You are on page 1of 16

3

ISTOSMJERNA I IZMJENINA ANALIZA

Vremenska i frekvencijska analiza Izmjenina snaga Djelila i mostovi Laplace-ova transformacija Viefazni sustavi

Istosmjerna i izmjenina analiza

3.1.

Elektriki elementi u krugu izmjenine struje

Tri osnovna elektrina elementa: otpornika, zavojnica i kondenzator, sa svojim znaajkama otporom, induktivitetom i kapacitetom, predstavljaju linearni, derivabilni i integrabilni lan u strujnom krugu kojim tee izmjenina struja i=Im sin (t), matematiki se opisuju kao (tablica 3-1):
Tablica 31 Elementi u krugu izmjenine struje

Element Otpornik, otpora R Zavojnica, induktiviteta L Kondenzator, kapaciteta C

Zakon/pravilo
vR = i R

Napon na elementu
v R = Im R sin( t ) v L = L Im cos ( t )

Impedancija
ZR = R ZL = L = XL

vL = L
vC =

di dt

1 i dt C

vC =

I m cos ( t )

ZC =

= XC

Impedancija Z predstavlja omjer napona i struje na promatranom elementu. Iz tablice je oevidno da e naponi biti meusobno i prema struji biti fazno pomaknuti kao na slici:

Slika 31 Vremenska promjena struje i napona

Matematiki izvod za svaki element dan je u tablici 3-2:

28

ELEKTROTEHNIKA
Tablica 32 Izvodi za impedancije pojedinih elemenata u AC strujnom krugu

Elementi Otpornik
v

Shema
i + vR

Izvod

v (t) = Vm sin(t)
Ri(t)=

v(t) Vm sin(t) Vm = = sin(t) R R R Struja i napon su u fazi!! =Im sin(t) v(t) Vm sin(t) = =R i(t) Im sin(t)
Vm V = =R Im I

ZR =
ZR =
Kondenzator

i v + vC R

IC
= 90
o

i = iC

takoer v = vC
iC = dq dt

dq = C dvC
iC = C

UC

dvC d =C (Vm sin t ) dt dt

iC = Vm C cos t = I Cm sin (t + /2) .


Vm V = m 1 XC C
takoer

I Cm = Vm C =

IC =

V XC

ZC = XC =

1 1 = C 2 f C
UL

[]
v = vL
vL = L diL dt

Zavojnica
v +

i vL L

i = iL
e = L

takoer

= 90o
IL

di di v L = e = L dt dt 1 diL = v L dt L

V 1 Vm sin t dt = m ( cos t ) L L iL = I Lm sin t 2 iL =


I Lm = Vm L
takoer za efektivne vrijed.

IL = V XL

V L

Z L = X L = L = 2 f L

[ ]

IL =

29

Istosmjerna i izmjenina analiza U sluaju zavojnice i kondenzatora s otpornikom, postoje ovi sluajevi, s pripadnim fazorskim V-I dijagramom Serijski spoj:
i I v R C vR vC vR v vC

i R L vR vL

I vR

vL

Slika 32 V-I dijagram serijskog RL i RC spoja

Paralelni spoj:
i iR v R iL L I V

IR IL

i iR v R iC C V I

IR

IC

Slika 33 V-I dijagram paralelnog RL i RC spoja

to se u sluaju impedancijskog trokuta prikazuje ovako:


R

Z=R+jXL XL Z=R-jXC XC

Slika 34 Trokut impedancija

30

ELEKTROTEHNIKA Raunanje ekvivalentne impedancije izvodi se po pravilima serijskog i paralelnog spajanja:

R1 C R2

R2

Z = Z R1 + Z C + Z R 2 + Z L Z = R jX C + R2 + jX L Z = (R1 + R2 ) + j ( L 1 )

1 1 1 1 1 = + = + Z Z R Z L R jX L Z = Z = R jX L R + jX L R jL R + jL

Slika 35 Raunanje ekvivalentne impedancije

3.2.

Djelila i mostovi

U elektrotehnici postoji mnotvo spojeva. Glavne dvije skupine su djelila i mosni spojevi, od kojih se redovito spominju i najee izvode: naponska djelila i Wheatstone-ov most (Tablica 3-3)

31

Istosmjerna i izmjenina analiza


Tablica 33 Djelila i mostovi

Mrea

Izraz

R2

Vs R2 Vo = IR2 = R 2 = Vs R + R 2 1 R1 + R2
+

VS R1

V0 -

1 j C

V0

1 Vout 1 C = = 1 Vin RC + 1 +R C

R1 VS R3

IR

R2

Za most u ravnotei (struja u dijagonali mosta jednaka nuli):


Rx = R 2R 3 R1

Rx

3.3.

Izmjenina snaga

Pri odreivanju snage i rada konstantne istosmjerne struje utvreno je da je snaga jednaka umnoku napona i struje, a rad umnoku napona, struje i vremena:
P =V I i W = P t = V I t.
(3.1)

Isto vrijedi za izmjeninu struju ali za njezine trenutne vrijednosti. Njihov umnoak daje trenutnu snagu:
p = v i.
(3.2)

Ako napon v=Vm sin t kroz neko troilo daje struju i=Im sin(t -), onda je trenutna snaga troila:
p = v i = Vm sin t I m sin (t )
(3.3)

to uz primjenu izraza iz trigonometrije 1 sin sin = cos ( ) cos ( + ) daje: 2 32

ELEKTROTEHNIKA
1 cos (t t + ) cos (t + t ) 2 p = V I cos V I cos ( 2t ) p = 2 V I
(3.4)

U trenutnoj snazi je dio vremenski neovisan (VIcos), a dio harmonikog oblika i dvostruke frekvencije od napona i struje. Trenutna snaga titra oko osi paralelne s vremenskom i udaljenom od nje za iznos VIcos (slika 3.13).

Slika 36 Trenutna snaga izmjenine struje

Srednja snaga P, razvijena u vremenskom intervalu T, iznosi:


P = 1 T
T

p (t ) dt =
0

1 1 v i dt = V I cos V I cos ( 2t ) dt < T 0 T 0

(3.5)

Kako je integral drugog dijela izraza jednak nuli, onda je:


P = V I cos [W ]
(3.6)

a rad:
W = P T = V I co T

[J ]

(3.7)

Srednja snaga jednaka je umnoku efektivnih vrijednosti napona i struje s kosinusom njihova faznog pomaka. Izraz cos stoga se naziva faktorom snage. Kako fazni pomak moe pri troenju energije poprimiti vrijednosti /2 /2 , faktor snage kree se izmeu 1 i nule (0 cos 1).

Slika 37 Trenutna i srednja snaga za razne fazne pomake

33

Istosmjerna i izmjenina analiza Radi boljeg shvaanja znaenja izraza za srednju snagu, pogodno je pogledati krivulju trenutnih vrijednosti snage p(t) i pripadajui iznos srednje snage za nekoliko karakteristinih faznih pomaka. Neka to budu pomaci koji su se javljali kod radnog otpora R, induktiviteta L i kapaciteta C u strujnom krugu. U prvom sluaju fazni pomak bio je nula, u drugom je iznosio -/2 i u treem /2. Ti su prikazi dani na slici 3-14. Ako je fazni pomak jednak nuli, trenutna snaga je:
p = V I cos 0 V I cos ( 2t 0 ) = V I 1 cos ( 2t )
(3.8)

a srednja snaga:

P = V I cos 0 = V I

(3.9)

Krivulja trenutne snage je istog oblika kao ona na slici 3-13, a titra frekvencijom dvostrukom od frekvencije napona i struje oko srednjeg iznosa VI (slika 3-14.a). Njezine trenutne vrijednosti jednake su nuli, kada su jednaki nuli napon i struja. Srednja snaga jednaka je iznosu koji odgovara osi titranja trenutne snage i proporcionalna je povrini omeenoj krivuljom p i apscisom. Kako toj povrini pripadaju samo pozitivni iznosi, sva se energija izvora pretvara u troilu u radnu. Ako je fazni pomak struje prema naponu -/2, kao na induktivitetu L, trenutna snaga je:
p = V I cos ( /2) V I cos ( 2t /2) p = V I cos ( 2t /2) = V I sin ( 2t )
(3.10)

a srednja snaga:
P = V I cos = 0 2
(3.11)

Krivulja trenutne snage je istog oblika kao ona na slici 3.32.a, a titra oko apscise (slika 3-14.b). Njezine trenutne vrijednosti jednake su nuli, kada su jednaki nuli ili struja ili napon. Povrini omeenoj krivuljom p i apscisom za vrijeme jednog titraja pripadaju jednaki pozitivni i negativni iznosi. Pozitivne povrine proporcionalne su energiji koju izvor predaje troilu, u kojem se ona pretvara u magnetsku, a negativne energiji koja se razgradnjom magnetskog polja troila vraa u izvor. Kako su obje jednake, energija titra izmeu izvora i troila bez obavljanja korisnog rada. Ako je fazni pomak struje prema naponu /2, kao na kapacitetu C, trenutna snaga je:

p = V I cos /2 V I cos ( 2t + /2 ) p = V I cos ( 2t + /2 ) = V I sin ( 2t )


a srednja snaga:

(3.12)

34

ELEKTROTEHNIKA
P = V I cos

=0

(3.13)

Krivulja trenutne snage je istog oblika kao u prethodnim sluajevima i titra oko apscise (slika 3-14.c). I ovdje povrini omeenoj krivuljom p i apscisom za vrijeme jednog titraja pripadaju jednaki pozitivni i negativni iznosi, pa energija ide u troilo u kojem se pretvara u energiju elektrinog polja, a razgradnjom elektrinog polja vraa se u izvor. Tu takoer nema korisnog rada. U sluajevima kada je fazni pomak vei od nule a manji od apsolutne vrijednosti od /2, krivulja trenutne snage pomie se prema pozitivnim iznosima ordinate, ime pozitivne povrine postaju vee od negativnih, a njihova razlika proporcionalna korisno obavljenom radu u troilu.

3.3.1. Trokut snaga


Izraz za srednju snagu P=VI cos navodi na predodbu trokuta s hipotenuzom VI i katetom VI cos . Druga kateta odgovarala bi umnoku VI sin . Time su dobivene tri komponente snage koje grafiki tvore trokut. Za svaki dio strujnog kruga koji se dade predoiti trokutom otpora mogue je postaviti i trokut snaga. Radnom otporu pri tom odgovara radna ili srednja snaga, jalovom jalova i prividnom prividna snaga (slika 3-15).

UI

UI sin

UI cos

Slika 38 Trokut impedancije i trokut snage

Radna snaga predstavlja korisno upotrebljivu snagu u troilu, jalova slui za izgradnju magnetskog polja u zavojnici i elektrinog u kondenzatoru, a prividna snaga je mjerodavna za dimenzioniranje izvora struje koji treba podmiriti potrebu za radnom i jalovom snagom. Za svaku komponentu snage koristi se uz drugu oznaku i druga jedinica, pa je:

radna ili srednja snaga P = V I cos [W ] jalova snaga PQ = V I sin [VAr ] prividna snaga PS = V I [VA ]

Jedinica VAr ita se 'reaktivni voltamper'. 35

Istosmjerna i izmjenina analiza Za meusobni odnos komponenata snage vrijedi:


2 PS = P 2 + PQ

(3.14)

gdje je:
P = PS cos i PQ = PS sin
(3.15)

Za fazni pomak napona i struje jednak nuli je cos =1, a radna snaga jednaka je prividnoj. Ako za neki dio strujnog kruga vrijedi da je XL>XC, onda u trokutu snaga za taj dio prevladava induktivna jalova komponenta pa trokut izgleda kao na slici 3-16.a. Ako vrijedi da je XL<XC, onda prevladava kapacitivna jalova komponenta pa trokut snaga izgleda kao na slici 3-16.b. U prvom sluaju se kae da je fazni pomak induktivan, a u drugom kapacitivan.
P

PS P0 PS PQ

Slika 39 Trokut snaga

Za sloene strujne krugove trokuti snaga se mogu zbrajati. Zbrajanje se obavlja tako da se algebarski zbroje radne i istoimene jalove (npr. induktivna i induktivna ili kapacitivna i kapacitivna) komponente, a grafiki, povezivanjem njihovih vrhova, dobije se rezultantna prividna snaga. Kod raznoimenih jalovih komponenata njihovi iznosi se oduzimaju. Ako je jalova snaga PQ na slici 3-16.a. jednaka PQ = PQL = VL I L onda moe jalova snaga PQ na slici 3-16.b. biti jednaka
PQ = PQC = VC I C
(3.17) (3.16)

Ukupna jalova snaga npr. u serijskom spoju je tada PQ = PQL PQC


(3.18)

3.4.

Vremenska i frekvencijska domena

Naponi i struje na svakom elementu u mrei mogu se odrediti u vremenskoj domeni. To obino ukljuuje rjeavanje diferencijalnih jednadbi. Analiza se moe pojednostavniti transformacijom diferencijalnih jednadbi u

36

ELEKTROTEHNIKA algebarske frekvencije. jednadbe koristei fazore, reprezentante kompleksne

Kad je napon harmonijski, tj.


v (t ) = Vm cos ( wt +

(3.19)

tada je fazor jednak: V = Vm e j = Vm a komplesna frekvencija je isto imaginarna veliina:


s = jw
(3.21) (3.20)

Analiza strujnih krugova sa sinusnom uzbudom, provodi se tako da se krug transformira u s-domenu sa s=j. Tamo se, u frekvencijskog domeni, rjeavaju nepoznate struje i naponi, koristei mrene zakone i pravila. Rjeenje se na koncu vraa u vremensku domenu koristei inverznu fazorsku transformaciju. Na primjer, RLC krug prikazan u vremenskoj i frekvencijskoj domeni izgleda ovako:
C1

R1

L3

L2
+

+ VS (t ) = 8cos(10t +15) V -

R3

R2

V3 (t )
-

Slika 310 Vremenska domena


1/j10C1

R1
V1
+

j10L1

V2

j10L2 +

VS = 8 15

R2

R3

V3
-

Slika 311 Frekvencijska domena

Ako su vrijednosti za R1, R2, R3, L1, L2 i C1 poznate, onda se napon V3 moe izraunati koristei analizu kruga. Ako se pretpostavi da je V3 jednak 37

Istosmjerna i izmjenina analiza


V3 = Vm 3 3
(3.22)

onda je u vremenskoj domeni v3(t) jednak:


v 3 (t ) = Vm 3 cos(wt + 3 )
(3.23)

3.5.

RLC serijski spoj u vremenskoj domeni

Za serijski RLC spoj prema shemi, takoer se moe napisati KZ2 da bi se dobila jednadba:
vS ( t ) = L di (t ) dt + 1 C

i( )d + Ri (t )
di (t ) dt + i (t ) C

(3.24)

Derivirajui izraz po vremenu /dt dobiva se:


vS ( t ) = L d 2i (t ) dt
2

+R

(3.25)

tj.
2 1 dvS (t ) d i (t ) R di (t ) i (t ) = + + L dt dt 2 L dt LC

(3.26)

homogeno rjeenje moe se dobiti ako se naini vs(t) = konst. , to daje:


0=

d 2i (t ) dt
2

R di (t ) i (t ) + L dt LC
C

(3.27)

L +

VS (t ) = VS

i(t )

V0(t )
-

Slika 312 RLC serijski spoj u vremenskoj domeni

Karakteristina jednadba je:


0 = 2 + a + b
(3.28)

gdje su a=R/L i b=1/LC. Da bi se jednadba rijeila potrebno je odrediti korijene karakteristine jednadbe. Ako se pretpostavi da su korijeni

= ,

(3.29)

38

ELEKTROTEHNIKA onda je rjeenje homogenog dijela jednako:


ih (t ) = A1e 1t + A2e 2t
(3.30)

gdje su A1 i A2 konstante. Ako je vs(t) konstanta, onda e prisilno rjeenje takoer biti konstantno i dat e se kao
i f (t ) = A3
(3.31)

Ukupno rjeenja tako je dano sa:


i (t ) = A1e 1t + A2e 2t + A3
(3.32)

gdje se A1, A2 i A3 dobiju iz poetnih uvjeta.

39

Istosmjerna i izmjenina analiza


Primjer 3.1

Za serijski RLC spoj nai i(t) ako je L=10 H, R=400 i C=100 F. Poetni uvjeti su vs(t)=0, i(0)=4 A, te di(0)/dt = 15 A/s. Budui da je vs(t)=0 vrijedi:
0= d 2i (t ) dt
2

400 di (t ) + 1000i (t ) 10 dt

Karakteristina jednadba je:


0 = 2 + 40 + 1000

Matlab programom pronai e se korijeni ove karakteristine jednadbe.


>> p = [1 40 1000]; lambda = roots(p) lambda = -20.0000 +24.4949i -20.0000 -24.4949i

Koristei korijene dobivene Matlab programom, i(t) se dobije kao:


i (t ) = e 20t ( A1 cos ( 24.4949t ) + A2 sin ( 24.4949t ) ) i ( 0 ) = e 0 ( A1 + A2 ( 0 ) ) A1 = 4 di (t ) dt = 20e 20t A1 cos ( 24.4949t ) + A2 sin ( 24.4949t ) +

e 20t 24.4949A1 sin ( 24.4949t ) + 24.4949A2 cos ( 24.4949t ) di ( 0 ) = 24.4949A2 20 A1 = 15 dt

Budui da su A1=4 i A2= 3.8784, vrijedi:


i (t ) = e 20t 4 cos ( 24.4949t ) + 3.8784 sin ( 24.4949t )

3.6.

Laplace-ova tranformacija

Meutim, jednostavniji nain odreivanja napona i struja u RLC krugovima je upotrebom Laplace-ove transformacije (LT). Prvo se za RLC krug napiu diferencijalne jednadbe koristei KZ2, a onda se pretvore u algebarske jednadbe koristei LT. Nepoznati naponi ili struje tada se rjeavaju u sdomeni. Na koncu se upotrebom inverzne Laplaceove transformacije rjeenje izrazi u vremenskoj domeni odakle smo krenuli. Sljedea tablica pokazuje LT parove iz t- prema s-domeni.

40

ELEKTROTEHNIKA
Tablica 32 Laplace-ovi transformacijski parovi

f(t)

F(s)
1 s 1 s2 n! s n +1 1 s +a 1 (s + a )2

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11

1 t tn e-at te-at sin(t) cos(t) eatsin(t) eatcos(t)


df (t ) dt
d 2 f (t ) dt 2

s2 + 2 s s + 2
2

(s + a )2 + 2 s +a (s + a )2 + 2 sF (s ) f (0+ )

s 2F (s ) sf (0)
F (s ) s

df (0) dt

12 13

f (t )dt
0

f (t )

e s F (s )

3.7.

Trofazni sustav

Elektroprivredne tvrtke koriste trofazne krugove za generiranje, prijenos i razdiobu velikih koliina elektrine snage. Osnovna struktura trofaznog sustava sastoji se od trofaznog naponskog izvora spojenog na trofazno troilo preko transformatora i prijenosnih linija.Trofazni naponski izvor
41

Istosmjerna i izmjenina analiza moe biti wye- ili delta-spojen. Wye-spoj jo zovemo zvijezda spojem, a delta-spoj trokut-spojem.Takoer, trofazno troilo moe biti delta ili wyespojeno. Donje slike prikazuju 3-fazni sustav s wye-spojenim izvorom, te wye-spojenim (slika 3-20) i delta-spojenim (slika 3-21) troilom.
ZT1 + + ZT2 Zt4 ZY2 ZY3 ZY1

Van +

Vcn Vbn

ZT3

Slika 313 Zvijezda spoj izvora i zvijezda spoj troila

Van Vcn

+ + Vbn
Z 1

Z 3
Z 2

Slika 314 Zvijezda spoj izvora i trokut spoj troila

Za uravnoteeni abc sustav, naponi Van, Vbn i Vbn imaju isti iznos, a pomaknuti su u fazama za 1200. To se moe zapisati kao:
Van = V p 00 Vbn = V p 1200 Vcn = V p 120
0

(3.33)

Wye-spojeno i delta-spojeno troilo je uravnoteeno ako vrijedi:


ZY 1 = ZY 2 = ZY 3 odnosno Z 1 = Z 2 = Z 3
(3.34)

Treba primjetiti kako sustav sa zvijezda spojem izvora i troila ima dodatan, tzv. nul-vodi. Krajevi nulvodia povezuju zvjezdite trofaznog izvora i troila. U sluaju uravnoteenog (simetrinog) izvora i troila, nulvodiem ne tee struja.

42