Foto: Didier TORCHE

22 Pogledi

11. januar/sije~anj 2014.

Proslava Dana Republike Srpske

Sve opsjene Milorada
I ovog 9. januara na proslavi se nije pojavio niko od bo{nja~kih politi~ara, kao {to su Dodika, nekoliko dana ranije istim povodom, izignorisali predstavnici Katoli~ke crkve i Islamske zajednice. Stav Bo{njaka je jasan, ne mo`e se i ne}e prihvatiti obilje`avanje 9. januara kao Dana RS-a jer je to datum kojim je utemeljena politika etni~kog ~i{}enja, koncentracionih logora, brisanja sa lica zemlje svih vjerskih i kulturnih spomenika bo{nja~kog i hrvatskog naroda, ubijanja i, u kona~nici, genocida u Srebrenici
Pi{e: Gordana Katana

“Republika Srpska dobro je mjesto za `ivot” , iz dana u dan po~etkom januara ponavljao je Milorad Dodik, predsjednik ovog bosanskohercegova~kog entiteta. Uvjeravao je u to privrednike, studente, akademike, novinare... koje je “primao” u okviru obilje`avanja 9. januara, Dana RS-a. U isto vrijeme penzionerima su se vratovi izdu`ili poput `irafinih od silnog izvirivanja ne}e li ugledati po{tara i ~ek s decembarskom penzijom ne bi li barem ona ve}ina koja proslavlja pravoslavni Bo`i}, toga dana pojela pristojan ru~ak. Po{tara nisu do~ekali ni 7, ni 8, ni 9. januara. A kada penzije i stignu, podmirit }e na jedvite jade re`ije, lijekove i malo toga }e ostati za bilo {ta drugo.

Put do Save
Ali i Dodik i entitetska premijerka nastavit }e se hvaliti pove}anjem penzija od dva posto, njima }e se pridru`iti i prvi penzioner RS-a Rade Rakulj i tako }e se nastaviti ukrug

vrtjeti pri~a o “Srpskoj kao dobrom mjestu za `ivot” . Zanimljivo je da je, zbog “prazni~nog ozra~ja” ili puke inertnosti, malo ko reagirao na ove izjave Milorada Dodika. Evidentno je da je RS dobro mjesto za `ivot vladaju}e elite i kruga tajkuna oko njih, koji su se posljednjih osam godina do te mjere obogatili preko grba~e gra|ana, da nam na tome mo`e pozavidjeti svaka latinoameri~ka banana dr`ava. Sve dok djecu i unu~ad RS-ovih vlastodr`aca pred vrti}ima budu ~uvali tjelohranitelji, a njihove supruge u frizeraj odlazile slu`benim audijima, sve dok njihova djeca, bra}a, kumovi... svoje “poslovne uspjehe” budu gradili na kreditima iz Investicione razvojne banke, sve dok gra|evinska mafija uz blagoslov vlasti bude carevala ovim nesretnim entitetom, Dodik ne}e imati razloga pri~ati druga~ije. I kako nije dobro mjesto za `ivot, podsje}a entitetski predsjednik, kada je Banjoj Luci, gnusne li obmane, doveo vodu, izgradio administrativni centar kojem se divi cijeli svijet, pa

asfaltirao seoske drumove, ali i okon~ao tridesetak kilometara autoputa, koji, istina, zavr{ava ravno u Savi i najskuplji je na svijetu... U tome mu svesrdno poma`u i sami gra|ani, koji kao hipnotisani radije i dalje vjeruju predsjedniku nego vlastitim o~ima. Lako je stoga onoga ko dobar `ivot mjeri onim “dobro je jer ne puca se, a ima se i vre}a bra{na i koji litar ulja” , uvjeriti da mu je dobro i da je bolje bezobrazno o~ekivati. Doda li se tome armija “kafanskih buka~a” i ona jo{ ve}a politi~kih ~inovnika koja nerijetko ne zna {ta uop{te radi na poslu, jasno je da u RS-u ne postoji bilo kakva kriti~ka masa koja bi bila sprema uputiti Dodiku pitanje “`ivi li se u RS-u zaista dobro” . Oni koji druga~ije misle, ionako su, odavno je Dodik pojasnio gra|anima, “strani pla}enici, doma}i izdajnici, nesposobnjakovi}i i kriminalci, pa kao takvi i bez kredibiliteta da bilo {ta komentari{u ili kritikuju” . No kako je predizborna godina po~ela, a u slu~aju da se gra|ani ipak za-

pitaju kako to istinski `ive, obilje`avanje Dana RS-a bilo je sjajan povod da Dodik po ve} ko zna koji put u posljednjih osam godina zavrti pri~u o nezavisnosti ovog bh. entiteta. - Republika Srpska namjerava da bude trajna, da oja~a svoju autonomiju i vremenom ostvari svoju samostalnost. Mislimo da je to legiti-

man teret ~injenice da se nalazi u BiH, jer je ona neupravljiva i neodr`iva zemlja, koja jo{ pre`ivljava zbog straha od me|unarodne intervencije i koja nema unutra{nji konsenzus o svom postojanju” . ^as osamostaljenja ipak je i dalje futur drugi ili tre}i, ali ono na {to Dodik ra~una jeste kratko pam}enje lju-

SRPSKA, RAJ NA ZEMLJI Sve dok djecu i unu~ad RS-ovih vlastodr`aca pred vrti}ima budu ~uvali tjelohranitelji, a njihove supruge u frizeraj odlazile slu`benim audijima, sve dok njihova djeca, bra}a, kumovi... svoje “poslovne uspjehe” budu gradili na kreditima iz Investicione razvojne banke, sve dok gra|evinska mafija uz blagoslov vlasti bude carevala ovim nesretnim entitetom, Dodik ne}e imati razloga pri~ati druga~ije
mno, da je dozvoljeno i nije protivno me|unarodnom pravu, istakao je Dodik tokom svog obra}anja na sve~anoj akademiji povodom Dana RS-a. Samostalnost je nu`na jer, tvrdi Dodik, “BiH je zemlja u kojoj se te{ko `ivi, nijedno rje{enje na nivou Bosne i Hercegovine nije dobro za Republiku Srpsku i ona osje}a ogrodi kojima se data obe}anja ne moraju ispuniti. Zato se pri~a o nezavisnosti RS-a koristi prevashodno za trovanje me|unacionalnih odnosa, dizanje tenzija, raspirivanje mr`nje i ksenofobije. A onda je najva`niji posao za{tititi RS, pa se u ime tog posla mogu tolerisati i nezaposlenost i siroma{tvo... Najve}i za{ti-

Pri~a o nezavisnosti RS-a koristi se prevashodno za trovanje me|unacionalnih odnosa, dizanje te

11. januar/sije~anj 2014.

Pogledi 23

Moj stav

Tigar od papira
Izme|u nas i na{e vizije na{e zemlje stoji samo na{a volja da je provedemo
koje su dr`avotvorne i kojima dr`a vni in te res pred stav lja crve nu li ni ju. Van sva ke su mnje je jasno da se dr`ava i ovaj narod nikada nisu trebali pla{iti fa{ista iz Banje Luke ili [irokog Brijega, nego njihovih izvo|a~a radova zamotanih u na{e zastave. Da bi mogli ispuniti svoj glavni cilj, a to je kra|a, od na{e dr`ave i od na{eg naroda svjesno prave evropsku Palestinu. Nemojte vjerovati meni: pogledajte u {atore ispred zgrade OHR-a. Demokratsku ve}inu u ovoj zemlji predstavljaju oni koji rade na tome da ve}ina postane i slu`beno politi~ka manjina. Stanje je takvo da }e se na idu}im izborima odlu~ivati da li }e ovdje nastati nova Palestina ili ne. Da bi na{a zemlja pre`ivjela, da `rtve koje su polo`ene ne bi bile uzaludne, da bi na{i `ivoti ponovo imali smisla, odgovor mora biti gromoglasno i masovno: Ne! Izme|u nas i na{e vizije na{e zemlje stoji samo na{a volja da je provedemo i kreiramo novu stvarnost, druga~iju od one u kojoj `i vi mo i ko ja je kre ira na ognjem i ma~em izme|u maja i augusta 1992. godine. Gra|ani Bosne i Hecegovine `ele promjene i svjesni su da u njihovom slu~aju postoji znak jednakosti izme|u dr`ave i fizi~ke egzistencije. Danas imamo samo jedni druge. Sa rijetkim izu ze ci ma, pred sta vni ci takozvane me|unarodne zajednice danas su u stanju pono vo gle da ti otva ra nje kon cen tra ci onih lo go ra. Stav Evrop ske uni je je ko rak od otvorenog zagovaranja podjele Bosne i Hercegovine. Pobili su nas, protjerali i sada rade sve na tome da nas zatvore u administrativni geto. Na dana{nji dan prije 22 godine zapo~eo je proces koji je za cilj imao da zauvijek uni{ti mogu}nost dr`ave Bosne i Hercegovine. Oni koji ga slave, zapravo slave pucanje u vezane lju de. Mi, ko ji smo s dru ge strane imamo na~in da im odgovorimo: tako {to }emo glasati tamo gdje smo `ivjeli 1992. go di ne, ta mo oda kle su nas protjerali. I da ka`emo {ta mislimo o tome {to su nam u~inili. I ponovo planiraju. Ovo pi{em u ku}i u kojoj sam se rodio. Jednom sam izgubio ovu ku}u i sve {to uz nju ide: porodicu, prijatelje, kom{ije. Spreman sam da ponovo zalo`im sve {to imam za ono u {to vjerujem. I pozivam vas da zajedno ovu zemlju vratimo narodu.
(Autor je jedan od aktivista Gra|anske koalicije Prvi mart)

Dodika
Pi{e: Emir Suljagi}

tnik bit }e, naravno, upravo Dodik, pa eto jo{ jedne izborne pobjede. I ovog 9. januara na proslavi se nije pojavio niko od bo{nja~kih politi~ara, kao {to su Dodika, nekoliko dana ranije istim povodom, izignorisali predstavnici Katoli~ke crkve i Islamske zajednice. Stav Bo{njaka je jasan, ne mo`e se i ne}e prihvatiti obilje`avanje 9. januara kao Dana RS-a jer je to datum kojim je utemeljena politika etni~kog ~i{}enja, koncentracionih logora, brisanja sa lica zemlje svih vjerskih i kulturnih spomenika bo{nja~kog i hrvatskog naroda, ubijanja i u kona~nici genocida u Srebrenici.

Morbidno, gnusno, uvredljivo
Umjesto ~estitke `ivih Bo{njaka, Dodiku i ostalim ~elnicima RS-a po{tom su stigle razglednice na kojima su posmrtni ostaci njihovih ro|aka, prijatelja, sugra|ana koji su razasuti po masovnim grobnicama od Srebrenice do Toma{ice. “Morbidno, gnusno, uvredljivo” , grmio je predsjednik RS-a, isti~u}i “da zlo~i-

ni nisu ~injeni u ime Republike Srpske i da ona nikad nije imala plan te vrste, kao i da nijedno njeno rukovodstvo to nije postavljalo kao ciljeve” . ^ak i da je to {to tvrdi istina, a veli~ina, sistemati~nost i svirepost zlo~ina po~injenih nad nesrbima to negiraju, Dodik se nikada od toga nije ogradio. Niti se poklonio ijednoj nesrpskoj `rtvi, izrazio `aljenje. Umjesto toga, jedino {to intenzivno ~ini u godinama otkada je na vlasti jeste relativizacija zlo~ina i tvrdnja “da ih u minulom ratu nisu ~inili samo Srbi” . Da je Milorad Dodik svih ovih godina ijednim gestom pokazao da je spreman biti premijer, odnosno predsjednik svih njenih gra|ana, da je umjesto bahatosti pokazao spremnost na toleranciju i dijalog sa svojim neistomi{ljenicima, proslava ovog 9. januara ne bi li~ila na otrcanu paradu ki~a, koju i pod najbizarnijim izlikama “zaobilazi i bratska Srbija” . Mo`da bi onda Republika Srpska doista i bila mjesto gdje se, ako ne dobro, onda makar podno{ljivo `ivi.

enzija, raspirivanje mr`nje i ksenofobije

rije vi{e od godinu i pol, dok je Milorad Dodik divljao kako }e na~elnik Sre bre ni ce bi ti Srbin, svi|alo se to ne ko me ili ne, skupina gra|ana Bosne i Hercegovine u okviru inicijative “Glasa}u za Srebrenicu” odlu~ila je da se suprotstavi. Dok su na {i iza bra ni pred sta vni ci u Sarajevu biraju}i izme|u bud`eta i osam hiljada ni{ana u Poto~arima izabrali bud`et - i time prakti~no stavili markicu s cijenom na dr`avu - mi smo radili na registraciji bira~a. U oktobru pro{le godine pokazali smo da }e Srebrenica uvijek imati na~elnika koji ne}e poricati genocid. Uvijek. Prije ne{to vi{e od godinu pokrenuli smo “Prvi mart” , koali ci ju or ga ni za ci ja i po je di naca u ovoj zemlji koji su jo{ vjer ni ide ali ma prvog mar ta 1992. godine i koji su za te ideale platili visoku cijenu. Kao i u maju pro{le godine, kao i u Srebrenici, dominantna ve}ina na{ih izabranih predstavnika kidisala je na nas, neki manje, neki vi{e otvoreno. Potpuno otvoreno na nas je prvo krenuo SDP, nude}i Dodiku podr{ku za dva predlo`ena zakona koji su bili direktan pucanj u Prvi mart. ^injenica da jedan od njih, izborni zakon, jo{ nije na dnevnom redu onako kako su to zamislili Zlatko Lagumd`ija i Dodik, ne zna~i da drugi zakon, onaj o prebivali {tu ni je, u naj ma nju ru ku, zlo~ina~ki ~in. Dodik je Lagumd`ijinu kooperativnost nagradio tako {to je policijska stanica u Srebrenici podnijela prekr{ajne prijave

P

LAGUMD@IJA I DODIK Potpuno otvoreno na nas je prvo krenuo SDP, nude}i Dodiku podr{ku za dva predlo`ena zakona koji su bili direktan pucanj u Prvi mart. ^injenica da jedan od njih, izborni zakon, jo{ nije na dnevnom redu onako kako su to zamislili Zlatko Lagumd`ija i Dodik, ne zna~i da drugi zakon, onaj o prebivali{tu nije, u najmanju ruku, zlo~ina~ki ~in
protiv tri stotine gra|ana Srebrenice koji su se usudili prijaviti prebivali{te u svojim ku}ama i svojoj imovini i sprije~iti izbor SNSD-ovog gradona~elni ka. I na ra vno, iz gu bio sve sporove. Jer, mi znamo ono {to politi~ko Sarajevo, zauzeto sistematskom plja~kom, ne vidi: da je Dodik tigar od papira. Na isti na~in na koji sam vjerovao da je izbore u Srebrenici mogu}e dobiti, siguran sam da je mogu}e izabrati pet poslanika u dr`avnom Parlamentu iz RS-a. U ovom trenutku, me|utim, izuzme li se nekoliko izuzetaka - politi~ara sa privremeno okupirane teritorije gra|ani Bosne i Hercegovine u toj zamisli nemaju partnera. SDS je, onako kako je planirao, u Sarajevu prona{ao “razumne politi~ke aktere” voljne da jo{ jednom izdaju one koji su izgubili sve, samo da bi sa~uvali svoju komociju. Nakon godinu, siguran sam da je jedan od najva`nijih rezultata Prvog marta kraj mita o pos to ja nju sku pi ne stra na ka

24 Pogledi

11. januar/sije~anj 2014.

Esed Radelja{, narodni poslanik i jezi~ak na vagi

Deset plus, tako su ocijenili moj magistarski rad
Radio sam u Njema~koj, na bau{teli! Fizi~ke poslove! Kopanje, vo`enje bagera • Kad bi blesimetar stavili na ulaz u institucije, pukla bi sajla od pojedinaca koji tu ulaze i vidjelo bi se ~iji su i kakvi interesi • Ministar MUP-a BPK-a, komesar MUP-a, [aja, Brajlovi} i delegat Mustafa Kurtovi}, niko nema gra|evinske dozvole! Al’ sam samo ja uprt
Razgovarao: Asaf Be~irovi}

oslanik je Bosanske stranke u Skup{tini Kantona Sarajevo (KS), delegat u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH, predsjednik Upravnog odbora Zavoda za zdravstveno osiguranje i upravlja stotinama miliona KM poreskih obveznika. Zbog krivotvorenja dokumenata, osu|ivan je na zatvor, ali ga nije vidio jer predmet je zastario. Ipak, u pritvoru je proveo mjesec i po. Diplome koje je stekao nakon agresije na BiH nekima su, blago re~eno, upitne. Prije rata radio je u Njema~koj, na bau{tel. Danas, kad on digne ruku, vlada pada i formira se nova. Kad Vas ne{to zaboli, idete kod porodi~nog doktora ne tra`e}i vezu da izbjegnete gu`vu, ili, pak pravo idite u privatne ordinacije? - Nemam ja porodi~nog ljekara. Nisam i{‘o kod doktora, osim kad sam 2008. im’o sr~ani udar i direktno oti{‘o na Klini~ki centar i ugradio dva stenta. Idem na kontrolu, al’ u privatnu ordinaciju. Mladi ste za sr~ani udar! Kap, izgleda, ne bira! - Im’o sam ne samo sr~ani udar nego i klini~ku smrt! I vidjeli ste onu svjetlost koja se pojavi kad ste klini~ki mrtvi!? - Ma, nisam ni znao da sam klini~ki mrtav. Saznao sam tek ujutro. Vidim, ljekari oko mene pitaju kako sam? A ja ni{ta. Ka`u, vra}ali me u `ivot elektro{okovima jer mi je srce stalo. Fala Bogu pa me vrati{e!

P
?

? ?

Pripala mi mo}
U osnovi ste vojni penzioner. - Jesam. Al’ kad sam izabran za poslanika u Skup{tini Kantona Sarajevo i Dom naroda Parlamenta FBiH, zamrz’o sam penziju. Kolika je penzija bila? - 1.236 KM. Za koji ~in? - Brigadira!

? ? ?

Revizijom bora~ke populacije ostali ste bez primanja. Navodno ste predo~ili la`no uvjerenje da imate ~in brigadira?! - Premijer Federacije BiH Nermin Nik{i} direktno je zvao PIO/MIO da ja i moj brat ostanemo bez penzije. Nisam ja u vojnu mirovinu oti{‘o po ~inu brigadira, nego sam oti{‘o po komandnoj du`nosti i to po uredbi koja ka`e da si mor’o bit najmanje godinu na komandnoj du`nosti. Ja sam bio u 2. vite{koj pomo}nik komandanta za logistiku, pa sam bio Fikri Plevljaku pomo}nik 12. divizije za logistiku, pa sam onda bio na~elnik {taba logisti~ke baze i ujedno zamjenik komandanta. Za {to bi pre mi jer FBiH imao interesa ostaviti Vas bez penzije? - Zbog toga {to sam vaga u Skup{tini Kantona Sarajeva i {to sam se opredijelio u ru{enju vlasti SDP-a i SBB-a, a pri{‘o SDA i samostalnim poslanicima. [ta Vas je tada opredijelilo za SDA? - Ni{ta. U po~etku je SDA bila sa SDP-om i ja sam to podr`’o. U raspodjelama koje smo dogovorili nisu ni{ta ispo{tovali. Prebacivali krivicu jedni na druge. Ja sam zadnji sastanak na kojem su bili premijer Fikret Musi} i Ned`ad Ajnad`i}, koji je zastupao SDA, demonstrativno napustio. Rek’o sam da u tome vi{e ne `elim u~estvovati, jer kad se ne{to dogovorimo, stojim iza toga. I kako ste se opredijelili za SDA, ne{to su Vam ponudili? - Ponudili su mjesto predsjednika UO Zavoda za zdravstveno osiguranje. Pisalo se i da ste tra`ili da Vam zaposle k}erku?! - K}erka je zaposlena u javnom zdravstvu na Ilid`i, |e je Snje`ena Balta direktorica, a ona je SDP-ova. Svi su o~ekivali da ja smijenim Baltu, al’ ja nisam htio to uradit. Pripalo je meni ne samo zdravstvo nego domovi zdravlja... Im’o sam mo} da

?

je smijenim. Pripalo mi. Kako se nosite s tom mo}i? - Realan sam, sva{ta sam do`ivljav’o. Ne gledam kroz politi~ke partije, osim u tim politi~kim prevarama. Dao sam Klini~kom centru, kojim vlada SDP, sedam miliona KM. Ka`u, dao si direktoru Damiru Aganovi}u. Odgovaram, ako budem njemu dav’o u d`ep, nikad mu dat ne}u. Ja dajem nanama,

?

- ^etiri! Kupio sam im i kompjuter. Stipendiram i dijete na{eg poginulog borca s 300 KM mjese~no! Bila je to stipendiranje preuzela Op}a bolnica “Abdulah Naka{“ , kad je smijenjen direktor Bakir Naka{, ostalo je to upitno.

Ka`u, Seka je najbolja
Kad ste ga ve} spomenuli, jeste li pomogli u Naka{evoj smjeni, a u dovo|enju Sebije Izetbegovi} za direktoricu? - To je mjesto pripalo SDA. Je li Bakir Naka{ bio u SDA?! Jedni su vikali jeste, drugi nije! Mislim da je Naka{ igr’o. Kad je bolnicu dobio avaz za bolju budu}nost (SBB), Ra|o D`evad mi je rek’o: Na{ je Naka{! Ja sam u Upravni odbor bolnice postavio Halida Ganiju i kad sam vidio ko je ponu|eni kadar za direktora, onda sam i ja bio za Seku, `enu Bakira Izetbegovi}a. Prije toga je Naka{ pozvao sve svoje i rek’o da se ne smije niko prijavit, da }e i}i on. Pa kad je vidio da }e izgubiti, gurn’o je doktora Stevanovi}a da se prijavi. A kad sam vidio redosljed prijavljenih - Dragan Stevanovi}, Ranko ^ovi}, Abud Sari} i Sebija Izetbegovi} - s kim god sam razgovar’o, ka`u najbolja je Seka bez obzira na to je li ona ispravna i ~ista i tako se desilo. Nisam ja mog’o i da sam htjeo puno uticati jer je to mjesto direktora pripalo SDA. Da su me pitali, i ja bi’ bio za nju. Politikom se bavite zbog sebe ili zbog naroda kojem ho}ete pomo}i? - Idem principom Zapada. Svoje korake sam pravio vani. Radio na crno u Njema~koj! Kad ste radili na crno? - Od ‘81. do ‘90. I {ta se radili na crno? - Bau{tel! Fizi~ke poslove! Kopanje, vo`enje bagera. To je moj hod na Zapadu i prvi zara|eni novac od kojeg sam po~eo pravit ku}u u Sarajevu, na Mojmilu. Kandidovanje za sve funkcije bi trebalo da ima neke standarde i da se zna ko se mo`e kandidovat! Imam obi~aj

?

?

PRIPALO MU K}erka je zaposlena u javnom zdravstvu na Ilid`i, |e je Snje`ena Balta direktorica, a ona je SDP-ova. Svi su o~ekivali da ja smijenim Baltu, al’ ja nisam htio to uradit. Pripalo je meni ne samo zdravstvo nego domovi zdravlja... Im’o sam mo} da je smijenim. Pripalo mi
dedama, djeci i majkama i onome kome treba za lijekove. Tako nastupam. @alosno je da se politika umije{ala ~ak i u zdravstvo. Nikad ja ne bih smijenio ~ovjeka koji radi dobro, a zato {to je iz neke druge stranke. Nastojim pomo}i. Pomog’o sam va{em bolesnom kolegi, novinaru, u akciji Srcem za Fazlu i to skoro niko nije objavio. Falilo mu je jo{ 25.000 eura za lije~enje. Jedva sam to proturio u Zavodu. Pozv’o momka, evo ovdje gdje vi sjedite. Kaz’o mu: [ta tebi fali? Evo, ka`e, imam 67.000 eura, treba 80.000 i ne{to za lije~enje u Ljubljani i godinu pla}ati stan koji je 500 eura mjese~no. Dobio je te pare. Suze mu udarile u o~i. To niko nije objavio. Ne vole Vas novinari, urednici medija?! - Poslali smo poziv za pres-konferenciju. Nisam vidio da je sve ovo iko to napisao. @alosno, radi se o va{em kolegi. Ali su pisali da stipendirate dva u~enika Osnovne {kole “]amil Sijari}” .

?

? ? ?

? ?

? ?

re}i: Kad bi blesimetar stavili na ulaz u institucije, pukla bi sajla od pojedinaca koji tu ulaze i vidilo bi se ~iji su ka’ki interesi. [ta je bio Va{ interes za politiku? - Vidite, ja sam u{‘o u Skup{tinu sa autom od 160.000 KM. Tojotin leksus! Pola struja, pola benzin. I kad sam do{‘o na prvu Skup{tinu, parkir’o ga i pozv’o ih sviju, i vladu i kolege. Pokaz’o im i rek’o: Vidite {ta ja vozim! Ka`u, {to im to pokazujem. Ka`em, pa da vidite i da ne ka`ete da sam u mandatu u kojem jesam do{‘o da nakradem il’ pokradem! Poslije, dao sam leksusa i doplatio dvadeset hiljada KM, uzeo BMW. Kakav je taj BMW? - Dobar. Treba provoditi principe Zapada. Dakle, u politiku ste u{li zbog... - Naroda! A ovo sad {to imam, im’o sam prije ulaska u politiku. Im’o ku}u u Ned`ari}ima, servis koji i sada radi. Elektrika, mehanika, vulkanizacija, praonica. Sad kad ste u{li u politiku, imate ne{to vi{e? - Ne! Va{a je imovina procijenjena na preko 800.000 KM?! - Moja imovina vrijedi preko dva miliona KM. I to sam ja CIK-u prijavio. Ku}a i radnje i po duluma zemlje vrijede milion. Imam u Bla`uju vikendicu sa dva i po duluma zemlje, tako|e prije ulaska u vlast. Imam babovinu na selu. Dvjesto duluma. Sve prije ulaska u vlast! Sad pravite vilu na Drini, u Ustikolini? - Nije to vila! To je moja zemlja, deset duluma, osam sa osam ku}a. Pravim da imam da se odmorim pored Drine. Pecate? - Malo pecam, malo se bavim i lovom. Jo{ da imate i gra|evinsku dozvolu za taj objekat na Drini.. Trebali biste kao politi~ar biti pozitivan primjer!

?

? ?

? ?

? ? ?

Ja ne tra`im para. Imam fina primanja. Recimo, u Domu naroda politi~ke partije {to dobijaju, uz

11. januar/sije~anj 2014.

Pogledi 25
ZASTARA I PAPIRI Biva, kupio onda diplomu, pa i sada. Ispite za magistarski sam polagao na Sokocu, a magistarski sam branio u Banjoj Luci. Uglavnom, ta presuda je stala zbog zastare. Dobio sam rje{enje vi{ih sudskih instanci da sam slobodan gra|anin. Bilo je sedam anonimnih prijava CIK-u u vezi toga i pitanja kako ja kao osu|ivan mogu upravljati s tolikim parama Zavoda. E, da bi’ bio ~lan Upravnog odbora Zavoda, morao sam donijeti papire sa suda da se protiv mene ne vodi krivi~ni postupak. Ako sam osu|en, kako sam dobio te potvrde!?
Esed Radelja{: Ne nosim ni sat ni pr{~enje
Foto: S. Gubeli}

Uspje{na saradnja

Predstava bosanskih i turskih studenata
Bosanski i turski studenti, koji ve} dvije godine uspje{no realizuju zajedni~ke predstave, i ove godine pripremaju predstavu pod nazivom “Pri~a o jednom slikaru” . Predstavu, koju }e izvesti 11. januara u 19 sati u Bosanskom kulturnom centru, organizuju studenti CASES Cluba Sarajevskog univerziteta i studenti iz studentskog doma Plavi leptir International University of Sarajevo (IUS). Ovi studenti ve} dvije godine uspje{no pokazuju umije}a glume u BKC-u, o ~emu svjedo~i i zna~ajan broj gledalaca. Prije dvije godine prvu predstavu pratilo je vi{e od 600 posjetilaca, dok je pro{le godine broj gledalaca porastao na 860. Ove godine studenti vjeruju da }e u BKC-u biti popunjena sva mjesta. Je dan od stu de na ta Me hmet Ja sir D`e bed `i re kao nam je da za cilj imaju opisati kroz umjetnost ono {to se jezikom ne mo`e iskazati. Tako|er je pojasnio da ovo nije samo igra ve} i dio ljudske odgovornosti, jer su do sada kompletnu dobit od predstava udijelili porodicama u Bosni i Hercegovini kojima je potrebna pomo}. Ove godine, 80 pos to pri ho da od pred sta va bi }e po sla no na ro du Sirije, kojem je, tako|er, potrebna pomo}. A. [e.

- Ne mogu ja te papire dobiti nikad. Zato {to su u Bosanskopodrinjskom kantonu SDP-ovi kadrovi na funkciji. Sve sam pred’o papire. Pomo}nik na~elnika za urbanizam je Red`o Ba{i} iz SDP-a BiH, ministar za privredu je Demir Imamovi} iz SDP-a... Dobio odbijenicu. Iz SDP-a govore da sam im zlo nanio. Ne vidim kakvo! Al’ i mene je neko izabr’o. Ja ne tra`im para. Imam fina primanja. Recimo, u Domu naroda politi~ke partije {to dobijaju, uzimaju sebi stranke. Ja dogovorim s predsjednikom {ta je njegovo, {ta je moje. U Gora`du se vlada bavi sa mnom. Premijer Emir Fra{to zaka`e sjednicu Vlade zbog mene. A od Ustikoline do Gora`da, ministar MUP-a SBK-a, komesar MUP-a, [aja i ostali, sve objekat do objekta, niko nema gra|evinske! Rek’o sam, ako jedan ima dozvolu, ru{im sam svoj objekat. A niko, pa ni [aja, nema dozvolu, ni Brajlovi}, ni Bi~o Edib, ni Mustafa Kurtovi}, delegat u Domu naroda. Al’ sam samo ja uprt. Na mene se obru{io SDP, a mislim da je i SBB. Kolika su Vam mjese~na primanja? - Plata u Domu naroda 2.800 KM, pau{al u Kantonu 552 KM. I kao predsjednik UO imam prosje~nu pla}u u FBiH - varira od 800 do 1.000 KM. ^ini se, isplati se baviti politikom! - Ne ba{! Oslabio sam radnju. Na gumama sam mog’o tri puta vi{e zaraditi.

i pit’o ga mogu l’ radit du`e? Kako ne, rek’o je. Al’ bio je rizik! Da me policija u’fatila, ne bi valjalo. Hvala Bogu pa nisu. Kad sam napravio ku}u na Mojmilu, prod’o sam je i spustio se malo ni`e, u Bu~a Potok. Tada sam otvorio mesaru i prodavnicu. Radio dobro, predobro. Rat me uhvatio s tim. Demobilis’o sam se na moj zahtjev pa radio u Astri kao rukovodilac nabavne slu`be. Radio do 2000. i oti{‘o u invalidsku penziju koja je bila 310 KM, dok nije do{la uredba po kojoj sam oti{‘o u vojnu penziju. Ina ~e ste po za ni ma nju...? - Prije rata sam im’o vi{u {kolu. Poslije rata sam zavr{io ekonomski fakultet.

?

kupio diplomu fakulteta i magistra, spreman sam odgovarati. Dok sam podr`av’o SDP i SBB, o meni je sve najljep{e pisano. Ja sam za istinite pri~e. Mogu li vidjeti taj Va{ zlatni sat od 70.000 eura?! - Pogledajte, ne nosim nikakav, kamoli zlatni sat! Evo kako je do{lo do te informacije. U hodniku, na pauzi Skup{tine, razgovaramo ja i Hod`i} iz SDA. Velim mu da je no}as moja stranka u jedan imala sastanak i da je odlu~ila da svi koji pristupe BOS-u dobi}e po nov mercedes i zlatni sat. Pita Hod`i} mo`e l’ on pristupiti? Mo`e{, ka`em mu. A sve to slu{a novinar Avaza. Sutradan u novini osvane da sam kupio sat od 70.000 eura. Ja u `ivotu nikad sat i

?

osu|ivan mogu upravljati s tolikim parama Zavoda. E, da bi’ bio ~lan Upravnog odbora Zavoda, morao sam donijeti papire sa suda da se protiv mene ne vodi krivi~ni postupak. Ako sam osu|en, kako sam dobio te potvrde!? Bili ste neko vrijeme u pritvoru? - Jesam! Mjesec i po. I kako je bilo? - Nenormalno. Ja sam od roditelja koji nikad u `ivotu rukom nisu uhvatili za {teku MUP-a, SUPa i CSB-a. Nema nas u tim kriminalnim miljeima. Pakuju mi! Danas je sve mogu}e napakovati i otpakovati. Nisam za pakovanja i {tele.

? ?

SIPA i OSA me slu{aju
Za Pe|u Kojovi}a, poslanika Na{e stranke u Skup{tini Kantona, rekli ste da je u ratu bio na Palama!? Kako znate da je bio tamo? - Iz po~etka je Pe|a sa mnom bio u ekstra odnosima. Provjerio sam i istina je da je bio na Palama i da je s Pala oti{‘o. Provjerio sam to preko ljudi na Palama, koji }e o njegovom boravku tamo svjedo~iti ako me Kojovi} tu`i. Ne znam je li bio u Vojsci RS-a, ali su s Pala pucali na nas. Nisam rek’o da me puc’o Pe|a Kojovi}, nego da su me ‘vaki pucali s Pala. Ne zna on o meni ni{ta. Dobija ne~ije instrukcije. Znam od koga, ali ne bih o tome. Ipak... - Nema dana kad me neko ne zovne i ne ka`e mi da se ~uvam jer me prate, da me i SIPA i OSA slu{aju, da }e mi podmetati. [to? Zato {to sam vaga, ko me makne, napravi}e {ta ho}e! Kad sam oborio SDP, nijedan od njih nije komunicir’o sa mnom. A kad sam se borio sa SDA, nisam to osjetio. Ovi iz SDA su se nastavili pozdravljati sa mnom! Moj je dojam, Sarajevo nikada nije imalo goru vlast od ove aktuelne! Sla`ete se? - Kad sam u{‘o u vlast, pit’o sam se je li ovo vazda ‘vako bilo, {ta je ovo?

?

[TA ZNA PE\A GDJE JE BIO Iz po~etka je Pe|a sa mnom bio u ekstra odnosima. Provjerio sam i istina je da je bio na Palama i da je s Pala oti{’o. Provjerio sam to preko ljudi na Palama, koji }e o njegovom boravku tamo svjedo~iti ako me Kojovi} tu`i. Ne znam je li bio u Vojsci RS-a, ali su s Pala pucali na nas. Nisam rek’o da me puco Pe|a Kojovi}, nego da su me ’vaki pucali s Pala. Ne zna on o meni ni{ta
U Sarajevu? - U Sarajevu sam vi{u zavr{io, a fakultet poslije rata na Sokocu, a magistrir’o sam u Banjoj Luci. ^estitam! - ‘fala. No, pi{e se kako ste kupili te diplome? - Im’o sam sedam ispita na Sokocu i to se da provjeriti. Provjeravali su, pa neka to i napi{u. Nakon polo`enih sedam ispita na Univerzitetu u Banjoj Luci, im’o sam komisiju na ~ijem je ~elu bio Zoran Tegeltija, ministar finansija RS-a, drugi je bio brat premijera Aleksandra D`ombi}a, a tre}i neko iz Beograda. Pred tom komisijom i punom salom nas je pet polagalo magistarske radove i ocijenjen sam izvanrednom desetkom. Na moj upit {ta je izvanredna desetka, odgovor je bio - deset plus. Bio sam najuspje{niji od pet kandidata. Sad, ako sam

?

? ? ?

?

Nisam bio portir, nego {ef portira
Osim {to ste radili na bau{teli, {ta ste jo{, prije rata, radili? - Pisali su da sam bio portir u Zraku. Nije ta~no. Bio sam {ef portirima i vatrogasnoj jedinici. Bio o`enjen, im’o malo dijete i sve sam napustio, oti{ao na bau{tel. Satnica 20 KM. Radio sam dok se vidi. Razgovar’o sam sa {efom i rek’o mu da pravim ku}u i da mi trebaju novci

?

pr{~enje nisam nosio. Al’ to mene ne koleba. Osu|eni ste na godinu zatvora zbog krivotvorenja dokumenta. - Bila je to namje{taljka ljudi u Astri. Smijenio sam direktora pa je on imao ro|ake u pravosu|u koji su mi to napakovali. Al’ nisam bio u zatvoru. Na vi{oj instanci sam dokaz’o da nisam ni{ta kriv. A mediji objavljuju {to njima odgovara. Rekli su da sam falsifikovao diplomu u Banjoj Luci, a ja tamo u `ivotu nisam bio osim kada sam magistarski polag’o. Biva, kupio onda diplomu, pa i sada. Ispite za magistarski sam polagao na Sokocu, a magistarski sam branio u Banjoj Luci. Uglavnom, ta presuda je stala zbog zastare. Dobio sam rje{enje vi{ih sudskih instanci da sam slobodan gra|anin. Bilo je sedam anonimnih prijava CIK-u u vezi toga i pitanja kako ja kao

?

?

?

imaju sebi stranke. Ja dogovorim s predsjednikom {ta je njegovo, {ta je moje

26 Pogledi

11. januar/sije~anj 2014.

Pogled iz Gazijine biblioteke

EKSKLUZIVNO Tarihi iz zbirke Husrev-begovog muzeja

Fadil-pa{a je pisao krvlju i suznih o~iju o likvidaciji svoga oca
Otvaranjem nove Gazi Husrev-begove biblioteke pred nama }e se pojaviti mnogi zaboravljeni ili nikad dosad poznati detalji iz pro{losti Bosne i Hercegovine
Pi{e: Edina Kamenica

etnaestog januara bi trebalo i zvani~no da bude otvorena nova Gazi Husrev-begova biblioteka na sve~anosti kojoj }e prisustvovati i ministar vakufa Katara, ~ija je vlada izdvojila 3 miliona i 355 hiljada ameri~kih dolara za izgradnju zdanja povr{ine oko 6.000 kvadratnih metara. A to je prostor u kojem mo`e imati lijep `ivot najmanje 500.000 knjiga. U sada{njem bibliote~kom fundusu nalazi se 10.000 kodeksa rukopisa sa oko 20.000 djela iz islamistike na orijentalnim jezicima i lijepe knji`evnosti na bosanskom i na drugim svjetskim jezicima. Gazi Husrev-begova biblioteka sadr`i oko 25.000 {tampanih knjiga. Posjetiocima su na raspolaganju i najstariji listovi {tampani u BiH, ~asopisi, zbirka raznih dokumenata, posebno su vrijedne vakufname, njih oko 1.400, sid`ili...

P

Prvo pominjanje Biblioteke je u 1537. godini, kada je Gazi Husrevbeg (kojeg gledamo, kao sultanovog zeta, o`enjenog lijepom Hatid`om, u popularnoj seriji “Sulejman Veli~anstveni”), u svojoj vakufnami napisao da se od novca koji pretekne za gradnju medrese “kupi dobrih knjiga, koje }e se upotrebljavati u spomenutoj medresi, da se njima koriste ~itaoci i da iz njih prepisuju oni koji se bave naukom” . Obilje`avanje novog po~etka ove, na Balkanu sigurno najve}e i najpoznatije biblioteke, po~elo je raznim manifestacijama, tako da su mnogi sigurno ve} ostali bez daha gledaju}i izlo`ena najstarija djela u Biblioteci (najstarije je “Ihjau ulumud-din” Ebu Hamida Muhammeda el-Gazalija, umro 1111. godine), razne mushafe, remek-djela kaligrafije, rukopise, kao onaj Divana pisanog u Meki 1575, a koji je posut zlatom itd. No, uvjereni smo, svako }e osjetiti pose-

Kameni svjedoci poru{enih zdanja

^esme nema, ostao je njen trag

Posu|e doneseno iz Meke

Jedan od tariha iz 1885. pripada ~esmi Gazi Iskender-pa{e, koja se nalazila pred njegovom d`a

11. januar/sije~anj 2014.

Pogledi 27
bnu radost ~im kro~i iz avlije Kur{umli medrese, u muzej, koji }e tako|er biti otvoren, s eksponatima koji nikoga ne mogu ostaviti ravnodu{nim. Mi smo u prilici da ~itaocima pru`imo doista ekskluzivnu pri~u o kamenim plo~ama, koje su se nekada nalazile iznad ulaza bh. d`amija i na ~esmama, a kojih vi{e nema. To nisu obi~ni zapisi, nego vrhunska djela knji`evnosti i kaligrafije. pa{e [erifovi}a, poznatog pjesnika, dervi{a i dr`avnika, ~iji prepis Kur’ana se, tako|er, nalazi u GHB biblioteci, kao jedan od njegovih najpoznatijih eksponata. Stihove na tom tarihu sro~io je sam Fadilpa{a, a u zbirci je i tarih iz 1857. za Fadil-pa{inu Carevu medresu, koja je stajala na isto~noj strani Careve d`amije. S obzirom na to da je Fadil-pa{a bio kaligaf sa id`azetnamom, mogu}e je da je sam uobli~avao svoje tarihe. Zanimljiv je i tarih o pogibiji nakibul-e{rafa sejjida Mustafe Nurudinefendije [erifovi}a, oca Fadil-pa{inog iz 1827. godine, koje je “krvlju, suznih o~iju” , sastavio sin Fadil-pa{a, najzna~ajnija li~nost Sarajeva svoga imena. Mustafa Nuruddin je kamenovan na Jekovcu jer se nije usprotivio ukidanju janji~ara i uvo|enju redovne vojske (nizam) i, eto, ne pomo`e mu {to je bio pa{in otac. Sa~uvan je i tarih iz 1848. sa ~esme Sulejmana Ru{di-efendije, oca Esad-efendije Kulovi}a, gradona~elnika Sarajeva, koja je podignuta u haremu poru{ene d`amije Kalin had`i Alije (^ajird`ik) iza Po{te na Obali, oko ~ije obnove se posljednjih godina vode sporadi~ne akcije. Zapo~eo ih je, u me|uvremenu umrli, hafiz Halid ef. Had`imuli}.

Tarihi koje je napisao Mejli
Jedan od tariha iz 1885. godine pripada ~esmi Gazi Iskender-pa{e, koja se nalazila pred njegovom d`amijom na Skenderiji, a drugi tarih je posve}en obnovi ~esme koja se nalazila u haremu skenderijske tekije iz 1780. godine. Njegove stihove je napisao [akir (]e-

Predmeti iz tekija - dokaz postojanja mevlevija u Sarajevu

Ni{an Turhan Emin-bega, utemeljitelja d`amije u Ustikolini
Jedan od tariha je vezan i za Gazi Husrev-begovu musafirhanu, koja se nalazila kod hanikaha, a koju je obnovio mutevelija Gazi Husrev-begovog vakufa Ahmed Asimefendija Muteveli}. Zahvaljuju}i tarihu iz 1763. godine, zna se vi{e i o d`amiji Hasana Pehlivana u Podtekiji, koju je obnovio had`i Abdulah-aga Briga, jedan od najzna~ajnijih sarajevskih vakufa. Vjeruje se da je i taj tarih napisao Mejli. Posebno je interesantno to da je me|u 17 tariha i jedan iz 1613. godine sa had`i Osmanove d`amije u Fo~i, poru{ene 1964. godine, kao i tarih u prozi iz 1553-54. sa Mustafa-pa{ine d`amije, koju je obnovio mutevelija Mahmud-aga, sin Abdulatifov. D`amija je poru{ena 1947. godine. U zbirci su i tri ni{ana od skopskog kristala. Dva su bez tariha, a jedan od njih je sa mezara Turhan Emin-bega, hercegova~kog sand`ak-bega, utemeljitelja najstarije d`amije u BiH, koja se nalazila u Ustikolini. Ni{an potje~e iz mezarja Presjeka iznad Ustikoline. Kona~no, tu je i sadakatul-ta{, kameni predmet s udubinom na vrhu, koji je nekada stajao u d`amijskim avlijama da bi se u to udubljenje ostavljao novac za siromahe. Vjerujemo, svi dana{nji stanovnici na{e zemlje nisu imali priliku vidjeti ovaj predmet, koji svjedo~i koliko su u davno doba vakifi vodili o svemu ra~una, pa i o socijalno-humanitarnoj dimenziji `ivota. Mo`e li se stoga i sagledati koliki je grijeh skrnavatelja vakufa! A kolika je vrednota sa~uvati ih i biti izvor neprocjenjive radosti svih koji nemaju dilema, kao {to ih nije imao ni Gazi Husrev-beg, da je u znanju, u u~enju mo}.

Sadakatul-ta{ za siroma{ne

No{nja iz osmanlijskog doba, ljepota koja inspiri{e

[irazijev prepis Kur’ana: ljepoti se divi i mr. Zehra Alispahi}

srija), sarajevski muftija. Tu je i tarih s Mejlijevim stihovima iz 1776. godine, koji je stajao na Havad`eKemaludinovoj d`amiji u ]emalu{i. Zapanjuje ljepotom i tarih iz 1740. posve}en sarajevskom kadiji Sulejman-efeniji Had`imusi}u, {to je jedna od svega nekoliko spomen-plo~a namijenjenih zaslu`nim Bo{njacima, a bila je na haremskom zidu d`amije, do ru{enja 1940. Jo{ dva tariha iz 1770. i 1780. godine napisao je Mejli, po mnogima, pjesnik koji je sro~io najljep{e stihove Sarajevu, a ovi tarihi su sa ~esme had`i Omera (@etice), poznatog vakifa, koja je stajala pred Carevom d`amijom. Tu je i kamena plo~a iz 1850. godine o obnovi Ajni-begovog mekteba kod Careve d`amije, vakuf ]amila-hanume, majke Fadil-

Knjiga koju je Biblioteci darovao osniva~ Gazi Husrev-beg

Najstarija knjiga GHB-a iz 1106. godine

Foto: Didier TORCHE

amijom na Skenderiji, a drugi je posve}en obnovi ~esme u haremu skenderijske tekije iz 1780.

28 Pogledi
Govori: ^ika Mi{o

11. januar/sije~anj 2014.

JOSIP BROZ TITO Slu{ajte sine, fala vam lepa {to ste me ovo pitali. A drugo, opet vam se zahvaljujem {to ste rekli o Josipu Brozu Titu. Vidi{ da mi se pla~e. Za za{to? To je bio jedan ~ovjek da ga nema na zemaljsku kuglu. On dao jednu slobodu, da ne postoji u svetu. Zvala se prokleta Jugoslavija. On je sve ujedinio nacije. Zna{ {ta zna~i Josip Broz Tito? To je jedno veliki upitnik, za moj pojam, za ovaj svet. Jer ja uzimam u obzir, po sebi, da smo mi Romi bili u svakoj dr`avi prokleti. Nije nas niko volio. A pokojni Josip Broz, fala ti ljepa sine, Bog ti dao zdravlje {to si me opomenuo i {to ste me zvali na ovaj razgovor, ja sam od tebe zadovoljan. Josipa Broza Tita ne samo ja {to ga volim, ja garantujem, `ivot dajem da ga voli ~itav svet. [teta {to nam je pokojni umro... Mlad je umro, sine, samo pokojni je bio bolestan. Ja se se}am kad je pokojni Naser hteo Rome da uzima u svoju dr`avu. Broz je rekao ovako: Nemoj da mi se me{a{ u moje stvari. To su moji Romi, to su najpo{teniji ljudi {to postoje u svetu. To su dobri ljudi. Ne, reko je pokojni Naser. Ako vam je te{ko, ja uzimam moji Romi. Ne, ne, ne, to ne dolazi u obzir. Moji Romi su moji. I zato da ka`em, sine, pokojni Tito je bio za sve. On kad je i{o u neku dr`avu, jao ljudi, molim te, pa mene kosa se di`e na glavi... KAD BI SE DANAS POJAVIO BROZ: Jao... Jao! Pa ~itav svet bi digao se u noge. Odakle on sada (pla~e, op.pr.). Jao, kuku meni, pa ja prvi bi infarkt dobio (opet pla~e). Kad bi se on pojavio, pokazao bi on tom prokletom Karad`i}u od {akca do lakca. Jer kad bi se on pojavio, garantujem, u roku dvadeset~etri sata on bi smirio ~itav svet. Kad bi se digo, pa to bi bili infrakti u ljudi. Pa ja bi umro i reko: jao, evo pokojnog Tita! Jer mi ga volimo, jer on je jedan ~ovek - politi~ar da ga nema u svetu. Kakav Staljin, kakav Lenjin, kakav Mo{a. Ali ljudi ga cene kao jednoga u ~itavom svetu naj naj. A {ta zna~i naj-naj? Najpametniji ~ovek u svetu. Fala vam ljepa {to ste rekli. ALIJA IZETBEGOVI] Fala vam ljepa, i to }u vam odgovoriti. ^ika Mi{o o precjedniku Bosne i Hercegovine, na{ Alija Izetbegovi}, precjednik. Neki ljudi ka`u da na{ precjednik Alija - ovo to. [ta zna~i ovo to, ja ka`em. Slobodno ka`i, kolega. I onda ja njemu: slu{ajte, prvo, kao na{ Alija, to je jedan ~ovjek da ga spominjemo, da ga tra`imo u svetu. A za{to to? Jer precjednik nije nikad reko protiv ikog naroda da ne bude u Bosnu. Zato mi ga volimo i umre}u kao ja, ^ika Mi{o, za precjednika na{eg. On je jedan pametan ~ovek. Jer on kao precjednik Bosne Hercegovine, ja garantiram da nije spavo za ovaj ratno vreme, garantujem `ivotom, pola sata. Jer on misli za svoj narod. On misli kako }emo da `ivimo, kako }emo da pre`ivimo ovu zimu. Kako }emo da u`ivamo, jer nemamo nikakvih sredstava. ^itava Bosna Hercegovina se di~i kako mo`e da trpi, kako mo`e da putuje, kako mo`e da on stigne to sve. On ne vr{i jednu funkciju, on vr{i za moj pojam sve. Te o}e{ u Ameriku, te o}e{ u Francusku, te o}e{ ovdje, o}e{ u... sva-

Sje}anje na ^ika Mi{u

A mlad je umro...
Pro{le sedmice je u Sarajevu umro najpoznatiji ~ista~ cipela, ^ika Mi{o. U znak sje}anja, Pogledi donose dio zapisa objavljenih u magazinu Dani, u jesen 1994. godine: ^ika Mi{o je govorio, Dani bilje`ili. Rubrika se zvala Bal na vodi
ku dr`avu. Mora da se sastaje sa narodom, da nas smiri, da nas ubla`i, da nas bude {to pre sloboda. Alija je za mene jedan najpopularniji, najveliki ~ovjek na svetu. Fala vam ljepa {to ste rekli... KO JE BOLJI, ALIJA ILI TITO E tu ste me sada... Slu{aj sine, tu ste me sada malo ufatili u skripu. Slu{ajte, sine, ne odvajam, kao ^ika Mi{o, fala ti ljepa. Slu{aj za Aliju, precjednika na{eg Bosne Hercegovine, jes je on pametan, jes je on sve za nas i u~ini}e za nas i ~ini}e i dobi}emo. Dobi}emo sve. Ali {to ste rekli za pokojnog Titu, dobro sad da ja ne mogu to da ka`em ono {to nije kaza}u {to je. Tito je Tito. On je vodio ra~una, kako da ti ka`em, od biv{e stare ove Jugoslavije pa do gde postoji svet: Indija, Japan, Kina, Nema~ka, Holandija, Belgija, sve one dr`ave. Ali na{ Alija, on je, mi smo ga birali, mi smo dali... ATIF DUDAKOVI] Johoho. Slu{aj, sine, pa ti si mi dao sada {ok. Ja da imam snage ko {to nemam, zdravlja mi, ne bi kabulio, neg bi odma letio do njega. Da se borim protiv ovih du{mana. A za{to? Samo kad se ~uje Dudakovi}, joooh, pa to je oslobodio sve. A za{to? Voli ga vojska! Voli ga omladina! [ta ka`e, izvr{imo. I zato napredujemo. Svaku stopu uzimamo. Svaki korak uzimamo. A za{to? ^ovek pametan, ~ovek kulturan, daje volju, daje ~oveku moral, daje za vojsku `ivot. Svi za jednog, jedan za sve. Zato ga i po{tivaju, sve mogu}e od desetara, do... do... kako da ka`em majora... ili potpukovnika. SARAJKE Jao, sine, fala ti ljepa! Ljepe na{e, pa to je dika, samo da ih gleda{ kad idu u juri{, to {i{aju sve. Nema pred njih da stane muva. A za{to? To je jedna ~vrsta volja `ivota. Jer ona kad ide, ona ve} ne misli vi{e na ikoga, ona misli samo za pu{ku da puni i da ide napred. Ili da gine, ili da oslobodimo sve. Zato volim ove na{e `ene Sarajke na{e fine, ljepe. Svaka im ~ast. Bog im dao ljepo zdravlje. Da}e Allah. Dabogda one nama donele slobodu u roku dvadeset dana. ^ika Mi{o to poru~i za njih. Samo slobode... PONOVO O TITU I ALIJI Pitali me ljudi, i to moji fini prijatelji, dobro, ^ika Mi{o, kako to odjedared Tito? Odakle tebi takva hrabrost, a kako si mogao i Aliju? Slu{ajte, Tito je bio za nas otac, on je genija. A Alija je jedan pametnik kojeg sam ja vidio u 65 godini. Ja nemam niavdezom. A za{to je naj~istija nacija? Mi kad umremo, musliman, prvo gledamo je l’on ima nokte, u prstiju, u noge, da l’ su mu nokte ise~ene, da l’ su mu noge oprane, da l’ su mu ruke oprane, da l’ je obrijan. To je jedno, a drugo, mi muslimani, kad umre, mi zovemo hod`u kod nas u ku}u da ga ~uva. Zna~i, d`enaza mu je naj~istija u zemaljsku kuglu. A za{to je naj~istija? Zato {to dragi Allah dao muslimana da bude opredjeljen da bude ~ist. Ali {to ste mi dali ovo pitanje za moje godine, ja vam pretpostavljam, a i meni postavili, a ja }u vam sad polako ko {to pi{e u Kur’anu. Ako je njezin mu` bolestan, a ima troje-~etvero djece uzimam u obzir ko mi Romi {estoro, sedmoro, ili osmoro, ona je du`na pred dragim Allahom da mu sve donese na mesto. Muslimanka ne sme da bude nikada bez avdeza, nikada ne sme da bude prljava, da izlazi na{minkana; ne vre|am, sad ova omladina, ona izlazi cakum-pakum. Muslimanka je dobra, dooobra predobra nacija, mislim vera. Ha bio `enska, bio mu{ko. Izvolite, {to `elite jo{? O HRVATIMA Za moj pojam, gospodin Stjepan Kljui}, on je jedan ~ovjek da ne mogu pretpostavljati ga u lo{em stanju ili, ne da Bog, u lo{em dru{tvu. To je jedan ~ovek koji vr{i sve funkcije. To je, ja mislim, Hrvat. Kad je bio zarobljen na{ presjednik Alija Izetbegovi}, on hteo da sve Sarajevo di`e u zrak: ma Alija, vi ste u zatvor, ma nisam, ma Alija, ja }u sad da di`em sve. Zna~i, on nije odvajao nacije. Hrvati. [ta mi jedemo, jedu i oni. Ne vre|am, nemam oraha u d`epu da mi zveku. A STARI MOST Slu{aj, sine, oni {to su sru{ili najlep{i most za moj pojam, to je jedan most, kad ga vidi ~ovek, dika. Moj sin o tog mosta jedno deset-petnaest puta se bacio. Voli da pliva. Oni {to su sru{ili most, ne}e im biti lako. Ali ja se opet nadam da se ve} smirilo. Bi}e dobro. Samo `alim, {to ste rekli, sru{ili nam most. Vidi{, va{ ~ika Husein pla~e. A za{to pla~e? [ta im smetao taj most? O HRVATICAMA Pa slu{ajte, ja njima ponekad dobacujem. A znate za{to? [to sam ja plemenit ~ovek. Volim kad vidim lepotinke, to su nema bolje `ene od Sarajke. Hrvatke. Ja kad vidim njih, zna~i Bri`it Bardo. Ali i ove Hrvatkinje, sarajevske lepotice, dobre su. Neka im da Al-

{ta sakriveno. I Tito je bio pametan, nije odvajao. Rom. Eto, mi smo Romovi, ali je sve nas ujedinio. Bio je Ciganin, bio je Tur~in, bio je [iptar, bio je nema koje nacije, i zato ga je volio ~itav svijet. Fala vam. O MUSLIMANIMA Slu{ajte, niko me to nije pitao. Sad }u vam re}i. Moje ime neki znaju, a neki ne znaju. Moje ime pred dragom Allahu d`.{. je Husein. To je jedna nacija najbolja {to postoji u svetu. Musliman. Zna{ {ta zna~i Musliman? To je jedna ~ista nacija {to postoji u svijetu. Musliman, din hak iman, fala dragom Allahu po hiljadu puta. Slu{ajte, on kad umre, on je pred dragim Allahom naj~istiji ~ovjek na svijetu. On mora da ide sa

za ovu omladinu, fala im, ja ih po{tivam i ginem za njih, i za ovu omladinu ja sam sve. Neki ka`u da mi Romi nemamo groblja. Slu{ajte, to mene udara. To je jedna sramota, jedna bruka kad mene ka`u da vi Cigani nemate groblja. Verujte sine, valjah biljah, da do|e mi da ga u tom momentu, razume{, u tom revoltu, da ga pojedem, al dragi Allah mi dao sabur, pa ka`em |e si ti rasto. O MUSLIMANKAMA E fala ti sad i ovo {to ste me pitali. Allah ti dao zdravlje sa tvojom porodicom. Zna{ {ta zna~i Muslimanka? Ako u~i da po{tiva ko {ta pi{e u Kur’anu, jedna `ena koja po{tiva svoj brak, a koja je udata, da vam ja postavljam, vi ste

11. januar/sije~anj 2014.

Pogledi 29

Goran ]iro Iki}, borac Armije BiH

Jedini Srbin koji je branio Kalesiju danas je zaboravljen
lah ljepo zdravlje i da do~ekamo s njima na jednu slobodu pa da im ^ika Mi{o peva Bal na vodi. O SRBIMA Ne vre|am. Ima ovde i Srbi koji se boru. Garantujem a ovi koji su s nama i jeli i pili, koji su s nama delili i dobro i zlo, ja se di~im kao ^ika Mi{o, nek im Bog da zdravlje. Ali oni koji su gre{ili, ha, ha, ha, njima vi{e nema u Sarajevo. Ali ovi {to su ostali, mi njih ne diramo. Oni su ostali s nama, oni trpu ko {to i mi. Ali ovaj {to je blizu mene, onaj Risto, on ima dvoje sinova kod nas u Armiji. O SRPKINJAMA Srpkinje koje su ostale ovde, ja ih vidim, jesu i oni {minkani, doterani, ponekad im dobacim: ma{ala, ma{ala. Ponekad oni mene zovnu: ^ika Mi{o, mo`e li? A ^ika Mi{o sve mo`e: bujrum, ako trebam ~istiti, evo ima kreme na prodaju. One su lijepe, lijepe cure Srpkinje koje su ostale, a bogami ko su gre{ili, ha bio Srpkinja, ha bio Srbin, on u Sarajevo ne}e. O TOME KOJI JE NAROD NAJBOLJI Slu{aj, sine, ovo je veliki upitnik za ~ika Huseina, ali }u odgovorit. Musliman. To je pred dragom Allahu naj~istija nacija i dobi}emo, ako dragi Allah da, i Sarajevo i Bosnu i Hercegovinu, i bi}emo sa na{eg predsednika Alija Izetbegovi}, i sa na{eg predsednika Silajd`i}om, koji nas vodi u najboljem putu u najbolje raspolo`enje, i na{ Ganija, i na{ Kljui}. ^IKA MI[O, NJIM SAMIM Slu{aj, mene zna ~itava Bosna i Hercegovina, mene nema ko da barne, sa mojom pesmom ja njih obaram i tako. Ja primam humanitarnu, ali ja imam od Crvenog krsta; oni dobiju po jednu kutlja~u, ja dobijem dva. Ja sam se okotio u Ni{. Dobijem dva kutlja~a. A za{to? Znate, ^ika Mi{o popularan, kulturan, veselan, nikad nisam bio mi{ljen, nikad nisam bio bez muzike, a kad nemam muzike, ja ~etke pa ~aorije kalorije udaram, a {estoro su mi mrtvi, ku}a moja skroz na skroz granatirana od do... O TOME [TA JE SEKS Slu{aj, sine, {ta je seks? Seks je jedna ljepota, {to postoji u `ivotu. Seks je jedan, jao {to ja u`ivam u tom. A ne samo ja. Mene moja omladina zove - ^ika Mi{ko, za{to jebe{ fri{ko?

Ljudi dolje u Tuzli kad pro~itaju Goran Iki}, borac Armije BiH, uvijek mi daju pare. Ovdje ne mogu da dobijem 137 maraka sinu Zoranu za knjige. I godinama je tako, pri~a ]iro
]iro nikada nije bio gladan. Ni prije rata dok je bio jedan od najboljih konobara, ni u ratu dok je s pu{kom branio Kalesiju, ni poslije rata dok je svoju porodicu prehranjivao prodaju}i ko{pe. No, danas je, pri~a nam, gladan. I to ne toliko zbog ~injenice {to nema {ta pojesti, nego zbog toga {to ne mo`e da jede. A ne mo`e da jede jer mu je, pri~a nam, nepravda `eludac prevrnula vi{e puta. Muka se skupila u stomaku, a suze naviru. ]iro pali cigaru i pri~a. “Ve} godinama predajem papire da dobijem pomo} sinu za knjige. Mene odbiju ovdje u Op{tini, a stotina boraca dobije. Mene odbiju i po{alju u Ministarstvo. Ljudi dolje u Tuzli kad pro~itaju Goran Iki}, borac Armije BiH, uvijek mi daju pare. Ovdje ne mogu da dobijem 137 maraka sinu Zoranu za knjige. I godinama je tako” , pri~a nam ]iro, borac prvog oslobo|enog bh. grada. ma{ine... Taj povratnik se, veli ]iro, i dalje buni. - Ja kao borac ovog mjesta, deset puta sam vi{e zaslu`io. Gdje su moja dva miliona? Ne tra`im ja dva miliona. [to mi ne daju stambeni kredit? Ja `ivim u bratovom stanu ovdje u zgradi, pri~a ]iro. No, kada je na jednom kalesijskom portalu objavljena pri~a o njegovom te{kom `ivotu, veli on, narod se javio da pomogne. Obi~ni ljudi ga nisu zaboravili. - Da ti ka`em, da imam pet miliona eura, a nemam prijatelja, bio bih siroma{an. A ja imam milion prijatelja poslije ove pri~e, ne treba mi nijedan poslati nijedan euro, ja sam bogat, jer imam prijatelje. Pama lomio prste. - Nikad nisam kukao, ~epao prste. Svi moji prijatelji pitaju me kako sam, kako se `ivi. Ka`em, dobro. Radi li se {ta? Radim, prodajem ko{pe. Kad mi ka`e ]iro, napakuj mi deset paklica ko{pa, ja zadovoljan, skromno ka`e ]iro. Pored skromnosti, njegova vrlina je i hrabrost, koju je demonstrirao jo{ 1992. godine. Tada je kao vjerovatno jedini Kalesijac srpske nacionalnosti, ostao da brani svoj grad. Veli, branio je Kalesiju od agresora. - Meni se postavlja pitanje: ko je za tebe agresor? Odgovaram: Onaj ko napada na Kalesiju. A ko napada na Kalesiju? Napadaju oni {to pucaju sa Osmaka. Napadaju na - U jednom autobusu su nas evakuisali iz Kalesije. Tada je autobus zaustavljen u Vukovijama i rekli su da svi iza|u napolje i da oni koji imaju preko 50 godina mogu da idu, a ostali da se vrate na liniju, sje}a se ]iro, dodaju}i da je tada imao 30 godina.

Rodni grad
- Jedan moj prijatelj mi prilazi sa pu{kom i ka`e: pa jeb’o ga ti, ]iro, gdje }e{ ti? Zar da ti ja branim Kalesiju? Ja njemu ka`em: jarane, ja sam Srbin, Bosanac, pravoslavac... Izvalio je o~i k’o fild`ane. On ka`e: da me ubije{, ja sam uvijek mislio da si ti musliman. I taj me momak ubacuje u autobus da me evakui{e,

Bez stana
Iako ne voli psovati, veli, pro{le godine je planuo u zgradi Op}ine, te je po~eo da psuje. Tra`io je da mu daju odbijenicu, a ne da ga {alju u Ministarstvo. - Sretnem i predsjednika Mjesne zajednice Centar Sejfu. I ka`em: Sejfo, predsjedni~e, {ta se ovo ]iri radi? Jesam li ja to zaslu`io da ne mogu da dobijem pare za pomo} djetetu za knjige, pri~a ]iro. Knjige mu je, dodu{e na veresiju, dao jedan kalesijski privatnik, te poru~io ]iri da }e platiti za pet-deset godina. Kasnije mu je i Sejfo obezbijedio 100 maraka, ali je i Op}ina dala 150 maraka. Ali, pri~a on, nepravda i dalje traje. - Ulazim u Op{tinu prije 10-15 dana, gdje imam nekoliko prijatelja koji uzimaju od mene ko{pe. Imam najbolje ko{pe nadaleko. Ja ulazim, kad tamo zaposlili ~ovjeka koji je proveo ~itav rat u Berlinu. On dobio posao, a ja, koji sam branio Kalesiju, ne mogu dobiti zaposlenje, ka`e ]iro. On navodi da je jedan srpski povratnik na podru~je Kalesije dobio 200.000 maraka, napravljene su mu ku}a, {tala, dodijeljene stoka i

POSAO Ulazim u Op{tinu prije 10-15 dana, gdje imam nekoliko prijatelja koji uzimaju od mene ko{pe. Imam najbolje ko{pe nadaleko. Ja ulazim, kad tamo zaposlili ~ovjeka koji je proveo ~itav rat u Berlinu. On dobio posao, a ja, koji sam branio Kalesiju, ne mogu dobiti zaposlenje, ka`e ]iro

re meni ne zna~e ni{ta u `ivotu. Dovoljno mi je da imam prijatelja s kojim mogu sjesti, popiti kafu i popri~ati kao ~ovjek sa ~ovjekom, pri~a nam ]iro. Ovaj demobilisani borac nam kazuje kako ima brojne prijatelje iz dijaspore. Bio je u mnogim krizama, ali nikada nije, kako ka`e, pred nji-

moj grad gdje sam ja ro|en. Krenuo sam da se borim, da odbranim svoj grad, pri~a ]iro. On veli kako nikada nije bio nacionalista, niti je razlikovao ljude. Ve}ina ljudi ga je poznavala kao ]iru, a rijetko ko ga je znao kao Gorana Iki}a. Da je to zaista tako, govori i zanimljiva pri~a s po~etka rata.

Pomo} saborcima
Nakon {to se pro~ulo da ]iro te{ko `ivi, ubrzo su dobri ljudi organizovali niz humanitarnih akcija kako bi pomogli ovom ~ovjeku. Organizovane su akcije u [vicarskoj, Luksemburgu, Austriji, [vedskoj, SAD-u... U akciju se uklju~io i pjeva~ Maid Halilovi}, koji je sa kolegama dogovorio humanitarni koncert, koji }e se odr`ati 23. januara u Kalesiji. ]iro je u razgovoru za na{ list kazao da }e dio prikupljenog novca dodijeliti saborcima.

pri~a ]iro, obja{njavaju}i da je on ipak ostao sa svojim prijateljima da brani rodni grad. Tokom rata, uvijek je molio svoje saborce da ide da brani Kalesiju. - Oni ka`u: nemoj, ]iro, ~ut }e neko da ti je ime Goran, i ubit }e te. Ne mo`emo te stalno ~uvati. Ima ljudi iz Vlasenice iz Podrinja, koji su do{li, koji su izgubili nekoga, ubit }e te, ka`e nam. No, nije njega u Kalesiji nikada niko napadao zbog nacionalnosti. Naprotiv, ]iro, kojeg posjetioci sportskih i zabavnih doga|aja dobro poznaju, postao je kalesijska legenda. Zato se nada da }e i vlast u ovom gradu pomo}i njemu i njegovom 15-godi{njem sinu. ]iro je to Samir Kari} zaslu`io.

Da ti ka`em, da imam pet miliona eura, a nemam prijatelja, bio bih siroma{an

30 Pogledi

11. januar/sije~anj 2014.

Izvoznici doma}eg java{luka (2)

Simbolika zajedni~kih vrijednosti dviju zemalja
Ste}ak od pet tona na australskom kamenu isklesan rukama skulptora i slikara Adisa Fejzi}a • Poklon Ambasade BiH Parlamentu Australije • Primjer koji tim povodom otkriva kako na{a doma}a bruka, ~ak i u me|unarodnim relacijama, dolazi nepozvana
Specijalno za Oslobo|enje iz Sydneya Fadil Ademovi}

o~etkom 2013. godine, ta~nije 12. marta, Parlament Australije je obilje`io 20. godi{njicu diplomatskih odnosa svoje dr`ave sa Bosnom i Hercegovinom. Godinu ranije, uporedo sa pribli`avanjem ove jubilarne godi{njice, o tom jubileju dobrano se razmi{ljalo i u Ambasadi BiH u Camberri. Otvoreno je pitanje - kako je obilje`iti? I ambasador dr. Damir Arnaut i osoblje Ambasade pri tome su krenuli od ideje, saznanja i stava po kojem je pomo} Australije na{oj zemlji i bliska saradnja me|u njima tokom tih 20 godina nalagala mnogo vi{e od standardne i ovje{talo uobi~ajene proslave. Otpo~elo je, stoga, traganje za ne~im {to }e trajno obilje`iti i sa~uvati uspomenu na tu godi{njicu. Urezati se u pam}enje njenih sudionika. Ali, kako je obilje`iti i kakvu joj dimenziju dati? Nisu htjeli da to bude ono {to je uobi~ajeno: tradicionalno i kli{eizirano iskazana zahvalnost na “svemu {to su ta zemlja, njene institucije i dr`avni organi u~inili za BiH, njene gra|ane, naro~ito izbjeglice iz ratnog pakla i useljenike koji su ve} danas u broju ve}em od 50.000 etablirani gra|ani te dr`ave” . TRAJNI IZRAZ ZAHVALNOSTI Tra`en je trajniji izraz zahvalnosti australskom Parlamentu, vladi i gra|anima osvjedo~en na konkretniji na~in. Kakav? Pa`nju su zadr`ali na onome {to }e, u isto vrijeme, najpotpunije promovisati kulturu, istoriju i sve drugo {to zna~i podudarnost u zajedni~kim vrijednostima dviju zemalja. To }e re}i, simbolizovati multikulturno bi}e Bosne i Hercegovine istovjetno bi}u Australije. Kako takav cilj i sadr`ajnu orijentaciju, svakako prihvatljivu, jednovremeno dovesti u sklad sa imperativom nu`nosti najrigoroznije {tednje u utro{ku bud`etskih sredstava. Takvim razmi{ljanjima i razgovoru diplomatskog osoblja na{e ambasade pridru`io se i bosanskohercegova~ki akademski umjetnik Adis Fejzi}. On je diplomirao i magistrirao na Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu, a od 2006, u svojstvu skulptora i slikara, aktivno djeluje u Australiji. Osim {to su njegova umjetni~ka djela izuzetno cijenjena u ovda{njoj javnosti i tra`ena me|u kolekcionarima u ovoj zemlji, Fejzi} trenutno privodi kraju doktorat na Griffith univerzitetu u Brisbanu o temi umjetnosti ste}ka.

P

Eto, mo`da je ba{ ta tematska i sadr`ajna preokupacija Adisovog doktorata ste}kom i onim {to on zna~i za BiH upravila pa`nju ka kona~nom rje{enju: da to, taj izraz trajne zahvalnosti na{e zemlje Australiji na najadekvatniji i najkonkretniji na~in, bude ba{ - ste}ak. U IZVEDBI UMJETNIKA ADISA FEJZI]A Ste}ak, rekao je umjetnik Fejzi}, spaja tradicionalno s modernim. Prvi je, osim toga, van na{e regije. Adis je, ina~e, stvaralac u ~ijim djelima dominiraju teme iz rane istorije BiH. Takvi njegovi motivi bili su svojevremeno {tampani na seriji po{tanskih maraka BH Po{te. Adisova djela obilje`avaju istoriju BiH i njene dr`avnosti: kralj Tvrtko, ban Kulin, kraljica Katarina Kosa~a, pa motivi vi{egradske ]uprije na Drini i Starog mosta na Neretvi u Mostaru. Njegova preokupacija istorijskim motivima, a sada i doktorska disertacija otvorile su put ka trajnom rje{enju - ste}ak u izvedbi Adisa Fejzi}a. I BiH u tom njegovom djelu. BiH poistovje}ena u vrijednostima sa Australijom i njenim vrijednostima. Umjetnik je ve} imao izgled ste}ka pred svojim o~ima; do`ivljavao ga je, kako je rekao, kao sa`etak Bosne i Hercegovine uklesan u australski kamen. I ustoli~en u Zvani~nim vrtovima (Formal Gardens) australskog Parlamenta. Nosi}e motive ~etiri religije koje su prisutne u BiH: judaizam, katolicizam, pravoslavlje i islam, sa jasno vidljivim spojem Davidove zvijezde, krsta i polumjeseca, koji je autor nazvao “Abrahamov pe~at” . Zna se da je dug put do realizacije od ideje do umjetni~kog djela. Posebno stoga {to to i ko{ta. Toliko da se uop{te ne mo`e ni pomisliti na finansiranje bud`etskim sredstvima

kojih, jednostavno, nema na kontu Ambasade. Ta nesta{ica uputila je na blisku saradnju sa nekim od bh. gra|ana u ovoj zemlji. Ponajvi{e sa najuspje{nijim privrednikom Fahrudinom [i{i}em u Australiji. On ima svoje ekspoziture i pogone u Brisbanu, Sydneyu i Canberri. Kao i u drugim prilikama, svesrdno je pru`io finansijsku, a potom i logisti~ku podr{ku. Svojim transportnim sredstvima omogu}io je prevoz kamena u studio umjetnika Fejzi}a u Brisbanu; pa potom gotovu skulpturu te{ku pet tona u Canberru i njeno postavljanje ispred Parlamenta u Zvani~ne vrtove (Frormal Gardens) zgrade ovog zakonodavnog organa prostrane Australije.

ju}a Predstavni~kog doma Anne Burke. Ona je podsjetila da Parlament Australije dobiva jako puno ponuda za poklone, ali da prihvata samo rijetke. I u tome je iskazana preduzimljivost osoblja Ambasade i ambasadora Arnauta. Otpo~eli su djelovanje i krenuli u kontakte najprije sa ~lanovima australskog Parlamenta. U prvom redu s onim koji su iz izbornih jedinica u kojima `ivi zna~ajan broj na{ih gra|ana. Ambasador je ostvario saradnju sa Grahamom Perrettom, ~lanom Parlamenta iz izbornog okruga Moreton. Graham je ideju ambasadora prenio rukovodstvu Parlamenta, odnosno predsjedniku Senata i tada-

Vjerski lideri zajedno u vrtu Parlamenta

ABRAHAMOV PE^AT Umjetnik je ve} imao izgled ste}ka pred svojim o~ima; do`ivljavao ga je, kako je rekao, kao sa`etak Bosne i Hercegovine uklesan u australski kamen. I ustoli~en u Zvani~nim vrtovima (Formal Gardens) australskog Parlamenta. Nosi}e motive ~etiri religije koje su prisutne u BiH: judaizam, katolicizam, pravoslavlje i islam, sa jasno vidljivim spojem Davidove zvijezde, krsta i polumjeseca, koji je autor nazvao “Abrahamov pe~at”
VISOKI KRITERIJI ZA PRIHVATANJE POKLONA Ni{ta manji problem nije predstavljalo privoljeti Parlament da prihvati ponudu za ovakav poklon. On to ne ~ini olako. Od izgradnje ovog parlamentarnog zdanja do tada su prihva}ene samo ~etiri ponude za ovakve poklone. Oni su pohranjeni u spomenutim vrtovima. To je poklon izraelskog Knessetta, poklon NR Kine, pa jo{ spomenik `rtvama teroristi~kih napada u Baliju, te poklon savezne dr`ave Zapadne Australije. O tome da se ovdje ne prihvataju olako pokloni govorila je predsjedava{njem predsjedavaju}em Predstavni~kog doma; potom je ubrzo organizovan susret ministra vanjskih poslova Australije Boba Carra i umjetnika Adisa Fejzi}a u Brisbanu. Ambasador je ponudu za ovakav poklon ozvani~io pismom predsjedniku Senata i tada{njem predsjedavaju}em Predstavni~kog doma. Domalo su oni obavijestili ambasadora Arnauta da Parlament Australije sa zadovoljstvom prihvata ponu|eni poklon. ISKLESAN OD AUSTRALSKOG KAMENA Ste}ak te`ak pet tona od australskog kamena isklesao je Adis

Autor Adis Fejzi} pred svojim djelom

Fejzi} u perodu od 15. XI 2012. do 4. II 2013; u Canberru je dopremljen i ispred Parlamenta na presti`noj lokaciji Zvani~nih vrtova postavljen 8. II 2013. Ceremonija otkrivanja je obavljena 12. marta, na dan kada se navr{ilo 20 godina diplomatskih odnosa BiH i Australije. Otkrili su ga ministar vanjskih poslova Australije Bob Carr, predsjednik Senata John Hogg, predsjedavaju}a Predstavni~kog doma Anne Burke, te ambasador BiH dr. Damir Arnaut. Ovoj sve~anosti prisustvovalo je vi{e od 30 ~lanova Parlamenta, brojni {efovi misija u Canberri, predstavnici akademske i umjetni~ke zajednice, te mnogi gra|ani BiH ne samo iz Canberre ve} i oni koji su za ovu priliku doputovali iz Sydneya, Melbourna, Brisbana, pa ~ak i Pertha. Program je vodila generalni sekretar Parlamenta Carol Mills. Bio je tu jo{ i {ef misije Evropske unije Davida Dalya, ambasadori Hrvatske i Slovenije, te ve}ine evropskih zemalja. Evo i nekih izjava povodom ste}ka kao poklona Ambasade australskom Parlamentu. SIMBOL KULTURE, TRADICIJE I ZAJEDNI^KIH VRIJEDNOSTI “Mi cijenimo zna~aj ste}aka kao bitnog kulturnog simbola i tradicije. Umjetnik koji je anga`ovan u Australiji je poznat po iskustvu u izradi velikih skulptura i u Australiji i u BiH. Stoga smatramo da je predlo`eno umjetni~ko djelo veoma prikladno za kolekciju Zvani~nih vrtova” . (Predsjednik Senata John Hogg) “Veli~anstvena skulptura djelo Adisa Fejzi}a ima simbole jevrejske, kr{}anske i islamske vjere i prikaz drevnih bosanskih cilindara, ali pozicionirane u formi sazvije`|a Ju`nog kri`a. Ovo simbolizira australske i bosanske veze” . (^lan Parlamenta Laurie Ferguson) “Ova predivna skulptura nosi Abrahamov pe~at koji se sastoji od Davidove zvijezde, krsta i polumjeseca, koji se pojavljuju kao jedan i koji predstavljaju multikulturalizam na{e dvije zemlje. Ovo umjetni~ko djelo tako|e ve`e na{e dvije zemlje sa tradicionalnim cilindri-

“@elim zahvaliti Bosancima u Cowanu, a ima ih puno, za njihove napo

11. januar/sije~anj 2014.

Pogledi 31 Pismo Sarajlijama

O Ljudima i o Psima
U zemljama koje brinu o `ivotinjama, psi se vode na uzici, a ljudi hodaju slobodno. U Sarajevu `ivotinje, opasne `ivotinje, lutaju slobodno, a ljudi se snalaze kako znaju - da ne budu izujedani

O

ma BiH pozicioniranim u obliku Ju`nog kri`a” . (Ministar vanjskih poslova Australije Bob Carr) “Bosna je zemlja koja se tokom decenija promijenila, napredovala i zna~ajno razvila. Imao sam priliku da posjetim Sarajevo i vidio sam napredak… @elim zahvaliti Bosancima u Cowanu, a ima ih puno, za njihove napore i pozitivan doprinos na{oj zajednici. Bosanci {irom cijele zemlje zna~ajno doprinose Australiji” . (^lan Parlamenta Luka Simpkins) “Ambasador Arnaut je pokrenuo ovu inicijativu sa vizijom da je velikodu{nost Australije prema Bosni i Hercegovini i njenim gra|anima u vrijeme kada im je bilo najvi{e potrebno, zahtijevala ne samo proslavu ve} i trajno sje}anje... Otkrivena skulptura }e biti istinski istorijski simbol jakih veza koje imamo sa Bosnom i Hercegovinom” . (^lan Parlamenta Australije Graham Perrett) “Monumentalna skulptura ste}ka je multietni~ki/multireligijski simbol koji {alje najbolju sliku o Bosni i Hercegovini i njenim vrijednostima” . (Vicencije Biuk, ambasador Republike Hrvatske) DOGA\AJ PRVOG REDA U AUSTRALIJI Bio je to izvanredan uspjeh ovda{nje ambasade, njenog ambasadora dr. Damira Arnauta, autora spomenika ste}ka Adisa Fejzi}a, privrednika Fahrudina [i{i}a i drugih koji su doprinijeli promociji najboljih vrijednosti i kapaciteta BiH. U~injeno je to u prisustvu samog vrha australske politi~ke scene, diplomatske scene Canberre, te akademske i umjetni~ke scene Australije. Jo{ samo dvije ocjene date od vi{e zvanica na toj ceremoniji, od stranih ambasadora do na{ih gra|ana. Jedna glasi: “Niti jedan drugi bh. umjetnik u Australiji ne bi mogao stvoriti djelo kakvo je uradio Adis Fejzi}” i druga: “Niti jedan drugi ambasador BiH ne bi uspio provesti ovakav projekat” .

KAPITALNI SUSRETI Prema na{em MVP-u - 12. 3. 2013 - ipak su se u svijetu, zaslugom na{e diplomatije(!?), desila tri kapitalna doga|aja koja nisu pre{u}ena kao ovaj u Zvani~nim vrtovima australskog Parlamenta u Canberri. U~injeni su dostupnim doma}im medijima. Prva vijest je da se ambasador BiH susreo sa predsjedavaju}im Predstavni~kog doma Parlamenta Rumunije; druga opet o susretu ambasadora BiH u Slova~koj sa ambasadorima regiona. Najubita~nija je ona koja govori o susretu ambasadora BiH u Budimpe{ti sa predsjednikom brzokliza~kog saveza Ma|arske
Veliki odjek ovaj doga|aj dobio je u australskoj dnevnoj i periodi~noj {tampi. Popra}en je i na elektronskim medijima. Svi govori su prepri~ani ili integralno objavljeni na zvani~nim internet-prezentacijama, na zvani~nim Twitter stranicama, ~ak i sa prilo`enim fotografijama, {ta su sve rekli tim povodom i tom prilikom. Bio je to, maltene, doga|aj prvog reda u ovoj zemlji. DOGA\AJ NEDOSTUPAN BH JAVNOSTI Jedini izuzetak predstavlja Ministarstvo vanjskih poslova BiH u Sarajevu i njegov Ured za odnose sa javno{}u. Za njih taj doga|aj iz Zvani~nih vrtova australskog Parlamenta ni danas ne postoji. Nisu se postarali da doma}im medijima u na{oj zemlji u~ine dostupnim ovako impozantan doga|aj zna~ajan za na{u dr`avu i njenu dijasporu. U vi{e navrata su iz Ambasade dobijali urgencije da puste ovu informaciju doma}oj javnosti, ali su te urgencije nailazile na muk, {utnju i tajac. Valjda su je skrivali od na{eg svijeta u zemlji koji ~ezne da ~uje {ta se zbiva sa Bosancima i Hercegovcima u dijaspori, pa i u Australiji i Novom Zelandu. Prema na{em MVP-u i njegovom Uredu za odnose sa javno{}u, toga dana - 12. 3. 2013 - ipak su se u svijetu, zaslugom na{e diplomatije(!?), desila tri kapitalna doga|aja koja nisu pre{u}ena kao ovaj u Zvani~nim vrtovima australskog Parlamenta u Canberri. U~injeni su dostupnim doma}im medijima. Prva vijest je da se ambasador BiH susreo sa predsjedavaju}im Predstavni~kog doma Parlamenta Rumunije; druga opet o susretu ambasadora BiH u Slova~koj sa ambasadorima regiona. Najubita~nija je ona koja govori o susretu ambasadora BiH u Budimpe{ti sa predsjednikom brzokliza~kog saveza Ma|arske. A da se ne{to dogodilo u Canberri, veliko i uzvi{eno, za Ministarstvo vanjskih poslova u Sarajevu i njegov Ured za odnose sa javno{}u i danas - predstavlja tajnu. Nedostojnu za doma}u javnost. Po njima.
(Nastavit }e se)

Bosanski ste}ak pred Parlamentom Australije

ore i pozitivan doprinos na{oj zajednici”

vo je pri~a o ljudima i o psima, ne o bilo kojim ljudima, niti o bilo kojim psima. Ovo je pri~a o Sarajlijama i psima-lutalicama. Sada `ivim daleko i od Sarajlija i od sarajevskih pasa, u zemlji koja obo`ava `ivotinje. Moj grad se sada zove Toronto, a dr`ava Ka na da. Znam da ovo mo je obra}anje ne}e pomo}i da se problem rije{i, ali }e mo`da pomo}i da se neke stvari bolje sagledaju. Jer, ponekad se iz daleka neke stvari mogu bolje razumjeti. Za ovih mojih dvadeset kanadskih godina nau~io sam ne{to i o psima. Drage Moje Sarajlije, Prvo vam `elim da ustrajete u borbi za bolje sutra, koje, izme|u ostaloga, podrazumijeva i Sarajevo bez pasa-lutalica. Sarajevo, u kojem }e svi mo}i hodati gradom bez bojazni da }e biti napadnuti, ne od pasa, ve} od `ivotinja o kojima niko ne brine. Du`e vremena pratim “bitku za spas pasa-lutalica” , kako se “ljubitelji pasa” bore da spasu pse-lutalice od ljudi koje ti poludivlji psi ujedaju. Ako se ne varam, oni se “strastveno” bore da {to vi{e pasa-lutalica ujeda nedu`nu djecu, `ene, stare i mlade, jednostavno - sve. Ja razumijem da oni vole `ivotinje, ali se pitam da li se iko u ovome slu~aju zapitao da li ti “ljubitelji `ivotinja” bar malo vole i svoje sugra|ane? Da budemo na~isto: da li oni vi{e vole svoje sugra|ane ili napu{tene, poludivlje `ivotinje koje ujedaju koga stignu, bez razloga i povoda? Izvinjavam se, po{tovani “ljubitelji pasa” , {to moram va{u titulu staviti pod navodnike, jer se vi ne brinete, ili se nedovoljno brinete, da rije{ite problem tih lutaju}ih `ivotinja. Da se brinete i da ste na tome planu uspje{ni, ne biste imali toliko ujeda “po glavi stanovnika” i ne bi bilo toliko “slobodnih pasa” po Sarajevu. I uz sve to, vi se pozivate na Zapad kao model koji treba slijediti. Gospodo, “ljubitelji Zapada”: Na ovome Zapadu, u kome ja `ivim, ne postoje slobodni, neregistrovani i nepelcovani besku}ni psi-lutalice. Ako se koja od takvih `ivotinja kratkotrajno i na|e na ulici, postoje pravi ljubitelji `ivotinja koji ih odvedu u prihvatili{te za `ivotinje, u kojima se onda o njima brinu kvalifikovani ljubitelji `ivotinja. U Sarajevu, na`alost, vlasnik jednostavno “ispusti” psa na ulicu da se “dru{tvo” brine za njega. U zemljama koje brinu o `ivotinjama, psi se vode na uzici, a ljudi hodaju slobodno. U Sa-

rajevu `ivotinje, opasne `ivotinje, lutaju slobodno, a ljudi se snalaze kako znaju - da ne budu izujedani. Na ovome Zapadu, kada pas ujede osobu, vlasnik je odgovoran. @ivotinja ide u karantin, a vlasnik se ka`njava, jer se pona{ao neodgovorno. U Sarajevu, izujedana osoba ide u bolnicu, a vlasnika niko i ne tra`i, jer znaju da ga nema. U velikoj ste zabludi, dragi moji “ljubitelji `ivotinja” u Sarajevu, ako mislite da se na Zapadu `ivotinje ne eutaniziraju. Ako se ustvrdi da je `ivotinja opasna po okolinu, ona se `rtvuje, i nikakve molbe tu ne poma`u. Jer, ovdje na Zapadu, prvo vole ljude, pa onda njihove ljubimce. Koga vi, sarajevski zapadnjaci, vi{e volite? Ako bih na ovome Zapadu napisao ~lanak u kojem dokumentujem da je u Sarajevu opasno hodati gradom, jer ima puno pasa-lutalica, koji napadaju i ujedaju, znam kako bi moji sada{nji sunarodnici reagovali sa zgra`anjem! Imao sam prilike putovati sa Kana|anima u neke ne tako bogate zemlje i vidjeti kako napu{teni psi lutaju gradom. Iz dubokoga po{tovanja prema svim mojim Sarajlijama ne `elim da prenesem komentare Kana|ana. Da li mislite da bi njihovi komentari bili druga~iji o sarajevskim psima-lutalicama? Oni znaju da se to ne zove “ljubav” , nego jednostavno - neodgovorno pona{anje. U Sarajevu kao da su neki u dilemi o kome prvo treba da brinu: o ljudima ili o psima. Jedan takav ~lanak o va{im “lutaju}im ljubimcima” , na ovim prostorima, mogao bi da uni{ti turizam Sarajeva vrlo “efikasno i u vrlo kratkom vremenu” . A znate li za{to? Zato {to pravi ljubitelji `ivotinja vole pse, ali ne pse-lutalice, o kojima niko ne brine. Jer ovdje na Zapadu, na koji se vi pozivate, obi~no se brine o onima koje volite, bilo da se radi o ljudima ili o psima. Da li je to isto tako i u Sarajevu? Da zaklju~im: psi koji nesmetano lutaju Sarajevom pokazali bi svakome turisti, bilo iz koje zemlje dolazi, da se u Sarajevu ustvari niko ne brine o psima, i to bi svakoga dobronamjernoga turistu - zgrozilo. Kada Sarajevo ne bude vi{e imalo pse-lutalice, a bude imalo bezbroj pasa na uzici koji hodaju sa svojim vlasnikom, svijet }e znati da Sarajevo brine o svojim `ivotinjama. Ako to budete uspjeli napraviti, po{tovani ljubitelji pasa, onda }ete sa ponosom sebe nazvati tim imenom. Do tada, neka vas sve prati dobra sre}a!
Jasa Kamhi, Toronto, januara 2014.

32 Pogledi

11. januar/sije

Hodopisi Dragana Marijanovi}a (79)

P~elinja tvr|ava

Zemlja s malo svega ost
D
eseti put ve} je da se uspinjem kroz Vranjevi}e prema ovom zavodljivom i pustom podplaninju, i svaki put mi je druk~ije, svaki put vidim da sam ne{to propustio; napokon sam oko Kane uspio izbrojiti sve ste}ke razbacane, ali ne tako daleko jedan od drugoga: ukupno ih je jedanaest. Polje mi izgleda nekako zelenije negoli u prethodnih nekoliko dolazaka, kao da je neobi~no toplo vrijeme za sije~nja, kada se ovamo ina~e ne mo`e probiti, zamladilo travu, pa ju ovce `uljaju na sve strane, ovo je blagodat za njih jer ne moraju po cijele dane i no}i, tjedne i mjesece provoditi u oborima, ne, eno ih vidim kako se i uz brda uspinju, raspr{uju me|u kamenjem, pa ih psi ~uvari nastoje dovesti na okup i red koji oni mogu kontrolirati. sela obiteljska dru`ina Pulji}a u njemu. To Ivan Pulji}, rodom iz Kamene, a ve} dugo `ivi na Buni, njegova `ena Anita i njihova djeca Vlatka, Bo`o, Julija i Ivana odlaze do svoje starine, imaju u blizini {umu i danas }e provesti dan u njoj, ro{tiljati i tek predve~er spustiti se natrag. ^esto to ljudi iz doline rade za sun~anih dana. Uglavnom oni koji su posjednici i~ega ovamo. Ivan se sje}a `ivota u Kamenoj, pedeseta mu je, a budu}nost tu vi{e ne vidi i vidi ju samo onaj tko mora. Ka`e da se u Kamenu vratio jedan Pulji}, prezimenjak mu je, ali nije ro|ak, no i taj je posve sam, a prije nekoliko godina bio se vratio Pavo Pulji} sa dijelom obitelji, no ne{to nepredvidivo u {utljivu ~ovjeku, neka stuga - kako Hercegovci zovu ne{to {to bi se moglo podvesti pod {ire zna~enje krajnjeg stadija melankolije - ili nevolja u ovoj osami ili tko zna {to, nagnalo je tog ~ovjeka da si presudi u`etom. Pa ga eno u starom katoli~kom groblju, gdje su smrti danas bolje i urednije slo`ene negoli `ivoti, zajedno sa drugim Kamenjanima umrlim i ukopavanim ovdje kroz stolje}a. Groblje je dosta popunjeno, ali ve} odavno nema novijih grobova, ovda{nji katolici zavr{ili su na svim stranama svijeta, ima ih od Amerike do Australije, makar ih je najvi{e na {irem podru~ju Bune i Hodbine, kamo su uglavnom odselili i oni koji su se svojedobno bili spustili `ivjeti u Blagaj i oko njega. Dodu{e, iseljavanja su u tradiciji Hrvata ovdje, {to iz ekonomskih, {to iz razloga koje obi~no ubrajamo u politi~ke, no ~injenica je da se uvijek bje`alo od - ratova. Pa su prvim velikim egzodusom Hrvati odavde, kao i ve}ina drugih nesrba - kako su i Srbi ubijani i protjerivani odnekud drugdje, iz doline Neretve najvi{e - odlazili u slavonske ravni-

@ulja

Sunce je zbunilo i p~ele. Trebale su mirno kunjati u naslaganim ko{nicama po padinama {to sli~e {arenim t one izlaze i lijeno zuje uokolo, tra`e cvjetove kojih nema, elem nije dobro ovo vrijeme, jer ljudi imaju izreku nebu zemlji namijenjeno, ne mo`e gore dovijeka ostati”

Kapelica

Vesela dru`ina
Dovoljan je samo pogled sa visokih stijena na polje pa da se pas naglo spusti na livadu i promatra nezvanca uporno, sve dok ovaj ne ode. A sa ovim psima nije se {aliti. Sunce je zbunilo i p~ele. Trebale su mirno kunjati u naslaganim ko{nicama po padinama {to sli~e {arenim tvr|avicama, ali i one izlaze i lijeno zuje uokolo, tra`e cvjetove kojih nema, elem nije dobro ovo vrijeme, jer ljudi imaju izreku da “sve {to je na nebu zemlji namijenjeno, ne mo`e gore dovijeka ostati” , pa }e se sve jednom sru~iti na nju, nekontrolirano i opasno, i snjegovi i studeni, onda kada sve propupa i procvjeta i vazda je nevolja kada se vakti pobrkaju, pa su i ljudi nervozni, a s ovih visina vi{e se ni doline ne vide; vlaga je stvorila debeli sloj sumaglice koja sve pod sobom dr`i poklopljeno, bijelo i nevidljivo. Na putu do groblja napokon nailazi jo{ jedan auto; kombi je to i ve-

A trebao je pokriti snijeg

Gdje svega drugog ima

Ne prilazi

Fra Kamilovo doba

Iseljavanja su u tradiciji Hrvata ovdje, {to iz ekonomskih, {to iz razloga koje

e~anj 2014.

Pogledi 33

talog

Groblje povrh Kamene

tvr|avicama, ali i da “sve {to je na

Fra Ilija Pulji}

Stara kapela iz pretpro{log stolje}a

ce ~etrdeset druge godine pro{log stolje}a, kada su ve}ine uglavnom ubijale manjine, {to se cikli~no nikada nije ni prestalo doga|ati, a i nakon tog rata Hrvati su nastavili sa iseljavanjem, pa bilo to makar do Blagaja ili Mostara, premda su Slavonija i prekomorske zemlje bile krajnjim odredi{tem.

Duhovna loza
Progoni, osobito sve}enika, bili su surovi i `estoki, bilo je i ubojstava, a dugogodi{nji `upnik u Blagaju, me|u inima, bio je i fra Kamilo Milas, ro|en 1912. godine, koji je propatio sva{ta u svojoj slu`bi i dobro na le|ima povukao sudbinu sve}enika Hrvata i Hercegovca, nema tomu puno da je umro u dubokim devedesetima, bio je rodom od Ljubu{kog, i njegova karijera obilje`ena je radom, redom, skromnosti i trpljenjem, pre`ivio je mnoga islje|ivanja, neka njegova subra}a nisu, ali jo{ ga se sje}aju kako na konju obilazi evo ovaj plato i ide istim ovim putom kojim i ja idem i, uz ostalo, ispra}a pokojnike Kamene na posljednji po~inak. U njegovo vrijeme ovdje je obnovljena i kapela, ali ona danas ve} izgleda staro, a ona prije nje, svakako je povijesna, u nju su sklonjeni polomljeni kri`evi, i svakako bi ju trebalo konzervirati. Ali tko }e i komu? S po~etka ovog rata oti{li su svi Hrvati. Kad sam spominjao nadbiskupa zadarskoga, msgr. @elimira Pulji}a

pro{li put, nisam znao da on nije jedini poznati - premda najpoznatiji jest - katoli~ki sve}enik iz Kamene. Podatke o bo{nja~kim imamima te drugim poznatijim i povijesti zanimljivim ljudima koje svako mjesto, pa i Kamena, mora imati, jo{ nemam gdje potra`iti, ali na}i }u, pa sam preporu~en starini Krpi, eno ga dolje u Blagaju, imena mu ne znaju, ali znaju da je `iva enciklopedija za povijest ovog mjesta, ba{ kao i Nikola Peri}, jedini katolik koji danas `ivi uz Kara|oz-begovu }upriju u Blagaju. Monsignore Pulji} ima i starijeg brata, ali taj je franjevac, fra Ilija Pulji}, koji ve}inu sve}eni~kog poslanja provodi na raznim visokim du`nostima u Chicagu i u obli`njoj mu Kanadi. Jedno vrijeme ondje je obna{ao du`nost, ‘ajmo to prevesti jednostavno - tajnika svoga reda na tom kontinentu. ^lan franjeva~ke kustodije u Chicagu jo{ je jedan Pulji} iz Kamene, fra Marko, u narodu zapam}en kao Markan, a fra Tomislav Pulji}, najmla|i iz bogate duhovne loze ovog prezimena i u`e obitelji, danas je `upni vikar u [irokom Brijegu. U Travniku je sjemeni{nu gimnaziju trebao okon~ati jo{ jedan Pulji}, ako jest, onda je sigurno na Bogoslovnom fakultetu negdje u Sarajevu ili drugdje, no morat }u spomenutog djeda Nikolu priupitati malo o jo{ jednom nesu|enom sve}eniku - ne moram ni nagla{avati da je i taj Pulji}! - Mati, koji je

zavr{io bogosloviju, i taman kad je trebao “re}i mladu misu” , zov svjetovne ljubavi opredijelio ga je da napusti poslanje za koje se pripremao, po{tenije je da je to uradio tada negoli poslije, pa je, naoru`an raznim znanjima i potkovan govorenjem nekoliko jezika i vladanjem op}om kulturom, oti{ao na Britansko oto~je i tamo zapo~eo obiteljski `ivot. Nisam doznao kakvim se poslovima bavio, ali nije mi on toliko zanimljiv, koliko njegov brat koji je ostao u Kamenoj jest. No, ne do|oh mu do imena... Elem, kada je brat dobio prvo pismo iz Engleske, ovdje u ovu nedo|iju, odmah je pisao bratu Mati, “vadi me nekako odavlen, burazere, ko }e se vazda zajebavat s ovcama i kozama, vadi me odavlen kako kod zna{, pa }u radit {ta god treba” . I poslao mu Mate lovu za put, ukrcao se na brod i preko La Mancha, oliti English Channel, razguli i on u drugi svijet, daleko od puste Kamene, za koji je samo volju i tjelesnu snagu imao, ni{ta drugo, a takav je idealan za fizi~ke radove, pa je radio sva{ta, najvi{e istovaraju}i brodove po dokovima [kotske, gdje je na najte`i mogu}i na~in svladao engleski jezik; ka`e mu gazda da donese krumpir, a on donese ciklu ili mrkvu ili ne{to sedmo, pa tako i nau~i kako se zapravo ka`e krumpir, a kako cikla i sve ostalo {to je dvaput morao vu}i. Ljudina je na vre}ama nau~io jezik. Ni{ta posebno, rekli bi-

smo za Hercegovce i na{eg ~ovjeka uop}e, ali je golemo da je taj lik u Aberdinu danas ugledan poslovni ~ovjek, vlasnik lanca poznatih restorana u gradu Aberdinu, me|u tolikim {krtim [kotima!

Sumorna stvarnost
E, ovdje mi jedna Andri}eva “dijagnoza” za ljude ba{ iz ovih krajeva pade na um: “ ...a Hercegovina, naro~ito ju`na i jugoisto~na, ima po pravilu dobar soj ljudi. To je zemlja sa mnogo kamena, a malo svega ostalog, ali to malo {to rodi hranjivo je i plemenito, i sa vodom i vazduhom daje zdrave i razumne ljude. Oni su vi{e skloni ra~unu nego ose}anju, ali njihova je ra~unica tako dobra i sigurna da su redovno i korisniji i celini i pojedincu nego mnogi ose}ajni ljudi zamagljena razuma i naopake ra~unice.” Tu pozdravih grobove pod dubovima Kamene i okrenuh makadamom prema @uljima, selu kojemu bijela munara slu`i kao putokaz, i tamo su pri~e te{ke i mu~ne, a ljudi malo; tako je htjelo vrijeme progona i seoba, da se u miru mo`e do~ekati dan republike u bra}e Srba, i njezina krsna slava za koju je trideset troje mje{tana @ulja, uglavnom starci i djeca, platilo glavom, premda znam da biste i vi, kao i ja, voljeli da pi{em ove humornije dogodov{tine, ali na{a stvarnost daleko je od humorne kod tolike sumorne.
(Nastavlja se)

obi~no ubrajamo u politi~ke, no ~injenica je da se uvijek bje`alo od - ratova

34 Pogledi

11. januar/sije~anj 2014.

Ljubljana: Protest na Dan dr`avnosti u ime podr{ke javnom zdravstvu i protiv korupcije

New York: Skrbni~ku ulogu dr`ave Amerikanci smatraju ili prakti~no besmislenom ili ideolo{ki opasnom

Berlin: Za~eci socijalne dr`ave poti~u iz konzervativnih reformi njema~kog kancelara Otta von Bismarka

POSU\ENI STUPCI

Jednakost u zdravlju
Da li si zaista `elimo dru{tvo u kojem }e pravo na zdravstvenu za{titu biti rezervirano samo za one koji je mogu platiti? Sasvim sigurno ne. Sa te ta~ke gledi{ta sam bio uvjereni Europljanin kako ju~e, u vrijeme hladnog rata, kao {to sam uvjereni Europljanin danas, u vrijeme vru}e krize. Za{to? Zato {to vjerujem da je socijalna dr`ava nu`na za ostvarenje ljudskog dostojanstva
Pi{e: Ale{ Debeljak

S

lika prva: bilo je krajem februara 1979. Na judo turniru u njema~kom gradu Koblenzu takmi~io sam se za ljubljansku Olimpiju. Za sobom sam imao osvojene naslove republi~kog prvaka i srebrenu medalju sa dr`avnog prvenstva za mla|e omladince, trenirao sam ozbiljno svaki dan. Nakon gimnazijske mature namjeravao sam se upisati na visoku {kolu za sport i nastaviti sportsku karijeru zdravog tijela. Obrnulo se u druga~ijem pravcu. U polufinalu sam - kao nebrojeno puta do tada - rutinski izveo bo~no bacanje koshi guruma, nato sam - kao nebrojeno puta do tada - pao pola na pod i pola na protivnika. Za odgovaraju}e izveden potez sudija mi je dodijelio wazari. Ponekad bih tim bacanjem, koje je neka vrsta osobnog specijaliteta, zaradio ippon, puni poen i kraj borbe, ponekad wazari, pola poena i znatnu prednost. A tu se rutina neo~ekivano zavr{ila. Nikada, ali zaista nikada prije u `ivotu me nije tako zaboljelo o{tro i brzo, zatim tupo i ustrajno. Ostao sam le`ati zgr~en u drhture}i zamotuljak. Jo{ iste ve~eri smo otputovali ku}i. Nakon dugog putovanja, koje sam odremao u bolovima, grizu}i usnice i zamagljenog pogleda, zavr{io sam na ljubljanskoj poliklinici, odakle su me brzo premjestili na osmi sprat Klini~kog centra. Budio sam se sa pogledom na drvored ljubljanske tvr|ave, sa`alijevao sam samog sebe, sanjario i razmi{ljao o `ivo-

tu bez judoa. Sa operacijom lijevog bubrega stigao je kraj moje sportske karijere. Umjesto na “difu” , kako smo zvali {kolu gdje se prou~avao sport, pristao sam na Filozofski fakultet u tra`enju zdravog duha. S vremenom sam se otarasio osje}aja da mi ne{to nedostaje, ali nikada nisam zaboravio olak{anje koje je sazrelo iz osje}aja da sam u vrijeme lije~enja bio u dobrim rukama ljudi u bijelom. Nisam zaboravio ni na zahvalnost koja je nikla iz saznanja da su se lije~nici za mene pobrinuli stru~no, uljudno i besplatno.

je te{ku povredu koljena. Odmah je osjetio da je to kraj njegovog nogometa. Spoznaja da bi uprkos obaveznom osiguranju za operaciju morao platiti 15 hiljada dolara, u njegov mozak je prodirala tek polako. Ve} sljede}eg dana Jacek je odletio ku}i. Umjesto u privatnoj ameri~koj bolnici, gdje bi za pla}anje ra~una bio prisiljen posuditi novac, operaciju koljena su obavili kirurzi u javnoj klinici u Var{avi. Za to nije trebao zavla~i-

zira na razli~ita vrata kroz koja smo ulazili u zapaljivu raspravu, na svjetlo dana je dolazila ista granica: Europljani na jednu, a Amerikanci na drugu stranu. Bez obzira na to jesmo li mi europski studenti do{li u Ameriku iz zapadnog kapitalisti~kog ili isto~nog komunisti~kog dijela Europe, sa sobom smo nosili iskustva `ivota u socijalnoj dr`avi. Na{im ameri~kim kolegama se skrbni~ka uloga dr`ave ~inila ili prakti~no besmislena ili ideolo{ki

Europljani i Amerikanci
Slika druga: bilo je pred kraj oktobra 1988. Pred ambulantnom sveu~ili{ta Syracuse u dr`avi New York, na pola puta izme|u Manhattena i Montreala, sklanjao sam pogled od neonskih svjetala ulaza, `mirkao kroz prskanje ki{nih kapi i buljio u Jaceka, prijatelja Poljaka i kolegu studenta na doktorskom programu dru{tvene teorije. Vratio se sa lije~ni~kog pregleda. Za~u|enost, zgro`enost i nevjerica su se iz njegovih o~iju selile u moje. A jo{ to isto dopodne smo bili u druga~ijoj ko`i kad smo u mom~adi humanista razigrano udarali loptu na redovitoj subotnjoj nogometnoj utakmici na njegovanom igrali{tu uz Euclid Avenue. Uspijevalo nam je dosta dobro sve dok nije, nakon {to je u sjajnom prodoru po lijevom krilu, grubi branilac dotr~ao pred gol ekipe tehni~ara i sru{io Jaceka. Jedanaesterac je pucao neko drugi, prijatelja su odnijeli na nosilima. Imao

TR@I[NI FUNDAMENTALIZAM Osamdesetih godina, jo{ prije propasti komunisti~kih re`ima, politi~ka ekonomija zapadnog svijeta po~ela je nametati zamisli tr`i{nog fundamentalizma kojeg je u Americi zagovarao predsjednik Ronald Reagan. U Europi ga je slijedila britanska premijerka Margaret Thacher sa predstavom o dru{tvu koje ne postoji, jer navodno postoje jo{ samo pojedinci. I svako sam sebi poma`e. Plodovi takvih ru{ila~kih zamisli utrli su put pobjedni~kom globalnom tr`i{tu kojeg nam nakon kraja komunizma bezobzirno name}u kao posljednju mjeru svih stvari i ljudi. To je igra bez rukavica, takmi~enje golih {aka. Od demokracije, blagostanja i kapitalizma ostao je jo{ samo kapitalizam
ti ruku u d`ep, ra~une je platio poljski zavod za zdravstveno osiguranje. Jacek se na campus vratio tek sljede}e akademske godine. Nogomet vi{e nije igrao, pridru`io nam se u ve~ernjim raspravama u omiljenoj kr~mi Old Grove, gdje su poslu`ivali blues i pivo. U razgovoru je do{la na red i njegova povreda, a s time i pore|enja izme|u zdravstvenih sustava i dr`ava. Uvijek ponovno, bez obopasna. Zagovarali su slobodu pojedinca, koju navodno mo`e ostvariti ~ovjek kao privatni poduzetnik samo na tr`i{tu nude}i i prodaju}i sve {to ima - spretnosti i znanja, radnu snagu i kreativan mozak. Nije ih (bilo) briga za autoputeve pune rupa, rasklimatane mostove i za skromnu uli~nu rasvjetu, za zajedni~ke infrastrukturne stvari, samo da se ne pla}aju visoki porezi. Neka propadne zajedni~ko i javno, ionako je pri-

vatno u svakom pogledu bolje. Od o~aja naspram nedovoljne dru{tvene solidarnosti mi Europljani smo si ~upali kosu, Amerikanci su cini~no odgovarali: sam sebi pomozi. Upravo u tim davnim transatlantskim raspravama iskristalizirala mi se iznena|uju}a spoznaja. Biti Europljanin ne zna~i biti ~lan samo jednog od mnogih naroda Starog kontinenta. Biti Europljanin zna~i poznavati razliku izme|u finansijske vrijednosti i ljudskih vrednota. Biti Europljanin zna~i razumjeti socijalnu dr`avu kao nu`an uvjet za dobar `ivot. Socijalna dr`ava kao politi~ki model predstavlja plemeniti poku{aj u kojem organizirana vlast {titi i pobolj{ava imovinski i zajedni~ki polo`aj stanovnika. Podlogu za nastanak takvog modela je osiguralo uvjerenje da se tr`i{nim silnicama ne smiju prepustiti sve dimenzije ljudskog `ivota. Djelovanje tr`i{ta treba usmjeriti i preoblikovati tako da bude u korist svima radno sposobnim stanovnicima. Nakon Drugog svjetskog rata model se pro{irio i na one koji iz razli~itih razloga nemaju zaposlenje. Za~eci socijalne dr`ave poti~u iz konzervativnih reformi njema~kog kancelara Otta von Bismarka kojima je osamdesetih godina uveo dr`avne mirovine, osiguranje u slu~aju nesre}e i zdravstvenu za{titu. Njegova ideja je proistekla iz posebne povijesne situacije u Njema~koj u kojoj je namjeravao pridobiti podr{ku radni~ke klase, a istovremeno sprije~iti masovno iseljavanje preko oke-

Spoznaja da bi uprkos obaveznom osiguranju za operaciju morao platiti 15 hiljada dolara, u

11. januar/sije~anj 2014.

Pogledi 35

Znanstveni skup

Povratak Me{trovi}a na velika vrata
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti obilje`ava 130. godi{njicu ro|enja Ivana Me{trovi}a

H
Var{ava: Ra~un za operaciju je platio poljski zavod za zdravstveno osiguranje

ana. U Americi su radnici mogli zaraditi vi{e, ali nisu imali dr`avnu skrb, na raspolaganju su imali samo vrlo skromne mre`e osiguranja u obliku privatnih dobrotvornih ustanova. Ostale europske dr`ave su ubrzo krenule za njema~kim primjerom. Kopirale su i prilagodile model koji je pridobio visoki stupanj ja vne vje ro dos toj nos ti na kon Prvog svjetskog rata, posebno u socijalnoj krizi i velikoj depresiji tridesetih godina. Nakon Drugog svjetskog rata pobjedni~ki saveznici su u svojim dr`avama razvijali i ja~ali politiku koja se oslanjala na demokraciju, kapitalizam i socijalnu dr`avu. Glavni uzrok uklju~enja socijalne dr`ave u arhitekturu vlasti najvjerojatnije treba tra`iti u samom opstanku komunisti~kih re`ima koji su na isto~noj strani `eljezne zavjese razvijali alternativni model sa pozama{nom mjerom skrbi za gra|ane (i kontrolom nad njima). Osamdesetih godina, jo{ prije propasti komunisti~kih re`ima, politi~ka ekonomija zapadnog svijeta po~ela je nametati zamisli tr`i{nog fundamentalizma koji je u Americi zagovarao predsjednik Ronald Reagan. U Europi ga je slijedila britanska premijerka Margaret Thacher sa predstavom o dru{tvu koje ne postoji, jer navodno postoje jo{ samo pojedinci. I svako sam sebi poma`e. Plodovi takvih ru{ila~kih zamisli utrli su put pobjedni~kom globalnom tr`i{tu koje nam nakon kraja komunizma bezobzirno name}u kao posljednju mjeru svih stvari i ljudi. To je igra bez rukavica, takmi~enje golih {aka. Od demokracije, blagostanja i kapitalizma ostao je jo{ samo kapitalizam. Da li si zaista `elimo dru{tvo u kojem }e pravo na zdravstvenu za{titu biti rezervirano samo za one koji je mogu platiti? Sasvim sigurno ne. Sa te ta~ke gledi{ta sam bio uvjereni Europljanin kako ju~e, u vrijeme hladnog rata, kao {to sam uvjereni Europljanin danas, u vrijeme vru}e krize. Za{to? Zato {to vjerujem da je socijalna dr`ava nu`na za ostvarenje ljudskog dostojanstva. Ljudsko dostojanstvo pripada svakome, a ne, na primjer, samo onima koji imaju odre|enu starost, spol, narodnost, koji imaju slu`bu, status ili zanimanje.

Ako smo mi ljudi po ne~emu zaista jednaki, onda je to po pravu na ljudsko dostojanstvo. Pravo na dostojanstvo je temeljno ljudsko pravo. Samo vjera u temeljnu ljudsku jednakost od nas ~ini ljude. Bez te vjere bismo skrenuli u barbarstvo, rekao je precizno poljsko-ameri~ki filozof Leszek Kolakowski u knjizi “Mini predavanje o maksi stvarima” .

rvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU) obilje`ava 130. godi{njicu ro|enja ~lana Ivana Me{trovi}a (1883-1962) znanstvenim skupom 16. sije~nja u Splitu u Zavodu za znanstveni i umjetni~ki rad HAZU u pala~i Milesi. Odnedavna i slu`beno jedan od hrvatskih kulturnih brendova, Me{trovi} je titulu akademika imao 43 godine, za ~lana Akademije izabran je 1919, kada je ve} postao veliko ime na me|unarodnoj umjetni~koj sceni. Ovaj vanserijski doga|aj organizacijski podr`avaju i Muzeji Ivana Me{trovi}a, nacionalna muzejska ustanova koja objedinjuje ~etiri muzeja.
Ivan Me{trovi} - Odmaranje, bronca, 1932.

Od bolesnih do nezaposlenih
U ime temeljne ljudske jednakosti moderna socijalna dr`ava tako uklju~uje sve gra|ane, od djece do zaposlenih i umirovljenika, od bolesnih do nezaposlenih. Za usluge socijalne dr`ave osje}amo da su potrebne, jer predstavljaju otjelotvorenje zajedni~kog dobra. Sa tog stanovi{ta jasno primje}ujemo da socijalnu dr`avu podr`ava ona vlast koja je svjesna da cilj politike nije pove}avanje dobitka, nego pove}avanje kvaliteta `ivota. Mogu}e ograni~avanje i naru{avanje, a kamoli tek ukidanje socijalne dr`ave, ne bi imali samo kratkoro~ne u~inke, koje mjerimo u{tedom u dr`avnom prora~unu, nego bi imali i dugoro~ne posljedice, koje mjerimo bolesnim tijelima pojedinaca i bolesnim duhom dru{tva. Slika tre}a: bilo je pred kraj juna 2013. Mi stanovnici prijestolnice i drugih slovena~kih krajeva smo se u hiljadama okupili na zelenim povr{inama Kongresnog trga u Ljubljani. Na dan dr`avnosti smo do{li na protest u ime podr{ke javnom zdravstvu i protiv korupcije. Mnogi su za protest obukli kanarinac `ute majice sa natpisom “Pokret za o~uvanje i pobolj{anje javnog zdravstva” . Nismo ih nosili svi. A i mi tako|er, koji nismo bili obu~eni u `uto, dijelimo uvjerenje pobunjenika da samo vlast, koja zajedni~ko dobro {titi od privatizacije, odr`ava ga i odgovorno pove}ava, istinski brine za materijalnu i duhovnu ba{tinu. Ona nije namijenjena samo suvremenicima, nego i onima koji }e do}i nakon nas. Protestirali smo dakle protiv vizije dru{tva u kojem bolesnika strefi kap tek kad dobije ra~un za lije~enje.
(Sa slovena~kog prevela Nada Zdravi~)

Sentimenti prema Bosni
Prema najavama, na skupu }e sudjelovati ugledni istra`iva~i i poznavatelji `ivota i djela tog genijalnog kipara kojeg su jo{ za `ivota nazvali Michelangelom 20. stolje}a. Akademik Tonko Maroevi} svoje izlaganje naslovio je “Me{trovi}eva mjera i prekomjernost” , o darovnici Ivana Me{trovi}a hrvatskom narodu govorit }e Andro Krstulovi} Opara i Sandra Gr~i} Budimir, tema izlaganja prof. dr. Josipa Vrande~i}a su “Politi~ka i ideolo{ka razdoblja Ivana Me{trovi}a” , dok }e prof. dr. Ivo [imat Banov odr`ati predavanje o kiparstvu velikog majstora. Dr. Irena Kra{evac u svom izlaganju tematizira Me{trovi}ev doprinos Zagrebu, dr. Dalibor Pran~evi} govorit }e o Me{trovi}evim nacrtima za vratnice katedrale sv. Patrika u New Yorku, uloga i djelovanje slavnog kipara u Dru{tvu hrvatskih umjetnika “Meduli}” tema je izlaganja Sandija Bulimba{i}a, a na skupu }e biti rije~i i o Me{trovi}evom odnosu prema Bosni i muslimanima, o ~emu }e govoriti Dragica Hammer Tomi}. [iroj javnosti je gotovo nepoznato da je Me{trovi} imao odre|ene sentimente prema Bosni jer je njegova obitelj, kao i ve}ina obitelji u Dalmatinskoj zagori, porijeklom iz BiH, a imao je i pozitivan odnos prema muslimanima, te je smatrao da su oni ravnopravan dio ju`noslavenske etni~ke grupe. U sklopu simpozija sudionici }e posjetiti Me{trovi}ev grob u Otavicama i Gradski muzej u Drni{u u kojem se ~uvaju brojna djela ovog planetarno slavnog umjetnika koji je postao celebrity ve} u 25. godini. Najavljuju}i znanstveni skup o najzna~ajnijem hrvatskom kiparu, organizatori podsje}aju na Me{trovi}evu blistavu profesionalnu karijeru i svjetsku slavu koju nitko od hrvatskih kipara ili slikara ni prije ni poslije njega nije postigao. Tako|er, akcentira se da Me{trovi}ev opus sadr`i vi{e od

Galerija Me{trovi}, MIM, Split - pogled s terase

Pro~elje

2.000 skulptura, me|u kojima su i neki od najpoznatijih javnih spomenika u Hrvatskoj, poput Povijesti Hrvata, Zdenca `ivota, Josipa Juraja Strossmayera, Nikole Tesle i Ru|era Bo{kovi}a u Zagrebu te Grgura Ninskog i Marka Maruli}a u Splitu, za koje se konstatira da spadaju me|u simbole hrvatske kulture i nacionalnog identiteta. Od Me{trovi}evih djela u inozemstvu kao najpoznatije izdvajaju se konjani~ke skulpture Indijanaca u Chicagu.

Spomenik u grbu
HAZU tako|er nagla{ava da je Me {tro vi }ev spo me nik Stros smayeru pos tav ljen na

njegov mozak je prodirala tek polako

lokaciji uz pala~u Akademije u Zagrebu, a nalazi se i u grbu Aka de mi je. Ovaj znan stve ni skup uje dno je i pri li ka za re vitalizaciju va`nih povijesnih ~injenica. Tako se podsje}a da je Me{trovi} za ~lana Akademije izabran s nepunih 36 godina, pa je bio me|u najmla|im osobama koje su ikada progla{ene akademicima, a kad je 1952. svoje umjetnine darovao hrvatskom narodu, primjerak darovnog ugovora dan je na ~uvanje Akademiji kao jamstvo da }e umjetnikova volja biti ispo{tovana.
Jadranka Dizdar

36 Pogledi

11. januar/sije~anj 2014.

Osvrt

Iz {tampe iza{la

Luda~ka vrte{ka du{e
Rastrojstvo (istorija jedne raspar~ane du{e), Mirnes Sokolovi}, edicija (sic!), 2013.
Pi{e: \or|e Kraji{nik

Crne

asopis za po-eti~ka istra`ivanja i djelovanja (sic!) od svog je pojavljivanja na knji`evnoj sceni u BiH, ali i regionu, postao svojevrstan incident kada je u pitanju prou~avanje, ocjenjivanje i propitivanje savremene knji`evne produkcije, te otkrivanje i uspostavljanje novih knji`evnih kretanja koji su poslu`ili kao da{ak vjetra u sveop{toj ustajalosti literarnog vazduha. Onoga koji je godinama gu{io i svojim toksi~nim isparenjima paralizirao sve one radnje koje su mogle, na bilo koji na~in, naru{iti ratno i postratno uspostavljene knji`evne kanone i nedodirljivosti (bilo sa, uslovno re~eno, lijeve, bilo sa, uslovno re~eno, desne strane u na{em kulturno-politi~kom mikrosvijetu). Na stranicama ovog ~asopisa, u nekoliko godina koliko on postoji, otvorena su i pretresena brojna pitanja koja su dugo vremena - pre{utnim paktom o mirovanju i nenapadanju (osim povremenih vje{ta~kih incidenata, ~isto da se povu~e linija diferencije i poka`e da dvije strane nisu jedno), izme|u ovih uslovno re~enih - ignorisana, zaobila`ena i ~ak odobravana od na{ih knji`evnih pregalaca. Koji su sve postratne godine u na{oj knji`evnosti i kulturi iskoristili kako bi se sabrali, razabrali, podijelili u la`ne tabore, ukopali u svoje zemunice, iskopali tran{eje i onda u njima zahrkali snom pravednika u svojim nedovr{enostima i nedovr{ivostima. Urlaju}i i lamentiraju}i, s vremena na vrijeme, nad malim profesorskim i poslani~kim platama, bijednim honorarima za svoje knji`evne poduhvate i jo{ bjednijim naknadama za svoja ~itanja, komisije i `irije. Brane}i pri tome svoju krvavu ste~evinu, dostojno kako se brani vrela udobnost ustajalog gnijezda pravih vitezova knji`evnih.

^

vo, svojevrstan incident. Oko ovog romana }e sasvim sigurno govoriti, vrlo rijetko glasno i argumentovano, ali }e se ispotiha njime sladiti, {to bi rekao Crnjanski, le{inari na{e knji`evnosti. Njegova netipi~nost, kako tematska, tako izvedbena nisu velika poznanica, niti omiljena poeti~ka igra~ka, prijem~iva za dobro naviknute u{i ovda{njih knji`evnih konzumenata, iz svih sfera. Ne}e o ovom romanu izvijestiti brojni mediji, ne}e se o njemu raspravljati u akademskim krugovima, osim ispotiha i s podsmijehom, ne}e ga se uzimati u obzir za knji`evne nagrade i sasvim sigurno nastoja}e ga se {to je mogu}e vi{e pre{utjeti. Ali, to ne zna~i da ovaj roman nije dovoljno dobar i glasan, te da ne}e imati svoj uspje{an put prema ~itaocu, bar onom koji `eli i zna ~itati. U podnaslovu “Rastrojstva” stoji da je to istorija jedne raspar~ane du{e. I zaista, kada zakora~ite u prvo poglavlje, od {est poglavlja ovog romana, jasno je ve} tu, na samom po~etku, da upadate u jednu mra~nu, gotovo {izofrenu, pri-

izmaglica i aveti samoga sebe. (Ka`emo nekoliko, jer ih je te{ko sve pobrojati, budu}i da svaki lik zapravo jeste sam narator, i sam narator je svaki od tih likova). Ono {to Sokolovi} u svom romanu majstorski radi jeste mijenjanje perspektiva pripovijedanja. One su toliko hirovite, toliko se brzo govor jednog lika prenosi na drugog - zapravo na alter ego ili jednu od maski koje umiru}i junak, u tom paklenom solilokviju svojih samrtni~kih dana, uzima na sebe, kako bi ispisao svoj `ivot - da neprestano imate osje}aj da ste u gluvoj sobi u kojom vam se pu{ta na stotine razli~itih glasova, koji vas slu|uju i izbezumljuju. To umnogome doprinosi atmosferi i ritmu romana, pa je on zahvaljuju}i takvom monta`nom postupku, takvom kadriranju fle{eva glavnog junaka, njegovih buncanja i sje}anja, u neprestanoj refreni~nosti, koja se zahuktava do paklenih brzina. Du{a je tu vrte{ka koju misli pokre}u i koja u toj svojoj brzini sagorijeva br`e nego bi u nekim druk~ijim okolnostima. Glavni junak zapravo `uri, `uri da ispri~a svoju pri~u, `uri da umre, kao da je umiranje neki produ`etak `ivota.

Miris Ki{a
Ima u ovom romanu, od toga sam autor uop{te ne bje`i, mnogo intertekstualnih veza. U njima ima uzora i onoga {to jeste istorija literature. Pa se ve} u prvom poglavlju osjeti miris romana “Mansarda” Danila Ki{a, s tim {to je Sokolovi}eva mansarda, koju on neprestano pominje i koja postoji u trokatnici u kojoj lica glavnih junaka magijski kru`e oko kreveta samrtnika, unekoliko mra~nija od one Ki{ove. Ali, ona jeste jedno uto~i{te knji`evnosti i intelektualnih snatrenja, kao i Ki{ova, jer je su gotovo svi likovi “Rastrojstva” zapravo pisci ili njihove muze. Tu se, u toj mansardi rastrojstva, odvijaju i prelamaju sve one knji`evne muke, sva|e, sujete, stvarala~ke krize i gluposti. Stoga, mansarda u romanu Mirnesa Sokolovi}a postaje i jedno ostrvo podivljalih pisaca, njihovih spletki i podlosti, a zapravo, u tom bunilu umiru}eg junaka, ona je slika i prilika dana{nje knji`evne scene na na{im prostorima. Tu u romanu imamo dosta zajedljive ironije, koja ~esto kolje sve one polukrepane fantazme na{e literature. Tako|e, kod Mirnesa Sokolovi}a u “Rastrojstvu” ima i atmosfere “Dnevnika o ^arnojevi}u” Milo{a Crnjanskog. Prije svega, u njegovom stupaju}em ritmu, u njegovoj melanholiji, bezna|u, izgubljenosti i nesna|enosti ~ovjeka u jednom svijetu. “Dnevnik” je tako jedan uzorit predak na kojeg Sokolovi} oslanja svoje pero, ali ga ne uma~e u istu tintu, ve} stvara osobeno i autenti~no djelo. Mnogi }e ih ipak, kad spoznaju tu ~injenicu, povikati, evo ga, uhvatili smo pisca u kra|i i larma}e sa time osporavaju}i ovaj roman. No, nije “Rastrojstvo” kra|a, ni prepisivanje, roman je to veoma uspje{no osmi{ljen i izveden. Za prvijenac to je jedno uzorito djelo. Onakvo kakva kod nas ne pi{u ni ve}, takozvani, afirmisani pisci. Jasno je da kod Sokolovi}a ima i oma{ki. U pojedinim dijelovima, posebno u prvom poglavlju, osjeti se na momente neprohodnost i gusto}a teksta, pa ~itanje postaje zamorno, ali se u kona~nici iskristali{e i uhvati ritam koji do kraja ostaje u harmoniji. Uz to, ima ponekad i poduga~kih pasa`a u “Rastrojstvu” koje bismo mogli ozna~iti kao posve lirske, koji nu`no nisu lo{i i koji odgovaraju raspolo`enju glavnog junaka, ali unekoliko naru{avaju ina~e veoma dobro zauzetu distancu pisca od svog romana. Sve to ipak ne kvari utisak da je Mirnes Sokolovi} svojim prvijencom napravio pa`nje i ~itanja itekako vrijedan roman.

@ivost kritike
Ono {to je (sic!) u jedno ovakvo stanje unio jeste `ivost kritike i mi{ljenja knji`evnosti, koje nije pokleknulo, za sada, ni pred jednom vrstom autoriteta, nije ostalo nijemo ni za jednu vrstu ironije, pa ni autoironije. Ve} je svakim svojim potezom i slovom nastojalo prokazati, i {to je mogu}e vi{e izvrnuti poruzi kakvu zaslu`uju, sve one la`e i parala`e koje su, svojim u~estalim vi{egodi{njim ponavljanjem i mahanjem pred ravnodu{nim o~ima kulturne javnosti, postale normativi pona{anja i ispravnosti. Normativi iz kojih ako bi se iskora~ilo, smatralo se za neprijatelja, inovjernika i izdajnika. Re}i }e sada da ulogu jednog malog, iz studentskih katedri pokrenutog ~asopisa, beobrazno predimenzioniramo i hvalimo. Ali imaju}i na umu sav bezobrazni jad i bijedu na{eg knji`evnog `ivota, va`nost jedne ovakve pukotine iznimna je. [to je najva`nije, temelji koje je ovaj ~asopis, u smislu knji`evnog autorstva, uspostavio tek }e svoju pravu snagu pokazati. Imao je (sic!), dakako, svojih lo{ih momenata i zabluda i ima}e ih, neka prvi baci kamen ko je od njih amnestiran. Bilo je tu i svojevrsne hermeti~nosti, tekstovne neprohodnosti i brojnih drugih prepreka i smetnji. Ali, misao ovog ~asopisa se nije izan|ala, nije se dakle ustajala iako su joj predvi|ali brzo potonu}e, propast, rasulo i rade jo{ na tome - ve} se kre}e, mijenja i odbija biti memljiva i ucrvala. Odbija se utopiti i pristati na datosti u kojima se pitanja ne postavljaju i ne otvaraju. Iz takvog ozra~ja proizi{ao je, u izdanju edicije (sic!), roman “Rastrojstvo” , autora Mirnesa Sokolovi}a. “Rastrojstvo” je, kada se sagledaju svi aspekti ovog teksta, nakon {to se ~itanju pristupi, u ovda{njoj knji`evnoj produkciji, pono-

izdanju Bosanske medijske grupe iz Tuzle ovih dana je iz {tampe iza{la knjiga karikatura koja nosi naziv “Bolonja u BiH” , autora doc. dr. sc. Benjamina Muhamedbegovi}a iz Zvornika. Knjiga je, kako smo ve} pisali na stranicama Oslobo|enja, ra|ena povodom desete godi{njice potpisivanja na{e zemlje Bolonjske deklaracije. Karikature na duhovit na~in govore o ciljevima Bolonjske deklaracije i bolonjskog procesa, a najvi{e o osiguranju kvaliteta u obrazovanju. Radi se o prvoj knjizi karikatura sa ovom tematikom u BiH, regionu i Evropskoj uniji.

U

Neutemeljena {utnja
- Knjiga je dva puta ugledala svjetlo dana. Prvi u septembru pro{le godine, kada je od{tampano 10 komada pred godi{njicu potpisivanja Bolonjske deklaracije. Knjiga je 23. septembra promovirana u Tuzli. Ista knjiga je od{tampana u tira`u od 500 komada dva mjeseca kasnije, kazao nam je Muhamedbegovi}, dodaju}i da su finansijska sredstva razlog za dvomjese~ni period ka{njenja, jer su neki sponzori podr`ali ovaj projekat, a drugi odbili podr`ati. - Prvima hvala, a na druge se ne ljutim, jer sam i sam proveo dio radnog vijeka u privredi, u proizvodnji prehrambenih proizvoda i znam {ta je borba na tr`i{tu, ka`e Benjamin. On navodi da razumije i one sponzore koji su izrazili bojazan zbog samog kriti~kog karaktera karikature. S druge strane, on takvu bojaznost nema. - Dr`im se onoga {to je moj veliki imenjak vrsni diplomata i nau~nik Benjamin Franklin rekao: Kao {to moramo odgovarati za svaku neutemeljenu rije~, tako moramo odgovarati i za svaku neutemeljenu {utnju, kazao nam je ovaj karikaturista. U knjizi su zastupljene karikature o temi seks-skandala, mita, korupcije, nepotizma, brzopoteznih doktorata, kupoprodaje di-

NETIPI^NOST Oko ovog romana }e sasvim sigurno govoriti, vrlo rijetko glasno i argumentovano, ali }e se ispotiha njime sladiti, {to bi rekao Crnjanski, le{inari na{e knji`evnosti. Njegova netipi~nost, kako tematska, tako izvedbena nisu velika poznanica, niti omiljena poeti~ka igra~ka, prijem~iva za dobro naviknute u{i ovda{njih knji`evnih konzumenata, iz svih sfera
~u ~ovjeka koji sabira, na samrtnoj postelji, te{ko bolestan, svoje `ivotno iskustvo. Me|utim, to nije obi~no sabiranje kakvo se uobi~ava zamisliti nad umiru}im ~ovjekom, to je jedan vrtlog snovi|enja, groznica i buncanja. Jedan galimatijas najrazli~itijih osje}anja koja polaze od intelektualnih preokupacija, jer je glavni junak i narator pisac, do seksualnih ~ulnosti, ljubavnog trougla, alkoholnih isparenja, ratnih trauma, opscenosti i ludila najrazli~itijeg spektra. Le`e}i na samrtni~koj postelji, glavni junak se raspar~ava, kao {to sam podnaslov sugeri{e, u nekoliko

11. januar/sije~anj 2014.

Pogledi 37

knjiga karikatura “Bolonja u BiH”

mrlje visokog obrazovanja
Karikature na duhovit na~in govore o ciljevima Bolonjske deklaracije i bolonjskog procesa, a najvi{e o osiguranju kvaliteta u obrazovanju. Radi se o prvoj knjizi karikatura sa ovom tematikom u BiH, regionu i Evropskoj uniji

ploma i sli~nih crnih mrlja visokog obrazovanja u BiH. Benjamin navodi da on nije neko ko je otkrio sve ove probleme, jer o njima mediji svakodnevno govore.

- Samo, ~ini se da na to nema dovoljno reakcija odgovornih organa. Me|utim, prvi sam koji to radi na ovaj na~in s pozicije obi~nog gra|anina ove dr`ave koji ima sklonost ka karikaturi. Ovo je moj li~ni projekat za koji ne vezujem instituciju svog zaposlenja (Agencija za razvoj visokog obrazovanja i osiguranje kvaliteta), niti institucije mog akademskog anga`mana, ka`e Benjamin.

Promocije i izlo`be
On navodi da su planirane promocije knjige u Tuzli, Banjoj Luci, Zenici i Sarajevu. Uz promocije su planirane i izlo`be originalnih karikatura u boji A3 formata, koje su u

knjizi isklju~ivo u crno-bijelom izdanju i manjeg formata zbog cijene {tampe. - Za karikature sa tekstom postoji i prijevod na engleski jezik. Za neke takve karikature koje na duhovit i afirmativan na~in dovode u vezu visoko obrazovanje i neke neprevazi|ene BH vrijednosti poput Indeksa, Dugmeta, Pu{enja i Nadrealista, zapadnjaci }e morati nau~iti ne{to o njima da bi 100 posto razumjeli “u ~emu je fol” . Mislim da i trebaju, jer i mi previ{e znamo o njihovim Beatlesima, Stonesima, Schorpioensima i sl., kazao nam je Benjamin, navode}i kako mu je drago da su se neki eminentni profesori ponudili kao promotori knjige.
Samir Kari}

38 Pogledi

11. januar/sije~anj 2014.

Haluk Ozdalga, ~lan turskog Parlamenta u ostavci

Vlada `eli pravosu| podrediti izvr{noj vl
Nedavno je najve}i skandal korupcije u povijesti Turske doveo do ostavke tri ministra i nekoliko poslanika iz vladaju}e partije Pravde i razvoja (AKP). Gost koji je govorio za list Monday Talk, jedan je od poslanika u ostavci. On ka`e da je duboko zabrinut trenutnom situacijom u Turskoj
“Ne radi se samo o korupciji ve} i o nezavisnosti pravosu|a kao i o razdvajanju ovlasti, oblastima koje se nalaze u srcu demokratskog re`ima. Nema demokracije bez teze” , isti~e Haluk Ozdalga, biv{i ~lan vladaju}e stranke AKP od 2007. do nedavne ostavke. Ozdalga je upozoravao na retoriku dr`avnih slu`benika i njihove tvrdnje. Te iste tvrdnje kasnije je definisala i nepoznata internacionalna grupa zaklju~iv{i da postoje zavjere za ru{enje vladaju}e stranke. Ozdalga ka`e da je to apsurdna pri~a. ~uju}i zamjenika predsjedavaju}eg DSP-a, gdje ste proveli 25 godina. Nedavno ste dali ostavku u AKP-u nakon {to je cijeli slu~aj proslije|en disciplinskoj komisiji. Mo`ete li nam re}i pozadinu tog procesa? Za{to ste se priklju~ili AKP-u nakon iskustva u socijaldemokratskim partijama? Zbog ~ega ste oti{li? - Uvijek sam bio protiv vojnih anga`mana u politici. Me|utim, Republikanska narodna stranka (CHP) podr`ava vojne intervencije u politici. Na predsjedni~kim izborima 2007. godine gospodin Deniz Baykal, tada{nji lider CHP-a, usvojio je i pokazao jedan provokativni stav, pozivaju}i vojsku da se umije{a u izbore. Kada je 27. aprila vojna intervencija uzela maha, Baykal i njegovi prijatelji su to otvoreno podr`ali. Za~udo, tada je bilo samo nekoliko ljudi koji su se protivili ovakvom stavu CHP-a. Moram naglasiti da ja o{tro kritikujem ovakav stav, i ka`em: {to je dosta, dosta je. Tada sam dobio poziv iz AKP-a da im se pridru`im, i prihvatio sam ga. Me|utim, bilo je i drugih razloga koji su me natjerali da istupim iz CHP-a. Vjerovao sam da stranke sa ultranacionalisti~kim i antireformskim stavovima formiranim prema kurdskom pitanju predstavljaju ozbiljnu gre{ku i prijetnju. Moram naglasiti da sam bio i protiv zabrane hid`aba. Socijaldemokrate ne bi trebale samo stajati protiv zabrane hid`aba, trebale bi zauzeti vode}i stav protiv toga. Svi ovi stavovi su bili bazirani na razlikama u mi{ljenju koje se odnose na vitalne probleme u zemlji. A Va{i problemi sa AKP-om? - AKP partija je zaista u~inila mnogo u ovoj zemlji, i to u mnogim aspektima. Sve i da sam imao najmanji doprinos u svemu tome, ponosan sam. Me|utim, stvari su se po~ele odvijati druga~ije nakon izbora 2011. godine. Skandal sa korupcijom koji je izbio 17. decembra, a koji uklju~uje nekoliko ministara, njihovu djecu, generalnog direktora javne banke, ina~e iranskog bizniPrimopredaja du`nosti turskih ministara Podr{ka Erdoganu

Apsurdna pri~a
“Premijer Recep Tayyip Erdogan i politi~ari oko njega konstantno tvrde da je cijeli haos uzrokovala me|unarodna zajednica, sa glavnim krivcima na ~elu: SAD, Izrael i interesni lobi. Kako se pri~a razvijala, Gülen pokret je samo alat u me|unarodnoj zajednici! Nedugo zatim, veliki broj provladinih medija po~eo je raditi na gotovo neprestanoj propagandi kako bi dokazao ovu apsurdnu pri~u” , tvrdi Ozdalga. Nakon istrage o korupciji koja je potresla Vladu Turske krajem 2013. godine, Vlada AKP-a je bila na udaru kritika zbog uplitanja u prvu i blokiranje druge faze, koju su `eljeli da pokrenu i time impliciraju kako je navodno Bilal Erdogan, sin premijera Erdogana. Od samog po~etka istrage, Vlada je u vi{e razli~itih gradova aktivirala na stotine visokih policijskih slu`benika, uklju~uju}i i one koji su radili po instrukcijama tu`ioca. Navodno su otkrili da su tri ministra primala mito od iranskih biznismena. Potom je Vlada optu`ila tu`ioce i {efove policija koji su pokrenuli i vodili istragu, da su dio zapadnja~ke zajednice koja radi protiv vlade. Pridru`ili ste se AKP-u u maju 2007, nakon {to je ta stranka uklju~ena u partiju Demokratske ljevice (DSP) i Republikanske narodne stranke (CHP) u kojoj ste radili na lokalnom nivou i to na nekoliko uticajnih pozicija, uklju-

smena koji navodno pere ogromne sume novca i zahtijeva podmi}ivanja za oko milion dolara. Tu`ilac je dobijao ozbiljne optu`be, a ministri ~ija imena su bila uklju~ena u aferu trebali su odmah podnijeti ostavke. Naravno, polazimo od pretpostavke da su optu`eni nevini sve dok se ne doka`e suprotno. Smatram da bi ovi ljudi trebali dobiti mogu}nost da se brane na sudu i trebamo sa~ekati presudu.

Vladini zvani~nici prijete tu`iocu
Ovo je skandal sa korupcijom velikih razmjera... - Da, rije~ je o skandalu sa korupcijom velikih razmjera. Ali politi~ki

?

je Vrhovni odbor sudaca i tu`itelja (HSYK) je bila verbalno napadnuta i zastra{ena. Gospodin Erdogan i ljudi bliski njemu pojavili su se sa nekoliko nevjerovatnih primjedbi. Kada je policija u ku}i direktora javne banke prona{la 4.500.000 eura u gotovini (novac se nalazio u kutijama za cipele), rekli su: “On je filantrop” . Dakle, teze nisu stvari da mo`ete tek tako okrenuti glavu od njih. Ne radi se samo o korupciji ve} i o nezavisnosti pravosu|a, kao i o razdvajanju ovlasti, oblastima koje se nalaze u srcu demokratskog re`ima. Nema demokracije bez teze. Dao sam niz izjava u kojima izra`avam zabrinutost. Nakon tih istih izjava, premijer

To je jasno svima onima koji podr`avaju nezavisno sudstvo, ono koje ne radi za politi~ke ciljeve. Sunce ne mo`e biti pokriveno blatom, kako mi Turci imamo obi~aj re}i.

Previ{e prazne pri~e, malo vjerodostojnih dokaza
Turska je 2013. godinu zavr{ila sa ovim skandalom. Kako prona}i vjerodostojne dokaze kada je u pitanju su|enje za korupciju? - Bilo je previ{e prazne pri~e. @elim vidjeti konkretne dokaze u ovoj istrazi. Jednostavno je neprihvatljivo da imamo javne slu`benike koji ne djeluju u skladu sa propisima svog ureda, koji nisu lojalni demokratiji, a djeluju u skladu sa li~nom ideologijom. Mislim da pojedinac mora i}i dalje i od same vlade. Nije dovoljno samo prebaciti ih na drugu poziciju, oni bi jednostavno trebali biti otpu{teni iz javne slu`be. Ipak, moram naglasiti da su zaposleni u javnim slu`bama konstantno na udaru reorganizacije jer su pod sumnjom da pripadaju Gülenu, ili nekome drugom, bez ikakvih validnih dokaza da se radi o malverzacijama. Ja bih to nazvao lov na vje{tice. Kada smo u maju pro{le godine imali Gezi proteste u parku, Erdogan i njegovi ljudi dali su sli~na obja{njenja. Tada sam upozoravao na te besmislene razgovore jer se pretpostavlja da se to radi kako bi se moglo manipulisati osje}ajima konzervativnih ljudi kako bi oni sutra dali svoje glasove. Me|utim, sada postaje jasno da Erdogan i ljudi oko njega vjeruju u to ne{to, kao {to je me|unarodna zajednica. Mislite li da Erdogan i njegov tim savjetnika vjeruju da je ovo zaista rat izme|u me|unarodne zajednice i turske Vlade? - Da, oni ~vrsto vjeruju u to. Er-

?

Od osnutka do ostavke
Haluk Ozdalga je ~lan partije Pravde i razvoja (AKP) od 2007. do nedavne ostavke. Prije toga bio je aktivni ~lan u partiji Demokratske ljevice (DSP) i Republikanske narodne stranke (CHP). Nakon {to se pridru`io partiji AKP, izabran je za zamjenika u Ankari 2007. i 2011. godine. Autor je knjiga: “Formiranje socijaldemokratije i turska Vlada” . gledano, va`nije je pitanje koliko demokrati~an i jasan stav treba imati Vlada protiv pojedinih navoda, naravno, ne samo u rije~ima nego i u djelima. Ali, Vlada se nije ba{ pona{ala na taj na~in. Ministar unutra{njih poslova, koji je uklju~en u skandal, odmah je poku{ao da svrgne policajce koji su radili na istrazi. Propis je odmah promijenjen sa eksplicitnim ciljem da je nemogu}e za tu`ioce da vr{e nezavisne istrage u tajnosti. Kasnije je to bilo otkazano od Vije}a dr`ava, u me|uvremenu, broj teku}ih istraga korupcije je zatvoren. Uprkos odluci suda, istanbulska policija, pod kontrolom Vlade, odbila je postupiti u skladu sa novim nalozima pritvora. U nekoliko svojih govora, Vladini zvani~nici su prijetili tu`iocu. Pravosudna organizacija na visokom nivou, kao {to Erdogan je dao instrukcije za pokretanje disciplinskog postupka protiv mene i jo{ dva poslanika te tra`io razrje{enje. Kada sam dobio te informacije, dao sam otkaz. Nakon {to je stupio na du`nost, novi ministar pravde Bekir Bozdag optu`io je HSYK za neustavne akte. Erdogan je najavio da }e tu`iti pravosudno tijelo nakon {to je Vlada promijenila odre|ene propise u pravu. Kako to obja{njavate? - HSYK ima zakonsko pravo da donese odluku, {to je i u~inio. Na sajtu HSYK-a mo`ete ukucati i vidjeti mnoge odluke poput pomenute. Uradili su ono {to su trebali. Nesre}a je {to smo imali ministra pravde koji poku{ava ugu{iti nezavisno sudstvo, kao {to je HSYK, koje je zapravo postupilo u skladu sa zakonom.

?

?

?

?

Kada je policija u ku}i direktora javne banke prona{la 4.500.000 gotovini (novac se nalazio u kutijama za cipele), rekli su: “On je fi

11. januar/sije~anj 2014.

Pogledi 39

e lasti
Magnet zvani Krle`a

Vi{e od izlo`be
Reuters

dogan je u augustu pro{le godine izjavio da je spreman i}i u rat u Siriji zajedno sa SAD-om. U novembru je ministar vanjskih poslova oti{ao u Washington i tada rekao da su SAD na{ partner za vje~nost. Potom, u decembru ti isti ljudi optu`uju Ameriku da planira ru{enje na{e vlade. Oni jo{ne vide koliko su ugrozili njihovu vjerodostojnost.

Multimedijska izlo`ba o Miroslavu Krle`i hit me|u Zagrep~anima

K

Predsjednik Gül pozvan da intervenira
Od predsjednika Abdullaha Güla ste tra`ili da intervenira u trenutnoj politi~koj situaciji koju ste opisali kao “dr`avnu i demokratsku krizu” ... - Za Tursku, ova godina je puna neizvjesnosti. Politi~ki put na kojem smo nije odr`iv iz demokratkog aspekta, jer ako je pravosu|e podre|eno izvr{noj vlasti, demokratija ne postoji. Trebamo nezavisno i dvostrana~ko pravosu|e. Sada je ono ugro`eno. Mo`emo to nazvati i ustavnom krizom, i time smo duboko zabrinuti. Vjerujem u predsjednika Güla. Mislim da je on ~ovjek koji ima dobar sluh za pravosu|e. Ono kako }e se on pona{ati od najve}eg je zna~aja. U posljednjih nekoliko dana, vi{e desetina ljudi je zvalo predsjednika da interveni{e u ovoj krizi. [ta Turska mo`e u~initi u ovom trenutku? - Prije svega, potrebno je radikalno revidirati politiku Sirije. Turska bi trebala, zajedno sa Iranom, stvoriti jednu vrstu kooperacije sa SAD-om i Rusijom. Ove ~etiri zemlje trebaju raditi zajedni~kim snagama. Prenos oru`ja u Siriju treba biti zaustavljen. Al-Kaida i selefijski militanti, stranci u Siriji, trebaju biti protjerani, {to istina, jeste te`ak zadatak. Nakon toga, nova i neunitarna Sirija bi mogla imati novi po~etak.

?

?

rle`a i danas privla~i ljude poput magneta. Multimedijska izlo`ba pod nazivom Miroslav Krle`a (1893-1981-2013) postavljena u Knji`nici Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu zbog velikog interesa gra|ana produljena je do kraja sije~nja. Izlo`ba je otvorena 14. studenog 2013. godine u povodu 120. obljetnice Krle`inog ro|enja. Koncepcijski, to je kronolo{ko putovanje kroz knji`evno stvarala{tvo slavnog pisca i erudi te ko ji je pu nih 60 go di na bio sredi{nja figura knji`evnog i kul tur nog `i vo ta ne sa mo Hrvatske ve} i biv{e Juge. Ogromno za ni ma nje or ga ni za to ri tuma~e brojnim ekskluzivama u postavu. Izlo`eni su prvi primjer ci na jis ta knu ti jih dje la, originalni i dosad u javnosti nevi|eni rukopisi, ~asopisi koje je Krle`a pokrenuo, a mogu}e je poslu{ati i snimku Krle`inog glasa iz 1981. Superekskluziva je najava da je ovaj multimedijski izlo`beni pothvat ustva ri jez gro bu du }eg atri ja Miroslava Krle`e sa stalnim postavom, ~ije se ure|enje planira upravo u Aka de mi ji noj Knji`nici.

Potpredsjednik Akademije
Ka ko se is ti ~e, izlo`ba se smatra velikim doga|ajem za Akademiju, ali i za hrvatsku kulturu i umjetnost u cjelini. O~e ki va nja or ga ni zatora da }e izlo`ba pribli`iti javnos ti i ne ke ma nje po -

Preneseno: Monday Talk, Yonca Poyraz Dogan, januar, 2014.

eura u ilantrop”

znate podatke o ovom velikanu knji `e vnos ti su ispu nje na. Me|u raritetnim izlo{cima pa`nju zaokupljaju prva izdanja tekstova slavnog pisca, od “Legende” , objavljene 1914. u Knji`evnim novostima, do “Zapisa sa Tr`i~a” , objavljenih nakon Krle`ine smrti 1988. Originalan rukopis tog posljednjeg Krle`inog djela sada je prvi put pred o~ima publike. Prvi put pokazana je i fotografija na kojoj se vidi Krle`a prilikom dono{enja Deklaracije o nazivu i polo`aju hrvatskog knji`evnog jezika 1967, a mogu}e je vidjeti i fotografiju britanske kraljice Elizabete II. kako tijekom posjeta Aka de mi ji 1972. od nje nog predsjednika Grge Novaka prima na poklon bibliofilsko izdanje Krle`inih “Balada Petrice Ke rem pu ha” pod na zi vom “Kervave kronike glas” . Krle`a je bio ~lan Akademije 35 godina, no manje je poznato da je od 1947. do 1957. bio njezin potpredsjednik, dok je pred sje dnik bio Andrija [tampar. Iz tog vremena datira in for ma ci ja da je upravo Krle`a inicirao odr`avanje izvanredne sjednice Akade mi je 5. srpnja 1948. zbog Rezolucije In for mbi roa do nesene pet dana ranije, na kojoj je jednoglasno iskazana podr{ka Josipu Brozu Titu. Ovom izlo`bom se aktualiziraju sje}anja na konekcije s Akademijom, {to se slikovito prikazuje i Krle `i nim portretima. Publika na je -

ATRIJ Izlo`eni su prvi primjerci najistaknutijih djela, originalni i dosad u javnosti nevi|eni rukopisi, ~asopisi koje je Krle`a pokrenuo, a mogu}e je poslu{ati i snimku Krle`inog glasa iz 1981. Superekskluziva je najava da je ovaj multimedijski izlo`beni pothvat ustvari jezgro budu}eg atrija Miroslava Krle`e
dnom mjestu mo`e vidjeti naj~uvenije portrete koje su uradili isto tako ~uveni slikari akademici kao {to su Ljubo Babi} ili Josip Vani{ta koji je dokumentirao posljednje Krle`ine dane u za gre ba ~koj Vi no grad skoj bolnici.

Inspiracija filma{ima
Pisac o kojem kru`i mit da je knji`evnost do`ivljavao kao arenu oduvijek je inspirirao i filma{e pa se u sklopu izlo`be vrti poznati dokumentarac “Krle`a” re`isera @eljka Sene~i}a iz 2011. Mo`e se pogledati i crtani film “I videl sem daljine meglene i kalne” , kojeg je 1964, prema Krle`inim Baladama, snimio akademik Zlatko Bourek. Autori izlo`be koja je vi{e od izlo`be su akademik Kre{imir Nemec i ~lan suradnik HAZU dr. Tomislav Sabljak, voditelj Odsjeka za povijest hrvatske knji`evnosti, autor likovnoga postava je arhitekt Mario Beusan. Krle`a danas? To je naj~e{}e pitanje koje se otvara prilikom svakog obilje`avanja va`nog datuma ili sje}anja na Krle`u. Sna`nom univerzalno{}u svojih poruka i promi{ljanja Krle`a i danas izaziva divljenje, ali i talasa duhove.
Jadranka Dizdar

40 Pogledi

11. januar/sije~anj 2014.

Januar je rezervisan za prvi teniski Grand Slam turnir sezone - Australian Open

Ljubitelji bijelog sporta
U ~etrnaest dana (po~ev od ponedjeljka) prelijepi tereni u centru Melbournea bi}e doma}ini stotinama tenisera i teniserki, ali i hiljadama poklonika ovog atraktivnog sporta koje `ele da u`ivaju u ljepotama Australije i majstora u rukovanju teniskim reketom

Victoria Azarenka dva puta je slavila

Teniski tereni smje{teni su u Melbourne Parku

M

Novak \okovi}, trostruki uzastopni pobjednik

^etiri Grand Slam turnira
Najcjenjeniji i najpresti`niji od svih turnira koji se organizuju {irom na{e planete su svakako ~etiri Grand Slam turnira, koji se svake godine istim redoslijedom odr`avaju u Melbourneu, Parizu, Londonu i New Yorku: Australian Open, Roland Garros, Wimbledon i US Open. Njihov `rijeb se sastoji od 128 tenisera, odnosno teniserki u pojedina~noj konkurenciji, a po 64 u konkurenciji parova i 32 u miks parovima. I samom tom ~injenicom izdvajaju se od ostalih turnira, jer je do pobjede potrebno dobiti sedam me~eva u singlu, odnosno {est u dublu za trijumf. Mu{karci igraju u tri seta, na ve}ini Grand Slamova ne postoji tie break u posljednjem setu (izuzev US Openu). Zbog svega toga, ali i ~injenice da se na ovim turnirima dobijaju najvi{e nov~ane nagrade i osvaja najvi{e poena za rang-liste, oni su izuzetno popularni. Tako|e, svaki teniser i teniserka koji se direktno plasmanom kvalifikuju za glavni `rijeb, obavezni su da igraju na turniru. Uostalom, svima je ~ast nastupiti, a pogotovo pobijediti, na tako velikim takmi~enjima.

ada su najbolji svjetski teniseri i teniserke ve} odigrali nekoliko turnira, po~etkom sezone smatra se prvi Grand Slam turnir Australian Open, koji se od 13. do 26. januara igra u Melbourneu. Turnir je prvi put odr`an 1905. godine, a bio je jedan od najuglednijih turnira za amaterske tenisere i zvao se Australijski {ampionat sve do 1968. godine, kada na njemu mogu da nastupaju i profesionalci i tada kre}e Open era. U po~etku se igralo na travi u predgra|u Melbournea, dok nije 1980. godine preseljen u Melbourne Park u centru grada. Na turniru se igra singl za mu{karce i `ene, kao i u parovima i u mje{ovitim parovima, a postoji i juniorsko takmi~enje. Otvoreno prvenstvo Australije je osvojilo najvi{e tenisera od

svih ostalih Grand Slam turnira. Najvi{e naslova u mu{koj konkurenciji ima Australac Roy Emerson - {est, a u `enskoj konkurenciji Australka Margaret Smith Court sakupila je 11 titula, ali to su bile titule osvojene u amaterskoj eri.

Tri titule zaredom
Pro{le godine je Novak \okovi} uspio da se upi{e u historiju Otvorenog prvenstva Australije, kada je osvojio tre}i put uzastopno trofej, a ukupno ~etvrti na ovom turniru, ili svoj {esti Grand Slam ukupno. Tada je u finalu turnira pobijedio velikog konkurenta i dobrog prijatelja, [kota Andya Murraya sa 3:1 u setovima, {to je niz od 21 uzastopne pobjede na ovom turniru. \okovi} je vlasnik jo{ jednog rekorda. U finalu ovog turnira 2012. godine proveo je u duelu sa Rafaelom Nadalom na terenu ukupno pet sati i 53 minuta, {to je najdu`e finale Grand Slam turnira uop{te u Open eri, kada je slavio sa 3:2, po setovima 5:7, 6:4, 6:2, 6:7, 7:5. Ova dva tenisera bi}e i glavni favoriti za osvajanje ovogodi{njeg nadmeta-

nja, jer ako se ni{a nepredvi|eno ne dogodi, u finalu bi se trebali na}i njih dvojica. Nadal je trenutno prvi na ATP listi sa 13.130 bodova, a slijedi ga \okovi} sa 12.260. Razlika je, zna~i, 870 bodova, tako da }e Nadal zadr`ati prvo mjesto i ako eventualno izgubi finale. Poznato je da pobjednik Grand Slam turnira osvaja ~ak 2.000 bodova, finalista 1.200, polufinalista 729, ~etvrtfinalista 360 itd. Tako|e je poznato i da su ove godine organizatori najavili da su postavili izuzetno brzu podlogu, {to svakako vi{e odgovara \okovi}u. No, Nadal je na to saznanje samo prokomentarisao da je pobje|ivao i na brzim podlogama. U svakom slu~aju, svi pri`eljkuju finale ova dva tenisera i jo{ jedan epski okr{aj, pa makar i ne oborili nikakav rekord. Drugi teniseri su prili~no zaostali na ATP listi: David Ferrer ([panija) ima 5.800, Andy Murray (Velika Britanija) 5.560, Juan Martin del Potro (Argentina), 5.255, Roger Federer ([vajcarska) 4.355... Ferrer sigurno nije kvalitet koji mo`e ugroziti vode}i dvojac, mada i on ima povremeno bljeskova. Osnovni problem [panca je kada do|e pred kraj nekog velikog turnira, jednostavno ne mo`e da prelomi u svojoj glavi da mo`e da pobijedi nekog od velikana na kraju. Da je zdrav, Andy Murray bi sigurno bio me|u favoritima, ali treba znati da je [kot u jesen 2013. operisao ki~mu i da se tek vratio na terene i odigrao svega nekoliko me~eva. Vi{emjese~na pauza sigurno je ostavila trag. Roger Federer je na silaznoj putanji svoje veoma uspje{ne karijere i te{ko da mo`e napraviti neko iznena|enje. On je od svojih 17 Grand Slam turnira ~etiri osvojio u Melbourneu, posljednji put 2010. godine. Mada u sportu treba biti prili~no oprezan

Pro{le godine je Novak \okovi} uspio da se upi{e u historiju Otvorenog prvenstva Australije, k

11. januar/sije~anj 2014.

Pogledi 41

sele u zemlju kengura
Legende sa legendama
Postala je, izgleda, moda me|u najboljim teniserima svijeta da za svoje trenere anga`uju biv{e najbolje tenisere svijeta, legende koje su u svojim karijerama odigrale sjajne me~eve i osvojile niz velikih turnira. Prvo je Andy Murray anga`ovao Ivana Lendla, tenisera kojeg su smatrali za prvog istinskog profesionalca i pod njegovim vo|stvom do{ao do zlatne olimpijske medalje, svog prvog Grand Slam turnira u karijeri i zatim i Wimbledona. Vjerovatno je Lendl uspio da obuzda Murrayev temperament, ali i da mu ulije samopouzdanje. Slijedio ga je Roger Federer, koji je saradnju dogovorio sa Stefanom Edbergom, jednim od najcjenjenijih musketira koji je igrao mo`da i najelegantniji tenis, ba{ kao i Federer. Te{ko da Edberg mo`e ne{to novo nau~iti Rogera, ali je ovom velikanu, prija svega, po-

Boris Becker je novi trener Novaka \okovi}a

treban neko da mu povrati poljuljanu vjeru u uspjeh. Na kraju, seriju je zaklju~io \okovi}, kada je obavijestio javnost da }e njegov prvi trener biti Boris Becker. Ostao je za svaki slu~aj i Marijan Vajda s njim, ali je Bum-Bum Becker prvi. Nekada najbolji svjetski server trebao bi da pobolj{a Novakov servis, ali i da njegovu igru u~ini agresivnijom.

Ocjena je da ovim anga`ovanjem tenis ide u pravom smjeru, jer }e prisustvo, znanje i iskustvo legendi podi}i tenis na jo{ vi{i nivo, {to je svakako dobro za ovaj sport. Jedino je Rafael Nadal ostao vjeran svom amid`i Toniju, bratu njegovog oca Sebastijana, koji ga prati od po~etka njegove karijere. Porodi~na manufaktura Nadal tako

nastavlja dalje, a da su bra}a zaista slo`na govori i podatak da Toni, Sebastijan i Miguel Angel, nekada sjajni stoper Mallorce, Barcelone i {panske reprezentacije, zajedno sa sestrom dr`e restoran i apartmane za iznajmljivanje. Kada ne{to dobro ide, za{to bi i trebalo biti promjena. A Rafa je godinama u vrhu svjetskog tenisa.

Andy Murray nakon povrede te{ko mo`e do finala

Serenu Williams jedino povreda mo`e sprije~iti da trijumfuje

Na Li je pro{le godine iskrenula zglob, padala, ali je zavr{ila finalni me~

Rafael Nadal `eli osvetu za izgubljeno finale 2011.

zbog nepredvi|enih okolnosti, ostali, uz du`no po{tovanje prema njihovim igra~kim kvalitetima, zaista nemaju nikakve {anse.

Uvo|enje reda u tenis
Od samih po~etaka tenis se dijelio na profesionalni i amaterski. Profesionalci su bili pod ugovorom i nisu mogli da igraju na amaterskim turnirima, kao {to su to bili Grand Slam. Sve se mijenja od 1968. godine za mu{karce, a 1975. za `ene, kada teniski sport kre}e sa Open erom. Na svim turnirima mogli su rame uz rame nastupati amateri i profesionalci, mada je te{ko na}i one koji bez profesionalnog anga`mana mogu uraditi ne{to u modernom sportu. Na po~etku Open ere nije sve funkcionisalo sjajno, postojalo je nekoliko asocijacija koje su `eljele da se mije{aju u organizovanje turnira drugih organizacija. Ipak, sve dolazi na svoje mjesto nastankom mu{ke asocijacije teniskih profesionalaca - ATP (Association of Tennis Professionals), formirane u septembru 1972, i `enske - WTA (Women’s Tennis Association), osnovane godinu kasnije, koje danas upravljaju profesionalnim tenisom i organizuju ve}inu turnira. Jedina druga relevantnija organizacija jeste Me|unarodna teniska federacija - ITF (International Tennis Federation), koja organizuje Grand Slam turnire, Davis i Fed Cup takmi~enja, te Olimpijske, juniorske i turnire najni`ih kategorija, koji slu`e kao temelj za pojavu i proboj na rang-listama.

Serena i ostale
Kada je rije~ o `enskom dijelu turnira, svakako da je najve}a konkurentica za osvajanje titule sjajna Serena Williams, koja, kada je zdrava, gotovo da i nema konkurenciju. Mada na Grand Slam turnirima nikada nije lako, ona igra tenis za klasu ja~i od ostalih pripadnica ljep{eg pola, {to dokazuje i njenih 17 osvojenih Grand Slam titula, od toga pet u Australiji. Mogla je sigurno i vi{e, ali u pojedinim trenucima svoje karijere nije uvijek trenirala koliko treba, {to je uzrokovalo brojne povrede. Sada je u 33. godini ponovo potpuno posve}ena tenisu, njen

trenutni `ivotni pratilac Patrick Mouratoglou joj je ujedno i trener, tako da je na{la sklad izme|u dvije va`ne `ivotne opcije. Serena je i ubjedljivo prva na WTA listi sa 13.260 bodova i prva je nositeljica turnira. Najve}a konkurentica bi}e joj najbolja bjeloruska teniserka Victoria Azarenka, druga teniserka na WTA listi (8.151 bod), druga nositeljica i braniteljica trofeja. Da Azarenki prija igranje na vrelom australskom terenu, najbolje govori podatak da je jedina dva Grand Slam turnira osvojila upravo na terenima Melbourne Parka. Sigurno je da od titule ne}e lako odustati ni tre}a nositeljica Marija [arapova ni ~etvrta Na Li, koja }e svakako nastojati da se domogne svoje druge Grand Slam titule (trijumfovala je u Roland Garrosu 2011), nakon {to je pro{le

godine na ovom takmi~enju u veoma ~udnom me~u izgubila finalni ogled sa Azarenkom. Tada je, da se podsjetimo, Kineskinja dobila prvi set, izgubila drugi, a u odlu~uju}em tre}em imala je peh da dva puta iskrene zglob, udari glavom od beton, ali nije odustajala. Pora`ena je poslije 160 minuta velike borbe u tre}em setu sa 6:3, nakon {to su prethodna dva oti{la na stranu obje protivnice istim skorom - 6:4. Od konkurentkinja za najvi{i plasman, ali i te{ko za pobjedu, svakako treba spomenuti Agnieszku Radwansku, Petru Kvitovu, Saru Errani, te Jelenu Jankovi}, koja se vratila u dobru formu. Tako|e, Ana Ivanovi} je pobjedom na turniru u Aucklandu najavila da }e se ponovo umije{ati u borbu za vrh.
Branko Majstorovi}

kada je osvojio tre}i trofej uzastopno, ukupno ~etvrti na ovom turniru ili svoj {esti Grand Slam

42 Pogledi

11. januar/sije~anj 2014.

SEDAM SVJETSKIH DANA
Uni{tavanje hemijskog oru`ja
Njema~ka }e na svom teritoriju uni{titi ostatke sirijskog hemijskog oru`ja, saop}ila su u ~etvrtak njema~ka ministarstva vanjskih poslova i odbrane. O prakti~nom provo|enju ovog uni{tavanja brinut }e Savezna kompanija za postupanje s oru`jem i hemijskim oru`jem (GEKA), sa sjedi{tem u Munsteru, u Donjoj Saksoniji, obja{njava se u saop}enju. Njema~ka }e nastaviti pru`ati podr{ku radu Organizacije za zabranu hemijskog oru`ja (OPCW), istakla su dva ministarstva objasniv{i da je ve} pet miliona eura stavljeno na raspolaganje fondu ove UN-ove organizacije, ali i da su obu~eni inspektori OPCWa i provedene inspekcijske misije u Siriji.

Priredio: Daniel Omeragi}

Gr~ka na ~elu EU
Posrnula ~lanica Evropske unije Gr~ka preuzela je s prvim danom januara predsjedanje EU, a slu`bena sve~anost odr`ana je u srijedu u Atini u prisustvu predsjednika Evropske komisije Josea Manuela Barrosa. “Gr~ka se i dalje mora truditi kako bi iza{la iz krize i ne smije usporiti provedbu reformi” , rekao je Barroso. Predsjednik gr~ke vlade Antonis Samaras izrazio je, pak, zadovoljstvo zbog ~injenice da je Gr~ka ostala na nogama. Podnose}i goleme `rtve, Gr~ka ostavlja krizu iza sebe, istaknuo je Samaras, napomenuv{i da }e se gr~ko predsjedni{tvo usmjeriti na oporavak, borbu s nezaposleno{}u i na sigurnost. “Na{ je cilj osna`iti EU te zauzimati se za demokratsku i solidarnu Evropu, poticati rast i socijalno jedinstvo” , dodao je.

Eksplozija u tvornici hemikalija
Najmanje pet osoba je poginulo, a 12 povrije|eno u eksploziji u tvornici hemikalija ju~er u Japanu, saop}ila je policija. - Do{lo je do eksplozije izazvane nekom vrstom hemijske reakcije tokom rada tvornice, rekao je glasnogovornik policije u prefekturi Mie u centralnom Japanu. Tvornica u kojoj je do{lo do eksplozije je Mitsubishi Materials. - Potvr|eno nam je da je do{lo do eksplozije u na{oj tvornici u Yokkaichi, gdje proizvodimo silikonske materijale, rekla je glasnogovornica Mitsubishi Materialsa Ranka Hirai.

Novi masakr u
Najmanje 18 ljudi u ~etvrtak je poginulo, uklju~uju}i `ene i djecu, u eksploziji automobila bombe blizu {kole u selu Al Kafat u centralnoj Siriji, navode iz sirijske antire`imske organizacije sa sjedi{tem u Londonu, prenijela je Fena. Pretpostavlja se da }e broj poginulih biti pove}an, po{to su neki od vi{e

11. januar/sije~anj 2014.

Pogledi 43
Foto: Reuters

Pokopan palestinski ambasador
Palestinski ambasador u ^e{koj D`amal al-D`amal pokopan je u srijedu uz vojne po~asti. D`amal je smrtno stradao pro{le sedmice u eksploziji u njegovoj rezidenciji u Pragu, a pokopan je u Ramallahu na mezarju Novi Ramallah, nakon d`enaze u d`amiji Al-Ayn. D`enazi su prisustvovali palestinski ministar vanjskih poslova Riyad al-Maliki i delegacija dr`avnog predsjedni{tva, te veliki broj gra|ana. “D`amal je postao {ehid, obavljaju}i svoju du`nost. Palestinske vlasti ~ekaju finalni izvje{taj ~e{ke policije koji }e biti gotov za deset dana” , rekao je Maliki.

Merkel slomila karlicu
Njema~ka kancelarka Angela Merkel povrije|ena je na skijanju, zadobiv{i lom karlice, objavio je njen glasnogovornik [tefan Zajbert. On je rekao da je Merkelova zadobila te{ke modrice povezane s djelomi~nim lomom na lijevoj strani, stra`njeg dijela karlice na skijanju u alpskom Engadinu, podru~ju u isto~noj [vicarskoj. - Kancelarka ne}e mo}i prisustvovati nekim od najavljenih sastanaka. Pretrpjela je veliki {ok, objasnio je Zajbert. Oporavak Angele Merkel bi trebao trajati najmanje tri sedmice.

Protest afri~kih migranata
Hiljade afri~kih migranata protestovale su u srijedu u Tel Avivu ispred zgrade izraelskog parlamenta - Kneseta, zahtijevaju}i da dobiju status izbjeglica. Policija ka`e da ih je bilo vi{e od 10.000. Ove sedmice su u Tel Avivu odr`ana jo{ dva protesta migranata koji su zahtijevali pravo na rad i da ih vlasti Izraela tretiraju bolje. Desetine hiljada migranata, najvi{e iz Eritreje i Sudana, do{le su u Izrael posljednjih godina bje`e}i od rata ili da bi se zaposlile. Migranti ka`u da vlasti Izraela ote`u razmatranje njihovih zahtjeva za priznavanje statusa izbjeglica. Izrael ih smatra ekonomskim migrantima i ~ak je podigao ogradu du` granice da zaustavi njihov priliv iz Egipta.

u Siriji
desetina ranjenih u kriti~nom stanju, rekli su u Sirijskoj opservatoriji za ljudska prava. U Al-Kafatu, u provinciji Hama, `ive pripadnici jedne {iitske manjine. Pobunjenici koji `ele da svrgnu re`im sirijskog predsjednika, alavite Ba{ara al-Asada, ve}inom su suniti, navodi Reuters.

OSLOBO\ENJE subota, 11. januar/sije~anj 2014.
NEKRETNINE ZAMJENA
MIJENJAM trosoban stan u Banjaluci, Centar, I sprat za sli~an u Sarajevu. Mob. 062/425-886. 8064 MIJENJAM stan 57m2, za manji ili prodajem, 1.250 KM/m2. Mob. 062/812037.k MOSTAR Trebinje useljiva dvojna ku}a 1/1 mo`e i za manju sa placom.Tel.061/301-772.k SARAJEVO - Zagreb, stan u centru Sarajeva, za trosoban u centru Zagreba, na potezu tramvaja. Tel. 00387/62-279-428, 00387/33-214-595.k MIJENJAM za stan u Tuzli trosoban u B. [amcu ‘15 dun. oranice u Ora{ju. Tel. 063/231-104.k TROSOBAN 70m2 u centru za dvosoban na Grbavici, uz doplatu. Tel. 236374.k DVOSOBAN nenamje{ten stan u privatnoj ku}i, (sprat), na Grbavici (kablovska, internet besplatno). Ulaz i komu na li je odvo je no. Tel.063/991809.sms Mob. 061/526-308.sms

SJE]ANJA I SMRTOVNICE
KUPOVINA
KUPUJEM stare ve{ ma{ine, el. pe}i, fri`idere, sve vrste `eljeznog otpada, te posebno potro{ene akumulatore. Dolazim na adresu. Isplata odmah, Sarajevo. Mob. 061/540-533.sms

51

U dubokoj boli javljamo rodbini, prijateljima i kom{ijama da je na{a draga mama, baka, prabaka, punica i svekrva

PRODAJA
PRODAJEM dvosoban stan 58m2+2 lo|e 7m2, Hrasno, Azize [a}irbegovi}, uknji`en, prazan, useljiv, 3 sprat, 3 lifta, cijena 1.850 KM/m2. Mob. 061/208-588 8611 i 033/640-766. PRODAJEM dvosoban stan u strogom centru Ilid`e na I spratu iznad apoteke. Cijena 90.000 KM. Mob. 066/284-156 i 065/058-5762.sms CENTAR, prodajem dvoeta`ni stan kod pozori{ta, 81m2, II sprat, parking lift, balkon, cijena po dogovoru. Mob. 063/671349.sms PRODAJEM stan 50m2 blizu Austr. Trga povoljno, papiri uredni 1/1.Tel: 033/533-624.k PRODAJEM stan 45m2 novogradnja papiri uredni 1/1 na Starom gradu ul. Sarajevski gazija. Tel. 061/256-292 i 066/795456.k PRODAJEM 5.000 m2 zemlji{ta u naselju Stup, ul. Bojni~ka. Mob. 062/825780.k PRODAJEM gara`u, ul. Kranj~evi}eva, vl. 1/1, grunt, povoljno. Mob. 061/869396.k PRODAJEM stan 89m2 na ^ar{iji kod Vije}nice II sprat.180.000KM. Tel. 062/352-718.k BOSANSKA ku}a, Sedrenik+600m2 oku}nice, 800.000 KM. Mob. 063/034355.k STAN 60m2, Hrasno, Trg heroja, 3 sprat, 115.000 KM. mob. 065/819-136.k STAN 36m2, 3 sprat, Vije}nica, ul. Brodac, 75.000 KM. Mob. 062/619-361.k GRBAVICA, 36m2, 4 sprat, ul. grbavi~ka, cen. gr. Mob. 062/412-861.k DVOIPOSOBAN, S Fra{te, 1 kat, 64m2, adaptiran, 95.000 KM. Mob. 061/320439.k TROSOBAN, Aerodromsko naselje, R. Alvad`a, 2 kat, 74m2, 115.000 KM. Mob. 061/320-439.k KU]A u Rije~ici, priz.+sprat, potk.+1.700m2 placa, 80.000 KM. Mob: 065/819-136.k PRODAJEM trosoban stan 92m2 Centar ul. Buka II sprat sa gara`om.Tel. 445371.k PRODAJEM dvoiposoban stan 74m2 Centar kod Doma Armije II sprat.Tel. 445-371.k PRODAJEM gara`u Grbavica u [opingu papiri 1/1.Tel. 061/548-875.k NOVO SARAJEVO prodajem stan 80m2 mo`e i zamjena mza manji uz doplatu. Tel. 061/379-974.k

ZAPOSLENJE
POTREBNA djevojka za rad u kaffe slasti~arnoj. Uslovi rada i plata pristojni. Tel. 062/445-037, 033/558-820 i 8685 033/618-855. POTREBAN muzi~ar za obradu tekstova. Mob. 061/543-057.sms DJEVOJKA tra`i posao u trgovini ili sli~no. Mob. 062/779-599.k U FRIZERSKOM studiu Hairetic potrebni u~enici iz frizerske {kole. Tel. 061/406835 i 033/223-230.k POTREBNI saradnici u {vedskoj katalo{koj prodaji u~ljanjenje besplatno, (uslovi odli~ni). Mob. 062/940-550.k POTREBNE radnice za rad za ro{tiljem u }evabd`inici u Zenici, mo`e i bez iskustva. Tel. 062/225-466, od 8-16 sati.k ISKUSAN radnik tra`i zaposlenje na marketingu i administraciji trgovina sa znanjem jezika ra~unara. Tel: 066/999012.k ELEKTRI^AR - vodoinstalater radimo nove i popravljamo stare instalacije.bojleri,el.pe}i, indikatori, interfoni, o~epljenja kanalizacije i sav sanitar u kupatilu. tel: 061/132-149.k KNJIGOVODSTVENA agencija nudi usluge doma}im i stranim firmama na bosanskom i engleskom jeziku, profesionalno i stru~no. Mob: 061/220-234.k VR[IMO postavljanje, bru{enje i lakiranje svih vrsta i {ipoda, kao i postavljanje laminata uz garanciju i kvalitet. Tel. 033/542-009, 061/310-147.k RADIM zidarske, molerske radove i ostalo.Tel: 061/382-219.k DUBINSKO ~i{}enje vozila, ko i svih vrsta tapaciranog namje{taja, cijena po dogovoru, dolazak besplatan. Mob. 061/594-126.k PROFESOR engleskog daje instrukcije, cijena 1 ~as/10 KM, radim prevode. Mob. 061/654-941.k OBAVLJAM sve vrste poslova,fasade, kre~enje, malterisanje, zidanje itd.Tel. 061/382-219.k VR[IM prevoz kabastog odpada, robe, putnika i preselenja. Tel. 061/241-663.k MAJSTOR povojno opravlja stari i pravi monitira.Tel. 061/202-840.k TAPETAR sa iskustvom presvla~i kuanski i kancelarijski namje{taj. Tel. 061/620057.k INSTRUKCIJE iz matematike za sve {kole i fakultete. Dolazak na adresu. Mob. 062/916-472.k KOMBI prevoz najjeftinije u gradu, vr{im sve usluge, prevoz kombijem. Mob. 062/134-827.k ^UVALA bih dijete. Mob. 062/657144.k VR[IMO usluge prevoza svih vrsta roba, kao i selidbe iz Evrope i BiH, kombi kamion. Tel. 033/232-162 i 061/266764.k

LEPOSAVA (DIMITRIJA) BRANKOV, ro|. POPOVI]
preminula u ~etvrtak, 9. januara 2014, u 85. godini nakon kratke i te{ke bolesti. Sahrana drage nam pokojnice bit }e u subotu, 11. januara 2014. godine, u 11.30 sati na gradskom groblju Bare. O`alo{}eni: k}er dr. Olgica, sin dr. Borislav, zet Kre{imir, snaha dr. Meliha, unuke Sanja, @eljka i Mia sa porodicama, te porodice Brankov, Popovi}, Filipovi}, ^ekro, Sioneloto, Burazor, Popov i ostala tuguju}a rodbina i prijatelji. Ku}a `alosti: Ul. Envera [ehovi}a br. 5/IX.
8825 RADIM zidarske, poslove malterisanje, fasade, kre~enje, keramiku, laminat, zvati na Tel: 062/693-066.k STAKLOREZA^KA radnja Edo, uramljujemo slike, goblene i ogledala, vr{imo sve staklarske radov. Tel. 033/221-902, 061/130-034.k TELEFONIKO-firma, popravlja stare, nove, be`i~ne telefone, izrada telef. instalacija. Mob. 061/141-676.k U^ENICIMA srednjo{kolcima instrukcije iz matematike. Tel. 033/625-196.k INSTRUIRAM |ake i studente iz matematike i fizike, na Ilid`i, ~as 9 KM. Tel. 621-976.k RADIMO rigips. Radno iskustvo 16 godina. Tel. 061/545-888.k OBAVLJAM poslove zidarske, kre~enje, malterisanje i ostalo po potrebi. Tel: 061/382-219.k NAJPOVOLJNIJE u gradu iznajmljujem stolice za razne namjene, cijena do 20 kom - 1,5KM, a 20 stolica i vi{e - 1KM po komadu, (ku}na dostava). Mob. 061/224-704 i 061/367-097.k VODOINSTALATER sa 30 godina iskustva vr{i opravku instalacija, monta`u sanitarnih ure|aja i pro~epljenje odvoda. Mob. 033/535-659 i 062/139034.k ^UVALA bih dijete na podru~ju Dobrinje. Tel. 033/469-353.k KOMBI prevoz tereta, selidbe sa mogu~no{}u anga`mana radne snage. Mob. 061/563-292.k PROF njema~kog jezika daje instrukcije iz njema~kog jezika. Tel:061/914380.k DAJEM instrukcije iz hemije studentima i u~enicima. Tel. 0627331-174.k MOLERSKO farbarski radovi postavljanje tapeta kvalitetno i povoljno.Mob. 061/323-906.k PREKUCAVAM sve vrste materijala brzo, kvalitetno. kompjuterska obrada. Mob.062/807-514.k ISCIJELJENJE duhovnim putem po u~enju Brune Groninga, medicinski dokazivo. Tel. 062/256-376.k UGRADNJA, prodaja, remont alnasera, alternatora, motora brisa~a i motora ventilatora. Mob. 061/365-193.k VODOINSTALATER opravlja i postavlja ~esme, vodokotli}e, ventile, sifone. penzionerima usluge jeftinije. Mob. 061/205-803.k ELEKTRI^AR, instalacije, osiugura~i, lampe, uti~nice, indikatori. Mob. 061/901646.k MATEMATIKA, brzo i uspje{no. Mob. 061/800-259.k IZRADA i monta`a plo~astog namje{taja, kuhinja, plakara, stolova. Mob. 062/466-093.k INSTRUKCIJE iz engleskog i bosanskog jezika za sve uzraste, prevodi.Tel. 065/572966.k TV VIDEO servis, Porodice Ribar 65, Hrasno, popravka svih vrsta TV aparata, dolazak na ku}nu adresu, original daljinski za sve TV aparate. Tel. 033/650867, 061/188-410.k KLIMATIZIRANIM kombijem i malim autima vr{im prevoz putnika na sve destinacije. Tel. 062/214-690 i 974-974.k ZIDARSKO - tesarski radovi, zidanje, maltanje, betoniranje i {alovanje. Radimo sve vrste krovova povoljno. Mob. 062/134-827.k PREKUCAVAM sve vrste materijala, brzo, kvalitetno, povoljno, kompjuterska obrada. Tel. 061/533-326.k MOLER moluje stanove 1-sobni oko 100KM 2-sobni oko 150KM: Tel:062/073-760.k RADIMO idejne izvedbene projekte za sve vrste objekata i za legalizaciju. Tel.065/294-855.k ^UVALA bi i opslu`ivala staro iznemoglo lice. Tel. 062/569-444.k

POTRA@NJA
POTREBAN stan jednosoban dvosoban, prazan namje{ten na du`i period. Tel. 061/925-649.k POTREBNI stanovi za izdavanje i prodaju, lijenti poznati. Tel. 061/360-084.k POTREBNO vi{e stanova u Vogo{}i, za poznate klijente. Mob. 061/579-493.k AGENCIJI potrebno vi{e stanova u op{tini Vogo{}a. Mob. 066/457-628.k TRA@IM za iznajmiti namje{tenu garsonjeru, na potezu Pofali}i-^engi} Vila. Mob: 063/789-212.k POTREBNO vi{e stanova u zgradi za iznajmljivanje. Tel. 061/437-732 i 061/214306.k POTREBNO vi{e stanova za prodaju i izdavanje u kantonu Sarajevo. Tel: 062/200-777, 033/203-127.k POTREBNO vi{e praznih i namje{tenih stanova i ku}a za iznajmljivanje.Tel: 061/214-306 i 061/437-732.k

USLUGE
RADILA bi ku~anske poslove, 2 - 3 sata, kod fine porodice, samo ozbiljne ponude. Mob. 060/347-2504.sms PAZILA bi nanu i ku~anske poslove radila. Ozbiljne ponude. Mob. 060/3472504.sms KOMBI prevoz ljudi, namje{taja, kabastog odpada i sl. Radna snaga obezbe|ena. Popust za penzionere 20%! Mob. 062/466-079.sms “VITALIS” ku}na njega i lije~enje starih i bolesnih osoba, kupanje, hranjenje, infuzije, injekcije, mijenjanje katetera, laboratorij, pregled ljekara (internist). Mob. 061/172-948.k SANITETSKI prevoz nepokretnih i te{ko pokretnih osoba, uz pratnju. Mob: 061/482-882.k “DOM VITALIS” smje{taj za starije i nemo}ne osobe. Mob. 061/172-948.k MAXIVITA ku}na njega i ~uvanje starih i bolesnih lica, davanje injekcija, infuzija,inzulina itd. Mob: 061/319-604.k TEPSER S.O.D. profesionalnim ma{inama ~istimo: tepihe (rese), itisone, namje{taj, unutra{njost auta,kao i kamene podove (za{tita) iskustvood 1989.god. Tel.033/200-003; Mob: 061/524-461.k ODR@AVALA bih stan i njegovala stariji bra~ni par (pokretni), (i kuhala). Mob. 063/972-276.k BRAVARSKI radovi, dolazim na adresu, ugradnja i popravka brava, gara`nih vrata i blindiranih. Mob. 061/233-078.k

PONUDA
OPREMLJEN biro sa antreom i ~ajnom kuhinjom, blizu stanice, 30m2, ventilacija, centralno, 650KM. Mob. 061/1708380 461. IZDAJEM prostor 40m2 na Ciglanama, ul. Husrefa Red`i}a. Mob. 062/531-220 i 061/357-786. 8791 IZDAJEM opremljen stan 100m2, u Centru, ul. Rizaha [teti}a. Mob. 061/160609. 8382 DVOSOBAN nenamje{ten stan u privatnoj ku}i (sprat), na Grbavici, (kablovska, internet besplatno). Ulaz i komunalije odvojeno. Mob. 063/991-809.sms IZDAJEM dvosoban, namje{ten stan kod [hopinga, Grbavica, povoljno. Mob. 061/828-414.sms IZNAJMLJUJEM gara`u na ^obaniji kod Galije na du`i period. Gara`a je suha, ~ista i super osigurana. Mob: 061/200180.sms

VOZILA
RENAULT Megan 15. DCI sa~uvan, odr`avan, 2003. godina, drugi vlasnik, reg. august 2014. veliki servis ura|en, ~etri nove zimske gume, pet vrata, klima itd.

52

SJE]ANJA I SMRTOVNICE
POSLJEDNJI POZDRAV TU@NO SJE]ANJE

subota, 11. januar/sije~anj 2014.

OSLOBO\ENJE

dragoj baki na{e prijateljice Maje

Jedanaestog januara 2014. godine navr{ava se 6 mjeseci od smrti na{e sestre, tetke i bake

DRAGAN D@AJA (MILE) TADI] MILICI SANDI]
11. 1. 1993 - 11. 1. 2014.

VERONIKE DOMAN^I]
S ljubavlju i po{tovanjem,

S ljubavlju i po{tovanjem, majka Mila, sestra Nata{a i zet Sabahudin Ba{ovi} sa djecom
8817

Amila, Tanja i Azra
8823

porodica Vujovi}
8806

SJE]ANJE

SJE]ANJE

POSLJEDNJI POZDRAV

dragom i iskrenom prijatelju na{e ku}e

MAIDA ALAJBEGOVI] ^ENGI]
11. 1. 2010 - 11. 1. 2014.

RADMILA MIJIN
10. 1. 2013 - 10. 1. 2014.

DU[ANU DU[KU BABI]U
Neka ti je laka zemlja bosanska.

S ljubavlju, k}erke Vesna, Mirna, Maja
8824

Zauvijek si sa nama u na{im mislima i srcima. Sandra i Rosana sa porodicama
71120

Jadranka, Omar, Ervin Kurto i Enisa Mehmedba{i} - Su}eska
8813

Posljednji pozdrav dragoj Babi

Draga na{a bako Lepa,

SJE]ANJE

LEPOSAVI BRANKOV, ro|. POPOVI]
Hvala ti {to si me “odhranila od kilu mesa” i nau~ila svemu {to si znala. Zauvijek }e{ ostati dio mene. Voli te tvoja unuka @eljka.
8826 SERVIS svih tipova ve{ ma{ina i drugih ku}anskih aparata.Tel.061/551035.k INSTRUKCIJE za |ake i studente iz matematike. Tel. 033/621-976.k MOLER radi molersko farbarske radove ~isto. Tel: 062/419-501.k MOLER moluje stanove 1-sobnioko 100KM 2-sobni. Tel.062/073-760.k IZRADA i monta`a plo~astog namje{taja kuhinja, plakara. Tel: 062/466093.k TAPETAR radim kau~e i sve opravke.Tel. 070/240-754.k VODOINSTALATER opravlja i postavlja ~esme vodokotli}e.Tel. 061/205-803.k VRIJEDNA pravoslavka odr`avala bi stanove isklju~ivo.Tel.063/020-169.k MAJSTOR povoljno opravlja stari i montira novi namje{taj kuhinje, radi selidbe. Tel. 061/202-840.k DAJEM instrukcije iz matematike za sve {kole i fakulteta. Tel. 061/534-231.k OZBILJAN srednjovje~an mu{karac zdrav,slu`bio bi staru iznemoglu osobu. Tel:033/208-175.k CERTIFICIRAN i fiskalizirani ra~unovo|a povoljno vodi poslovne knjige.Tel. 061/150-368.k KOMBIJEM velikim prevoz namje{taja i sve ostalo, radna snaga.Tel. 061/227189 i 070/248-381.k INSTRUKCIJE iz engleskog i bosanskog za sve uzraste.Tel. 065/572-966.k INSTRUKCIJE iz matematike i fizike. Tel. 033/457-066.k ELEKTRI^ARSKE usluge Tea pe}i, el. bojleri, el. indikatori, 812-+plafonjere, lusteri i ostali el. aparati. Tel. 061/048497.k KVALITETNO ru~no vodeno pranje }ilima i itisona. Dolazak na adresu po }ilime i itisone je besplatan. Tel 033/221945.k ^ISTIMO stanove, ku}e i poslovne prostore. Mob. 062/304-018. BLINDIRANA vrata, kovane ograde, giteri, rosfraj, inoks, radimo kvalitetno i pouzdano. Tel. 061/221-668.k ISCJELJENJE duhovnim putem po u~enju Brune Groninga medicinski dokazivo. Tel. 062/519-449, 033/647-036. RADIM sve zidarske poslove, kre~enje, malterisanje, radim kamen, zvati na. Tel: 061/549-803.k KLIMATIZIRANIM kombijem i autom vr{im prevoz putnika, na svim destinacijama. Mob: 062/214-690.k

Nema rije~i kojima bi opisali bol i tugu koju osje}amo. Zauvijek }e{ biti u na{im uspomenama i sje}anju. Hvala za sve divne uspomene iz djetinjstva, nedostaja}e{ nam puno.

NED@IB BEGOVI]
11. 1. 2013 - 11. 1. 2014.

Vole te tvoja unuka Sanja, Dereck i praunuk Zack
8826

S ljubavlju i po{tovanjem, porodica
8820

USLUGE

POSLJEDNJI POZDRAV

POSLJEDNJI POZDRAV

baki na{e @eljke

dragoj tetki na{eg zeta Mladena

LEPOSAVI BRANKOV

MIRJANI SEKI KATALINI], ro|. BURAZOR
S po{tovanjem, Olgica i Kre{imir Filipovi}
8826 POMA@EMO pri lije~enju raznih bolesti: nesanica, nervoza, glavobolja, reuma, i{ijas, struna, depresija, sterilitet, veoma uspje{no. Tel. 062/723-575.k PREVOZ putnika u Neum na jednodnevni izlet, za samo 24.95KM po osobi. Putuj te sigurno i jeftino u luksuznom T5 Kombiu.Tel: +38762606611.k 8827

Iskreno suosje}anje u tuzi sa @eljkom i obitelji Brankov i Filipovi}. Obitelj Burazor i Pu{nik

PRU@AM ra~unovodstvene usluge po sistemu agenciskog vo|enja knjiga, kako za preduzetnike, tako i za pravna lica. Posjedujem kompletnu opremu sa kvalitetnim licenciram finansijskim programom za pru`anje navedenih usluga. Tel: 061/201-685.k DAJEM instrukcije iz heije studentima i u~enicima. Mob: 062/332-174.k

INSTRUKCIJE iz matematike osnovcima i srednjo{kolcima. Sarajevo. Tel. 062/672-858.k VKV bravar popravljam brave, pravim ograde, gitere na prozore. Tel. 062/907356.k KERAMI^AR, zvati na tel: 061/460606.k

IZNAJMLJUJEM sklopive stolice, stolove i vje{alice za garderobu. Besplatna dostava u Sarajevu. Mob. 061/563-292.k BRAVAR i varilac, profesionalna izrada i monta`a svih vrsta bravarskih radova. Mob. 061/141-659.k MONTER centralnog grijanja . Tel: 061/552-556.k

OSLOBO\ENJE subota, 11. januar/sije~anj 2014.

SJE]ANJA I SMRTOVNICE

53

Trinaestog januara 2014. navr{ava se godina kako nas je zauvijek napustila na{a baka

SLAVKA BA\URA

Uvijek }e{ biti u na{im srcima. Porodica Ba|ura, prijatelji i kom{ije
3678

Dragi moj Dudo

Jedanaestog januara 2014. godine navr{ava se sedam tu`nih dana od smrti na{eg voljenog

\OR\A (LAZARA) RADOJI^I]A
1928 - 2014.

Zvuk Tvoje gitare i boje Tvojih akvarela obogatili su mi djetinjstvo. Otvarao si mi svjetove, u~io nesebi~noj ljubavi i toleranciji. Kao otac uvijek si bio uz mene da me podr`i{ i pomogne{ kad mi je bilo najte`e. Ne mogu Ti re}i “posljednji pozdrav” - neizdr`ivo je! Velim Ti: Dovi|enja! Sre{}emo se u nekom drugom svijetu, u svijetu jednakosti i tolerancije, svijetu za koji si se do posljednjeg daha zalagao. K}erka Melanija sa porodicom
3680

S ljubavlju i po{tovanjem ~uvat }emo te u na{im sje}anjima. Tvoji: supruga Vesna, sin Zdravko, k}erke Zdravka i Jadranka, snaha Ljerka, zet Zoran, unu~ad Dejan, \or|e, Igor i Ana. Obavje{tavamo rodbinu i prijatelje da }emo u subotu, 11. januara 2014. godine, u 11 sati posjetiti njegov grob. Porodica
3682

POSLJEDNJI POZDRAV

SJE]ANJE

POSLJEDNJI POZDRAV

na{oj voljenoj kom{inici i prijateljici

na na{e drage roditelje

na{em dragom dedi

JURI^I] KORALJKI KINDIBAL DUDI

ANKA
Faruk, Zlatko, Minja i Maja
3679

2004 - 2014.

i

MATO
1985 - 2014.

Onako kako si nas u~io i kako smo pjevali zauvijek }e ostati “Thank you for the music the songs I’m singing thanks for all the joy they’re bringing who can live without it I ask in all honesty What would life be? So I say thank you for the music for giving it to me” Vole te tvoje unuke Jelena i Ljiljana
3680

Zahvalni za svu va{u dobrotu i plemenitost.
POSLJEDNJI POZDRAV

S odano{}u, po{tovanjem i ljubavlju, Va{i: k}erke Paula Durbe{i}, Adela Nenadi}, zet Ivo Durbe{i}, unu~ad Davor, Danijela, Dajana i Anamarija, snaha Verica, praunu~ad Ivo, Dra`en, Boris i Matija.

dragom prijatelju i saradniku

DU[KO BABI]

Misa zadu{nica slu`it }e se 11. januara 2014. godine u crkvi Sv. Josipa u 18 sati.
8812

POSLJEDNJI POZDRAV

na{oj dragoj prijateljici
SJE]ANJE

Navr{ilo se sedam dana kako nas je vje~no napustila

Zoran Udovi~i} i kolege i koleginice iz Media plana
111

HATID@A D@ID@A KRAJINA

NADI VUCA
1941 - 2014.

OSLOBO\ENJE
OGLASNA SLU@BA
Zelenih beretki 14 Tel. 205-938

Sa tugom i ljubavlju ~uvat }emo uspomenu na tebe i tvog Fehima i na{e vi{edecenijsko dru`enje. Mehmed, Sadeta, Meliha i Alma Sokolovi}
8819

Mir njenoj blagorodnoj i plemenitoj du{i. S ljubavlju, Daca, Gordana, Raza T., Ru`a, Slavka, Subha
8815

54

SJE]ANJA I SMRTOVNICE

subota, 11. januar/sije~anj 2014.

OSLOBO\ENJE

Jedanaestog januara 2014. navr{ava se 5 tu`nih godina od smrti na{eg dragog

IN MEMORIAM

FIKRETA KIKE CURI]A

Bio si i ostao dio na{ih `ivota. I ako nisi sa nama, stalno si u na{im mislima, pri~ama i sje}anjima. Volimo te i puno nam nedostaje{. Zauvijek tvoji: supruga Hasija, sin Kemal, k}erka D`ana i unu~ad Diego, Valentina, Arian i Gian 3652

DARINKA JOVANOVI]
11. 1. 2007 - 11. 1. 2014.

MOMIR JOVANOVI]
22. 8. 1975 - 11. 1. 2014.

S ljubavlju i po{tovanjem, porodica Jovanovi}
8808

POSLJEDNJI POZDRAV

POSLJEDNJI POZDRAV

na{oj dragoj baki

ocu na{eg kolege Nermina Red`e

[IDI TIRI], ro|. BAJRI]

ISAKU (IMERA) RED@O

Tvoje tople, lijepe rije~i i lik `ivjet }e vje~no u nama. Snaha Ru`ica, unuci Maja sa Dorijanom, Igor sa Vivijanom, praunuci Hana Leon, Sara, Nina, sestra Aska, te ostala mnogobrojna rodbina, drage kom{ije i prijatelji 030

Authority Partners Inc.
8809

Danas se navr{ava 7 dana otkako nas je napustila na{a draga mama

SJE]ANJE

na voljenog i nikad pre`aljenog

HATID@A \I\A KRAJINA

ELVEDINA DINU TUNJI]A
11. 1. 1999 - 11. 1. 2014.

Zauvijek }emo ~uvati uspomenu na njenu dobrotu i ljubav koju nam je pru`ala. Vildana, Amra i Vesna
8807

Tetka Esma sa Asimom i Adijem
3677

SJE]ANJE
POSLJEDNJI POZDRAV

POSLJEDNJI POZDRAV

Danas se navr{ava 40 tu`nih dana od smrti na{eg dragog, cijenjenog i po{tovanog

dragom prijatelju

na{em dragom sestri}u i ro|aku

ISMETU AJANOVI]U

@ARKA POPOVI]A

Opra{tamo se od dobrog ~ovjeka - oli~enja ljudske dobrote i ~estitosti. Odlazi neobi~no darom bogati i djelima, u svijetu priznatim, dokazani velikan naivnog slikarstva. Hvala Ti, dobri Ismete, bila je sre}a imati takvog prijatelja. Raif i Sena Dizdarevi}
8811

DU[KU BABI]U
Stanislava, Nada, Zoran i Aida sa porodicom
8810

~ija se ljubav i pa`nja nikada ne zaboravlja. Tvojoj Ankici tuga i bol do kraja `ivota, a obitelji, prijateljima i kom{ijama lijepo sje}anje na tebe. A utjehe nema. Sveta misa je u nedjelju, 12. januara 2014. godine, u 11 sati u crkvi Presvetog trojstva u Novom Sarajevu.
8725

OSLOBO\ENJE subota, 11. januar/sije~anj 2014.
Jedanaestog januara navr{ava se {est najtu`nijih mjeseci otkako je preminul najbolja `ena na svijetu TU@NO SJE]ANJE na mog dragog druga

SJE]ANJA I SMRTOVNICE
SJE]ANJE
SJE]ANJE

55

VERONIKA DOMAN^I]
[est mjeseci zjapi nenadoknadiva praznina u mom `ivotu. Neutje{na k}erka Marinela
8727

11. 1. 1999 - 11. 1. 2014.

ELVEDINA DINU TUNJI]A

ELVEDIN DINO TUNJI]
11. 1. 1999 - 11. 1. 2014.

29. 11. 1986 - 11. 1. 2014.

ZEJNA BEGANOVI], ro|. KURTAGI]

ZLATA LEPIRICA, ro|. KURTAGI]
11. 1. 1990 - 11. 1. 2014.

@ivotne puteve nismo birali mi. Sudbina! I tvoja i moja! Nema zaborava! Tvoj ^amo
8763

Na{a najdra`a uspomena. Majka Mediha, otac Irfan i brat Eldar
3673

MUHAMED (IBRAHIMA) LEPIRICA
3. 2. 1962 - 11. 1. 2014.

TU@NO SJE]ANJE na moje drage roditelje

SJE]ANJE Trinaestog januara 2014. godine navr{ava se 12 mjeseci od prerane smrti na{eg dragog i voljenog

S ljubavlju i po{tovanjem, porodica
8792

Trinaestog januara navr{i}e se godina otkako nije sa nama

IBRAHIMA (SMAILA) BE[LAGI]A
HAJRO KARI]
11. 1. 2002 - 11. 1. 2014.

had`i RABIJA KARI], ro|. LJUBOVI]
8. 9. 2005 - 11. 1. 2014.

Dani i mjeseci prolaze, a mi se ne mo`emo pomiriti s ~injenicom da nam se ne}e{ vratiti. Zauvijek }e{ biti s nama u na{im srcima. Supruga Maida, k}erka Azra i sin Emir
3643 111

S ljubavlju i tugom, va{ sin Enver Kena sa porodicom

Sa tugom se opra{tamo od voljenog zeta i tetka

POSLJEDNJI POZDRAV dragom prijatelju

Jedanaestog januara 2014. navr{ava se pola godine od smrti na{e drage majke, supruge, bake

SUADA (ALIJE) ZE^EVI]
Hatma-dova }e se prou~iti i pokloniti u Begovoj d`amiji u nedjelju, 12. januara 2014. godine, poslije podne-namaza. Ljubav i sje}anje ostaju zauvijek.

NADE BARANAC, ro|. LALI]
DU[ANA DUDE BABI]A
Nezaboravne ostaju godine zajedni~kog dru`enja i sre}e. Svastika Rosa Glava{ sa k}erkama Tanjom i Anetom, zetovima Igorom i Sa{om, unucima Denijem i Ninom
8804

Porodica
8781

IN MEMORIAM

DU[ANU BABI]U
Od porodice Vuji~i}
8804

Tvoji: k}i Sanja, suprug Nedeljko i unuci
8721

U prisustvu rodbine i prijatelja na{a draga

OBAVJE[TENJE
Ukoliko ste zainteresovani, sje}anja i smrtovnice mogu imati sliku u boji. Prilikom predaje oglasa naglasite to u na{oj Oglasnoj slu`bi. Cijena ostaje ista!

AMRA HARA^I] TANDIR
11. 8. 1965 - 9. 1. 2014.

ZLATA VUKADIN
iz Travnika 11. 1. 2011 - 11. 1. 2014.

je ispra}ena na vje~ni po~inak 10. januara 2014. godine na gradskom groblju Vlakovo. Njeni: Ilda Faruk Mustafa
000

Uvijek si u na{im mislima i na{im srcima. S ljubavlju, zahvalno{}u i ponosom. Tvoji: Tvrtko, Nata{a, Ivana i Dra`en
72270

56

SJE]ANJA I SMRTOVNICE
...za ovaj trenutak - pripremajte se - (hadis) ...za ovaj trenutak - pripremajte se - (hadis) Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{ dragi

subota, 11. januar/sije~anj 2014.

OSLOBO\ENJE

...za ovaj trenutak - pripremajte se - (hadis) Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{a draga

Sa dubokim bolom i velikom tugom obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{ dragi

EKREM (SALIHA) MUSI]
preselio na ahiret u ~etvrtak, 9. januara 2014, u 75. godini. D`enaza }e se klanjati u haremu d`amije Hrasnica u subotu, 11. januara 2014. godine, u 12.30 sati (poslije podne-namaza), a ukop }e se obaviti na mezarju Kova~i - Hrasnica. Tevhid }e se prou~iti u isto vrijeme u Hrasni~koj d`amiji. RAHMETULLAHI ALEJHI-HA RAHMETEN VASIAH! O`alo{}eni: supruga Emina, sin Nermin, k}i Nermina, snaha Senada, zet Almir, unu~ad Riad, Irma i Hana, brat Safet, sestre Umija, Halima i Rasema, {ure ]amil, Fadil, Adnan sa porodicama, Kasema sa porodicom, svastika Zekija, bad`o Hamo, brati}i, sestri}i, sestri~ne, te porodice Musi}, Kasum, Had`i}, Ke~o, Fako, Mulavdi}, Komar, Serdarevi}, Rizvanovi}, Mu{anovi}, Drinjakovi}, Faltus, @olja, Kahvi}, Kari}, Lokvan~i}, Ibrahimovi}, Ba{i}, Smajlovi}, Be~irovi}, Vlahovljak, Palavra i ostala mnogobrojna rodbina, prijatelji i kom{ije
000

MUHAMED (LATIFA) HAD@IMURATOVI]
preselio na ahiret u petak, 10. januara 2014, u 84. godini. D`enaza }e se obaviti u ponedjeljak, 13. januara 2014. godine, u 13.15 sati na mezarju Ravne Bakije. O`alo{}eni: bra}a Abdulah, Abdurahman i Fahrudin, tetka [uhreta, brati} Nermin sa porodicom, brati~na Enida sa porodicom, njegove Sanela i Samra sa porodicama, prijatelji Velid i Fadil, te porodice Had`imuratovi}, Mirojevi}, Rov~anin, Hajrulahovi}, Smailbegovi}, Jabu~ar, Sorgu~, Ljutovi}, Veli}, ^evro, kao i ostala brojna rodbina, kom{ije i prijatelji. Tevhid }e se prou~iti istog dana u 13 sati u Kuvajtskoj d`amiji - ^engi}-Vila. Prevoz do mezarja i nazad obezbije|en ispred d`amije ^engi}-Vila sa polaskom u 12.30 sati, sa zaustavljanjem na kombi-stajali{tu Ba{~ar{ija. RAHMETULLAHI ALEJHI RAHMETEN VASIA
000

VASVIJA (MUHAREMA) GRACI], ro|. MU[EVI]
preselila na ahiret u ~etvrtak, 9. januara 2014, u 85. godini. D`enaza }e se obaviti u subotu, 11. januara 2014. godine, u 13.30 sati na gradskom mezarju Bare. O`alo{}eni: sinovi Ismet, Murat i Nusret, k}erke Muratka i Muradija, zetovi Meho i Nezir, snahe Ramiza, Sadija i Munevera, unu~ad Kemal, Sabina, Mirsada, Lejla, Edin, Esad, Ilma, Adna, Azra, Senada i Nermina, praunu~ad, brati}i, brati~ne, sestri}i, sestri~ne, djeveri Rahman i Ekrem i zaove Halima i Ramiza sa porodicama, te porodice Graci}, Mu{evi}, Babovi}, Ranica, Kahrovi}, Bihorac, Glogi}, Hasanovi}, Taljevi}, Gici}, Ba{ovi}, kao i ostala brojna rodbina, kom{ije i prijatelji. RAHMETULLAHI ALEJHA RAHMETEN VASIAH
000

S tugom u srcima obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{ dragi

...za ovaj trenutak- pripremite se - (hadis) Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{a draga

...za ovaj trenutak - pripremajte se - (hadis) Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{ dragi

BERISLAV (JOSIPA) MARKOV
24. 2. 1925 - 10. 1. 2014.

[EFIKA (ZULFIKARA) GOSI], ro|. SMAJEVI]
preselila na ahiret u 52. godini. D`enaza }e se obaviti u subotu, 11. januara 2014. godine, u 13 sati na gradskom groblju Vlakovo. O`alo{}eni: suprug Hikmet, sestra Safeta, bra}a [efik i Safet, te porodice Gosi}, Smajevi}, Ali}, Muhi}, [vraka, Had`i}, Pe{to, Tafro, ]osovi}, Bajramovi}, Fo~ak, Holjan, te ostala rodbina, kom{ije i prijatelji. Tevhid }e se prou~iti istog dana u 13 sati u Mi{~inoj d`amiji.
000

MEHMED (MEHO) DELI]
pre se lio na ahi ret u pe tak, 10. ja nu ara 2014, u 74. go di ni. D`enaza }e se obaviti u subotu, 11. januara 2014. godine, u 15 sati na mezarju Grahovi{te - Vogo{}a. O`alo{}eni: k}erka Adila, unuci Ervin, Irhad i Mersad, unuka Nejra, snahe Advija i Nejra, zetovi Mehmed i Adnan, bra}a Ahmed i Agan sa porodicama, sestre Fatima, Ziba, Latifa i Hava sa porodicama, te porodice Deli}, D`ini}, [ito, Ahmetak, Hod`i}, Bradi}, kao i ostala brojna rodbina, kom{ije i prijatelji. Tevhid }e se prou~iti istog dana u ku}i rahmetlije u 15 sati, Ul. Mitra [u}ura 95, Donji Hotonj. RAHMETULLAHI ALEJHI RAHMETEN VASIAH
000

preminuo u 89. godini. Sahrana }e se obaviti 13. januara 2014. godine u 13.45 sati na gradskom groblju Bare. Hvala ti na podr{ci meni i mojoj djeci, dragi tata. O`alo{}eni: k}erka Lidija, unuke Irina i Dea, porodice Markov, Brki}, Arapovi}, Paland`i}, Holu{a, te ostala rodbina, prijatelji i kom{ije. Ku}a `alosti: Ul. Envera [ehovi}a br. 9/IV.
000

...za ovaj trenutak - pripremajte se - (hadis) Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{ dragi

Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{ dragi

IN MEMORIAM

AMIR (LUTVIJE) ZIMI]
pre se lio na ahi ret u pe tak, 10. ja nu ara 2014, u 85. go di ni. D`enaza }e se obaviti u subotu, 11. januara 2014. godine, u 15 sati na mezarju Hambina carina. O`alo{}eni: supruga Fata, sinovi Avdo i Emir, k}eri Mirza i Emira, bra}a ]amil i Ismet sa porodicama, sestre Hana i Mevlida sa porodicama, te porodice Zimi}, Katica, Kari}, Pa{i}, Barlov, Mali}begovi}, D`uvo, Memi{evi}, Prusac, kao i ostala brojna rodbina, kom{ije i prijatelji. RAHMETULLAHI ALEJHI RAHMETEN VASIAH
000

SALKO (TAHIRA) POPARA

preselio na ahiret u petak, 10. januara 2014, u 58. godini. D`enaza }e se obaviti u subotu, 11. januara 2014. godine, u 13 sati na gradskom groblju Vlakovo Aleja veterana. Prevoz obezbije|en ispred d`amije Vitkovac sa polaskom u 12.20 sati, do groblja i nazad. O`alo{}eni: supruga D`emila, k}erke D`elila i Emina, unuke Sara, Ena i Emina, bra}a had`i hafiz Haso i had`i Selim, sestre [a}ira i Selima, punac Selim, {ure D`emo i Atif, tetka Rifa i tetak Sado, zetovi Denis, Admir, Haso i Enver, amid`a Juso, brati}i Muhamed i Tahir, brati~ne Fatima, Merjem, Sad`ida i Selma, sestri}i Edo i Amir, sestri~ne Nermina, Jasmina i Amra, snahe Mirsada, [uhra, Mirsada i Fata, strine E{efa i Halima, amid`i}i Suad, Selvir i Nihad, amid`i~ne Suada, Senija, Senada, Senida i Elvedina, teti}i Mustafa, Osman i Fehi, teti~ne Mubera, [a}ira, Fehma i Sevdija, daid`i}i i daid`i~ne, te porodice Popara, Kara~i}, Dudo, Dedovi}, U`i~anin, Pamuk, Veli}, Beganovi}, Borovina, Andelija, Husi}, Zagorac, Kraj~in, ^avrk, Bajramovi}, Rogo, Maka~a, Konak, Lisica, ^apra, Trnka, [urkovi}, Hrelja, [ahinovi}, Ahmethod`i}, Imamovi}, Haskovi}, Sidran, ^engi}, Salihi}, Kajevi}, Zijadi}, ^oko, Ibrovi}, Oru~, Kudo, Baru~ija, Ba{i}, Zahirovi}, Be}kovi}, Palavra, kao i ostala brojna rodbina, prijatelji i kom{ije. Hatma-dova }e se prou~iti istog dana poslije jacija-namaza u d`amiji Vitkovac.
002

10. 1. 1980 - 10. 1. 2014.

ADEM (MEMI[AGE) MI^IJEVI]

S du`nim po{tovanjem, sin Mensur i unuci Muhamed i Midhat
8822

OSLOBO\ENJE subota, 11. januar/sije~anj 2014.
Sa ljubavlju opra{tamo se od na{eg voljenog

SJE]ANJA I SMRTOVNICE
Oti{ao je u nezaborav na{ voljeni brat od ujaka

57

DU[ANA DUDE BABI]A

DU[AN DUDO BABI]

Nerazdvojni od detinjstva delili smo radost i smeh, tugu i suze. Te{ko nam je prihvatiti ovaj rastanak.

Njegovi: supruga Ana, sin Branko, snaja Nina i unuka Tara
8804

Uz lepa se}anja uvek }emo biti sa njim. Njegovi: Brankica Zec, Nenad i Vesna Prnjatovi} sa decom i unucima
8804

Tu`nim srcem javljamo rodbini, prijateljima i kom{ijama da je na{ dragi

...za ovaj trenutak - pripremajte se - (hadis) Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{ dragi

...za ovaj trenutak - pripremajte se - (hadis) Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{a draga

DU[AN (BRANKA) BABI]

MEHMED (SALKE) ALIMANOVI]
preselio na ahiret u ~etvrtak, 9. januara 2014, u 88. godini. D`enaza }e se obaviti u subotu, 11. januara 2014. godine, u 14 sati na mezarju Grli}a brdo. O`alo{}eni: supruga Satka, sinovi Amer i Sabahudin, snahe Hafiza i Mirzeta, unuk Elmar, brati}i, brati~ne, {urjaci i svastike, te porodice Alimanovi}, Zekovi}, Vukas, Abdurahmanovi}, Karlica, Tiro, Kla~ar, Hanjali}, Herak, Jusufovi}, D`ogaz, D`omba, Kelemi{, @iga, Ho{o, Korora, Krako, Tatarovac, Hajadrevi}, Sakovi}, kao i ostala rodbina, kom{ije i prijatelji. Tevhid }e se prou~iti istog dana u 14 sati, Ul. drinska 100.
000

FEDHIJA (AVDE) POBRI] - MARUKI], ro|. PLJEVLJAK
preselila na ahiret u ~etvrtak, 9. januara 2014, u 92. godini. D`enaza }e se obaviti u subotu, 11. januara 2014. godine, u 13.30 sati na gradskom mezarju Bare. O`alo{}eni: k}erka Sabina Brajanovi}, unuka Minja, praunuka Ida, zet Fahro Memi}, sestre Rasema, Hiba i Munevera, snaha Selveta, te porodice Pljevljak, Pobri}, Memi}, Hajri}, Fetahovi}, Ramezi}, Sokoli}, Sadovi}, Zehethofer, Kold`o, Vari{~i}, Lemaji}, Ljubovi}, Karabeg, D`ubur, Ad`ovi}, Avdovi}, ^elebi}, Tanovi}, Vila, Gamovi}, Pa{i}, kao i ostala rodbina, prijatelji i kom{ije. Tevhid }e se prou~iti istog dana u 13 sati u Kuvajtskoj d`amiji - ^engi}-Vila. Ku}a `alosti: Ul. D`emala Bijedi}a 88. RAHMETULLAHI ALEJHA RAHMETEN VASIAH
000

preminuo 8. januara 2014. godine. Sahrana }e se obaviti 11. januara 2014. godine u 12.15 sati na gradskom groblju Bare. O`alo{}eni: supruga Ana, sin Branko, k}erka Melanija, snaha Nina, zet Pjer, unuke Tara, Jelena i Ljiljana, porodice Prnjatovi}, Kova~evi}, Zec, Jovi~i}, Glava{, Koko{ar, Popovi}, te ostala rodbina i prijatelji

RAHMETULLAHI ALEJHI RAHMETEN VASIAH ...za ovaj trenutak - pripremajte se - (hadis) Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{a draga ...za ovaj trenutak - pripremajte se - (hadis) Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{ dragi
000

...za ovaj trenutak - pripremajte se - (hadis) Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{a draga majka

FATIMA (EMINA) \EDOVI], ro|. SPORI[EVI]
preselila na ahiret u petak, 10. januara 2014, u 83. godini. D`enaza }e se obaviti u nedjelju, 12. januara 2014. godine, u 13 sati na mezarju [ljivno - Rogatica. O`alo{}eni: suprug Mujo, sinovi Jusuf, Zulfo, Alija i Mehmedalija, k}erka Had`ira, zet Kasim, snahe Mejra, Munevera, Besima, Mirsada i Amra, unu~ad Amel, Sanel, Sakib, Muamer, Muhamed, Emina, D`enana, Neira, Adis, Adisa, Danis, Haris, Hasan, Belma, Elvir, Bilal i Benjamin, praunu~ad, brat Avdo, brati}i, brati~ne, zaova Fadila, jetrva ]amila, snahe Nura i Halima sa porodicama, te porodice \edovi}, Spori{evi}, Vra`alica, D`ananovi}, Suljagi}, Kasapovi}, Grabovica, Baji}, Durmi{evi}, Agovi}, Ahmetspahi}, Ajanovi}, Mehi}, [ljivnjak, Omeragi}, Kurti}, [i{i}, Ma{i}, Opra{i}, ]urevac, Selak, Imamovi}, Hod`i}, Ke~o, ^ovrk, Mujkanovi}, Zukanovi}, Sara~, Kustura, Kozi}, D`anko, Bosno, ^av~i}, Katovi}, Borovac, ]esko, Ke{mer, kao i ostala brojna rodbina, kom{ije i prijatelji. Tevhid }e se prou~iti istog dana u 13 sati u d`amiji u Ulici Sulje Jahi}a, Bu~a Potok. Prevoz do mezarja i nazad obezbije|en ispred fabrike Zrak Bu~a Potok sa polaskom u 10 sati i ispred d`amije u Zabr|u sa polaskom u 10 sati sa usputnim zaustavljanjem kod Vije}nice. RAHMETULLAHI ALEJHA RAHMETEN VASIAH
000

MEHO (HALIDA) TIRO

[EFIKA (FAZLE) BEGLUK, ro|. TULI]
preselila na ahiret u ~etvrtak, 9. januara 2014, u 89. godini. D`enaza }e se obaviti u subotu, 11. januara 2014. godine, poslije podne- namaza (12.30 sati) na mezarju Podhum - Konjic. O`alo{}eni: sinovi Hivzo, had`i Ismet, Hazim, Ramiz i [efik, brat had`i Husnija, snahe Ai{a, had`i Zlata, [efika, Sehija, Zineta i had`i Rabija, djever had`i Osman, unu~ad Sabina, Armin, Edina, had`i Armina, Elma, Amar, Adnan, Alen, Sabina, Lejla i Harun, praunu~ad, te porodice Begluk, Tuli}, Bubalo, Ajanovi}, Hasanbegovi}, Miljevi}, Kezo, Turak, ^ukle, Ahmi}, Be{i}, Cokoja, Turkovi}, Hero, [abanovi}, Merd`ani}, Mezit, Krupalija, Smajlovi}, Tolja, Kozi}, Ov~ina, [abanovi}, kao i ostala rodbina, kom{ije i prijatelj RAHMETULLAHI ALEJHA RAHMETEN VASIAH
000

preselio na ahiret u ~etvrtak, 9. januara 2014, u 85. godini. D`enaza }e se obaviti u subotu, 11. januara 2014. godine, u 13 sati na mezarju Osovo - Rogatica. O`alo{}eni: supruga Nazifa, k}erka Sena, zet Nusret, unuci Mugdim i Muhsin, brat Avdo, snahe Havka i [evka, brati}i Halid i Fikret sa porodicama, brati~ne Alma, Amra i Nerma sa porodicama, sestri}i Nermin i Almasa sa porodicama, te porodice Tiro, Durmi{evi}, Be{irevi}, Me{anovi}, Had`ibuli}, Konakovi}, [abani}, Jahjaefendi}, Br~i}, Halimi}, Ramovi}, Panjeta, Bogilovi}, Pleho, Lutvi}, Novalija, Milanovi}, kao i ostala brojna rodbina, kom{ije i prijatelji. Tevhid }e se prou~iti istog dana u stanu rahmetlije u 13 sati, Ul. D`emala Bijedi}a 222. Prevoz do mezarja i nazad obezbije|en ispred ku}e `alosti sa polaskom u 10 sati, sa zaustavljanjem na usputnim autobuskim stajali{tima: RTV dom, Otoka i Vije}nica. RAHMETULLAHI ALEJHI RAHMETEN VASIAH
000

mirse

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful