You are on page 1of 22

SVEUČILIŠTE U RIJECI

FILOZOFSKI FAKULTET U RIJECI

HIPERAKTIVNO DIJETE

Kolegij: Opća pegagogija
Nositeljica kolegija: dr. phil. Kornelija Mrnjaus
Asistentica: Iva Buchberger, prof.
Studentice: Karmen Čunović (HJK/EJK, 1. godina dipl.), Tamara Eskić (PSIH,
1. godina dipl.), Anamaria Hajdinjak (HJK/ FIL, 1. godina dipl.), Monika Tuk
(HJK/EJK, 1. godina dipl.)

Rijeka, ožujak 2012.

2

kemijska neravnoteža u mozgu te određeni biološki čimbenici. a ovaj rad se orijentira na klasifikaciju DSM-IV koja podrazumijeva tri tipa: kombinirani tip. ali za točno određenje svih mogućih uzroka potrebna su detaljnjija istraživanja. poremećaji ponašanja. klasifikacija. Dijete koje ima kombinirani tip ADHD-a obično se jednostavno naziva hiperaktivno dijete te navedeni poremećaj često obuhvaća sve sredine u kojima dijete boravi (školsku. KLJUČNE RIJEČI: ADHD.Sažetak Engleska skraćenica ADHD označava termin Attention Deficit Hyperactivity Disorder što bi u hrvatskom prijevodu značilo deficit pažnje/hiperaktivni poremećaj. uzroci. Danas se u struci spominju dvije osnovne klasifikacije ADHD-a: DSM–IV i MKB–10. simptomi 3 . dominantno nepažljiv tip i dominantno hiperaktivno-impulzivni tip. Među moguće uzroke ADHD-a ubrajaju se genetsko nasljeđe. obiteljsku i vršnjačku sredinu). ali potpuno izlječenje još uvijek nije moguće. hiperaktivnost. Usporedba hiperaktivnosti i drugih poremećaja ponašanja slične kliničke slike korisna je zbog sigurnijeg dijagnosticiranja ADHD-a i odabira odgovarajuće terapije. Postoje razni načini kojima je moguće ublažiti i kontrolirati simptome ADHD-a (terapija ponašanja. terapija lijekovima).

...................... Zaključak....................................... Literatura.................ADHD – deficit pažnje/hiperaktivni poremećaj....................... vršnjaci..6 2.15 3........................................................................6 2..............................................................2..Uzroci ADHD-a..........................................................................Klasifikacija i simptomi .......... Hipoaktivnost..................................................22 4 ........................4......... Živahno dijete....................Liječenje ADHD-a.............................................................................................................................Usporedba poremećaja hiperaktivnosti i drugih poremećaja slične kliničke slike..........................Obitelj.....................................................Agresivnost kao posljedica odgoja u djece s emocionalnim smetnjama u ponašanju..............................................5...........................2....................SADRŽAJ Sažetak.........3 2.............................................................................21 6................ Prednost ili deficit? Poremećaj ili različitost?..................Povijesni razvoj .........................................................16 3......3....... Mentalna retardacija i visoki IQ......17 4......................................................................9 2...................................15 3............13 3................................7 2................18 5..10 2............................................... škola........................................................................................3.........................................................4..............1..........................16 3........................................................................1........................

Zbog složenosti i brojnosti simptoma. Osvrnut ćemo se i na konkretne primjere iz života te se tako upoznati s problematikom socijalne. ali i rane dobi u kojoj se poremećaj javlja. a još više članova obitelji i zajednice. Osvrnut ćemo se i na fenomen agresivnog ponašanja. Upravo zbog potrebe za angažiranošću kako same osobe. biti će govora i o različitim teorijama koje objašnjavaju ovaj poremećaj. prvi dio seminara ćemo završiti poglavljem o liječenju ADHD-a. a posebno na problem agresivnog odgoja djece koja potom ispoljavaju takva ponašanja. Uvod Svrha ovog seminarskog rada je određenje pojma hiperaktivnosti kao vrste poremećaja ponašanja kod djece te izdvajanje nekih njegovih karakteristika. želja nam je da ovaj rad predstavlja svojevrstan putokaz u prepoznavanju i odgovarajućem pristupu takvim učenicima. a koliko mogućnost. ali i sa fenomenima mentalne retardacije i djece s visokim IQ-om). u drugom dijelu seminara ćemo pobliže opisati moguće sličnosti s drugim specifičnim fenomenima (agresivnost. Kako konačni uzroci ADHD-a još uvijek nisu poznati. Pokušat ćemo razmotriti koliko je hiperaktivnost kod djece produktivna. Imajući na umu da ćemo se kao budući nastavnici zasigurno susretati s djecom koja pokazuju simptome hiperaktivnosti. živahnost. hipoaktivnost. odnosno trećem dijelu seminara. a koliko otežavajuća pojava. U prvom dijelu seminara naglasak će biti na njegovom povijesnom razvoju i klasifikaciji prema različitim dijagnostičkim kriterijima i osnovnim skupinama simptoma. u zadnjem. postavlja se pitanje koliko je u stvari ADHD deficit. kako u školskom tako i u izvanškolskom okruženju.1. emocionalne i kognitivne prilagodbe djece s tim poremećajem. 5 . Upravo zbog raznih poteškoća i prepreka koje djeca s ADHD-om doživljavaju. odnosno potrudit ćemo se ponuditi i jedan svijetliji pogled na ADHD.

W. uvode novi naziv – hiperkinetičko-impulzivni poremećaj. Dječji psihijatar Laufer i dječji neurolog Denhoff 1957. K. već njegove konkretne karakteristike.. Mozaik knjiga. nepromišljenija..php> Pristupljeno 15. str. g. Time te pitanjima kako se ponaša hiperaktivno dijete i kako ga prepoznati bavit ćemo se u prvome dijelu seminarskog rada. Tim terminom označava se „ponašanje djece koja su vidljivo manje usredotočena. g. str.1. Zagreb. hiperaktivna i impulzivna. 2. 6 . Taj novi naziv. str. uveden je naziv MCD ili minimalna cerebralna disfunkcija (Minimal Cerebral Disfinction) te se od te godine sve više počinje govoriti i pisati o nemirnom djetetu. 6 Diencefalon – međumozak. 2008. G. ADHD – deficit pažnje/hiperaktivni poremećaj Izraz „hiperaktivno dijete“ često se dovodi u sinonimsku vezu s izrazom „ADHD“ koji označava deficit pažnje/hiperaktivni poremećaj.“ 1 To je pojava (prednost/smetnja?) koja se uočava posebice kod djece u predškolskoj i osnovnoškolskoj dobi. ne sadrži u sebi mogući uzrok takva ponašanja. 4 Ferek. 1 Lauth.2. Hiperaktivni sanjari: drugačiji.. Schlottke.hr/o_adhd. lošiji. Naziv ovog sindroma mijenjao se kroz povijest. 2012.5 Laufer i Denhoff smatrali su da se uzrok takva ponašanja nalazi u „poremećajima motorike i percepcije kao posljedicama oštećenja mozga u području diencefalona6. ali se razvila mnogo ranije. Zagreb. 2 Kako bi se što bolje upoznali s terminom ADHD-a prvo ćemo reći nešto o povijesnom razvoju tog naziva te o njegovoj klasifikaciji. brzopletija i nemirnija od druge djece.“ Simptome su klasificirali u primarne (nemir. 3 <http://www. Smatrao je da su razna oštećenja mozga dovodila do nepažnje. 10. g. Neumorna djeca. Buđenje – Udruga za razumijevanje ADHD-a.budenje. 2006. F. bolji.. impulzivnost. primjerice oštećenje mozga kod djece kao posljedica virusne infekcije mozga. str.. 03. 5 Ibidem. Zamijetio je problem kod djece koja su bila nepažljiva. 4 1920. hiperaktivnosti i impulzivnosti. 10. Naumann. dio mozga u užem smislu riječi (cerebrum).. P. još otkako je problem prvi put uočio liječnik George Fredric Still 1902. bespomoćni roditelji.3 Zajedno s Alfredom Tredgoldom istraživao je uzroke takva ponašanja te zaključio da se radi o organskom problemu. 2 Ibidem. 26. 25 .26. M. Njihovo ponašanje opisao je kao abnormalno. za razliku od prijašnjeg. nalazi se između srednjeg i velikog mozga. Povijesni razvoj Engleska skraćenica ADHD označava termin Attention Deficit Hyperactivity Disorder što bi u hrvatskom prijevodu značilo deficit pažnje/hiperaktivni poremećaj. oscilacije pažnje.

10 U seminarskom radu orijentirat ćemo se na klasifikaciju DSM-IV. D. Kod djece i adolescenata najčešći je ovaj tip poremećaja. 2) DEFICIT PAŽNJE/HIPERAKTIVNI POREMEĆAJ – dominanatno nepažljiv tip. M.“11 Tri osnovna podtipa ADHD-a u DSM-IV su: 1) DEFICIT PAŽNJE/HIPERAKTIVNI POREMEĆAJ – kombinirani tip. Prema Kocijan Hercigonji. str.12 Da bi se dijagnosticirao ovaj tip. Tijekom povijesnog razvoja javljala su se i suprotna mišljenja. 1997.2. loša slika o sebi. dok je druga uzroke poremećaja nalazila u socijalno nepovoljnim razvojnim uvjetima. 10.mala-sova. Naklada Slap. poremećaji spavanja. op. neurotski konflikti). 10 Kocijan Hercigonja. „bitno obilježje u odnosu na deficit pažnje/hiperaktivni poremećaj u DSM-IV je stalni model nepažnje sa ili bez hiperaktivnosti i/ili impulzivnosti. op. s podtipovima koji se temelje na dominantnosti jednog od pojavnih oblika. eksplozivnost. Jedna skupina autora svrštavala je poremećaj u skupinu poremećaja u ponašanju uzrokovanih emocionalnim faktorima. poremećaj pažnje i hiperaktivni poremećaj (DSM III) te aktualni naziv deficit pažnje/hiperaktivni poremećaj (DSM IV). Hiperaktivno dijete: uznemireni roditelji i odgajatelji. Izdanje. str. 8 Ibidem..com/index. Jastrebarsko. 03. odnosno ADHD s pomanjkanjem pozornosti kao primarnom karakteristikom. 7 . impulzivnosti i pomanjkanja pozornosti.. u svijetu i u Hrvatskoj. 11 – 12. 26. IV. pretjerano uzimanje hrane. Klasifikacija i simptomi Danas su u primjeni. str.7 Istraživanja u tom razdoblju uzroke poremećaja traže u pojedinim dijelovima mozga. 12. odnosno ADHD s kombiniranim karakteristikama hiperaktivnosti. u izdanju Svjetske zdravstvene organizacije)... Američke psihijatrijske udruge) i 2) MKB–10 (Međunarodna klasifikacija bolesti i srodnih zdravstvenih problema. osjećaj nesreće.cit. 9 Ferek.cit. destruktivnost. treba biti prisutno šest ili više simptoma nepažnje i šest ili više simptoma hiperaktivnosti-impulzivnosti u trajanju od najmanje šest mjeseci.“9 2.. 2012. 12 < http://www. str.8 Uslijedilo je još nekoliko promjena u nazivu ADHD-a: „hiperkinetička reakcija u dječjoj dobi (DSM II).iritabilnost. str. dvije bazične klasifikacije ADHD-a: 1) DSM–IV (Dijagnostički i statistički priručnik za duševne poremećaje. loša socijalna pozicija) i sekundarne (trbušni kolici. D.. revizija. 19.php?option=com_content&view=article&id=79&Itemid=94> Pristupljeno 16. 23. Da bi se 7 Kocijan Hercigonja. 11 Ibidem.

treba biti prisutno šest ili više simptoma nepažnje. i Prilogu 2.. odnosno ADHD s impulzivnošću i hiperaktivnošću kao primarnim karakteristikama.. Da bi se dijagnosticirao ovaj tip. preuzeta iz Kocijan Hecigonjine knjige. U Prilogu 1. 3) DEFICIT PAŽNJE/HIPERAKTIVNI POREMEĆAJ – dominantno hiperaktivnoimpulzivni tip. op.) h..dijagnosticirao ovaj tip. potrebnih da bi se dijagnosticiralo o kojem se podtipu ADHD-a radi te radi li se o ADHD-u uopće. često ne prate upute i ne dovršavaju školski uradak. treba biti prisutno šest ili više simptoma hiperaktivnosti-impulzivnosti. D. radna) - trebaju postojati jasni dokazi značajnog oštećenja socijalnog. školska. ne posvećuju pažnju detaljima ili rade pogreške zbog nemara u školskom uratku.op.14 Kocijan Hercigonja u svojoj knjizi nudi listu simptoma nepažnje i hiperaktivnosti/impuzivnosti. akademskog ili radnog funkcioniranja. 14 8 . poslu ili drugim aktivnostima b. 26. a manje od šest simptoma nepažnje u trajanju od najmanje šest mjeseci. ne vole ili odbijaju zadatke koji zahtijevaju trajniji mentalni napor (kao što je školski ili domaći uradak) g.cit. često izbjegavaju. često imaju teškoće s organiziranjem zadataka i aktivnosti f. Ferek.cit.. često gube stvari potrebne za ispunjavanje zadaća ili aktivnosti (igračke.13 Ferek navodi da su pri uspostavljanju dijagnoze bitni i sljedeći kriteriji DSM-IV: - da su neki simptomi postojali prije sedme godine života - da neka se oštećenja. često zaboravljaju dnevne aktivnosti 13 Kocijan Hercigonja. M. str.. često ih ometaju vanjski podražaji i. kao posljedica simptoma. D.cit. 15 Kocijan Hercigonja. 60 – 61. očituju u dvije sredine ili u više njih (npr. nalazi se lista simptoma ADHD-a. Nepažnja a. op.. 19 – 20. kućna. često se čini da ne slušaju i kad im se direktno obraća d. kućne poslove ili dužnosti na radnom mjestu (ne zbog prkosa ili nerazumijevanja uputa) e. često imaju teškoće u održavanju pažnje pri obavljanju zadaća ili u igri c.15 Prilog 1. a manje od šest simptoma hiperaktivnosti-impulzivnosti u trajanju od najmanje šest mjeseci. str. školski pribor i dr. str.

nedovoljno aktivan. 54. Ovi štetni utjecaji 16 Phelan. nedavno istraživanje pokazalo je da ako roditelj ima ADHD. znanstvenici govore o nekoliko mogućih čimbenika na koje su ukazala dosadašnja istraživanja. ustaju sa stolca u razredu ili negdje drugdje gdje se očekuje da ostanu na mjestu c. 9 . često „istrčavaju“ s odgovorima prije nego što je dovršeno pitanje h. W. 2005. često su u „pogonu“ ili kao da ih „pokreće motor“ f. Ostvarenje. Lekenik. Jedan od njih je i genetsko nasljeđe. često prekidaju ili ometaju druge (npr. 52. str. upadaju u razgovor ili igru) 2. „Mnoga su istraživanja pokazala da su djeca koja u obitelji imaju rođake s ADHD-om pod mnogo većim rizikom da i sama imaju ADHD“.. vjerojatnost da će ga naslijediti jedno od njegove djece je veći od 50 posto. često trese rukama i nogama ili se vrpolji na stolcu ili sjedalu b. Uzroci ADHD-a Iako točni uzroci ADHD-a nisu poznati. Nadalje. T. Sve veći broj istraživanja naglašava da „problemi s pažnjom. kontrolom impulsa. prijevremeno rođenje i mala porođajna težina. navodi Phelan. To su primjerice majčino pušenje i konzumiranje alkohola.“17 Istraživanja pokazuju da je pri ADHD-u prefrontalni korteks. često imaju teškoća ako se treba mirno i tiho igrati ili obavljati slobodne aktivnosti e. dijagnoza i terapija u djece i odraslih. Sve o poremećaju pomanjkanja pažnje: simptomi. često pretjerano trče ili se penju u situacijama u kojima je to neprikladno (kod adolescenata ili odraslih može biti ograničeno na subjektivni osjećaj nemira) d..3. područje mozga koje ima značajnu ulogu u regulaciji aktivnosti. Hiperaktivnost/Impulzivnost Hiperaktivnost a.Prilog 2. tijekom i nakon rođenja. često pretjerano pričaju Impulzivnost g. Simptomi ADHD-a povezuju se i s kemijskom neravnotežom u mozgu. 16 Primjerice. 17 Ibidem. str. ADHD se često povezuje i s biološki štetnim čimbenicima koja mogu utjecati na dijete prije. razinom aktivnosti i samoregulacijom nastaju iz neadekvatnog funkcioniranja određenih područja mozga. često imaju poteškoća s čekanjem reda i.

19 2. primjerice „dijete nešto izvodi.cit. Hiperaktivno dijete u školi Škola vjerojatno predstavlja najgore okruženje za dijete s ADHD-om. T. i roditelje. Neke učenike ono zabavlja. Ranije u radu naveli smo da DSM-IV zahtijeva da se određeni tip poremećaja očituje u dvije sredine ili u više njih.... 20 Ibidem. od njega se zahtijeva da sjedi mirno. 21 Kadum-Bošnjak. poremećaj često obuhvaća sve sredine u kojima dijete boravi. Tu tvrdnju potkrepljuje i dokazom: „dok u općoj populaciji otprilike 10 do 15 posto 18 Ibidem. str. te sa samokontrolom – nestrpljivo je. „Natezanje“ hiperaktivnog djeteta i učiteljice može ići u nedogled. učiteljica ga pokušava kontrolirati. str. 32. dok među ostalim širi nervozu jer ih ometa u radu. Phelan. ona nastoji uvesti još više kontrole i tako dalje i tako dalje.. str. op. 31. op. S. Kao prvo. str. T.. sklonija specifičnim teškoćama u učenju.cit. ima poteškoća s čekanjem u redu. i kao drugo.1. trebalo bi se koncentrirati na školski materijal koji mu je obično nezanimljiv i dosadan. no problem je u tome što oni svoj intelektualni potencijal ne mogu u potpunosti iskoristiti zbog poteškoća u obraćanju pažnje. Dijete koje ima kombinirani tip ADHD-a obično se jednostavno naziva hiperaktivno dijete. 54 – 55. Hiperaktivno dijete često se povezuje s njegovim školskim uspjehom koji je obično slabiji od njegova intelektualnog potencijala. zabrane i disciplinu. što frustrira i dijete. 31.ne podnosi ograničenja. teško odgađa zadovoljavanje želja. str.4. 23 Kada se radi o samom procesu učenja. trn u oku i učiteljima i učenicima. Djeca s ADHD-om općenito su pametna poput svojih vršnjaka.18 2. 19 10 . u obiteljskoj sredini i među vršnjacima. op. ono se odupire tako što izvodi nešto još gore.4. 116. W.20 Dijete s kombiniranim tipom ADHD-a ima poteškoće s pravilima . škola. vršnjaci U ovom dijelu seminarskog rada osvrnut ćemo se na obilježja kombiniranog tipa ADHDa te ponuditi konkretne primjere. i učitelja. 22 Phelan.“ 22 Cijela situacija utječe i na ostale učenike u razredu. 21 Takvo dijete obično je „crna ovca“ u razredu.mnogo manje pridonose ADHD-u te ih je za razliku od nasljednosti većinom moguće spriječiti. kao skupina. Stoga ćemo u ovom dijelu prikazati kako obilježja kombiniranog tipa ADHD-a utječu na dijete u školskoj sredini. 23 Ibidem.. 32. W. Obitelj. Kada se radi o kombiniranom tipu ADHD-a. Phelan navodi da su djeca s ADHD-om.cit. str.

odnosi s roditeljima. a ne ga pustiti da utone još dublje u probleme. 28 Ibidem. Hiperaktivno dijete u obiteljskoj sredini 24 Ibidem.“27 Pravilni odgojni postupci od iznimne su važnosti kod djece s ADHD-om jer u suprotnom kod djeteta može doći do razvoja niza emocionalnih poteškoća. op. čiji je neizbježan rezultat nizak školski uspjeh.4. jer dijete s navedenim poremećajem polučuje bolje rezultate i lakše iskazuje svoja znanja pri usmenom izražavanju itd. 25 11 . u populaciji djece s ADHD-om postotak je 30 do 40 posto. dijete postaje nesretno. 27 Ibidem. S. koji ne uspjevaju shvatiti da njihovo dijete ima ozbiljan problem. Primjerice. 33.“26 U svom članku. postaviti realne ciljeve u skladu s djetetovim mogućnostima. str.2. str. Phelan navodi primjer tipičnog razgovora s djetetom koje ima ADHD: „Što misliš o školi?“ „Ne sviđa mi se. Kadum-Bošnjak nudi nekoliko rješenja kako pristupiti i pomoći takvom djetetu. Kadum-Bošnjak opisuje kako ono utječe na njega: „Vrlo često doživljava neuspjeh. „nastavno gradivo podijeliti u manje sadržajne cjeline. pomanjkanjem pažnje i teškoćama u učenju. Ibidem. str. 33. 26 Kadum-Bošnjak.“24 To nas dovodi do zaključka da se takva djeca obično suočavaju s dvije vrste teškoća. a roditelje savjetovati. kritizira se i kažnjava njegovo ponašanje i neuspjeh(?).cit.“ „Koji je tvoj omiljeni predmet?“ „Odmor.“ „Što ti se ne sviđa u vezi s njom?“ „Dosadno je.“ „Što je tamo dosadno?“ „Zadaće. Stoga je vrlo važno rano otkriti poremećaj kako bi se djetetu mogao pružiti odgovarajući tretman. vršnjaci ga često izbjegavaju. 117. slabog je samopoštovanja. prednost dati usmenom ispitivanju. 119. str. Djeca s ADHD-om obično vrlo rano shvaćaju da ne vole školu.“25 Iz navedenog se može zaključiti da je cjelokupno školsko iskustvo djeteta s ADHD-om obično neugodno. nemoćan je.. postaju sve lošiji.. ne prihvaćaju i odbacuju. 120.28 2.djece ima specifične teškoće u učenju. str.

Hiperaktivno dijete često je „izvor neprestanog meteža i glavni uzročnik nevolja te uz to vrlo ljubomorno na svoju braću. Ibidem.U obitelji u kojoj raste dijete s ADHD-om stvari obično ne idu glatko.cit..4. nemirno je preko svake mjere i stalno u pokretu.cit. 30. str. Hiperaktivno ponašanje zbog toga vrlo brzo upada u oči. Hiperaktivno dijete često je izrazito suparnički nastrojeno te pokušava mijenjati ili 29 Phelan. u skupnim igrama ne može dočekati da dođe na red. Ipak. str. str. 32 Lauth.. Teške obiteljske situacije često utječu ne djecu i stvaraju im puno teškoća. Primjerice. G. Ne izvršavaju zadatke koje roditelji traže od njih te i oko obavljanja najjednostavnijih zadataka mogu napraviti veliku dramu. ne može se dugo zadržati na jednom mjestu. suparništvo među braćom je neizbježno. brzopleto je i neusredotočeno. ali ne vode nužno do razvoja ADHD-a. T. loše postupanje roditelja može pogoršati ADHD i pridonijeti pojavi sekundarnih poremećaja (anksioznost.. op. F. 33 Ibidem.. K. str. Takva situacija djeluje negativno na cijelu obitelj i otežava cjelokupan obiteljski život.“ 33 Takvo ponašanje se često nastavlja i tijekom njegova daljnjeg školovanja koje ponovno podrazumijeva interakciju s vršnjacima. Hiperaktivno dijete među vršnjacima Već u dječjem vrtiću mogu se javiti prvi znakovi mogućeg poremećaja pozornosti/hiperaktivnosti: „dijete je ondje po prvi put bez stalne prisutnosti poznate odrasle osobe i treba se naviknuti na nov. često tu ulogu ima i u obitelji. Schlottke. staložen svijet. hiperaktivno dijete je izrazito nemirno.3. Obično su neuredna i ne mare za to.. Naumann. U usporedbi s drugom djecom.“32 Nalazi se u novom socijalnom okruženju i u jednakim okolnostima kao i ostala djeca te se stoga njegovo ponašanje u takvoj sredini može lako ocijeniti. Primjerice. ako dijete ima ADHD. 34. 56. „ne sluša kad se čitaju ili pripovijedaju priče. od kojih jedno ima ADHD. 30. op. djeca s ADHD-om često kod kuće ne pamte pravila i obveze. P. roditelji obično krive sebe i pokušavaju otkriti u čemu su pogriješili u odgoju. dokazano je da uzrok ADHD-a nije loš odgoj. Nedostatak samokontrole otežava mu sudjelovanje u igrama u kojima se traži poštivanje pravila. stvara nered i ometa drugu djecu u igri. 30 12 . ponekad s razlogom osjećajući da su omiljenija od njega. 35. „I dijete i roditelji doživljavaju neprekidan pad samopoštovanja i depresije“. Međutim. 31 Ibidem.“29 Roditeljima je vrlo teško provoditi disciplinu i čini im se da nikako ne mogu pronaći zajednički jezik. W.str.31 2. W.. Kao što je već možda „crna ovca“ u razredu. navodi Phelan. depresija). U obiteljima s više djece.30 Budući da ih društvo u kojem živimo smatra odgovornima za ponašanje njihove djece.

.5. Ipak. op.. dok mlađa djeca u njemu vide veselog i zabavnog prijatelja koji uvijek ima zanimljive ideje. Također.cit. Liječenje ADHD-a Potpuno izlječenje osoba s ADHD-om danas još uvijek nije moguće. str. želim ti lijepu večer“. Ono primjerice može naći zajedničku komunikaciju s djecom mlađom od sebe. str. op. 96 – 97.. postoje razni načini kojima je moguće ublažiti i kontrolirati simptome ADHD-a. 31. Naumann. Schlottke.stvarati nova pravila u svoju korist. G. itd. Naumann. op. Terapija ponašanja jedan je od mogućih tretmana.38 2.cit. Phelan navodi da hiperaktivno dijete nije nužno uvijek izolirano. 38 Ibidem. K. W.. F. To je bio njezin način da kaže: „Vidimo se kasnije. 36 Lauth. i to iz dva razloga: „Kao prvo. Kao drugo. bez da se ostali bune.cit.. 39 Lauth.. G.. 39 Jedan od najčešćih oblika tretiranja ADHD-a jest liječenje lijekovima – raznim stimulansima i antidepresivima. s ADHD-om. da pobijedi.. izolirano je od svih. W. postaje razredni „autsajder“ kojeg svi izbjegavaju i s kojim nitko ne želi imati posla.“ 37 Takva situacija savršeno odgovara i djetetu s ADHD-om i mlađoj djeci: hiperaktivno dijete konačno ima nekoga kome može zapovijedati. 36. razina zrelosti djeteta s ADHD-om obično je nekoliko godina niže od njegove stvarne kronološke dobi pa se u tom smislu bolje uklapa u društvo mlađe djece. no njihov je nastup uglavnom negativan ili iritantan. a ponekad i fizički agresivno.. F.34 Iako je možda suprotno od očekivanog..cit. Phelan navodi primjer: Jedna malena djevojčica. str. tjelesno će biti veće i razvijenije od mlađe djece pa će mu ona dopustiti da im zapovijeda. T. P. na kraju dana u garderobi udarala je sve dječake u goljenicu.“ U ovoj terapiji veoma je važna i uloga roditelja koji trebaju naučiti što povoljnije utjecati na djetetovo ponašanje te oblikovati obiteljsku svakodnevicu tako da iziskuje što manje problema. 36. W. 37 Phelan.35 Svi ti problemi nerijetko rezultiraju socijanim poteškoćama: dijete teško sklapa prijateljstva. nerijetko se ponaša zapovjednički. Lijekovi 34 Phelan. ali učinak je očito potkopavao njezine šanse da se s bilo kime od njih sprijatelji.. hiperaktivna djeca često prva pristupaju drugoj djeci. tj. 37. pa makar one bile i nepodobštine. 35 13 . K. P. op. Njome dijete uči „bolje kontrolirati svoje ponašanje. str.. Schlottke.36 Ipak. Ibidem. T. 37. str. zaštititi se od nepromišljenih radnji i dobro razmisliti što se traži. W. str. učenica trećeg razreda.

Mogu dovesti primjerice do gubitka apetita. i psihostimulansi imaju nuspojave. 110 – 113.ublažavaju glavne simptome ADHD-a. impulzivnost i nemirne pokrete te povećavaju djetetovu koncentraciju. ali.40 Na tretman lijekovima često se gleda negativno jer mnogi ne smatraju ADHD bolešću te ga stoga i ne treba tretirati lijekovima. poremećaja spavanja. kao i većina lijekova. glavobolje. 14 . O ovom pitanju više će biti riječi u raspravi. str. itd. 40 Ibidem. tj.

Zato je za učitelja ili roditelja od iznimne važnosti dobro poznavanje karakteristika deficita pažnje/ hiperaktivnog poremećaja. str. (2008).3. kod djece koja ne posvećuju pažnju detaljima. ali treba biti napomenuto kako ih se dijagnosticira kao posebne entitete samo onda kada su prenaglašeni za mentalnu dob djeteta.. op. V. Osvrnut ćemo se i na fenomen agresivnog ponašanja. D. Ć. Ibidem. 60 – 61. str. a posebno na problem agresivnog odgoja djece koja potom ispoljavaju takva ponašanja.. nemarni su u aktivnostima.. ali i sa fenomenima mentalne retardacije i djece s visokim IQ-om. skučeni i površni interesi te poteškoće sa zadržavanjem naučenog gradiva. 42 15 . Usporedba poremećaja hiperaktivnosti i drugih poremećaja slične kliničke slike Poremećaj hiperaktivnosti se često zbog sličnih značajki može poistovjetiti s nekim drugim poremećajima koji su karakteristični za dječju dob.str. 33. ne prate upute i imaju poteškoće s organiziranjem zadataka ili često zaboravljaju dnevne aktivnosti.1.. Tuzla – Bihać. 83. Mentalna retardacija i visoki IQ Ranije smo pisali o simptomima nepažnje kod djece s poremećajem hiperaktivnosti. živahnost. S obzirom na to da je roditeljima često vrlo teško prihvatiti da njihovo dijete zbog ograničenih intelektualnih sposobnosti ne može pratiti redovnu nastavu 42.> Pristupljeno 15.2012. U ovom dijelu seminara ćemo AD/HD poremećaj usporediti sa sličnim fenomenima. M. 43 Hatibović. kao što su agresivnost. Smailagić. odnosno sličnih te potpuno kontrastnih poremećaja ponašanja. također mogu zbog 41 Kocijan Hercigonja. oni ga smještaju u okolinu u koju se ono ne može uključiti. djeca s visokim IQ-om. Djeci s niskim IQom svojstveno je otežano apstraktno mišljenje.cit.com/doc/25912998/11/Djeca-sa-emocionalnim-problemima-i-smetnjama-u-pona %C5%A1anju. moguće je da se radi i o mentalnoj zaostalosti. nekritičnost u opažanju opasnosti.scribd. 3. Hadžialagić. Ne isključuje se mogućnost da dijete istovremeno ima i mentalnu retardaciju i AD/HD.03. hipoaktivnost.41 No.43 Dok se djeca niskog kvocijenta inteligencije u školi sukobljavaju s nastavnim programom koji nije primjeren njihovim mentalnim mogućnostima i koji zato biva uzrokom hiperaktivnog poremećaja i deficita pažnje. <http://www. Djeca s posebnim potrebama.

Hadžialagić.03.46 Dakle.cit. Radi se o podvrsti fenomena AD/HD kojeg također karakterizira deficit pažnje. Važno je što više ga uključivati tijekom sata i otkriti aktivnosti koje ga interesiraju.. ugrožava stabilizaciju dječjeg osjećaja sigurnosti i samopoštovanja.. Potrebno je imati razumijevanja za poteškoću učenika. Ovo je klinička slika hiperaktivnog poremećaja. Možemo reći i kako otežava sve aspekte razvoja u cjelini. 62. te ukoliko se simptomi hiperaktivnosti uočavaju u samo jednom socijalnom okruženju (kod kuće. još uvijek se govori samo o živahnom djetetu ukoliko navedeni simptomi traju manje od šest mjeseci i ne ometaju uobičajene dnevne aktivnosti kod kuće i u školi. Hipoaktivnost Brojna istraživanja su pokazala kako pored povećane nekontrolirane aktivnosti.. <http://www. T.3.. op. kao učitelj biste trebali obratiti dodatnu pažnju na njegovu pretjeranu mirnoću i ne ignorirati problem. Živahno dijete Djeca školske dobi vrlo često ispoljavaju nemir. ignoriraju postavljena pravila.cit. 83-84. sindrom deficita pažnje i AD/HD-a može biti praćen i bitno smanjenim.2. bitno otežano usvajanje novih sadržaja zbog mentalne odsutnosti.moh. a hipoaktivnost otežava uspostavljanje motivacije za učenje... spoznajni. M.hr/hr/nasa-djeca/dijete-u-pokretu-normalna-djecja-zivahnost-ili-simptom-hiperaktivnosti1/> Pristupljeno 15. D. Kako prepoznati granicu i zabrinuti se? Vranković navodi nekoliko točaka koje se smatraju dobrim smjernicama za otkrivanje. Smailagić.2012.str. emocionalni i socijalni. odnosno odbacivanje mogućnosti postojanja hiperaktivnog poremećaja. no nikako ne treba snižavati svoje standarde jer tako od njega dobivamo rezultate koji su niži od njegovih stvarnih mogućnosti. (2009). neporezni su ili upadaju drugima u razgovor. Savjeti iz Hatibović. Dijete u pokretu: normalna dječja živahnost ili simptom hiperaktivnosti?. op.sporog tempa izvođenja nastave i nepostojanja uvjeta koji bi ih trebali poticati pokazivati simptome pomanjkanja pažnje i hiperaktivnosti. 45 16 . a u razgovoru s roditeljima saznati što ga motivira. str. Kada se susretnete s ovakvim djetetom u svom razrednom odjeljenju. V.45 3. Ć. guraju se. ako se sličnu impulzivnost i hiperaktivnost može zamijetiti kod 99% vršnjaka živahnog djeteta.44 3. to jest hipoaktivnim ponašanjem. međutim ovo su i karakteristike svakog normalnog živahnog djeteta. 46 Vranković. u školi) jer se kod djece s poremećajem AD/HD-a javljaju bez obzira na okolinu u 44 Kocijan Hercigonja.

Ć. Poremećaj deficita pažnje i AD/HD svoj početak ima u ranom djetinjstvu i ne može odjednom kasnije započeti.48 Korisno je dijete „uhvatiti“ dobre volje i često ga javno hvaliti. ali isto tako i žrtve zlostavljanja. problemi u odnosima među roditeljima i zlostavljanje djeteta vrlo lako može rezultirati djetetovom hiperaktivnošću. Djeca su često svjedoci roditeljskih svađa.. pogotovo ako su uključeni novi zanimljivi ljudi. učitelj bi trebao preventivno reagirati uvijek kad je moguće. već o pojavi neprilagođenih ponašanja uzrokovanih negativnim utjecajima iz okoline. Vidjeli smo što se može dogoditi u školskoj situaciji kada nastavni program nije primjeren djetetovim intelektualnim mogućnostima ili kada okolina nije stimulirajuća.kojoj se nalazi. Dakle. str. 49 Ibidem. Poželjna je njegova strpljivost jer ukoliko svojim stavom da do znanja da mu je svega dosta. nedostatkom pažnje i impulzivnošću. također. Smailagić. Zlostavljanje djeteta može na njega djelovati i tako da ono počne pokazivati simptome hipoaktivnosti.49 47 Ibidem Hatibović. na primjer igranju video – igara.cit. Ako su njegove reakcije na kazne uglavnom negativne.4.. on ostaloj djeci šalje jasan znak da je izolacija i ignoriranje agresivnog djeteta dozvoljeno. op. O kakvoj god reakciji se radilo. M. postaje mirnim u situacijama individualnog rada. Ono. 48 17 . Nije riječ o hiperaktivnom djetetu ukoliko su simptomi zamijećeni tek od sedme godine života. Agresivnost kao posljedica odgoja u djece s emocionalnim smetnjama u ponašanju Djeca su često izložena raznim vanjskim faktorima koji su uzroci njihovog hiperaktivnog ponašanja. 64. bolje je fokusirati se na nagrade. str. 63.47 3. Hadžialagić. Pri uspoređivanju ovih dvaju fenomena još je dobro znati da hiperaktivno dijete ponekad može vrlo uspješno kontrolirati svoju aktivnost na dulje vrijeme u nekim situacijama koje ga stimuliraju. fizičkog nasilja. ne radi se o urođenom poremećaju.. Situacija u obitelji.

znaju i osjećaju ono što drugi ljudi ne mogu te se mogu okarakterizirati kao vrlo kreativne osobe neograničenih sposobnosti. Takva djeca također često imaju i nisko samopoštovanje. odgovora i ideja netradicionalnim načinima. čuju. M. vidjet ćemo da je ptica sporija. hiperaktivnost. op. depresivna su i asocijalna. Ferek progovara o osobnom iskustvu odrastanja te na samom početku izdvaja priču o ptici i mački koja nam zorno dočarava društveni sustav i stav prema različitom i drugačijem: Ako treniramo pticu da trči. već drugačija. riječ je o metafori u kojoj ptica predstavlja neshvaćeno dijete koje sustav pokušava uklopiti u svoje okvire te ga na taj način promijeniti kako bi se prilagodilo većini koja se smatra normalnom. Obrazovni sustav često zanemaruje potrebe posebnih učenika. često vide.cit. Prednost ili deficit? Poremećaj ili različitost? Iako je struka fenomen hiperaktivnosti odredila kao poremećaj. Ako se prema ptici odnosimo jednako kao i prema mački. odnosno bolest koju je potrebno liječiti. ono što im je potrebno kako bi njihove pozitivne osobine došle do izražaja jest sloboda. Ferek iz svog primjera ističe kako je u slučaju hiperaktivne djece riječ o ljudima koji su drugačiji i koji svojim pogledom na svijet nude nešto novo. str. Tada ćemo vidjeti da deficit za koji smo mislili da ga ptica ima. Ali ako joj se prilagodimo i dopustimo joj da se prikaže kakva uistinu je. Ptica nije niti bolja niti lošija od mačke. Naglašava kako nepažnja. slaba koncentracija i sporost mogu biti dar zahvaljujući kojem su mnogi uspjeli pomaknuti granice i dokazati da je sve moguće. Danas takva djeca teško razvijaju svoj puni potencijal. 15. nije bio u njoj. ili se one tek nalaze samo na papiru.. bez da dijete ostvari svoj puni potencijal u okolini koja ga razumije i podupire. 18 . tromija i nespretnija od mačke. nego u našem sagledavanju ptice. da li će ona trčati jednako brzo kao i mačka? Neće. Naime. Neshvaćenost onih koji razmišljaju na drugačiji način često dovodi do razočaranja i delikvencije u kasnijoj dobi. te nam se samim time djeca s takvim poteškoćama nameću kao ona koja imaju različite nedostatke u odnosu na ostalu djecu. Međutim. Naš zaključak će biti da ptica ima deficit. dok mnogi od njih u sebi nikad ne pronađu svoju kreativnu stranu. ne možemo ne zamijetiti kako se društvo nedovoljno bavi isticanjem prednosti ovih učenika i pokušajem razumijevanja njihovog ponašanja.4. Hiperaktivna djeca dolaze do novih pitanja. Osobnost takvih ljudi je često neshvatljiva drugima i svi smo ponekad skloni predrasudama na osnovi tek nekoliko činjenica. primijetit ćemo njezina krila za koja nismo ni znali da postoje.. Također je zanimljiv i pristup prema kojem je obrazovni sustav taj koji je zaslužan za nastanak teorije ADHD-a.50 Dakako. poznato nam je 50 Ferek.

no činjenica je da u današnjem kapitalističkom svijetu istina nikada nije crno-bijela. kao što je onaj ADHD-a. str. a oni su ostali neshvaćeni. valja razlikovati one čiji su simptomi toliko ekstremno 51 Ibidem. Svijest društva o različitim potrebama raste. Ta je studija dokazala da različiti ambijenti mogu uvjetovati ponašanje povezano s djelovanjem gena.hr/w-tekstovi/whiperaktivnost.net/clanak/110/otkriven-gen-hiperaktivnosti/> Pristupljeno 14. a tek 5% djece s poremećajem hiperaktivnosti završava fakultetsko obrazovanje. 25 Ibidem. 44. ali s nešto drugačijim potrebama i pažnjom. dok se danas u pretežno sjedilačkog stanovništva pokazuje kao problematičan. čini se. Znanstvenici su istaknuli da društvo ima problem sa shvaćanjem ADHD-a jer ga smatramo poremećajem u modernome svijetu. 03.html> Pristupljeno 5. Taj je gen. 03.sretnodijete. no sada znamo da isti gen povezan s različitim ambijentom dovodi i do različitih rezultata. čovjeku bio koristan u razdoblju kada mu je trebala intenzivna tjelesna aktivnost.kako unatrag nekoliko godina nije postojala fleksibilnost. 52 19 . 2012. odnosno hiperaktivnog poremećaja koja je počela obuhvaćati one koji se nisu uklapali i koji su stršili te su osobine te djece predočene svijetu kao deficit i kao poremećaj. postoje i brojne kontroverze oko ADHD-a te neki čak i smatraju kako ADHD kao poremećaj uopće ne postoji te da veliku ulogu u promoviranju liječenja imaju farmaceutske tvrtke koje zanima samo profit.Nedavno je tim američkih stručnjaka dovršio studiju o genima povezanima sa sindromom deficita pažnje i hiperaktivnosti. 2012. tretiranje djece kao normalne.51 Na taj način su ta djeca postala uočljiva te se javlja teorija deficita pažnje. Istraživači su primijetili da je nomadska populacija koja posjeduje varijantu gena bolje uhranjena od njihovih sjedilačkih rođaka s istom genetskom varijantom. Rister. svi učenici su bili podložni jednakom načinu ispitivanja i ocjenjivanja. Tijekom studije.hud. Također. ali još uvijek nije na odgovarajućoj razini. str. individualizirani oblik nastave i općenita prilagodba društva mogla bi dovesti do promjene statistika prema kojoj 30% hiperaktivne djece prekida školovanje. znanstvenici su došli do zaključka da je u dalekoj povijesti ljudske vrste hiperaktivnost vjerojatno predstavljala prednost. (2001). Deficit pažnje / hiperaktivni poremećaj (ADHD/ADD) <www.52 Određenje zdravih i normalnih ljudi koji stvaraju i djeluju na drugačiji način bolesnima je svakako čin koji zaslužuje osudu. Školsko doba je za hiperaktivnu djecu bilo razdoblje krize u kojem je njihova nesposobnost bila kritizirana. cijenila se jednakost.54 Ova statistika ne čudi ako uzmemo u obzir činjenicu da su djeca od početka sputana i ukalupljena u okvire unutar kojih ne mogu pokazati svoje sposobnosti i darovitosti.53 Očito je kako se istina polako počinje otkrivati te u budućnosti možemo očekivati i značajne promjene u tretiranju ADHD-a. 54 Prvčić. Nestanak teorije kao takve. U stručne dijagnoze ne možemo ulaziti. Dakako. 53 <http://www.

.cit.. na čijim temeljima i počiva teorija ADHD-a. važnu ulogu u promicanju zdravlja i izgradnje kvalitetne osobe ima i škola te nastavnici. Jednako kao i roditelji. str. Isaac Newton i Leonardo da Vinci samo su neki od onih čije je funkcioniranje bilo drugačije. Važno je primijeniti individualizirani pristup i osigurati pozitivnu sredinu za učenje koja je usmjerena na njihove jake. 20 . 9.. a ne slabe strane. Važno je potkrepljivati. različiti učenici.izraženi da ne mogu sami funkcionirati te će se time ti ozbiljni slučajevi. E. poticati roditelje da budu pozitivni. Tko zna gdje bi svijet bio danas da je postojalo više razumijevanja. Zagreb. 2003. uvesti mnogo kretanja i praktičnog rada. intenzivno. ali kao budući nastavnici i roditelji možemo spriječiti postavljane istog u nekoj doglednoj budućnosti. op. moramo poći od svojeg najbližeg svijeta i okoline. Educa. Različiti mozgovi. osigurati zdravu okolinu i motivirati dijete da ostvari svoje potencijale. učiniti učionicu funkcionalnom te izoštriti komunikaciju. str. Važno je djetetu pružiti potporu i pohvaliti ga ciljano i što je češće moguće za ono što dobro radi. odvojiti od potpuno zdravih i normalnih pojedinaca.56 Albert Einstein. nemirno i ograničeno obrazovnim sustavom.. Jensen. M. Thomas Edison. 55 56 Ferek. i tko zna koliko je Einsteina još uvijek skriveno i čeka svoje ostvarenje? Na to pitanje ne možemo odgovoriti. 118. da promatraju. Roditelji moraju poticati aktivno učenje. 55 Kako bi inicirali određena shvaćanja i promjene u društvu. komentiraju i nagrađuju dobro i poželjno ponašanje svoje djece. zaigrano.

Ipak. postavile smo pitanje koje se dotiče mogućih dilema u pogledu tretiranja hiperaktivnosti kao bolesti i deficita. ali najnovija istraživanja sve više upućuju na njegovu genetsku determiniranost. slaba koncentracija i sporost mogu biti dar koji takvoj djeci omogućava otkrivanje odgovora i ideja na netradicionalan način i uočavanje onog što drugi ljudi ne uspijevaju. Nadalje. Zaključak Nakon detaljnog pregleda relevantnih činjenica vezanih uz ADHD poremećaj. Potrebno je poticati njihovu kreativnost i omogućiti im ostvarenje njihovih potencijala. vrlo je teško s velikom sigurnošću odrediti uzroke ovog poremećaja. njegove klasifikacije. uz roditelje. a rano uočavanje simptoma omogućit će pronalazak odgovarajuće terapije. agresivnost. 21 . hiperaktivnost. vrstama terapije. mogućim uzrocima. nisko samopoštovanje. upoznavanja sa simptomima. a u tome. posebno veliku ulogu igraju nastavnici te njihova angažiranost. Podrška i suradnja roditelja i obrazovnih institucija jedan je od temeljnih preduvjeta za sprječavanje negativnih posljedica kao što su osjećaj odbačenosti. osobama koji nisu stručnjaci u ovom području vrlo je teško prepoznati. kao što smo istaknule u zadnjem dijelu. te usporedbe s poremećajima koji pokazuju sličnu kliničku sliku. važno je sam pojam bolesti i poremećaja uzeti sa zadrškom jer. a samim time i odrediti pravilan pristup djeci koja pokazuju određene simptome hiperaktivnosti.5. strpljenje i educiranost. anksioznost i depresija. Nepažnja. Upravo je iz tih razloga važna educiranost osoba odgovornih za djetetov razvoj. postoje naznake kako je u slučaju hiperaktivnosti prije riječ o posebnosti koja se u okvirima današnjeg obrazovnog sustava sputava i ne shvaća. Kao što smo već spomenule.

net/clanak/110/otkriven-gen-hiperaktivnosti/>Pristupljeno 14. različiti učenici.scribd.hr/w-tekstovi/w-hiperaktivnost. Metodički obzori 1.com/index. M. W. Zagreb: Educa. ■ Phelan.03. G. Zagreb: Buđenje.03.121.2012.hud.mala-sova. <http://www.html • Vranković. Mrežni izvori: • Hatibović. V. Različiti mozgovi. 22 . Schlottke. Djeca s posebnim potrebama preuzeto 15. Neumorna djeca. (2009). T.. 2012. Hiperaktivno dijete: uznemireni roditelji i odgajatelji.hr/o_adhd..hr/hr/nasa-djeca/dijete-u-pokretu-normalna-djecja-zivahnost-ili-simptomhiperaktivnosti1/ <http://www. dijagnoza i terapija u djece i odraslih. M.03. Lekenik: Ostvarenje. 2012. Ć. ■ Kocijan . (2003). T.sretnodijete. Smailagić. Hiperaktivni sanjari: drugačiji. Dijete s ADHD poremećajem i škola. Sve o poremećaju pomanjkanja pažnje: simptomi. bespomoćni roditelji. (2006). K. bolji.com/doc//Djeca-sa-emocionalnim-problemima-i-smetnjama-u-ponašanju/ • Prvčić. Deficit pažnje / hiperaktivni poremećaj (ADHD/ADD) preuzeto 5. (2008). s http://www. s http://www. P.php> Pristupljeno 15. Naumann. 113 .php?> Pristupljeno 16. (2006). <http://www..2012. Dijete u pokretu: normalna dječja živahnost ili simptom hiperaktivnosti? preuzeto 15.. Zagreb: Mozaik knjiga. S. W. ■ Lauth.6. Časopis: • Kadum-Bošnjak. (2002). Rister (2001). Jastrebarsko: Naklada Slap.Hercigonja.2012. D. lošiji. Literatura Knjige: ■ Ferek. E.03. 2..budenje.03. ■ Jensen. s http://www. Hadžialagić.03. F.moh..2012. (2008). (2005).