REPUBLIKA HRVATSKA MINISTARSTVO PRAVOSUĐA

Prijedlog Zakona broj _____

PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SUDOVIMA, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA

Zagreb, siječanj 2004.

2

PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SUDOVIMA, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA
I. USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA

Ustavna osnova za donošenje zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima nalazi se u odredbama članka 2. stavka 4. podstavka 1. i članku 118. stavak 3. Ustava Republike Hrvatske (“Narodne novine”, broj 41/01 i 55/01.). II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA TREBA UREDITI ZAKONOM I POSLJEDICE DONOŠENJA ZAKONA

Važeći Zakon o sudovima donesen je 30. prosinca 1993. godine (“Narodne novine”, broj 3/94.). Mijenjan je i dopunjavan četiri puta – zakonima o izmjenama i dopunama koji su objavljeni u “Narodnim novinama”, broj 100/96., 131/97, 129/00 i 67/01. Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima od 15. prosinca 2000. godine (“Narodne novine”, broj 129/00) propisano je i to: 1) da predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske može odrediti da u pojedinoj vrsti predmeta postupa drugi mjesno i stvarno nadležni sud s područja neposredno višeg suda ako nadležni sud ne može u razumnom roku rasporediti te predmete i donijeti odluku, 2) da trgovački sudovi provode postupak likvidacije i stečaja pravnih (ne i fizičkih) osoba, 3) da sudac koji se ne složi s ocjenom koju je dobio ima pravo podnijeti prigovor proširenoj općoj sjednici Vrhovnog suda Republike Hrvatske, 4) da sudac, uz svoj pristanak, može biti privremeno upućen na rad u sud istog ili nižeg stupnja, na temelju rješenja predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske i 5) da sudski savjetnik u Vrhovnom sudu Republike Hrvatske može biti osoba koja ispunjava uvjete propisane za višeg sudskog savjetnika. Zakonom koji se predlaže želi se 1) ukloniti nejasno izražavanje o drugom mjesno nadležnom sudu kojem se povjerava dio predmeta preopterećenog suda, 2) uskladiti stvarnu nadležnost općinskih, županijskih, trgovačkih, Visokog trgovačkog suda RH i Vrhovnog suda RH sa Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku, 3) omogućiti da se sudac, uz svoj pristanak, može povremeno rasporediti na rad i u viši sud,

3 4) donošenje Kodeksa sudačke etike, 5) preciznije se određuje unutarnje ustrojstvo Vrhovnog suda RH i ujednačavanje sudske prakse, 6) detaljnija razrada ispunjavanja sudačkih obveza i ocjena rada sudaca, 7) uvjeti i djelokrug sudskih savjetnika, 8) omogućiti da se za više savjetnike u Vrhovnom sudu Republike Hrvatske imenuju osobe koje su zaista potpuno stručno kvalificirane za obavljanje poslova tog radnog mjesta. Odredbe Zakona o sudovima o odgovornosti službenika i namještenika za povrede službene dužnosti, koje su na snazi od 22. siječnja 1994. godine (članci 80. i 81.) treba uskladiti sa Zakonom o državnim službenicima i namještenicima “Narodne novine”, broj 27/01). Konačno, potrebno je da se dade mogućnost da mogu i županije, gradovi i općine sudjelovati u izgradnji kapitalnih objekata kao i nabavke opreme za sudove, a sukladno planovima Ministarstva pravosuđa, uprave i lokalne samouprave. III. OCJENA SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVOĐENJE ZAKONA

Za provedbu ovog zakona ne treba osigurati dodatna sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske. IV. RAZLOZI ZA DONOŠENJE ZAKONA PO HITNOM POSTUPKU

Odredbom članka 159. Poslovnika Hrvatskog sabora (“Narodne novine”, br. 6/01) predviđena je mogućnost da zakon bude donijet i po hitnom postupku, ako to, između ostalog zahtijevaju osobito opravdani državni razlozi. Predložene izmjene i dopune osobito su važne s obzirom da je riječ o ustupanju predmeta drugo stvarno nadležnom sudu na suđenje, a što je utvrđeno člankom 1. ovoga Zakona, kao i odredbe o ispunjavanju sudačkih obveza i ocjena rada, što sada važeće odredbe o ocjenjivanju sudaca u praktičnoj primjeni izazivaju dvojbe i poteškoće. Ukoliko se te odredbe ne bi izmijenile za očekivati je da će nastati problemi prilikom ocjenjivanja sudaca početkom 2004. godine. V. TEKST KONAČNOG PRIJEDLOGA ZAKONA Prilaže se tekst prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima. VI. TEKST ODREDABA VAŽEĆEG ZAKONA KOJE SE MIJENJAJU

4

KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SUDOVIMA Članak 1. U Zakonu o sudovima (“Narodne novine”, br. 3/94, 100/96, 115/97, 131/97, 129/00 i 67/01) u članku 10. stavci 2. i 3. mijenjaju se i glase: “Predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske može uz prethodno mišljenje Opće sjednice toga suda, odrediti da u pojedinoj vrsti predmeta, odnosno u pojedinoj pravnoj stvari postupa drugi stvarno nadležni sud, ako sud koji je po zakonu mjesno i stvarno nadležan zbog velikog broja predmeta koje ima u radu, ne može u razumnom roku raspraviti te predmete i donijeti odluku. Predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske rješenjem će odrediti koji se predmeti ustupaju drugom stvarno nadležnom sudu na suđenje, uzevši u obzir da to ponajprije budu predmeti u kojima još nije poduzeta niti jedna procesna radnja ili u kojima su podneseni odgovori na tužbu ili uzeta obrana okrivljenika i slično.” Iza stavka 4. dodaje se novi stavak 5. koji glasi: “U slučaju iz stavka 1. ovoga članka strankama i njihovim punomoćnicima pripada pravo na naknadu troškova javnog prijevoza. Odvjetnicima pripada naknada troškova za izbivanje iz pisarnice za vrijeme putovanja i naknada troškova prijevoza određena Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika. Ovi troškovi će se isplatiti na teret državnog proračuna, ako su ti troškovi veći od onih koje bi stranke imale da se postupak vodi pred mjesno nadležnim sudom.” Članak 2. U Glavi “II. USTROJSTVO, DJELOKRUG I NADLEŽNOST”, u odjeljku “2. DJELOKRUG I NADLEŽNOST SUDOVA” iza članka 15. dodaje se novi članak 15a. koji glasi: “Članak 15.a Nadležnost općinskih, županijskih, trgovačkih sudova, Visokog trgovačkog suda RH i Vrhovnog suda RH u parničnim postupcima određena je Zakonom o parničnom postupku (“Narodne novine” br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01 i 117/03).” Dosadašnji članak 15.a postaje članak 15.b. Članak 3. U članku 16. točka 2. briše se. U točki 3. podtočka e) briše se.

5

Stavak 5. briše se. Članak 4. U članku 17. točka 4. i 5. brišu se. Članak 5. U članku 19. točke 1. i 2. brišu se. Dosadašnje točke 3., 4., 5., 6. i 7. postaju točke 1., 2. 3., 4. i 5. U točki 5. koja je postala točka 3. riječ “izvršenja” zamjenjuje se riječju “ovrha”, a riječ “izvršenika” zamjenuje se riječju “ovršenika”. U točki 6. koja je postala točka 4. riječ “izvršenje” zamjenjuje se riječju “ovrhu”. Članak 6. Članak 20. briše se. Članak 7. U članku 22. točke 4., 5., 6. i 8. brišu se. Dosadašnja točka 7. postaje točka 4. Članak 8. Članak 24. briše se. Članak 9. U članku 28. stavku 2. na kraju rečenice točka se zamjenjuje zarezom i dodaju riječi: “i pitanja značajna za primjenu propisa pojedinih pravnih područja iz nadležnosti suda”. Stavak 5. briše se. Članak 10. U članku 30. stavku 1. iza riječi “sjednica odjela” dodaju se riječi “ili sudaca”. Stavak 3. mijenja se i glasi: “Pravno shvaćanje prihvaćeno na sjednici sudskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske, Upravnog suda Republike Hrvatske, Visokog prekršajnog

6 suda Republike Hrvatske, Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske i županijskog suda obvezno je za sva drugostupanjska vijeća toga odjela.” Iza stavka 3. dodaje se novi stavak 4. koji glasi: “Obvezatnost stajališta sudova nižeg stupnja vrijedi dok odjel Vrhovnog suda Republike Hrvatske ne zauzme drukčiji stav.” Članak 11. U članku 31.h stavku 1. točka na kraju rečenice zamjenjuje se zarezom i dodaju riječi: “koje se sastoji od predsjednika i dva člana.” Stavak 2. mijenja se i glasi: “Sudačko vijeće imenovat će izborno povjerenstvo prije isteka roka za utvrđivanje liste kandidata.” Članak 12. U članku 31.i stavku 1. druga rečenica mijenja se i glasi: “Dan i mjesto izbora određuje sudačko vijeće, vodeći računa o tome da se svim sucima omogući nesmetano glasovanje”. Stavak 2. briše se. U stavku 3., koji postaje stavak 2., riječi: “na način da na dan izbora” zamjenjuju se riječima: “tako da”. Dosadašnji stavci 4. do 6. postaju stavci 3. do 5. Članak 13. Iza članka 31.n dodaje se nova Glava “IIIa. KODEKS SUDAČKE ETIKE” i novi članci 31.o i 31.p koji glase: “Članak 31.o Kodeks sudačke etike (u daljnjem tekstu: Kodeks) utvrđuje etička načela i pravila ponašanja sudaca, radi čuvanja dostojanstva i ugleda sudačke dužnosti. Pri obavljanju dužnosti i u svoje slobodno vrijeme suci su dužni poštovati zakon i Kodeks. Kodeks donosi Vijeće kojega čine predsjednici svih sudačkih vijeća u Republici Hrvatskoj. Vijeću iz stavka 2. ovog članka predsjedava predsjednik Sudačkog vijeća Vrhovnog suda Republike Hrvatske.

7 Predsjednik vijeća saziva sjednice vijeća. Predsjednik vijeća mora sazvati sjednicu vijeća kad to pismeno zahtijeva jedna četvrtina svih predsjednika sudačkih vijeća. Vijeće odlučuje na sjednici javnim glasovanjem većinom glasova svih članova. Članak 31.p Predsjedavajući Vijeća rukovodi radom na sastavljanju nacrta Kodeksa. Nacrt se dostavlja svim predsjednicima sudačkih vijeća radi davanja prijedloga i primjedaba u primjerenom roku. Predsjednici sudačkih vijeća dužni su s tekstom nacrta upoznati suce. Nakon toga, Vijeće utvrđuje prijedlog Kodeksa i dostavlja ga na raspravu sucima. Suci mogu u roku od 30 dana dati primjedbe i prijedloge na dostavljeni prijedlog Kodeksa. Nacrt i prijedlog Kodeksa dostavljaju se na mišljenje Udruzi hrvatskih sudaca, odboru Hrvatskog sabora nadležnog za pravosuđe i ministru nadležnom za poslove pravosuđa. Kodeks se mijenja i nadopunjuje po istom postupku po kojem je donesen, a na prijedlog Sudačkog vijeća Vrhovnog suda Republike Hrvatske, jedne četvrtine sudačkih vijeća u Republici Hrvatskoj, većine predsjednika svih sudačkih vijeća ili Udruge hrvatskih sudaca. Prijedlog za izmjene i dopune Kodeksa mogu dati predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske, odbor Hrvatskog sabora nadležan za pravosuđe, ministar nadležan za poslove pravosuđa i najmanje deset sudaca.” Članak 14. Članak 32. mijenja se i glasi: “Vrhovni sud RH ima Kazneni odjel, Građanski odjel, Odjel za praćenje, proučavanje i bilježenje sudske prakse, Odjel izobrazbe sudaca i informatizacije, Ured predsjednika te jedinice stručnih i pomoćno-tehničkih službi. Građanski odjel obuhvaća područja građanskog, trgovačkog i upravnog prava. Kazneni odjel obuhvaća područja kaznenog, prekršajnog prava, te stegovnih postupaka prema propisima o odvjetništvu i javnom bilježništvu. Suci se raspoređuju u odjele godišnjim rasporedom poslova. U Uredu predsjednika obavljaju se poslovi vezani uz sudsku upravu i poslovi međunarodne suradnje Vrhovnog suda RH koji obuhvaćaju i poslove protokola za potrebe toga suda.

8 Na poslove protokola Vrhovnog suda RH na odgovarajući se način primjenjuju propisi o protokolu Hrvatskog sabora i Vlade Republike Hrvatske. Vrhovni sud može za svoje poslove protokola upotrebljavati objekte koji su u tu svrhu na raspolaganju Hrvatskom saboru i Vladi Republike Hrvatske. Unutarnje ustrojstvo Vrhovnog suda RH pobliže se uređuje Poslovnikom toga suda i Sudskim poslovnikom, sukladno zakonu. Poslovnik Vrhovnog suda RH donosi predsjednik suda nakon pribavljenog mišljenja Opće sjednice.” Članak 15. U članku 39. riječi “viši savjetnici i savjetnici” zamjenjuju se riječima “viši upravni savjetnici i upravni savjetnici”, a riječi “mlađi pristav I vrste zvanja” zamjenjuju se riječima “samostalni upravni referent”. Članak 16. U članku 50. stavcima 1. i 2. riječi “savjetnik u sudu” zamjenjuju se riječima “savjetnik ili tajnik suda odnosno tajnik iz članka 24. st. 2. ovoga Zakona”. Članak 17. U Glavi “VI. SUCI I SUCI POROTNICI” iza članka 51. dodaje se odjeljak “1a. ISPUNJAVANJE SUDAČKIH OBVEZA” i novi članak 51.a koji glasi: “Članak 51.a Rad sudaca prati se: a) utvrđivanjem ispunjava li sudac svoje sudačke obveze, i b) ocjenjivanjem sudaca. Članak 18. Ispred članak 52. dodaje se naslov “a) Ispunjavanje sudačkih obveza”, a članak 52. mijenja se i glasi: “a) Ispunjavanje sudačkih obveza Članak 52. Predsjednik suda u sudu u kojem sudac obnaša sudačku dužnost uvrđuje za prethodnu kalendarsku godinu: 1. je li sudac donio onaj broj odluka koje je trebao donijeti na temelju okvirnih mjerila za rad sudaca, pri čemu će se utvrditi rezultat rada po vrstama predmeta, u apsolutnim brojevima i postotku, 2. je li sudac poštovao rokove u kojima je u obvezi objaviti, napisati i otpremiti odluku, na način da su rokovi u cijelosti poštovani, odnosno poštovani iznad 75% i ispod 75%.,

9 3. koliko je protiv prvostupanjskih odluka izjavljeno žalbi i kakve su odluke donesene u žalbenom postupku (potvrđene, ukinute ili preinačene), u apsolutnom broju i u postotku, te koliko je odluka ukinuto zbog bitnih povreda postupka, 4. koliko je protiv drugostupanjskih odluka izjavljeno izvanrednih pravnih lijekova (potvrđene, ukinute ili preinačene), u apsolutnom broju i u postotku, 5. je li sudac sudjelovao u oblicima stručnog usavršavanja, u kojima i kako, kao sudionik- polaznik ili kao predavač, je li objavljivao znanstvene i stručne radove ili sudjelovao kao nastavnik ili suradnik u nastavi na pravnim fakultetima, te u radnim tijelima za pripremu nacrta propisa. U takvim slučajevima sudac je najkasnije do 31. prosinca kalendarske godine dužan pisano izvijestiti predsjednika suda o obliku i trajanju aktivnosti, 6. je li protiv suca izrečena mjera privremenog udaljenja od sudačke dužnosti, pokrenut stegovni postupak i kakva je odluka donijeta u tom postupku. Ako je stegovni postupak u istoj godini pokrenut i dovršen donošenjem odluke Državnog sudbenog vijeća o obustavi tog postupka ili sudac bude oslobođen od odgovornosti, činjenica pokretanja i vođenja tog postupka ne smije se navoditi u odluci predsjednika suda kojem utvrđuje ispunjavanje sudačkih obveza. Ako je takva odluka donesena u sljedećoj godini, ta će se okolnost utvrditi u sljedećem rješenju. 7. ostale aktivnosti i postupke koji omogućuju da se što potpunije utvrdi kako sudac ispunjava svoje sudačke obveze. Članak 19. Iza članka 52. dodaju se novi članci 52.a do 52.f koji glase: “Članak 52.a Ako sudac nije donio onaj broj odluka koje je trebao donijeti na temelju okvirnih mjerila za rad sudaca, jer je bio opterećen izrazito teškim i složenim predmetima, smatra se da je postigao odgovarajući rezultat u radu, uvećan za 10%. Ta će se činjenica utvrditi u izreci rješenja kojim predsjednik suda utvrđuje ispunjenje sudačke obveze. Članak 52.b Okolnosti iz članka 52. i 52.a ovog Zakona predsjednik suda utvrđuje za prethodnu kalendarsku godinu rješenjem koje se donosi najkasnije do 28. veljače tekuće godine. Za predsjednika suda koji uz poslove sudske uprave radi i na poslovima suđenja takvo rješenje donijet će zamjenik predsjednika. Članak 52.c Protiv rješenja predsjednika suda nezadovoljni sudac ima pravo prigovora u roku osam dana od dana dostave tog rješenja.

10 Prigovor se podnosi putem predsjednika suda koji je donio pobijano rješenje predsjedniku neposredno višeg suda. Članak 52.d Predsjednik suda koji je donio pobijano rješenje može prigovor odbaciti kao nepravodoban ili nedopušten. Ako utvrdi da je prigovor osnovan, predsjednik suda može rješenje izmijeniti u cijelosti ili djelomice, u roku 15 dana od dana primitka prigovora. Ako predsjednik suda ne izmjeni svoje rješenje obvezan je prigovor u daljnjem roku od tri dana dostaviti predsjedniku neposredno višeg suda na odlučivanje, sa svim spisima predmeta. Predsjednik suda koji je donio rješenje može se pisano očitovati na prigovor suca. Članak 52.e Predsjednik neposredno višeg suda rješenjem može prigovor suca odbaciti kao nepravodoban ili nedopušten ili odbiti i potvrditi prvostupanjsko rješenje, ili prigovor prihvatiti i ukinuti ili preinačiti prvostupanjsko rješenje. Članak 52.f Rješenje doneseno po prigovoru iz članka 52.e pravomoćno je danom dostave sucu. ovoga Zakona

Protiv tog rješenja nezadovoljni sudac može podnijeti ustavnu tužbu Ustavnom sudu Republike Hrvatske. Članak 20. Ispred članka 53. dodaje se naslov “b) Ocjenjivanje sudaca” a članak 53. mijenja se i glasi: “b) Ocjenjivanje sudaca Članak 53. Sudačko vijeće ocjenjuje suca u postupku imenovanja na drugi sud ili kada se na sudačku dužnost imenuje trajno. Sudačko vijeće odgovarajuće ocjenjuje suca prema svim elementima iz članka 52. ovoga Zakona.” Članak 21. Iza članka 53. dodaju se novi članci 53a. do 53i. koji glase:

11 “Članak 53.a Sudačko vijeće pri ocjeni obnašanja sudačke dužnosti uzima u obzir pravomoćno rješenje predsjednika suda iz članka 52.f ovog Zakona, te druge isprave koje su u vezi s radom suca i usmene rasprave o kandidatu. Ako ovim Zakonom nije drukčije određeno, na postupanje sudačkog vijeća odgovarajuće se primjenjuju odredbe Zakona o općem upravnom postupku. Članak 53.b Metodologiju izrade ocjene utvrdit će vijeće kojeg čine predsjednici svih sudačkih vijeća u Republici Hrvatskoj. Tom vijeću predsjeda predsjednik sudačkog vijeća Vrhovog suda RH, koji sazivlje sjednice tog vijeća. Sjednice vijeća moraju se sazivati kada to pisano zahtijeva jedna četvrtina svih predsjednika sudačkih vijeća u državi. Članak 53.c Ocjena može biti: 1. nezadovoljavajuće obnaša sudačku dužnost, 2. prosječno i korektno obnaša sudačku dužnost, 3. udovoljava uvjetima za napredovanje, 4. pokazuje iznadprosječno znanje, sposobnost i rezultate. Odluka o ocjeni donosi se javnim glasovanjem. Članak 53.d Odluka o ocjeni ima uvod, izreku, obrazloženje i uputu o pravnom lijeku. U uvodu odluke navodi se naziv sudačkog vijeća koje je odlučivalo, dan kada je održana sjednica na kojoj je dana ocjena i broj članova vijeća koji su sudjelovali u radu sjednice. U izreci odluke navodi se ocjena iz prethodog članka ovog Zakona. U obrazloženju odluke iznose se razlozi za odluku. Odluku u ime sudačkog vijeća potpisuje predsjednik vijeća. Članak 53.e Odluka se dostavlja sucu na kojega se odnosi, predsjedniku suda u kojem sudac obnaša sudačku dužnost i ministarstvu nadležnom za poslove pravosuđa.

12 Članak 53.f Sudac nezadovoljan ocjenom ima pravo u roku osam dana od dana dostave odluke podnijeti prigovor posebnom vijeću sastavljenom od pet sudaca Vrhovnog suda Republike Hrvatske. Prigovor se podnosi putem sudačkog vijeća koje je donijelo pobijanu odluku. Sudačko vijeće koje je donijelo pobijanu odluku može se očitovati na navode prigovora u roku osam dana od dana dostave prigovora. Nakon toga u daljnjem roku od tri dana sudačko vijeće mora dostaviti predmet vijeću Vrhovnog suda Republike Hrvatske. Članak 53.g Vijeće iz članka 53.f stavka 1. ovog Zakona imenuje sudačko vijeće Vrhovnog suda većinom glasova svih članova vijeća, u vrijeme kada se utvrđuje godišnji raspored poslova u Vrhovnom sudu Republike Hrvatske za sljedeću kalendarsku godinu. Istodobno se imenuje i pet članova koji u slučaju spriječenosti trebaju zamijeniti člana vijeća (zamjenici članova). Predsjednika i zamjenika predsjednika vijeća imenuje sudačko vijeće Vrhovnog suda Republike Hrvatske, nakon što vijeće bude imenovano, dvotrećinskom većinom glasova. Predsjednik i zamjenik predsjednika, članovi i zamjenici članova vijeća, dužnost smiju obnašati najviše dvije godine uzastopno. Nakon proteka roka od dvije godine mogu biti ponovno imenovani u to vijeće. Članak 53.h Vijeće Vrhovnog suda Republike Hrvatske može prigovor odbaciti kao nepravodoban ili nedopušten ili ga odbiti i potvrditi ocjenu nadležnog sudačkog vijeća, ili može prigovor prihvatiti i tu odluku ukinuti i prema potrebi vratiti nadležnom sudačkom vijeću na ponovno odlučivanje ili je može preinačiti. Protiv odluke vijeća Vrhovnog suda Republike Hrvatske sudačko vijeće nadležnog suda ili sudac na kojeg se ocjena odnosi mogu podnijeti ustavnu tužbu Ustavnom sudu Republike Hrvatske. Članak 53.i Sudac kojem je Državno sudbeno vijeće izreklo stegovnu sankciju za lakšu povredu sudačke dužnosti ne smije biti imenovan u drugi sud prije proteka roka od godine dana računajući od dana donošenja odluke o stegovnoj odgovornosti, a ako je oglašen odgovornim za težu povredu sudačke dužnosti ne smije biti imenovan u drugi sud prije proteka roka od tri godine računajući od dana donošenja te odluke.

13

Članak 22. Članak 54. mijenja se i glasi: “Članak 54. Sudačko vijeće ocjenjuje prvi puta imenovanoga suca nakon navršene četvrte godine rada suca. U ocjenjivanju prvi put imenovanih sudaca odgovarajuće se primjenjuju odredbe članaka 53.a do 53.i ovoga Zakona. Šest mjeseci prije isteka roka od pet godina od dana imenovanja, predsjednik suda u kojem takav sudac obavlja sudačku dužnost obavijestit će Državno sudbeno vijeće da je potrebno donijeti odluku o trajnom imenovanju suca. Uz tu obavijest predsjednik suda dostavlja i ocjenu obnašanja sudačke dužnosti, koja je za tog suca data nakon četvrte godine rada, kao i svoje mišljenje treba li tog suca trajno imenovati na sudačku dužnost.” Članak 23. Članak 60. mijenja se i glasi: “Sudac ne smije biti član političke stranke, niti se baviti političkom djelatnošću.” Članak 24. U članku 61. stavku 3. riječi: “ili bi umanjili njegov društveni ugled ili je inače nespojiv” zamjenjuju se riječima: “ili umanjiti njegov društveni ugled ili su inače nespojivi”. Članak 25. U članku 64. dodaje se nova alineja 2. koja glasi: “- dodatak na plaću kada je sudac upućen na rad u drugi sud,”. Dosadašnje alineje 2. do 8. postaju alineje 3. do 9. Iza stavka 1. dodaje se novi stavak 2. koji glasi: “Visinu dodatka na plaću sucu koji je upućen na rad u drugi sud utvrđuje Vlada Republike Hrvatske uredbom.” Članak 26. U članku 65. stavku 3. riječ: “nižeg” zamjenjuje se riječju: “različitog”.

14 U stavcima 4. i 5. riječi: “predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske” zamjenjuju se riječima: “predsjednik zajedničkog neposredno višeg suda”. Članak 27. Iza članka 65. dodaje se novi članak 65.a koji glasi: “Članak 65.a Sudac može uz svoj pristanak biti privremeno upućen na rad u sud višeg stupnja. Predsjednik višeg suda će mu povjeriti poslove u izradi nacrta odluka iz nadležnosti tog suda ili druge odgovarajuće poslove. Sudac upućen na rad u drugi sud temeljem članka 65. Zakona o sudovima (“Narodne novine”, br. 3/94, 100/96, 115/97, 131/97, 129/00 i 67/01), odnosno stavka 1. ovoga članka, ima pravo na naknadu troškova zbog posebnih uvjeta rada (smještaj, korištenje osobnog automobila u službene svrhe i dr.). Posebni uvjeti rada iz stavka 3. ovoga članka i visina naknade troškova zbog tih uvjeta utvrđuju se pravilnikom ministra nadležnog za poslove pravosuđa.” Članak 28. U članku 66. stavku 1. riječi “zamjenika ministra” zamjenjuju se riječima “državnog tajnika”. Članak 29. U članku 67. stavku 3. riječi: “šest mjeseci” zamjenjuju se riječima: “jednu godinu.” Članak 30. U članku 75. stavku 1. riječ “imenovana” zamjenjuje se riječju “primljena”. Stavci 2. i 3. mijenjaju se i glase: “Za tajnika Vrhovnog suda Republike Hrvatske, Upravnog suda Republike Hrvatske, Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske i Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske može biti primljena osoba koja ispunjava uvjete za višeg sudskog savjetnika. Tajnik suda organizira i odgovara za rad sudskih službenika i namještenika, te se brine o urednom i pravodobnom obavljanju uredskih i drugih tehničkih poslova u sudu, po ovlaštenju predsjednika suda odgovara na pritužbe stranaka na rad suda, a uz suglasnost predsjednika suda odlučuje o rasporedu sudskih

15 službenika i namještenika za vrijeme rada, osim u odnosu na sudske savjetnike, a obavlja i druge poslove koje mu povjeri predsjednik suda.” Članak 31. Članak 76. mijenja se i glasi: “Sud može imati sudske savjetnike i više sudske savjetnike. Za sudskog savjetnika u općinskom, prekršajnom i trgovačkom sudu može biti primljena osoba koja ima završen pravni fakultet i položen pravosudni ispit. Za višeg sudskog savjetnika u tim sudovima može biti imenovana osoba koja ima završen pravni fakultet, položen pravosudni ispit i koja je radila najmanje dvije godine kao sudski savjetnik, državni odvjetnik ili zamjenik državnog odvjetnika, odvjetnik ili javni bilježnik, odnosno osoba koja je radila na drugim pravnim poslovima nakon položenog pravosudnog ispita najmanje pet godina. Sudski savjetnik u Vrhovnom sudu Republike Hrvatske, Upravnom sudu Republike Hrvatske, Visokom prekršajnom sudu Republike Hrvatske, Visokom trgovačkom sudu Republike Hrvatske i županijskim sudovima može biti osoba koja ispunjava uvjete propisane za suca općinskog suda. Za višeg sudskog savjetnika Upravnog suda Republike Hrvatske, Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske, Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske i županijskih sudova može biti primljena osoba koja ispunjava uvjete propisane za sudskog savjetnika toga suda, uz uvjete da je radila kao sudac, državni odvjetnik ili zamjenik državnog odvjetnika, odvjetnik ili javni bilježnik odnosno kao sudski savjetnik najmanje pet godina, odnosno osoba koja je radila na drugim pravnim poslovima nakon položenog pravosudnog ispita najmanje osam godina. Viši sudski savjetnik u Vrhovnom sudu Republike Hrvatske može biti osoba koja ispunjava uvjete propisane za suca županijskog suda.” Članak 32. Iza članka 76. dodaje se novi članak 76.a koji glasi: Članak 76.a “Sudski savjetnici ovlašteni su samostalno provoditi određene sudske postupke, ocjenjivati dokaze i utvrđivati činjenice. Na temelju tako provedenog postupka sudski savjetnik podnosi sucu, kojeg na to ovlasti predsjednik suda, pisani prijedlog na temelju kojeg sudac donosi odluku. Ako ne prihvati prijedlog kojeg mu je dao sudski savjetnik, nadležni sudac će sam provesti postupak.

16 Sudski savjetnici ovlašteni su na provođenje postupka i predlaganje odluka u smislu stavka 1. i 2. ovoga članka u sljedećim postupcima: 1. u parničnom postupku u sporovima za isplatu novčane tražbine ili naknadu štete ako vrijednost predmeta spora ne prelazi 50.000,00 kuna, odnosno u trgovačkim sudovima ako vrijednog predmeta spora ne prelazi 500.000,00 kuna, 2. u ovršnim postupcima, 3. u ostavinskim postupcima, 4. u zemljišnoknjižnim postupcima, 5. u izvanparničnim postupcima, osim postupaka oduzimanje poslovne sposobnosti, razvrgnuća suvlasničke zajednice i uređenje međa, 6. u prekršajnim postupcima, 7. u drugostupanjskom postupku i postupku po izvanrednim pravnim lijekovima sudski savjetnici izvještavaju o stanju spisa i pripremaju nacrt odluke.” Članak 33. U članku 78. stavak 3. mijenja se i glasi: “Uvjeti i način primanja sudačkih vježbenika u sudove, kao i trajanje i način obavljanja vježbeničke prakse, te uvjeti za polaganje pravosudnog ispita, način polaganja pravosudnog ispita, ispitno povjerenstvo, naknada za rad u ispitnom povjerenstvu, te izjednačavanje dosad položenih ispita s položenim pravosudnim ispitom, te druga pitanja s tim u svezi, uređuju se posebnim zakonom”. Članak 34. Članak 80. mijenja se i glasi: “Postupak zbog lakše povrede službene dužnosti sudskih službenika i namještenika pokreće zaključkom predsjednik suda osobno ili na osnovu pisanog prijedloga nadređenog službenika. Protiv zaključka o pokretanju postupka žalba nije dopuštena. Zaključak o pokretanju postupka dostavlja se sudskom službeniku ili namješteniku koji može podnijeti pisani odgovor u roku tri dana od dana dostave. Ako je postupak pokrenut na temelju pisanog prijedloga nadležnog službenika, uz zaključak o pokretanju postupka sudskom službeniku se dostavlja i pisani prijedlog nadređenog službenika. Postupak provodi i rješenje donosi predsjednik suda. U postupku zbog lakše povrede službene dužnosti odgovarajuće se primjenjuju odredbe Zakona o općem upravnom postupku.” Članak 35. Iza članka 80. dodaju se novi članci 80.a i 80.b koji glase:

17 “Članak 80.a Postupak zbog teške povrede službene dužnosti sudskih službenika i namještenika pokreće predsjednik suda i prijedlog dostavlja nadležnom službeničkom sudu. Postupak je pokrenut danom predaje prijedloga za pokretanje postupka nadležnom službeničkom sudu. Na sadržaj prijedloga za pokretanje postupka zbog teške povrede službene dužnosti odgovarajuće se primjenjuju odredbe Zakona o kaznenom postupku o sadržaju optužnice. Službenički sud će o prijedlogu za pokretanje postupka zbog teške povrede službene dužnosti obavijestiti službenika i namještenika protiv kojeg je postupak pokrenut, dostavom primjerka prijedloga zajedno s priloženim dokazima. Službenik ili namještenik može podnijeti pisani odgovor u roku tri dana od dostave prijedloga. Postupak za teške povrede službene dužnosti sudskih službenika i namještenika provode službenički sudovi nadležni za službenike i namještenike u tijelima državne uprave, stručnim službama Hrvatskog sabora i Vlade Republike Hrvatske. Članak 80.b Rješenjem predsjednika suda može se službenika ili namještenika udaljiti iz službe ako je protiv njega pokrenut kazneni postupak ili postupak zbog teške povrede službene dužnosti, a povreda je takve prirode da bi ostanak u službi, dok traje taj postupak, mogao štetiti interesima službe.” Članak 36. Članak 81. mijenja se i glasi: “Ovlasti iz članka 34. ovoga Zakona predsjednik suda može zaključkom prenijeti na suca, a iznimno na tajnika suda ili sudskog savjetnika, i to za sve ili samo za pojedine predmete. U postupku zbog povrede službene dužnosti ili naknade štete sudskih službenika i namještenika primjenjuju se odgovarajući propisi kojima se uređuje odgovornost za povrede službene dužnosti ili naknade štete državnih službenika i namještenika, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.” Članak 37. U članku 96. dodaje se novi stavak 2. koji glasi: “U izgradnji kapitalnih objekata i nabavki opreme za sudove mogu sudjelovati i županije, gradovi i općine.“

18

Članak 38. Vlada Republike Hrvatske donijet će uredbu iz članka 25. ovoga Zakona u roku od 30 dana stupanja na snagu ovoga Zakona. Članak 39. Ministar nadležan za poslove pravosuđa Sudskim poslovnikom će u roku 30 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona urediti postupanje s predmetima iz članka 1. ovoga Zakona. Pravilnik iz članka 27. ovoga Zakona ministar nadležan za poslove pravosuđa donijet će u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona. Članak 40. Vijeće iz članka 53.b ovoga Zakona utvrdit će metodologiju izrade ocjena u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona. Članak 41. Postupci zbog povrede službene dužnosti koji nisu završeni do dana stupanja na snagu ovoga Zakona, dovršit će se u skladu s odredbama Zakona o državnim službenicima i namještenicima (“Narodne novine”, broj 27/01). Članak 42. Do dana primjene odredbi članka 52. do 52.f ovoga Zakona, za suce koji se kandidiraju u drugi sud ocjenu o obnašanju sudačke dužnosti duju sudačka vijeća na temelju dosadašnjih propisa. Sudac nezadovoljan ocjenom ima pravo u roku 8 dana od dana dostave odluke podnijeti prigovor posebnom vijeću Vrhovnog suda Republike Hrvatske iz članka 53.f. Prigovor se podnosi putem sudačkog vijeća koje je donijelo odluku. Članak 43. Ovlašćuje se Odbor za zakonodavstvo Hrvatskog sabora da utvrdi i izda pročišćeni tekst Zakona o sudovima. Članak 44. Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u “Narodnim novinama”, s tim što se odredbe članaka 52. do 52.f ovoga Zakona primjenjuju od 1. siječnja 2005. godine.

19 OBRAZLOŽENJE

Uz članak 1. - člankom 10. stavak 2. predviđeno je da predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske može uz prethodno pribavljeno mišljenje Opće sjednice Vrhovnog suda Republike Hrvatske odrediti da u pojedinoj vrsti predmeta postupa drugi mjesno i stvarno nadležni sud s područja neposredno višeg suda, ako sud koji je po zakonu mjesno i stvarno nadležan zbog broja predmeta u kojima mora odlučivati, ne može u razumnom roku raspraviti te predmete i donijeti odluku. Budući da drugi sud kojem se predmeti ustupaju ne može biti istodobno mjesno nadležan, jer mjesnu nadležnost već ima sud koji predmete treba ustupiti, takva odredba nije primjenjiva. Zbog toga se predlaže izmjena da bude jasno da će postupati drugi stvarno nadležan sud, na koji se prenosi mjesna nadležnost. Odgovarajući razlozi vrijede i za izmjenu stavka 3. istog članka. Posebno u smislu ovog prijedloga valja naglasiti da se dodjeljivanjem predmeta u rad drugom sudu, a ne onom kojeg je stranka izabrala temeljem zakonskih odredbi u njezinoj nadležnosti, naročito u građanskoj grani sudovanja, strankama povećaju troškovi. Stoga se predlaže novelom članka 10. propisati da se u slučaju primjene odredbi toga članka prizna strankama i njihovim punomoćnicima pravo na troškove javnog prijevoza od mjesta stanovanja ili sjedišta do mjesta delegiranog suda i natrag. Odvjetnicima se naknada troškova za izbivanje iz pisarnice i troškova prijevoza određuje prema Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Tbr. 35 Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika određeno je da odvjetniku za izbivanje iz pisarnice za vrijeme putovanja pripada nagrada od 4 boda za svaki započeti sat (sada 40,00 kn) a najviše do sedam sati. Tbr. 46 te Tarife određeno je da odvjetnik ima pravo na naknadu troškova prijevoza u visini cijene karte prvog razreda ekspresnog vlaka, odnosno do visine cijene karte ostalih sredstava javnog prijevoza uključujući i avion. Za upotrebu vlastitog automobila (što je najčešće slučaj) pripada mu naknada u visini 30% cijene benzina od 98 oktana za svaki prevaljeni kilometar. Te naknade odvjetnici unose u troškovnik i naplaćuju od stranaka.) Budući se predloženom odredbom delegira nadležnost za postupanje po predmetu neovisno od volje stranaka, već zbog toga da se što prije otklone zaostaci u pravosuđu i ravnomjernije rasporede predmeti između preopterećenih i manje opterećenih sudova, a samim tim i brže riješe, ti troškovi se isplaćuju na teret državnog proračuna. Uz članke 2., 3., 4., 5., 6. i 7. - ovim člancima usklađuje se stvarna nadležnost u parničnim postupcima općinskih, županijskih, trgovačkih, Visokog trgovačkog suda RH i Vrhovnog suda RH s odredbama Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku (“Narodne novine” br. 117/03). Budući su, međutim, te odredbe integralni dio Zakona o parničnom postupku, a kako bi stranke bile upoznate s točnim nazivom zakona kojim je određena nadležnost sudova u parničnim postupcima, to je u odredbi članka 2. ovoga Zakona naveden puni naziv zakona – Zakon o parničnom postupku, kao i svi brojevi “Narodnih novina” u kojima je objavljen taj Zakon, odnosno njegove izmjene i dopune.

20 Uz članak 8. - članak 24. briše se, jer je ta materija uređena Ustavnim zakonom o Ustavnim sudom (“Narodne novine”, br. 49/02). Uz članak 9. - u članku 28. u stavku 2. dodaju se riječi “i pitanja značajna za primjenu propisa iz pojedinih pravnih područja rada suda” a radi ujednačavanja primjene propisa iz pojedinih pravnih područja rada suda. Stavak 5. se briše jer je ta materija sada uređena Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o kaznenom postupku i Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku. Uz članak 10. - izmjena članka 30. proizašla je iz potrebe koja bi obvezivala na ujednačavanje sudske prakse, ili bi bar svela na manju mjeru različita pravna shvaćanja u pravno i činjenično istim predmetima u trgovačkom i prekršajnom sudovanju. Uz članak 11. i 12. - predloženim izmjenama preciznije se određuje sastav izbornog povjerenstva, kao i dan i mjesto izbora za sudačka vijeća. Uz članak 13. - Vrhovni sud RH predložio je da se dodaju novi članci kojima bi se uredilo donošenje Kodeksa sudačke etike, te je stoga dodana nova Glava “IIIa. KODEKS SUDAČKE ETIKE” i novi članci 31.o i 31.p. Kodeksom sudačke etike utvrđuju se načela i pravila ponašanja sudaca u cilju čuvanja dostojanstva i ugleda sudačke službe i profesije. U svoje slobodno vrijeme suci su dužni poštovati ovaj Kodeks. Uz članak 14. - odredbama o unutarnjem ustrojstvu Vrhovnog suda preciznije bi trebalo odrediti broj odjela i drugih službi potrebnih za obavljanje poslova u sudu. S obzirom na projekte objavljivanja sudske prakse i izobrazbe sudaca potrebno je za to ustanoviti odgovarajuće odjele ili službe. U Republici Hrvatskoj državna vlast je ustrojena na načelu diobe vlasti na zakonodavnu, izvršnu i sudbenu (čl. 4. st. 1. Ustava RH). Predlaže se izmijeniti čl. 32. Zakona o sudovima s ciljem da se i sudbenoj vlasti omogući obavljanje stručnih, organizacijskih i tehničkih poslova protokola za potrebe Vrhovnog suda RH. Naime Vrhovni sud RH ima razvijenu međunarodnu suradnju s brojnim drugim vrhovnim sudovima i drugim institucijama. Kako bi se osiguralo jednakost u postupanju prema dužnosnicima sudbene vlasti stranih država na način kako to pripada njihovom rangu to je potrebno omogućiti Vrhovnom sudu RH da ima odgovarajuću službu i da pri tome postupa na način kako je to primjerice uređeno Uredbom o Uredu za protokol Vlade RH (“Narodne novine”, br. 101/98 i 15/00), odnosno omogućiti Vrhovnom sudu da za potrebe protokola koristi objekte koje u tu svrhu na raspolaganju imaju Hrvatski sabor odnosno Vlada RH. Odgovarajuće bi se primjenjivali propisi koji vrijede u odnosu a protokol druge dvije državne vlasti, tj. zakonodavne i izvršne.

21 Uz članak 15. - u članku 39. Zakona o sudovima bilo je nužno uskladiti nazive radnih mjesta u ministarstvu nadležnom za poslove pravosuđa “viši savjetnici i savjetnici”, te “mlađi pristav I vrste zvanja” s nazivima radnih mjesta iz Zakona o državnim službenicima i namještenicima (“Narodne novine” br. 27/01). Uz članak 16. - Visoki trgovački sud RH predložio je da se u članku 50. st. 1. i 2. propiše da osoba koja obavlja poslove tajnika suda također ispunjava uvjete za imenovanje za suca prekršajnog, općinskog i trgovačkog suda, odnosno tajnik suda iz članka 24. stavak 2. ovoga Zakona. Uz članke 17., 18., 19., 20., 21. i 22. - predlaže se u Glavi VI. “Suci i suci porotnici” iza članka 51. dodati novi odjeljak “1a. ISPUNJAVANJE SUDAČKIH OBVEZA”, izmijeniti važeće članke 52., 53. i 54., te dodati nove članke 51.a, članke 52.a do 52.f. te članke 53a. do 53.i, kojima se detaljno uređuje utvrđivanje ispunjava li sudac svoje sudačke obveze kao i ocjenjivanje sudaca. Ovim člancima na bitno drugačiji način nego dosadašnjim zakonskim rješenjima, uređuju se pitanja obnašanja sudačke dužnosti. Prema predloženim izmjenama predsjednik suda u sudu u kojem sudac obnaša sudačku dužnost za prethodnu kalendarsku godinu da li je sudac donio broj odluka koje je trebao donijeti na temelju okvirnih mjerila za rad sudaca i utvrditi rezultate rada po vrstama predmeta, da li je poštovao rokove u kojima je obvezi objaviti, napisati i otpremiti odluku, koliko je protiv prvostupanjskih odluka izjavljeno žalbi i kakve su odluke donesene u žalbenom postupku (potvrđene, ukinute ili preinačene) i koliko je protiv prvostupanjskih odluka izjavljeno izvanrendih pravnih lijekova (potvrđene, ukinute ili preinačene), je li sudac sudjelovao u oblicima usavršavanja kao polaznik, predavač ili nastavnik u nastavi na pravnim fakultetima, te sudjelovao u izradi nacrta pravnih propisa, te da li je protiv suca vođen stegovni postupak, kao i ostale aktivnosti suca koje omogućuje da se potpunije utvrdi ispunjava li sudac sudačke obveze. Također su predložene ocjene o obnašanju sudačke dužnosti, a koja može biti “1. nezadovoljavajuće obnaša sudačku dužno, 2. prosječno i korektno obnaša sudačku dužnost, 3. udovoljava uvjetima za napredovanje i 4. pokazuje iznadprosječno znanje, sposobnost i rezultate.” U ovim odredbama razrađen je postupak donošenja ocjene o obnašanju sudačke dužnosti, kao i postupak za odlučivanje o prigovoru na ocjenu. Uz članak 23. - predlaže se izmjena članka 60. na način da sudac ne može biti član niti jedne političke stranke, niti se može baviti političkom djelatnošću, a u cilju ostvarivanja načela vladavine prava, odnosno nepristranosti i neovisnosti suca. Uz članak 24. - ovim člankom preciznije se određuje da sudac ne smije obavljati drugu službu ili posao kojim bi se umanjio njegov društveni ugled, odnosno obavljati službu ili poslove koji su nespojivi s njegovom sudačkom dužnošću.

22 Uz članak 25. - dodaje se nova alineja kojom se utvrđuje da sudac ima pravo na dodatak na plaću, kada je upućen na rad u drugi sud, te da visinu dodatka utvrđuje Vlada Republike Hrvatske uredbom. Uz članak 26. - u članku 65. st. 3. riječ “nižeg” zamjenuje se riječju “različitog” iz razloga što sudac može biti upućen na rad u sud nižeg, istog ili višeg stupnja. U stavcima 4. i 5. određeno je da rješenje o privremenom upućivanju na rad u drugi sud i o vraćanju privremeno upućenog suca u sud u koji je imenovan odlučuje predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske. Budući da je riječ o privremenom upućivanju na rad u drugi sud istog ili nižeg stupnja uz pristanak suca, ocjenjuje se da je svrhovitije i operativnije da tu odluku donosi predsjednik zajedničkog neposredno višeg suda, a predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske ako je riječ o sudovima koji zbog mjesne nadležnosti nemaju zajednički neposredno viši sud ili koji nisu iste vrste. Uz članak 27. - odredbom članka 65.a predviđeno je da se sudac može, uz svoj pristanak, privremeno uputiti na rad u drugi sud istog ili nižeg stupnja, na zahtjev predsjednika suda u koji se upućuje. Bilo bi korisno da se suca može uputiti na rad i u sud višeg stupnja, na primjer kad suci sudova nižeg stupnja nemaju dovoljan broj predmeta, a sudu višeg stupnja potrebna je pomoć. Ova odredba, kao i sada važeća odredba čl. 65., omogućavala bi privremeno upućivanje na rad sudaca i u različite vrste sudova. Sudac upućen na rad u drugi sud ima pravo na naknadu troškova zbog posebnih uvjeta rada i to za smještaj, korištenje osobog automobila u službene svrhe i dr. Ministar nadležan za poslove pravosuđa posebnim pravilnikom utvrdit će naknadu iz ovoga članka. Uz članak 28. – izmjenom se usklađuje naziv dužnosnika sa Zakonom o sustavu državne uprave. Uz članak 29. - predlaže se da zahtjev za naknadu štete Republika Hrvatska može zahtjevati od suca u roku od jedne godine, a ne kao što je do sada bilo propisano u roku od 6 mjeseci. Uz članak 30. - u članku 75. se predlaže se izmijeniti riječ “imenovana” u riječ “primljena”. Stavcima 2. i 3. propisuju se uvjeti koje osoba mora ispunjavati da bi bila primljena za tajnika Vrhovnog suda RH, Upravnog suda RH, Visokog prekršajnog suda RH i Visokog trgovačkog suda RH, te djelokrug rada tajnika. Uz članak 31. - u članku 76. utvrđuje se da sud može imati sudske savjetnike i više sudske savjetnike, kao i uvjete za prijam sudskih savjetnika i viših sudskih savjetnika u sudove. Uz članak 32. - člankom 76.a utvrđuju se ovlasti sudskog savjetnika i daje se mogućnost veće samostalnosti sudskih savjetnika na rješavanju predmeta.

23

Uz članak 33. - izmjenom stavka 3. članka 78. predlaže se da se uvjeti i način primanja sudačkih vježbenika u sudove, kao i trajanje i način obavljanja vježbeničke prakse, kao i druga pitanja u vezi s time urede posebnim zakonom. Uz članke 34., 35. i 36. – vrši se usklađivanje s odredbama Zakona o državnim službenicima i namještenicima (“Narodne novine”, broj 27/01.). Budući da se na službenike i namještenike u sudovima u odnosu na discplinsku materijalnu odgovornost primjenjuju propisi koji važe za službenike i namještenike u državnoj upravi, to bi i Zakon o sudovima valjalo izmijeniti i dopuniti u ooj mjeri u kojoj je potrebno da se navedeni propisi podudaraju. To valja učiniti i zbog toga jer je potpuno neprimjereno da o žalbama u predmetima odgovornosti sudskih službenika i namještenika odlučuje uz ostalo i Opća sjednica Vrhovnog suda RH. Primjereno je da o tome odlučuju tijela koja odlučuju i o žalbama u predmetima odgovornosti službenika i namještenika u državnoj upravi. Uz članak 37. - ovim člankom predlaže se dati mogućnost da županije, gradovi i općine mogu sudjelovati u izgradnji kapitalnih objekata i nabavke opreme za sudove. Uz članke 38., 39. i 40. – određuju se rokovi u kojima su nadležna tijela Vlade Republike Hrvatske, ministar nadležan za poslove pravosuđe i posebno sudačko vijeće dužna donijeti podzakonske i druge akte utvrđene ovim Zakonom. Uz članak 41. - predlaže se da se postupci zbog povrede službene dužnosti koji nisu završeni do stupanja na snagu ovoga Zakona nastave u skladu s odredbama Zakona o državnim službenicima i namještenicima. Uz članak 42. – određuje se da se do početka primjene odredbi ovoga Zakona o ocjenjivanju sudaca u pogledu ispunjavanja sudačkih obveza, u slučaju kada se sudac kandidirao za drugi sud, primjenjuju važeće odredbe Zakona o sudovima kojima je uređeno ovo pitanje, tj. da ocjenu o radu suca donosi sudačko vijeće. Uz članak 43. – daje se ovlast Odboru za zakonodavstvo Hrvatskog sabora da utvrdi i izda pročišćeni tekst ovoga Zakona, osobito imajući na umu da se ovim prijedlogom po peti put mijenja i dopunjava Zakon o sudovima. Uz članak 44. – određuje se dan stupanja na snagu ovoga Zakona.

24

TEKST VAŽEĆIH ODREDABA ZAKONA KOJE SE MIJENJAJU Članak 10. U sudu se poslovi sucima i vijećima raspodjeljuju prema rasporedu unaprijed utvrđenom za svaku godinu. Pravna stvar koja prema takvom rasporedu treba biti dodijeljena određenom sucu ili vijeću, smije biti dodijeljena drugom sucu ili vijeću samo u slučaju njihove spriječenosti. Predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske može uz prethodno pribavljeno mišljenje Opće sjednice Vrhovnog suda Republike Hrvatske odrediti da u pojedinoj vrsti predmeta, odnosno u pojedinoj vrsti pravnih stvari postupa mjesno i stvarno nadležni sud s područja neposredno višeg suda, ako sud koji je po zakonu mjesto i stvarno nadležan zbog broja predmeta o kojima mora odlučivati ne može u razumnog roku raspraviti te predmete i donijeti odluku. Predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske će rješenjem odrediti koji se predmeti ustupaju drugom mjesno nadležnom sudu na suđenje, imajući na umu da to ponajprije budu predemti u kojima još nisu određena prva ročišta ili u kojima su primjerice tek podneseni odgovori na tužbu ili uzeta obrana okrivljenika i slično. Sud koji ustupa predmet o tome će dopisom obavijestiti stranke odnosno njihove punomoćnike ili zastupnike. Članak 16. Općinski sudovi: 1. U kaznenim predmetima: a) sude u prvom stupnju za kaznena djela za koja je propisana kazna zatvora do deset godina, ako za pojedina kaznena djela zakonom nije određen drugi sud; b) obavljaju i druge poslove određene zakonom. 2. U građanskim predmetima sude u sporovima: a) o uzdržavanju; b) o postojanju ili nepostojanju braka, o poništenju braka i rastavi braka; c) o utvrđivanju i osporavanju očinstva ili materinstva; d) o čuvanju i odgajanju djece, ako se istovremeno odlučuje o rastavi braka, postojanju ili nepostojanju braka i poništenju braka; e) o stvarnim i osobnim služnostima; f) zbog smetanja posjeda; g) iz najamnih, zakupnih i stambenih odnosa, osim sporova iz članka 19. točke 1.a) ovoga Zakona; h) iz radnih odnosa; i) za ispravak informacije i za naknadu štete nastalu objavom informacije; j) o zaštiti od nezakonitih radnji;

25 k) o ostalim građanskopravnim zahtjevima, koji nisu u djelokrugu trgovačkog suda ili drugog tijela; 3. U ostalim predmetima rješavaju: a) izvanparnične i izvršne predmete, ako rješavanje tih stvari nije povjereno drugom sudu; b) ostavinske predmete, zemljišno-knjižne stvari i vode zemljišne knjige; c) o priznanju i izvršenju odluka stranih sudova; d) obavljaju poslove međunarodne pravne pomoći; e) obavljaju poslove pravne pomoći. Općinski sudovi rješavaju u svim predmetima koji nisu stavljeni u djelokrug nekog drugog suda ili javnog bilježnika. U kaznenim predmetima protiv vojnih osoba, vojnih službenika i vojnih namještenika u službi u oružanim snagama za kaznena djela u obavljanju službe ili u svezi sa službom sude općinski sudovi s potpunom nadležnošću. Za rješavanje predmeta iz stavka 3. ovoga članka općinski će sud osnovati poseban odjel ili vijeće. Na području županijskog suda u kojemu je ustanovljeno više općinskih sudova zakonom se može odrediti da u određenoj vrsti predmeta iz djelokruga općinskog suda na području istoga županijskog suda sudi jedan od općinskih sudova. Članak 17. Županijski sudovi: 1. sude u prvom stupnju za kaznena djela za koja je propisana kazna zatvora preko 10 godina; 2. provode istragu i druge radnje, rješavaju o žalbama protiv rješenja istražnog suca i o njegovim prijedlozima; 3. provode postupak za izručenje okrivljenika i osuđenika kad zakonom nije propisano da o tome odlučuje Vrhovni sud Republike Hrvatske; 4. rješavaju o sukobu nadležnosti između općinskih sudova, ako im je zajednički neposredno viši sud; 5. odlučuju o žalbama protiv odluka općinskih sudova donesenih u prvom stupnju; 6. provode istražni javnobilježnički disciplinski postupak zbog disciplinskih prijestupa i odlučuju o tim prijestupima u prvom stupnju kad je to određeno zakonom; 7. odlučuju o žalbama protiv odluka u disciplinskim postupcima zbog neurednosti javnih bilježnika kad je to određeno zakonom; 8. provode izvršenje strane kaznene odluke; 9. obavljaju i druge poslove određene zakonom. Županijski sud za rješavanje kaznenih predmeta protiv vojnih osoba, vojnih službenika i vojnih namještenika u službi u oružanim snagama za kaznena djela u obavljanju službe ili u svezi sa službom osnovat će poseban odjel ili vijeće.

26 Članak 19. Trgovački sudovi: 1. u prvom stupnju sude: a) u sporovima što proizlaze iz trgovačkih ugovora i u sporovima za naknadu štete koja proizlazi iz tog ugovora između osoba koje obavljaju gospodarsku djelatnost; b) u sporovima koji se odnose na brodove i na plovidbu na moru i unutarnjim vodama te u sporovima na koje se primjenjuje plovidbeno pravo (plovidbeni sporovi), osim sporova o prijevozu putnika; c) u sporovima koji se odnose na zrakoplove i na sporove na koje se primjenjuje zračno-plovidbeno pravo osim sporova o prijevozu putnika; d) u sporovima koji se odnose na zaštitu i uporabu izuma, znakova razlikovanja i tehničkih unapređenja, pravo na uporabu tvrtke i u sporovima iz autorskog prava ako posebnim zakonom nije drukčije određeno; e) u sporovima u povodu djela nelojalne utakmice, monopolističkih sporazuma i narušavanja ravnopravnosti na jedinstvenom tržištu Republike Hrvatske; f) u sporovima u kojima uz osobe navedene pod a) kao suparničari sudjeluju osobe koje su u pogledu predmeta spora u pravnoj zajednici ili ako njihova prava odnosno obveze proistječu iz iste činjenične i pravne osnove i sudjeluju i druge fizičke i pravne osobe; g) u postupcima zbog privrednog prijestupa. 2. sude u sporovima povodom osnivanja, rada i prestanka trgovačkog društva, kao i raspolaganja članstvom i članskim pravima u tom društvu, te provode postupak stečaja pravnih osoba i sude u svim sporovima u kojima se kao stranke pojave pravne osobe nad kojima je otvoren postupak stečaja, bez obzira na svojstvo druge stranke i vrijeme pokretanja sporova te svih sporova povodom stečaja, ako zakonom za pojedinu vrstu predmeta nije drukčije određeno; 3. vode sudske registre; 4. u izvanparničnom postupku odlučuju: - o upisivanju brodova u upisnik brodova i o upisivanju prava na brodovima, ograničenja odgovornosti brodara, prigovorima protiv konačne diobne osnove za likvidaciju zajedničke havarije, ako zakonom za pojedinu vrstu predmeta nije drukčije određeno, - o prijedlozima u svezi osnivanja, rada i prestanka trgovačkog društva; 5. rješavaju i provode izvršenja odluka koje su donijeli u prvom stupnju, kao i sporove koji nastanu u tijeku i povodom izvršenja tih odluka, a provođenje izvršenja na nenovčanim sredstvima izvršenika mogu povjeriti općinskom sudu, provode osiguranje dokaza za postupke za koje su inače nadležni, te provode postupak priznanja i izvršenja inozemnih sudskih odluka kao i arbitražnih odluka u trgovačkim sporovima; 6. određuju i provode izvršenje na temelju vjerodostojne isprave u pravnim stvarima iz točke 1. stavka 1. ovoga članka; 7. određuje mjere osiguranja u predmetima u kojima su nadležni suditi;

27

8. obavljaju i druge poslove određene zakonom. Članak 20. Visoki trgovački sud Republike Hrvatske: 1. odlučuje o žalbama protiv odluka trgovačkih sudova donesenih u prvom stupnju; 2. odlučuje o sukobu mjesne nadležnosti između trgovačkih sudova; 3. obavlja i druge poslove određene zakonom. Članak 22. Vrhovni sud Republike Hrvatske: 1. osigurava jedinstvenu primjenu zakona i ravnopravnost građana, te jednakost svih pred zakonom; 2. razmatra aktualna pitanja sudske prakse; 3. odlučuje o izvanrednim pravnim lijekovima protiv pravomoćnih odluka sudova u Republici Hrvatskoj; 4. odlučuje o žalbama protiv odluka županijskih sudova donesenih u prvom stupnju; 5. odlučuje o žalbama protiv odluka Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske i Upravnog suda Republike Hrvatske, te drugog suda kad je to zakonom određeno; 6. rješava o sukobu nadležnosti između sudova na području Republike Hrvatske ako im je zajednički neposredno viši sud; 7. skrbi o stručnom usavršavanju sudaca; 8. obavlja i druge poslove određene zakonom. Članak 24. Ako sud smatra da zakon koji treba u postupku primjeniti nije suglasan Ustavu, zastat će s postupkom i zatražiti od Vrhovnog suda Republike Hrvatske da podnese Ustavnom sudu Republike Hrvatske zahtjev za ocjenu ustavnosti zakona. Ako Vrhovni sud nađe da nema osnove za pokretanje postupka pred Ustavnim sudom Republike Hrvatske ili ako u roku od 60 dana od prijema prijedloga iz stavka 1. ovoga članka ne podnese zahtjev za ocjenu ustavnosti zakona, niži sud primjenit će postojeći zakon. Ako sud u postupku nađe da drugi propis, koji bi trebalo primijeniti u postupku, nije suglasan Ustavu ili zakonu, taj propis neće primijeniti, i o tomu će izvijestiti Vrhovni sud Republike Hrvatske. Članak 28. Na sjednicama sudskih odjela razmatraju se pitanja od interesa za rad odjela a posebice: ustrojstvo unutarnjeg poslovanja, praćenje rada, raspravljanje o

28 spornim pravnim pitanjima, ujednačavanje sudske prakse, unapređivanje metode rada i stručno usavršavanje sudaca, sudskih savjetnika i sudačkih vježbenika raspoređenih na rad u odjel. Na sjednicama sudskih odjela županijskog suda, Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske i Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske razmatraju se i pitanja od zajedničkog interesa za područne sudove nižeg stupnja. Na sjednicama sudskih odjela Upravnog suda Republike Hrvatske razmatraju se pitanja značajna za primjenu propisa iz pojedinih upravnih područja kao i nacrti zakona kojima se uređuju pitanja iz djelokruga tog suda. Na sjednici odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske razmatraju se pitanja od zajedničkog interesa za pojedine ili sve sudove s područja Republike Hrvatske, te se razmatraju i daju mišljenja o nacrtima propisa iz pojedinog pravnog područja. Na sjednici odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske odlučuje se o izvanrednim pravnim lijekovima protiv odluka vijeća Vrhovnog suda Republike Hrvatske, ako zakonom nije drukčije određeno. Članak 30. Sjednica odjela sazivlje se i kad se utvrdi da o pitanjima primjene zakona postoje razlike u shvaćanjima između pojedinih vijeća ili sudaca ili kad jedno vijeće ili sudac odstupi od ranije prihvaćenog pravnog shvaćanja. Kad u određenom slučaju vijeće ili sudac donese odluku koja nije sukladna s pravnim shvaćanjem kojeg drugog vijeća ili suca, predsjednik odjela ili predsjednik suda može odrediti da se zastane sa slanjem prijepisa odluke i da se razlike u pravnim shvaćanjima rasprave u sjednici odjela. Ako u tom slučaju sjednica odjela zauzme shvaćanje protivno donesenoj odluci vijeća ili suca, vijeće ili sudac koji je donio odluku dužno je o predmetu ponovno odlučivati. Pravno shvaćanje prihvaćeno na sjednici sudskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske i Upravnog suda Republike Hrvatske obvezatno je za sva vijeća tog odjela. Članak 31.h O provođenju izbora, nadzoru nad kandidiranjem i glasovanjem i utvrđivanju rezultata izbora skrbi se izborno povjerenstvo. Izborno povjerenstvo imenuje sudačko vijeće najkasnije do dana utvrđivanja liste kandidata, a čine ga predsjednik povjerenstva i dva člana koje odredi sudačko vijeće. Članovi sudačkog vijeća i kandidati s utvrđene liste kandidata ne mogu biti istovremeno i članovi izbornog povjerenstva na sudu na kojem se provode izbori.

29 Članak 31i. Izbori se moraju održati najkasnije 15 dana prije isteka mandata sudačkoga vijeća. Dan izbora utvrđuje sudačko vijeće. O mjestu i načinu održavanja izbora odlučuje sudačko vijeće, pri čemu je dužno voditi računa o tome da se svim sucima omogući nesmetano biranje. Izbori se provode na način da na dan izbora svaki sudac na listi kandidata koju mu je dostavilo izborno povjerenstvo zaokruži najviše onoliko kandidata koliko se članova sudačkog vijeća bira. Na temelju provedenih izbora izborno će povjerenstvo u roku od dva dana utvrditi redoslijed kandidata po broju glasova koje su dobili te objaviti imena kandidata koji su izabrani za članove sudačkih vijeća. Rezultati se objavljuju na oglasnoj ploči sudova za koje se sudačko vijeće bira. Za članove sudačkog vijeća izabrani su kandidati koji su dobili najveći broj glasova. Kandidati koji su po broju glasova iza izabranih članova vijeća smatraju se njihovim zamjenicima. U slučaju da dva ili više kandidata imaju jednak broj glasova, izabran je kandidat koji je dulje obnašao sudačku dužnost u sudu za koji se izbori provode, a ako su oba kandidata jednako dugo obnašala tu dužnost, izabran je stariji kandidat. Članak 32. Vrhovni sud Republike Hrvatske ima Kazneni odjel, Građanski odjel i službe za praćenje i proučavanje sudske prakse, te druge ustrojstvene jedinice stručnih i pomoćnotehničkih službi. Građanski odjel obuhvaća područje građanskog, trgovačkog i upravnog prava. Unutarnje ustrojstvo Vrhovnog suda Republike Hrvatske pobliže se uređuje Poslovnikom o radu Vrhovnog suda i Sudskim poslovnikom, sukladno zakonu. Poslovnik o radu Vrhovnog suda Republike Hrvatske donosi predsjednik suda po prethodno pribavljenom mišljenju opće sjednice. Raspored sudaca u odjele izvršit će se godišnjim rasporedom poslova. Članak 39. Poslove pravosudne uprave u ministarstvu nadležnom za poslove pravosuđa mogu obavljati viši savjetnici i savjetnici, a poslove međunarodne pravne pomoći i mlađi pristav I vrste zvanja. Viši savjetnik mora ispunjavati uvjete za suca županijskog suda, savjetnik – uvjete za suca općinskog suda. Članak 50.

30 Za suca prekršajnog i općinskog suda može se imenovati osoba koja je nakon položenog pravosudnog ispita radila kao savjetnik u sudu ili drugim pravosudnim tijelima najmanje dvije godine, odnosno bila odvjetnik, javni bilježnik, javnobilježnički prisjednik ili nastavnik pravnih predmeta na pravnom fakultetu, odnosno osoba koja je radila na drugim pravnim poslovima nakon položenog pravosudnog ispita najmanje četiri godine. Za suca trgovačkog suda može se imenovati osoba koja je radila kao dužnosnik u pravosudnim tijelima, odnosno bila savjetnik u sudu ili drugim pravosudnim tijelima, odvjetnik, javni bilježnik ili javnobilježnički prisjednik najmanje četiri godine, odnosno osoba koja je radila na drugim pravnim poslovima nakon položenoga pravosudnog ispita najmanje šest godina. Za suca županijskog suda, Visokoga prekršajnog suda Republike Hrvatske, Visokoga trgovačkog suda Republike Hrvatske i Upravnog suda Republike Hrvatske može se imenovati osoba koja je radila kao dužnosnik u sudu ili drugim pravosudnim tijelima najmanje osam godina, ili bila odvjetnik, javni bilježnik odnosno javnobilježnički prisjednik ili nastavnik pravnih predmeta na pravnom fakultetu najmanje deset godina, odnosno osoba koja je radila na drugim pravnim poslovima nakon položenog pravosudnog ispita najmanje dvanaest godina. Za suca Vrhovnog suda Republike Hrvatske može se imenovati osoba koja je najmanje petnaest godina radila kao dužnosnik u sudu ili drugim pravosudnim tijelima ili isto toliko vremena bila odvjetnik ili javni bilježnik. Za suca Vrhovnog suda Republike Hrvatske može se imenovati i sveučilišni profesor pravnih znanosti koji ima položen pravosudni ispit i najmanje 15 godina radnog iskustva. Članak 52. Prigodom ocjene obnašanja sudačke dužnosti uzimaju se u obzir: 1. rezultati u radu izraženi kroz kvalitetu rada, broj donesenih odluka i poštivanje rokova u vođenju postupka; 2. stručno znanje, 3. iskazana marljivost, ustrajnost i savjesnost u rješavanju dodijeljenih predmeta; 4. sposobnost usmenog i pisanog izražavanja na hrvatskom jeziku i latiničnom pismu, 5. sposobnost za uspostavljanje korektnog odnosa prema strankama i njihovim zastupnicima i sposobnost za učinkovito provođenje sudske rasprave; 6. odnos prema drugim sucima i djelatnicima suda i ponašanje izvan službe, ako takvo ponašanje može imati utjecaj na obnašanje sudačke funkcije; 7. sudjelovanje i rad u Državnom sudbenom vijeću i sudačkom vijeću; 8. objavljeni znanstveni i stručni radovi, sudjelovanje i uspjeh u programima stručnog usavršavanja i drugim znanstvenim i stručnim skupovima, sudjelovanje u praktičnoj nastavi pravnih predmeta i slično.

31 Članak 53. Ocjenu obnašanja sudačke dužnosti daje nadležno sudačko vijeće. Prije davanja ocjene sudačko vijeće zatražit će mišljenje o radu ocjenjivanog suca od sjednice odgovarajućeg drugostupanjskog odjela višeg suda. Mišljenje drugostupanjskog odjela izrađuje se u skladu s člankom 54. stavkom 2. i 3. ovoga Zakona. Ocjena mora biti potpuna i sadržavati podatke u pogledu svih elemenatae iz članka 52. ovoga Zakona kao i ukupnu ocjenu rada suca u skladu s člankom 54. stavkom 2. ovoga Zakona. Članak 54. Sudac imenovan prvi put na sudačku dužnost ocjenjuje se svake godine. Ostali suci ocjenjuju se svake treće godine. Na temelju pribavljenih podataka i usmene rasprave o kandidatima, članovi sudačkog vijeća ocjenjuju suce prema ostvarenom uspjehu u svakom od elemenata iz članka 52. ovoga Zakona. Ocjena može biti da sudac: - u jednom ili više elemenata ne doseže minimalni postavljeni prag znanja, sposobnosti i rezultata, - prelazi minimalni zahtijevani prag znanja, sposobnosti i rezultata u svim elementima, ali tek neznatno, - prosječno i korektno obnaša dužnost, - pokazuje izvanprosječno znanje, sposobnost i rezultate. Ocjena obnašanja sudačke dužnosti daje se na temelju tajnog glasovanja na obrascima izrađenim u skladu s odredbama prethodnog stavka. Ocjena se dostavlja sucu na kojeg se odnosi, ministarstvu nadležnom za poslove pravosuđa i Državnom sudbenom vijeću. Sadržaj ocjene predstavlja službenu tajnu. Sudac koji se ne složi s ocjenom ima pravo u roku od tri dana od dostave ocjene podnijeti prigovor proširenoj sjednici Vrhovnog suda Republike Hrvatske. Proširena sjednica Vrhovnog suda Republike Hrvatske razmatrajući ocjenu povodom prigovora može je izmjeniti u cjelosti ili djelomično, ili je ukinuti i vratiti sudačkom vijeću na ponovno odlučivanje. Članak 60. Sudac ne smije pripadati nijednoj političkoj stranci niti sudjelovati u njenim aktivnostima.

32 Članak 61. Sudac se ne smije koristiti svojim radom u sudu i ugledom suda za ostvarenje svojih prava. Sudac ne smije obavljati odvjetničku ili javnobilježničku službu ili poslove člana upravnog ili nadzornog odbora trgovačkog društva ili druge pravne osobe koja je osnovana radi stjecanja dobiti. Sudac ne smije obavljati niti drugu službu ili posao koji bi mogli utjecati na njegovu samostalnost, nepristranost ili neovisnost ili bi umanjili njegov društveni ugled ili je inače nespojiv s obnašanjem sudačke dužnosti. Članak 64. Sudac ima pravo na: - plaću koja je utvrđena za suca suda u koji je imenovan; - naknadu umjesto plaće kad je spriječen obnašati sudačku dužnost; - mirovinsko, invalidsko i zdravstveno osiguranje i prava koja iz toga proizlaze po općim propisima; - odmore i dopuste koje imaju djelatnici u sudu i godišnji odmor u trajanju od 30 radnih dana; - pravo na materijalne troškove pod uvjetima utvrđenim zakonom i drugim propisima; - naknadu za odvojeni život od obitelji, kao i naknadu troškova putovanja u mjesto stanovanja obitelji u vrijeme tjednog odmora i državnih blagdana; - naknadu za službena putovanja i putne troškove u svezi obnašanja sudačke dužnosti; - stručno usavršavanje i specijalizaciju u okviru sredstava osiguranih za tu namjenu. d) Upućivanje na rad Članak 65. U slučaju ukidanja ili preustroja suda predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske premjestit će suca na drugi sud istog stupnja. Protiv odluke o premještaju sudac ima pravo prigovora općoj sjednici Vrhovnog suda Republike Hrvatske u roku od tri dana. Sudac može uz svoj pristanak biti privremeno upućen na rad u drugi sud istog ili nižeg stupnja, na zahtjev predsjednika suda u koji se upućuje. Rješenje o privremenom upućivanju na rad u drugi sud donosi predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske, uz obavijest Državnom sudbenom vijeću. O vraćanju privremeno upućenog suca u sud u koji je imenovan odlučuje predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske, uz obavijest Državnom sudbenom vijeću.

33 Članak 67. Republika Hrvatska odgovara za štetu koju u obnašanju sudačke dužnosti nanese sudac građaninu ili pravnoj osobi, svojim nezakonitim ili nepravilnim radom. Republika Hrvatska može od suca zatražiti naknadu isplaćene svote samo kad je sudac štetu učinio namjerno ili iz krajnje nepažnje. Zahtjev za naknadu štete iz stavka 2. ovoga članka zastarjeva za šest mjeseci od dana isplate naknade oštećeniku. Članak 75. Sud sa više od 15 sudaca ima tajnika. Tajnik suda pomaže predsjedniku suda u obavljanju poslova sudske uprave. Za tajnika suda može biti imenovana osoba koja ima završen pravni fakultet. Za tajnika Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske, Upravnog suda Republike Hrvatske i Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske može biti imenovana osoba koja ima završen pravni fakultet, položen pravosudni ispit i najmanje pet godina radnog iskustva nakon položenog pravosudnog ispita. Za tajnika Vrhovnog suda Republike Hrvatske može biti imenovana osoba koja ispunjava uvjete za višeg sudskog savjetnika. Članak 76. Sud može imati sudske savjetnike i više sudske savjetnike. Sudski savjetnici pomažu sucu u radu, izradjuju nacrte sudskih odluka, primaju na zapisnik tužbe, prijedloge i druge podneske, izjave stranaka te obavljaju samostalno ili pod nadzorom odnosno po uputama suca druge stručne poslove određene zakonom ili sudskim poslovnikom. Za sudskog savjetnika može se imenovati osoba koja ima završen pravni fakultet i položen pravosudni ispit. Sudski savjetnik u Vrhovnom sudu Republike Hrvatske može biti osoba koja ispunjava uvjete propisane za višeg sudskog savjetnika. Za višeg sudskog savjetnika može biti imenovana osoba koja je radila kao sudac, državni odvjetnik ili zamjenik državnog odvjetnika, odvjetnik ili javni bilježnik, odnosno koja je radila kao sudski savjetnik najmanje pet godina.

Članak 78. Broj sudačkih vježbenika utvrđuje predsjednik suda po prethodnoj suglasnosti ministra nadležnog za poslove pravosuđa.

34

Za utvrđeni broj sudačkih vježbenika osigurat će se novac u Državnom proračunu Republike Hrvatske. Uvjeti za primanje sudačkih vježbenika, trajanje i način obavljanja vježbeničke prakse kao i uvjeti za polaganje pravosudnog ispita, program i način polaganja tog ispita te druga pitanja s tim u svezi uređuju se zakonom. Članak 80. Za disciplinska djela koja izvrši sudski službenik ili namještenik postupak pokreće, vodi i izriče kazne predsjednik suda. Ministar nadležan za poslove pravosuđa ovlašten je donijeti rješenje o udaljenju službenika ili namještenika iz službe i podnijeti zahtjev za pokretanje postupka zbog teške povrede službene dužnosti. O žalbi protiv odluke predsjednika suda iz stavka 1. ovoga članka odlučuje predsjednik neposredno višeg suda, a u Vrhovnom sudu Republike Hrvatske opća sjednica. U disciplinskom postupku shodno se primjenjuju odredbe zakona kojim se uređuje kazneni postupak. Članak 81. Na službenike i namještenike u sudovima u odnosu na disciplinsku i materijalnu odgovornost primjenjuju se propisi koji važe za službenike i namještenike u državnoj upravi, ako zakonom nije drukčije određeno. a) Investicije Članak 96. Republika Hrvatska osigurava posebna sredstva za tehničku opremu i radni prostor prema standardima za sudove.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful