koje se o tome moraju izjasniti. Ukoliko zakljuci i preporuke nemaju uinak ombudsmen na to moe upozoriti Visokog predstavnika. DOM ZA LJUDSKA prava je sainjavalo 14 lanova, 4 iz Federacije Bosne i Hercegovine, 2 iz Republike Srpske, dok su ostali nominirani od strane Ministarskog Vijea Savjeta/Vijea Evrope. Komisija za ljudska pri Ustavnom sudu BiH je nasljednik Doma (od 31. 12. 2003.) Pet lanova - tri domaa i dva meunarodna lana Rjeava predmete Doma koji su primljeni do 31.12.2004. Sve nove sluajeve rjeava Ustavni sud BiH

13

You might also like