MOTIVACIJA UENIKA KAO UVJET USPJEHA Autor: Sonja Bani, prof.

matematike i fizike, Ivani Grad Kako definirati cilj? Moda nismo uvijek svjesni koliko je vano da si, radei neki posao, u potpunosti razjasnimo koja je njegova svrha i koji nam je cilj. Kao mladom uitelju vrlo brzo mi se nametnulo pitanje kolja je svrha mog boravka u razredu i koji je cilj mog rada. O tome nam na fakultetu nisu mnogo govorili, jer to se valjda zna samo po sebi: cilj je da uenici savladaju nastavno gradivo, a svrha je da se pripreme za zanimanje ili daljnje kolovanje. Moemo li si postaviti takav cilj? Da, ali to je usko i loe postavljen cilj, a posljedica loe postavljenog cilja moe biti i loe obavljen posao. Ako za na cilj stavimo puko savladavanje nastavnog gradiva skloni smo previdjeti mnotvo utjecaja koji e nas onemoguiti u njegovu ostvarenju. Zato je dobro postaviti iri cilj, ne tek puko stjecanje znanja i savladavanje nastavnog programa. U naem sluaju cilj bi mogao biti da uenici, kroz ostvarivanje nastavnog programa, to bolje upoznaju i naue iskoristiti i razviti svoje mogunosti. Znai cilj je da uenik spozna to moe i da trudom i radom naui kako to i postii. Razina postignua bit e razliita za svakog uenika, ali je vano tu razinu postignua neprekidno podizati to vie. Tako postavljen cilj baca sasvim novo svjetlo kolu, postavlja drugaije zahtjeve i trai novi pristup osmiljavanju nastave. Takav cilj trai drugaije preduvjete za uspjeno odvijanje nastave i postavlja druge kriterije uspjenosti. Da bi uenici spoznali i iskoristili svoje mogunosti vrlo je vano ozraje u kojem rade. Drugim rijeima, za ostvarenje naeg cilja vano je da se uenici u koli dobro osjeaju i da kroz takav pozitivan ugoaj prihvaaju i pozitivne ivotne stavove i trajno ih ugrauju u svoj sustav vrijednosti. Uenici u koli trebaju imati okruenje koje im pomae da nau svoj identitet, prou kroz teko razdoblje adolescencije i kvalitetno odaberu svoj put u ivot. Ako umjesto toga kola uveava frustracije, nesigurnosti i probleme koje djeca donose iz obitelji, ili ih ak i sama stvara, ona pridonosi bijegu mladei u agresivnost, delikvenciju i ovisnosti. Problem prisile elimo li da se uenici u koli dobro osjeaju moramo iz nje, u to veoj mjeri, iskljuiti prisilu. ovjek kojeg neprestano na neto prisiljavaju sasvim se sigurno ne osjea dobro. Prisilom se u koli i uenju ne mogu postii dobri rezultati. Mnogi uitelji toga nisu svjesni. Misle da djecu treba natjerati da ue i to pokuavaju postii loim ocjenama. To je u potpunosti pogrean pristup, koji e u veini sluajeva dovesti do potpuno suprotnog uinka: prestanka svakog zanimanja za uenje i loih obrazovnih rezultata. Uitelji koji se slue prisilom imaju mnogo loih ocjena: dvojki i jedinica (i trojki). Te ocjene uistinu odgovaraju znanju njihovih uenika. Oni smatraju da su uinili sve da uenike natjeraju da naue njihov predmet, ali da uenici to ne ele i tu se nita ne moe. Kada se govori o mnogo loih ocjena i o tome da bi uenici trebali imati bolje ocjene takvi uitelji smatraju da se na njih vri pritisak da poklanjaju ocjene. S obzirom da sami ne uspijevaju postii vei nivo znanja kod svojih uenika, smatraju da to uope nije mogue i da uitelji koji imaju vie dobrih ocjena poklanjaju ocjene i imaju nizak kriterij. Cjelokupan pristup uenju kod tih uitelja je pogrean. Oni na prvo mjesto stavljaju prisilu i njome, naravno, ne postiu nikakve, ili tek minimalne, rezultate. Oni posve zanemaruju vanost motivacije za uspjeh uenja.

Uenike treba motivirati, privoljeti, zainteresirati za uenje. Ako ispunjavamo na cilj da uenici spoznaju, razviju i iskoriste svoje mogunosti uenici e imati dobre ocjene ne zato to su im poklonjene, ve zato to su njihove mogunosti dobre i to su motivirani da ih maksimalno iskoriste. Uenje je teak intelektualni posao i nikoga ne moete natjerati da neto naui ako on to ne eli. (Slino kao to teko moete nekoga sprijeiti da naui neto to uistinu eli.) Ako stvarno elimo da nam uenici neto naue moramo ih na to nagovoriti, privoljeti, motivirati i postii da oni to naue svojom voljom. Prisila nee dati nikakve, ili e dati tek prividne rezultate. Oito je motivacija od presudne vanosti za kolski uspijeh. Kako uenike uspjeno motivirati za rad? Na motivaciju utjeemo na razne naine: kroz kvalitetu nastave, ocjenjivanjem i stalnim poticanjem na rad, motivirajuim i stvaralakim ozrajem u razredu.. Da bismo uenike privoljeli da neto ue, moralo bi im biti poprilino jasno zato je potrebno da ba to naue. Pri tome odgovor ne moe biti suhoparno: To je u programu, od mene trae da vas to nauim i zato to morate nauiti! Razlozi koje e uenici prihvatiti su stvarni, ivotni razlozi koje nastavnik mora poznavati i objasniti uenicima. Na primjer, raunati s cijelim brojevima treba znati da biste mogli poslovati s tekuim raunom, a to e vam sigurno u ivotu trebati. Objasniti razloge zato se neto ui nije uvijek jednostavno. Na pitanje gimnazijalaca zato ue matematiku odgovaram im da rjeavajui matematike probleme usvajaju logike naine razmiljanja koje e kasnije moi primijeniti na probleme u drugim podrujima, i u ivotu openito. Nekad traite od uenika da vam vjeruju na rije da e im to gradivo poslije trebati, iako to nije odmah vidljivo. Uostalom, ako je za veinu gradiva jasno zato se ui, uenici e prihvatiti i dio gradiva za koji im to ba i nije sasvim jasno. Na sreu, neposredna potreba je manje vaan razlog da se neto naui. Najznaajniji razlog za uenje je prirodna ljudska znatielja, elja za znanjem, potreba da se bavimo onim to nas zanima. Uenici e s radou uiti ono to im je zanimljivo i nee uope postavljati pitanje gdje e im to znanje biti potrebno, ako im je gradivo i nain uenja zanimljiv. Znai, vano je da uitelj gradivo to zanimljivije prezentira. Dobro je da su nastavni satovi dinamini, da se to vie koriste nastavna pomagala, kao grafoskop, kazetofon, video. Kad god je to mogue treba izvesti pokus, dati uenicima da sami naprave neku vjebu ili da samostalno ili u grupi obrade neki dio gradiva i iznesu to pred cijelim razredom. Ono to uenik sam napravi uvijek je poticajnije i zanimljivije od onog to mu uitelj gotovo servira. Ako je uenicima nastavni predmet ili nain predavanja zanimljiv bit e ih lako motivirati za uenje uit e jer im je zanimljivo. Kad je neto preteko i nerazumljivo djeluje odbojno na uenike. Zato je vano da gradivo bude dobro objanjeno i da ga shvati veina, po mogunosti svi uenici u razredu. Ako je potrebno gradivo treba objanjavati vie puta. Na pitanja uenika treba uvijek i s voljom odgovarati i poticati ih da pitaju to vie. Ako uenici dobro razumiju gradivo imat e manje potekoa i s voljom e ga uiti. Zadatak uitelja je upravo pomoi ueniku pri uenju. Pri tome treba svakako imati na umu da to nije jednostran odnos uitelj - uenik, ve aktivan, dvosmjeran odnos i stoga treba nastojati uenike na to aktivniji nain ukljuiti u proces uenja. Zato je vano poticati uenike da postavljaju pitanja i iznose vlastito miljenje. Na taj nain uimo ih razmiljanju, suradnji, toleranciji, vjetini komuniciranja i razvijamo timski rad. Korisno je spoznati da se pitanje moe postaviti dobro ili loe, i da kvaliteta

odgovora ovisi i o kvaliteti postavljenog pitanja. Znai da onaj koji nita ne ui ne moe niti postaviti dobro pitanje, na koje e dobiti zadovoljavajui odgovor. Vano je da uenici shvate da su i sami odgovorni za kvalitetu svog uenja. Na alost, na cijelo ovo razmiljanje nadvija se problem neprilagoenih programa u kojima se esto nalazi previe nepotrebnog gradiva i koji ne ostavljaju dovoljno vremena za dodatna objanjenja i kreativan rad nastavnika. U naoj koli sadraj programa jo uvijek je na prvom mjestu, dok se metodama i nainima na koje se program ostvaruje uope ne pridaje nikakva panja. Prihvatimo li iskreno kao cilj razvoj uenikih sposobnosti spoznat emo da sadraji programa i nisu tako vani. Nije vano zna li uenik ove ili one injenice, ali je jako vano da zna uspjeno komunicirati, suraivati u timu, pokazati rezultate svog rada, jasno i svima razumljivo izrei svoje miljenje, i konano, prepoznati i iskoristiti svoje mogunosti. Te vjetine mogu se uspjeno nauiti na veoma razliitim sadrajima, ali sigurno ne samo frontalnom metodom predavanja u razredu. Sadanji uvjeti rada u naim kolama onemoguuju ostvarivanje ovakovog cilja. To je velik problem koji bi trebalo to prije poeti kvalitetno rjeavati. Ocjena kao motiv za uenje Vaan i oigledan motiv za rad uenika je ocjena. Pri tome je u nas uvrijeeno miljenje da loa ocjena tjera uenika na rad. Ja sam suprotnog miljenja. Veliku veinu uenika loa ocjena ubija u pojam i zbog nje gube volju za uenje. Svatko voli biti nagraen za svoj trud. Nagrada je najbolja motivacija za uenje. Ueniku je nagrada ocjena ili pohvala. Zato bi nastavnici to ee trebali nagraivati ueniki trud: poticajnim ocjenama (obino svatko ima kao element ocjenjivanja aktivnost), biljekama u imeniku ili barem usmenim pohvalama. Volja za uenje najlake se izgubi ako rad nije odgovarajue nagraen. Ako se uenika esto zakida na ocjenama lako se moe dogoditi da izgubi volju za uenje. To je opasnost koje bi trebali biti svjesni nastavnici koji radije daju malo manje nego malo vee ocjene. Uenici mogu izgubiti volju za uenje zbog osjeaja da ih se stalno zakida ili mogu jednostavno zakljuiti da im se ne isplati toliko raditi za nagradu koju dobivaju. Rezultat e biti manje znanja, nezadovoljstvo nastavnika i jo loije ocjene. Time se ulazi u zatvoreni krug u kome su nezadovoljni i nastavnici i uenici. Nastavnici esto ne daju bolje ocjene iz straha da e se uenici uspavati i nee uiti ili da e smanjiti kriterij i da e uenici imati prevelike ocjene. Mislim da je taj strah neopravdan. Ocjenu je uvijek najlake pokvariti. Ako ake ocjenjujemo dovoljno esto ne moe se desiti da se uspavaju. Na usmenom radije dam malo veu ocjenu jer ju aci i tako trebaju potvrditi na pismenom, koji je i tei i objektivniji, bar to se tie matematike. Mnogi nastavnici vrlo rijetko ocjenjuju uenike. To je velika pogreka. Ocjena je vana i kao povratna informacija o uspjenosti rada. Uenici koji rijetko dobivaju povratnu informaciju o svom radu uiti e malo i neredovito. Uenike treba stalno poticati na uenje, ocjenama i komentarima. Ocjena je kao motivacija za uenje vana, ali nije dovoljna. Jednako tako je vano ocjenu komentirati. U komentaru moemo uenika upozoriti to je u njegovom odgovoru bilo dobro, a to ne. Moemo ocjenu dodatno obrazloiti, na primjer: "Ovo je jako vrsta trojka, idui put bi moglo biti i za etiri" ili " Ovo je za etiri, ali jako klimavo. Mislim da ti moe i bolje i da nisi dovoljno uio." U komentaru moemo uenika upozoriti na neke osobine koje bi bilo dobro popraviti, na primjer strah pred ploom ili prevelika urba koja rezultira nepromiljenim odgovorima. Vano je da komentar iskazuje povjerenje u uenikove mogunosti i potie na uenje. Takvi

komentari uenicima mnogo znae i dobro je ueniki rad to ee komentirati, i onda kada im ne dajemo ocjene. Time im pokazujemo da pratimo njihov rad i napredak, a i sebi olakavamo ocjenjivanje. Tek ocjena s obrazloenjem postie pravi motivacijski uinak. Uenik mora kroz komentare stei dojam da nastavnik stalno prati njegov rad i da mu je stalo do uenika. Takav pozitivan odnos postaje dodatni motiv za uenje. Bilo bi dobro da nastavnik kroz komentare potie uenike na samoocjenu svog rada. Vjetina samoprocjene svog rada i postignua vrlo je vana za uspjeh u radu i uenju. Kao motivacija za uenje vrlo je vano i ozraje koje vlada u razredu i odnos izmeu nastavnika i uenika. Nastavnik koji je raspoloen i nasmijan stvara oko sebe ugodno ozraje i sigurno djeluje poticajnije od nastavnika koji je esto namrgoen i mrzovoljan. Isto tako vano je da uenici osjete da je nastavniku stalo do njih, da ga vesele njihova postignua i rastuuju neuspjesi. Uenik koji voli i cijeni nastavnika vie e se potruditi i oko neega to ga ba i ne zanima ili to ne smatra potrebnim. Ako uenike stalno potiemo i svojim nainom rada motiviramo na uenje oni e postizati dobre rezultate i takav rad donijet e i uenicima i nastavnicima zadovoljstvo. Zato se isplati potruditi i pokuati ova naela to vie primjenjivati u svom radu. Postignemo li da uenici ue sa zanimanjem i zadovoljstvom omoguit emo im da spoznaju svoje mogunosti i poele ih najbolje iskoristiti. kolu (ili barem na sat) vie nee doivljavati kao mjesto prisile, ve kao mjesto koje im omoguava nove spoznaje i priprema ih za budui ivot. U takovom ozraju uenici e lake nai rjeenja za probleme koji se javljaju i u koli i izvan nje. Uspjeh koji postiu uenici umanjit e stres nastavnika i pridonijeti osjeaju zadovoljstva na poslu. SAETAK
U lanku se razmatra zato je motivacija vana za uspjeh uenika i kako uenike to bolje motivirati za uenje. Cilj rada trebao bi nam biti da uenici, kroz ostvarivanje nastavnog programa, to bolje upoznaju i naue iskoristiti i razviti svoje mogunosti. Pri radu s uenicima potrebno je u to veoj mjeri iskljuiti prisilu. Prisilom se u koli i uenju ne

mogu postii dobri rezultati. Uenike treba motivirati, privoljeti, zainteresirati za uenje. Pri tome je vano da uenicima bude jasno zato je potrebno da neto naue, da im gradivo bude zanimljivo prezentirano, a zahtjevi primjereni njihovim sposobnostima. Volja za uenje najlake se izgubi ako rad nije odgovarajue nagraen. Ueniku je nagrada ocjena ili pohvala, i zato se ne treba bojati dobrih ocjena. Ocjenu je vano komentirati. Kroz komentare pokazujemo ueniku da pratimo njegov rad, ukazujemo mu na pogreke koje bi trebao ispraviti i potiemo ga na samoprocjenu svog rada. Ako uenike stalno potiemo i svojim nainom rada motiviramo na uenje oni e postizati dobre rezultate i takav rad donijet e i uenicima i nastavnicima zadovoljstvo.