You are on page 1of 27

SVEUČILIŠTE U MOSTARU

FAKULTET PRIRODOSLOVNO- MATEMATIČKIH I
ODGOJNIH ZNANOSTI

Studij zemljopisa
Smjer: Turizam i zaštita okoliša

Anela Šehić

PRIRODNI RESURSI OPĆINE JABLANICA KAO
POTENCIJAL ZA RAZVOJ TURIZMA
(Završni rad)

Mostar, 2013.

SVEUČILIŠTE U MOSTARU
FAKULTET PRIRODOSLOVNO- MATEMATIČKIH I ODGOJNIH
ZNANOSTI

Studij zemljopisa
Smjer: Turizam i zaštita okoliša

PRIRODNI RESURSI OPĆINE JABLANICA KAO
POTENCIJAL ZA RAZVOJ TURIZMA
(završni rad)

Mentor: prof. dr. sc. Snježana Musa

Student: Anela Šehić

Mostar, rujan 2013.

PODACI O ZAVRŠNOM RADU
I. AUTOR
Ime i prezime:

Anela Šehić

Datum i mjesto rođenja:

19. prosinac 1991., Mostar

Studij:

Turizam i zaštita okoliša

Matični broj:

4568/R
II. ZAVRŠNI RAD

Tema:

Prirodni resursi općine Jablanica kao

potencijal za razvoj turizma
Broj stranica:

25

Datum predaje završnog rada:

______________________

Datum obrane završnog rada:

______________________

Mentor:

prof. dr. sc. Snježana Musa

Članovi povjerenstva:

______________________
______________________
______________________

Konačna ocjena završnog rada:

______________________

Potpis članova povjerenstva:

_____________________
_____________________
_____________________

SADRŽAJ:
UVOD.........................................................................................................................................4
1.POLOŽAJ I PROSTORNE KARAKTERISTIKE JABLANICE...........................................5
1.2. KRATKA POVIJEST OPĆINE JABLANICA..................................................................7
2. PRIRODNI RESURSI OPĆINE JABLANICA......................................................................8
2.1. Planina Čvrsnica................................................................................................................10
2.2. Planina Prenj......................................................................................................................13
2.3. Turizam na Prenju i Čvrsnici.............................................................................................14
2.4. Rijeka Neretva....................................................................................................................15
2.5. Rijeka Doljanka..................................................................................................................17
2.6. Jablaničko jezero................................................................................................................17
3. ZAŠTITA PRIRODNIH RESURSA OPĆINE JABLANICA..............................................19
3.1. Svrha i cilj zaštite prirode..................................................................................................19
3.2.Zaštita prirode u Bosni i Hercegovini................................................................................20
3.3. Zaštita prirode u općini Jablanica......................................................................................20
ZAKLJUČAK...........................................................................................................................23
LITERATURA..........................................................................................................................24
IZVORI.....................................................................................................................................25

UVOD
Općina Jablanica se nalazi na važnom putnom pravcu koji povezuje velike urbane centre
Sarajevo i Mostar. Mala površina općine i relativno malim brojem stanovnika spada u red
najmanjih općina u Federaciji Bosne i Hercegovine. Usprkos tome Jablanica ima mnogo toga
za ponuditi kako svojim stanovnicima tako i turistima koji je posjete. Jablanica je van Bosne i
Hercegovine najpoznatija po svom izuzetnom povijesnom značaju, po događajima koji su se
tu odigrali u tijeku Drugog svjetskog rata odnosno po Bici na Neretvi. Čuvena je i po
kamenolomu gabra ili jablanita.
Međutim u ovom radu će biti predstavljena najljepša strana Jablanice a to su njeni prirodni
resursi koji su njeni provjereni i potpuno izvjesni razvojni potencijali. Grad leži na prelijepoj
rijeci Neretvi, okružen planinskim masivima Prenja i Čvrsnice koji posjeduju prelijepe
krajobraze i veliki broj endemičnih biljnih i životinjskih vrsta. Nabrojani prirodni resursi i
prirodni uvjeti općine Jablanica izraženi reljefom, hidrografskim, florističko-vegetacijskim
karakteristikama, faunom i klimom čine atraktivnu osnovu za razvoj gotovo svih oblika
kontinetalnog turizma. Svi prirodni resursi pružaju mogućnost cjelogodišnje ponude ponude
brojnih veoma atraktivnih turističkih sadržaja. Uzimajući u obzir sve to u ovom radu je
predstavljena mogućnost valorizacije prirodnih resursa Jablanice u turističke svrhe ali i
njhove zaštite od degradacije.

1. Položaj i prostorne karakteristike Jablanice
Općina Jablanica pripada regionu gornje ili visoke Hercegovine. Jedna je od devet općina
Hercegovačko-neretvanske županije. Sa površinom od 301km2 i spada među najmanje općine
Federacije Bosne i Hercegovine. Po posljednjem popisu stanovništva iz 1991. godine općina
je imala 12.691 stanovnik raspoređen u 33 naselja. Prosječna gustina naseljenosti 43 st/km 2.
Poslije potpisivanja Daytonskog sporazuma ušla je u cjelini u sastav Federacije Bosne i
Hercegovine. Jablanica je ukliještena imeđu jednih od dvaju najviših planina u Bosni i
Hercegovini Čvrsnice i Prenja. Sam grad je smješten na nekoliko terasa na nadmorskoj visini
od 202 metra, kroz koje protječe rijeka Neretva.

Slika 1. : Geografski položaj općine Jablanica

Klima je umjereno mediteranska uz veliku količinu padalina. Klimatski uvjeti u
Jablanici formirani su pod utjecajem prodora toplog zraka dolinom Neretve sa Jadranskog
mora, reljefa i nadmorske visine. Budući da je grad smješten, kako je već rečeno, na
nadmorskoj visini od 192-202 metra i nalazi se na granici utjecaja mediteranskih i

kontinentalnih strujanja zraka. Srednja godišnja temperatura zraka kreće se od 11,2-11-7
stupnjeva Celzijevih. Ekstremne temperature u ljetnom periodu penju se čak i do 40
stupnjeva. Planinski masivi Prenja i Čvrsnice uzdižu se kao prirodne barijere na kojim se
smjenjuju udari mediteranskih i hladnih kontinentalnih vjetrova.
Područje općine Jablanica je bogato vodom najznačajnija je svakako rijeka Neretva, pored
Neretve tu je i njena pritoka Doljanka, te Jablaničko i Grabovičko jezero. Takođe su značajni
i potoci koji teku sa Prenja i Čvrsnice na kojima se nalaze usjeci preko kojih tekućice stvaraju
skakavce, slapove i vodopade nestvarne ljepote.

Slika 2. : Grad Jablanica
Povoljnu geoprometnu lokaciju Jablanice čine magistralni put M17 koji prolazi kroz
grad, zatim elektrificirana željeznička pruga Sarajevo-Ploče, te činjenica da Jablanica leži
između dva međunarodna aerodroma Sarajevo – Mostar.

1.2. Kratka povijest općine Jablanica
Iz najstarijeg perioda povijesti, ¸iz starijeg i mlađem kamenog doba nije poznato niti
jedno nalazište u jablaničkom kraju, što može biti rezultat i nedovoljnih istraživanja.
Istaživanjem je potvrđeno da su na području Neretve ljudi u toplijim periodima stanovali na

otvorenim prostorima. Lokaliteti koji nam govore o metalnim dobima prapovijesti u Jablanici
i njenoj okolini su gradine i tumuli (gomile). Ostaci gradina su otkriveni kod Djevora i
Glogošnice, na koti Križ iznad sela Mrakova, na brdu iznad Dobrigošća, na Gradištu kod
Ostrošca, te na Slatini, Čeharim i Risovcu. Najznačajniji tragovi života ljudi sa ovog područja
iz srednjem vijeka su stećci. Najvažnije nekropole stećaka su u Dugom polju i kod Risovca.
Na jablaničkom području nema puno sačuvanih ostataka iz Otomanskog perioda. Početak
značajnije gradnje i urbanizacije započeo je tek dolaskom Austrougarske monarhije koja je
gradnjom kasarne, mostova, tunela, kuća i stanova za namještenike, željezničke stanice i
hotela udarila temelje današnjem izgledu grada i njegove okoline. Grad je bio između dva
Svjetska rata vazdušna banja klimatsko mjesto radi izuzetna čistoće i kvalitete zraka.
Jablanica je u svijetu najpoznatija radi svog povijesnog značaja odnosno poznata je po Bici na
Neretvi.

2. PRIRODNI RESURSI OPĆINE JABLANICA
Pod pojmom priroda podrazumijevamo, u doslovnom smislu, nešto što postoji ili
samo po sebi nastaje. U općem smislu to je cijeli svemir sa svojom materijom i energijom, te
sa svojim promjenama i zakonitostima. Pri tome razlikujemo živu (biotičku) i neživu
(abiotičku) prirodu pri čemu se ekologija bavi proučavanjem njihovih međusobnih odnosa.
Pod prirodom također podrazumijevamo i organiziranost okoliša bez znatnijeg utjecaja
čovjeka ili sve ono što još od njega nije posve promijenjeno. Prirodni resursi ili prirodna
bogatstva mogu se klasificirati na različite načine. Prirodno bogatstvo označava primjerice
količinu postojeće biološke raznolikosti u različitim ekosustavima, to su pojave, procesi ili
objekti u prirodi koji utječu na razvoj živih bića i njihovih aktivnosti. Čovjek može koristiti
prirodne resurse kao potencijale za razvoj. Prirodni resursi čovjeku koriste za stanovanje,
ishranu, proizvodnju, energiju i eksploataciju. Šteta koju čovjek može nanijeti prirodnim
resursima se ispoljava u vidu bolesti, prirodnih nepogoda ili ugrožavanja životne sredine.
Osnovni prirodni resursi su: reljef, vode, klima,

Zemljište ( koje može biti poljoprivredno, građevinsko i šumsko)

Stijene, fosilna goriva, minerali

Flora i fauna

Klima (vjetar, sunce, plima i oseka)

Vode
Prirodni resursi su opće i zajedničko bogatstvo te stoga njihovo korištenje,

gospodarska namjena i ekonomsko vrednovanje treba da budu planski usmjereni i namjenski
kontrolirani.Pristup prirodnim resursima mora da obuhvati definiranje politike i strategije
njihovog održivog korištenja, kao i definiranje zakonodavno-pravnog okvira za njihovo
efikasno sprovođenje.
Pojedini prirodni resursi se mogu koristiti u turističke svrhe i mogu biti potencijal za razvoj
turizma određenog prostora pa ih možemo definirati kao turističke resurse. Turistički resursi
su ona prirodna ili društvena dobra koja se mogu turistički valorizirati, odnosno one pojave i
procesi, objekti ili slično koje turisti i izletnici posjećuju. Predstavljaju dio cjeline određenog
geografskog područja, a bogatstva turističkim resursima komparativna su prednost u
gospodarskom razvoju. Prirodni turistički resursi se dijele na :

Klimatske (ekvatorijalna klima, tropska klima, umjereno tople klime, umjereno svježe
klime, planinski tip klima, hladna klima, polarna klima)

Geomorfološki (planine, planinski lanci, vulkani, klisure, kanjoni, pećine, polja u kršu,
krški oblici (vrtače, škrape)

Hidrogeografski ( oceani, mora, rijeke, jezera, podzemne vode, termalne vode, gejziri)

Biogeografski (flora i fauna)

Pejzažni (planinski pejzaži, nizinski ili pejzaži relativno niskog reljefa, primorski
pejzaži)
Općina Jablanica obiluje prirodnim odnosno turističkim resursima. Najvažniji su

planine, jezera i rijeke. U daljem tekstu će svi ti prirodni resursi biti predstavljeni, kao
sadašnja razvijenost turizma na njima i problemi sa kojima se isti susreće.

2.1. Planina Čvrsnica
Planinski masiv Čvrsnice leži nasuprot Prenju, te iza Maglića najviše bosanskohercegovačke
planine. Čvrsnica pripada dinarskom planinskom sistemu i spada u visoke planine. Najveći
vrh je Pločno visoko 2225 metara, a slijede Veliki vilinac 2115 metara, Drinača 2041 metara i
pestibrdo 2035 metara. Opkoljena je duboko usječenim dolinama rijeke Neretve, Doljanke,
Grabovice i Drežanke. Od slijepih dolina na Čvrsnici postoji samo jedna a to je dolina Dive
Grabovice.

Slika 3.: Planina Čvrsnica

Planinu Čvrsnicu sačinjava skup nekoliko visoravni i grebena, koji su rastavljeni
dubokim udolinama Neretvinih pritoka. Spada u oblast površi i brda Dinarskog sistema.
Obično se kaže da površi, planine i brda počinju od Čvrsnice u dva lanca kroz Hercegovinu,
Bosnu i Crnu Goru i srastaju u jednu masu u Komovima i Prokletijama. Površi i brda sastoje
se iz vrlo debele serije jurskih i trijaskih krečnjaka, koji leže na paleozojskim i verfenskim
škriljcima. Visoravni i kanjonske doline od kojih se sastoji Čvrsnica su dva privlačna
elementa reljefa u građi planina. Tome treba pridodati i druge morfološke oblike planinske
grebene, zupčaste vrhove, okomite litice, cirkove, motonirane stijene, bratničke blokove,

morenske bedeme, bunaraste vrtače i škrape. Jedan od najpoznatijih geomorfoloških

spomenika planine Čvrsnice su Hajdučka vrata.

Slika 4.:Hajdučka vrata na planini Čvrsnici
Jedna od draži planine je klima na njoj. Na klimatske osobine Čvrsnice utječu blizina
Jadranskog mora, reljef i nadmorska visina. Do južnih strana planine Čvrsnice dopiru utjecaji
izmjenjene mediteranske klime, koja prodire uz dolinu rijeke Neretve skoro sve do Konjica.
Nadmorska visina znatno utječe na njene osobine. Na planini se, prema visini, izdvajaju tri
kata reljefa: niski dolinski, srednji kraški i visoki glacijalni. Sukobljavanje kontinentalnih i
mediteranskih utjecaja i različitih zračnih masa izaziva česte i nagle promjene vremena, što u
zimskom periodu dovodi do padanja velikih količina snijega, koji se dugo u proljeće zadržava

na planini. Planinski masiv Čvrsnice odlikuje se specifičnim načinom postanka, orografijom,
ekoklimom, diverzitetom tla, specifičnom hidrografskom mrežom, kao i mediteranskim
pluviometrijskim režimom. Sve ove specifičnosti uvjetovale su da se, na ovom relativno
malom prostoru razvije veliki broj specifičnih i raznovrsnih biljnih zajednica u čiji sastav
ulazi veliki broj endemičnih vrsta. Najveća pojedinačna vrijednost planinskog areala Čvrsnice
leži u endemičnim vrstama flore. Na ovoj planini biolozi su otkrili i registrirali 170
endemičnih biljaka, od ukupno 1500 biljnih vrsta. Na području Masne Luke na planini nalazi
se najveće stanište munike u Europi, i jedna je od specifičnosti šumske vegetacije dijelova
naše zemlje, odnosno Balkanskog poluotoka.
Kao još jedan važan prirodni resurs treba spomenuti Park prirode Blidinje koje je
smješteno na obroncima planine Čvrsnice, a osim Čvrsnice obuhvaća i planinske masive
Čabulje i Vrana. Ovo područje je proglašeno parkom prirode 30. ožujka 1995. godine i
dobilo je ime po najvećem ledničkom jezeru u Bosni i Hercegovini Blidinjem jezeru. Jezero
je nastalo kao posljedica povlačenja glečera u dolinu na 1184 metra nadmorske visine. Uz
jezero se proteže Dugo polje, dugo 25 a široko 5 kilometara, koje danas služi za ispašu, a
manjim dijelom za obrađivanje. Voda u jezero dolazi sa Vrana i Čvrsnice proljetnim
otapanjem snijega. Površina parka prirode Blidinje je 358km2.

Slika 5.:Blidinje jezero

Značajan dio parka prirode Blidinje se nalazi na teritoriji općine Jablanica. Ovaj kraj
je bogat kako prirodnim bogatstvima tako i arheološkim i povijesnim. Najpoznatije
znamenitosti parka uz jezero i mnoge endemske biljne i životinjske vrste su i bogata
arheološka nalazišta, a posebno se izdvaja nekropola sa 150 stećaka u Dugom polju koja je u
siječnju 2004. godine dobila status nacionalnog spomenika Bosne i Hercegovine. Od
kulturoloških mjesta vrijedno je spomenuti i franjevački samostan koji je smješten u podnožju
vrha Pločno mjestu zvanom Masna Luka i svetište na Kedžari poznato po groblju Dive
Grabovčeve. Park prirode Blidinje je oaza ljepote i mjesto prikladno za odmor. U Parku se
nalazi i Sportsko rekreacioni centar Risovac na nadmorskoj visini od 1.290 metara. Skijalište
je na sjevernim padinama planine Čvrsnice.

2.2. Planina Prenj
Prenj je planinski masiv u sjevernom dijelu istočne Hercegovine koji leži u luku Neretve
od Glavatičeva do Bijelog polja. Smješten je u središnjem dijelu Dinarida i pruža se od
sjeverozapada ka jugoistoku. Prenj ima najmanje 10 vrhova iznad 2000 metara nadmorske
visine. Okružuju ga jezera (prirodna i umjetna): Boračko, Jablaničko, Grabovičko, Salakovac
kao i rijeke Neretva, Ljuta, Neretvica, Bijela i Drežanka. Okružuju ga i planine Visočica sa
istoka, Velež sa juga i Crvanj sa jugoistoka. Zbog položaja i visine planina Prenj ima
sjevernoistočnu i jugozapadnu stranu sa različitim klimatskim osobinama i pojavama koje od
njih zavise. Utjecaji oba činitelja, klimatskog i petrografskog značajni su za oblik reljefa. U
niskom katu Prenja značajne su doline okrenute na jednoj strani prema jugoistoku, a na drugoj
prema jugozapadu, za srednji i visoki kat značajni su kraški i lednički oblici reljefa.

Slika 6.: Planina Prenj

Geološki sastav, oblik reljefa i nadmorska visina imaju utjecaja na razvoj turizma na
ovoj planini. Mnogi planinari opisuju Prenj kao bosanske Himalaje, zbog njegove izuzetne
ljepote. Najviši vrh Prenja je Zelena glava sa 2155 metara nadmorske visine. Za vrijeme
ledenog doba Prenj je bio pod ledom iznad 1500 metara nadmorske visine pa su između
planinskih vrhova, grebena Prenja, duboko usječeni cirkovi, legla isčezlih lednika, a od njih
se na sve strane planine razilaze nekadašnji duboki valovi-ledničke doline. Prenj se odlikuje
lijepim vrhovima, vijugavim zupčastim grebenima, velikim plazinama, kotlastim cirkovima
širokog dna i strmih strana. Površina Prenja je mrežaste strukture, koja je pokvarena samo
ondje, gdje se sa visoravni izdižu samo visoki grebeni odsjecima. Sva je gola i kršna,
prekrivena klekovinom, a okomite, tamne, planinske litice obrasle su munikom i stablima
crnog bora. Prenj se odlikuje osobitim tipom karsta, dolomitnim karstom, koji se po oblicima
razlikuje od običnog karsta. Planina obiluje pećinama i jamama, a turistima je najzanimljivija
jama ledenica u kojoj postoji vječiti led. Na planini se susreće veliki broj mikrooblika reljefa,
koji svojom neobičnošću privlače pažnju ljubitelja prirode i turista iz raznih krajeva. Zbog
svog reljefa i raznih geomorfoloških oblika Prenj je interesantan za geomorfologe, speleologe,
alpiniste i planinare. Reljef je značajan faktor za razvoj skijaškog turizma. Visoravni, površi i

blage planinske strane na prenju predstavljaju pogodna mjesta za izgradnju skijaških staza. U
srcu planine se nalazi Boračko jezero, za koje mnogi kažu da je njen biser. U prošlosti su
planinom se najviše kretali čobani nomadi a danas su ih zamjenili turisti i istinski ljubitelji
planine.

2.3. Turizam na Prenju i Čvrsnici
Turizam vezan za planine Jablanice je izuzetno perspektivan jer se može upražnjavati i
zimi i ljeti i on je postojan u odnosu na promjenljive uslove turizma na vodenim površinama
Jablanice. Zato bi ovoj vrsti turizma trebalo posvetiti daleko najveću pažnju. Planina Prenj, te
dijelovi Čvrsnice – Plasa i Muharica, koje gravitiraju u Jablanici, pružaju svojim resursima
mogućnost razvijanja svih vidova zimskog i ljetnog turizma vezanog za planine. U zimskom
periodu to su rekreacijsko skijanje, te sve vrste vrhunskog alpskog skijanja i nordijskih
disciplina. Budući da na ovim planinama u zimskom periodu ima dosta snijega i on se javlja
već od septembra i traje sve do aprila, to veoma pogoduje upražnjavanju turnog skijanja. To
je vid rekreativnog skijanja koji objedinjuje skijanje i planinarenje. Turno skijanje je veoma
popularno u svijetu. Za ovaj vid skijanja postoje dobri ulovi na Prenju, a naročito na Čvrsnici.
Naime, u vrlo dugom periodu zime i proljeća, kada se smanjuju povoljni uslovi za ostale
vidove skijaških sportova (mart, april, maj), može da se upražnjava turno skijanje.
Čvrsnica, Plasa i Prenj imaju izvanredne uslove za ljetnu turističku ponudu planinarima,
alpinistima i uopće ljubiteljima izvornih prirodnih ljepota, kao i prijateljima lovnog turizma.
Dosadašnja pažnja usmjerena na istraživanje najpovoljnijeg lokaliteta na Čvrsnici za
izgradnju zimskog sportskog i rekreativnog centra bila je orijentirana na sjeverne i
sjeverozapadne padine Čvrsnice, ka Rudnom Polju, odnosno Risovcu. Risovac je udaljen 24
kilometara od Jablanice. To bi, pod pretpostavkom poboljšanja uslova prometa na
regionalnom putu koji bi povezivao Sarajevo i Split preko Jablanice i Posušja, Risovac postao
zimski i ljetni sportsko rekreativni centar koji bi svojom turističkom ponudom privlačio
turiste iz dosta širokog gravitacionog područja: Konjica, Prozora, Posušja, Tomislavgrada,
Lištice, Mostara. Međutim, koliko je poznato, još u toku prošlog rata, na Risovcu su podignuti
izvjesni turistički objekti bez znanja i saglasnosti općinskih organa vlasti Jablanice. Na
području Risovca izgrađen je motel «Hajdučke vrleti» i njegovi kapaciteti se uveliko koriste u
tijeku zimske sezone. Budući da je Risovac za sada u čvrstim planovima i konkretnim
aktivnostima susjednih općina sadašnju pažnju, što se tiče planinskog turizma trebalo bi
usmjeriti na planinu Prenj, mikrolokalitet Glogovo.

Što se tiče planine Čvrsnice najpogodniji lokalitet za izgradnju turističkih smještajnih i
pratećih objekata trebalo bi identificirati negdje na Plasi. Istina, Plasa je siromašna izvorima
vode, ali bi se taj problem mogao riješiti prikupljanjem kišnice. Sa Plase se pruža pogled na
okolne planine: Prenj, Bjelašnicu, Bitovnju, Vranicu i na cijeli niz nešto nižih planina. Jedna
od tih nižih planina je i Bokševica. Bokševica je malo poznata planina, ali onoliko koliko je
znana daje osnova za zaključivanje da ima veoma dobre predispozicije za razvoj turizma
vezanog za planine. Ona je pristupačnija od Prenja i Čvrsnice i samim tim je privlačnija za
masovnije posjete. Dok bi Prenj i Čvrsnica više pogodovali mlađim i snažnim planinarima,
Bokševica je pogodna za sve vrste posjetilaca. Ona bi mogla biti i izvrsna vazdušna banja za
rekreaciju starijih i bolešljivih lica. Najpogodnija lokacija za izgradnju smještajnih, sportskih,
takmičarskih i pratećih kapaciteta mogla bi biti na Radičkom brdu. Ovaj lokalitet obiluje
izvorima žive vode.

2.4. Rijeka Neretva
Neretva je brza i bistra rijeka koja se sa svojom živopisnom dolinom može smatrati ponosom
Hercegovine. Izvire ispod planine Jabuka na nadmorskoj visini od 1227 metara. Dužina
njenog toka iznosi 225 kilometara. Sabirna oblast Neretve velika je 11.798km2 i obuhvata
cijelu Hercegovinu i neke dijelove Dalmacije i Bosne. Teče kroz kanjon, klisure, kotline i
manja proširenja i tek kod Počitelja izlazi iz stjenovitog oboda i ulazi u prostranu aluvijalnu
ravan i njome teče do ušća u Jadransko more. Neretva je prorezala planine i stvorila
konjonsku dolinu. Kanjon Neretve nalazi se između Prenja i Čvrsnice od Jablanice do Bijelog
polja kod Mostara. Njegova dužina iznosi 30 kilometara. Kanjon je izdubljen kroz bore
jurskih i trijaskih krečnjaka i dolomita do verfenskih škriljaca. Neretva je najbolji predstavnik
kanjonskih dolina na Balkanskom poluotoku, duboka je 800, 1000 do 1200 metara sa vrlo
strmim stranama. Do Počitelja Neretva teče kanjonom a od Počitelja do ušća na dužini od 35
kilometara je prava ravničarka rijeka. Na donjem toku od Metkovića do mora plovna je za
manje brodove. Neretva ima niz brzaca u svom toku od Glavatičeva do Konjica koji imaju
turistički značaj. Izvorišni dio Neretve do ušća Rame ima Dinarski pravac, a zatim oštrom
okukom skrene u južni, kojim teče do ušća u more. Tekući kroz kanjon i klisure nerertva
prima vodu iz niza izvora i vrela, koji su u njenom koritu hladni i, a to mnogo utječe na
temperaturu njene vode u tijeku ljeta i zime. Kanjon predstavlja jedinstveni turistički
kuriozitet za planinare, alpiniste i ostale turiste, koji će tu naći puno privlačnosti i uživat će u

onome što je priroda stvorila. Interesantan je i za znanstvenike geologe, geomorfologe,
speleologe, hidrologe, i biologe u pogledu proučavanja prirodnih rijetkostiiz tih oblasti.
Prirodne ljepote ove najduže heregovačke rijeke su ogromne. Na putovanju dolinom Neretve
turisti se susreću sa mnogim prirodnim ljepotama. Tu je romantičan kanjon. Voda bjelušavozelenkaste boje u koritu okružena je cementiranim konglomeratima, u kojim se nalaze pećine,
padaju sa visine potočići, a iznad njih vide se orlovi. Neretva je poznata po bitkama iz IV
ofanzive u tijeku Drugog svjetskog rata, po hidrocentralama i Jablaničkom jezeru. Na Neretvi
se mogu razviti sportovi na vodi, kajakastvo i druga razna takmičenja. Pored turističkog ova
rijeka ima i veliki gospodarski značaj.

Slika 7.: Rijeka Neretva, rušeni most u Jablanici, jedan od simbola grada

2.5. Rijeka Doljanka
Doljanka je desna pritoka Neretve. Teče kanjonskom dolinom između Plase i Muharnice.
Dužina njenog toka iznosi 18 kilometara. Ušće je u Jablanici, gdje je prosjekla fluvijalnu
terasu. Doljanka je poznata po svojim prirodnim ljepotama. Kanjon rijeke je poznat po svojim
strmim stranama i odsjecima koji su privlačni za planinare, alpiniste i ostale ljubitelje
prirodnih ljepota, bukovih šuma i raznih erozivnih oblika u koritu rijeke. Privlačan je i za
lovce na divokoze i sve one koji uživaju u prirodnim rijetkostima.

Slika 8.: Rijeka Doljanka

2.6. Jablaničko jezero
U dolini Neretve blizu ušća rijeke Rame podignuta je brana visoka 85 metara 1957.
godine. Tako je iza brane stvoreno jedno od najvećih vještačkih jezera u Bosni i Hercegovini.
Prostire se od brane u Jablanici do Konjica uz rijeku Ramu do Gračaca i Neretvicu. Dužina
mu je 31 kilometar, nadmorska visina 220 metara, a dubina vode iznad brane pri najvećem
nivou 70 metara. Jezero ima mnogo zaliva. Nalazi se na terenu nekadašnje obradive zemlje,
pa su njegove obale blatnjave zbog osciliranja vode. Jablaničko jezero pruža dobre
mogućnosti za razvoj kupališnog ljetnog turizma, za razne vidove sportova i rekreacije na
vodi. Uz jezero su se već formirali značajni turistički lokaliteti koji po svom položaju i
brojnim drugim značajnim obilježjima imaju preduslove za pokretanje i razvoj bogate
turističke ponude: kupanje, veslanje i jedrenje, razne oblike takmičarskih disciplina na
mirnim, jezerskim vodama i rekreacije. Ti lokaliteti na području općine Jablanica su:
Ostrožac, Krstac, Donje Papratsko, Čivelj, Donja Slatina i Glodnica. Na ove prostore se
usmjerava izgradnja turističkih, ugostiteljskih i pratećih sadržaja. Pored ovih značajnih
kapaciteta određene su i mikrolokacije pogodne za formiranje plaža. Te lokacije su: Gradac,
Macići, Crnaja, Žuglići, Šabančići – Dub.

Slika 9.: Jablaničko jezero
Na žalost pri razmišljanju o korištenju Jablaničkog jezera u turističke svrhe treba voditi
računa o nekoliko veoma ozbiljnih problema. Prvi i osnovni problem je da je Jablaničko
jezero akumulaciono jezero u kome je nivo vode podložan često veoma značajnim
oscilacijama, o čemu u krajnjoj liniji odlučuje JP Elektroprivreda BiH. Da bi Jablaničko
jezero moglo dugoročno poslužiti turističkoj svrsi kao osnova za razvoj kupališnog i
sportskog turizma na mirnim vodama trebalo bi postići čvrst dogovor sa Elektroprivredom
BiH i to sa dugim rokom važenja. Drugi problem koji traži efikasno rješavanje su brojne
uzurpacije priobalnog pojasa zemljišta, posebno onog u funkciji zaštitne zone, te bespravna
gradnja, nasipanje zemljišta u akumulaciji, pa čak gradnja objekata u samom jezeru, što
ugrožava životnu sredinu i ambijent koji pruža mogućnost održivog razvoja i turističkog
privređivanja. Slijedeći ne manje ozbiljan problem jest intenzivno zagađivanje vode jezera.
Naime, sve otpadne vode Konjica odlaze u Neretvu i preko nje u Jablaničko jezero. Manje
urbane zone Čelebići, Paprasko, Ostrožac i Buturović Polje su takođe aktivni zagađivači
jezera sa neuređenim kanalizacionim mrežama i bez prečistača otpadnih voda. Navedena tri
problema su i ozbiljni i veoma akutni. Odlaganje njihovog rješenja stavlja pod veliki upitnik
opravdanost dosadašnje izgradnje objekata uz jezero, kao i uključivanje jezera u bilo kakve
turističke planove Općine Jablanica.

3. ZAŠTITA PRIRODNIH RESURSA OPĆINE JABLANICA
3.1.Svrha i cilj zaštite prirode
Pojam zaštita prirode kod nas se često poistovjećuje sa pojmom zaštite okoline, ali to su
ipak dva različita pojma. To su dva zakonska koncepta pristupa okolini. Zaštita okoline
regulira ograničavanja utjecaja ljudske zajednice na okolinu, a zaštita prirode ograničava
promjene u prirodi (ekosustavima). Definicija zaštite prirode po Svjetskoj uniji za zaštitu
prirode (IUCN) glasi: zaštita prirode podrazumijeva sve odgovarajuće aktivnosti i mjere koje
imaju za cilj sprečavanje štetnih aktivnosti, oštećenja ili zagađivanje prirode, smanjenje ili
eliminisanje nastale štete i obnova prirode i dovođenje u prvobitno stanje. Pod pojmom
prirode u ovom kontekstu se podrazumijevaju divlje biljne i životinjske vrste, minerali, fosili i
prirodna geografska (kopnena ili vodena) područja, odnosno svi dijelovi okoline u kojoj
čovjek svojim djelovanjem još uvijek nije izvršio značajan negativan utjecaj. Zaštićena
područja su najčešći način ili alat na koji se vrši zaštita prirode. Zaštita prirode je počela 60ih godina prošlog sotljeća. Davne 1872. godine je uspostavljen prvi nacionalni park
Yellowstone, i to je bio prvi primjer sistemske zaštite prirode sa ciljem očuvanja prirode u
njenom izvornom obliku. Danas je zaštita prirode sve aktuelnija i izraženija. Trenutno je
zaštićeno oko 19 miliona kilometara kvadratnih kopnenih područja ili oko 2,5%. U
razvijenom svijetu se uveliko primjenjuje kriterij po kome se civilizacijska zrelost jednog
naroda, između ostalog mjeri i njegovim odnosom prema prirodnoj i kulturno-povijesnoj
baštini. Sve zemlje Europske unije donijele su zakonske mjere za zaštitu određenih lokacija
koje su značajne za konzervaciju prirode kao zaštićena područja. To se baš ne može reći i za
Bosnu i Hercegovinu.

3.2. Zaštita prirode u Bosni i Hercegovini
Bosna i Hercegovina ima samo oko 0,6% zaštićenog prirodnog područja. Što je svrstava
na samo dno ljestvice država Europe. Ali je nesumljivo da Bosna i Hercegovina ima veliki
broj prorodnih vrijednosti koje zavrijeđuju, odnosno imaju potrebu da budu zaštićene nekim
vidom zaštite. Prirodno naslijeđe bosne i Hercegovine podrazumijeva dijelove prirodnog
okoliša koji su izdvojeni i prepoznati kao područja od visokog značaja te kao takvi zaštićeni

zakonskim aktima. Ukupna površina pod zaštito je veoma niska i ne odgovara prirodnim
potencijalima koja Bosna i Hercegovina posjeduje.

3.3. Zaštita prirode u općini Jablanica
Jedan dio općine Jablanica je zaštićen zakonom, tu se prije svega misli na Park prirode
Blidinje, koji je proglašen zaštićenim 30. ožujka 1995. godine, zbog povoljnih
geomorfoloških osobina i prekrasnih krajolika. Radi se i na proglašenju novih zaštićenih
prirodnih područja. Zakon o zaštiti prirode Federacije Bosne i Hercegovine predviđa
stavljanje pod određenu zakonsku zaštitu vrijednih prirodnih područja. Ekspertna komisija
UNESCO-a u junu 2001. godine predložila je listu zaštićenih područja. U područja
predložena od strane UNESCO-a su i planine 700 kilometara dugih Dinarida: Prenj, Čvrsnica,
Čabulja, Vran te kanjon rijeke Neretve sa pritokama, od tog područja znatan dio pripada
teritoriju općine Jablanica. Prema dokumentu „Razvojna strategija Bosne i Hercegovine“
planirano je staviti pod zaštitu 15-20 % nacionalnog teritorija. U tom planu su i područja
planina Prenj, Čvrsnica, Čabulja, vran sa kanjonom Neretve i njenim pritokama. Ovo
područje prema međunarodnim kriterijima a na temelju njegovih prirodnih

osobenosti

ispunjava potreben preduvjete te se može sa sigurnošću očekivati međunarodna
prepoznatljivost budućeg zaštićenog prostora. Do sada zaštićeni dijelovi općine Jablanica
prema gore navedenim definicijama i kriterijima osim Parka prirode Blidinje, koji su
registrirani objekti prirodnog naslijeđa rješenjem zemaljskog zavoda za zaštitu spomenika
kulture Bosne i Hercegovine kao prirodne rijetkosti su:

Klisura Prenja (proglašena 1957. godine)

Hajdučka vrata na planini Čvrsnici ( proglašena su kao spomenik prirode 1966.
godine)

Vrelo Perutac ( danas potopljeno, a proglašeno je 1954. godine) i

Izvor Mliništak na Aleksin hanu (proglašeno 1957.)

Rezervat Masna Luka

Kanjon neretve od Jablanice do Drežnice
Od početka sedamdesetih godina prošlog stoljeća pa do današnjih dana se nastoje

razviti ideje Jablanice kao turističkog centra sa zaštićenim prirodnim bogatstvima. Sve je
počelo od „Studije dugoročnog razvoja turizma Bosne i Hercegovine“ koju je uradio
Urbanistički zavod Bosne i Hercegovine iz Sarajeva 1970. godine. U toj studiji se spominju

Prenj i Čvrsnica i Jablanica kao veoma povoljne destinacije budućeg zimskog i ljetnog
turizma. Od tada je postojao čitav niz inicijativa da se područje Prenja, Čvrsnice, Vrana i
Čabulje sa kanjonom rijeke Nerertve i njenim pritokoma proglase nacionalnim parkom.
Nažalost to do današnjih dana nije realizirano. Ekosustavi ovih planina ozbiljno su ugroženi
uslijed negativnog ljudskog djelovanja, te ukoliko društvena zajednica putem nadležnih
institucija države, hitno ne pokrene aktivnosti na ubrzanju postupka formiranja nacionalnog
parka Prenj-Čvrsnica-Čabulja, postoji realna opasnost da ovi prostori izgube atribute zbog
kojih su svrstani u najvrijednija područja izvorne prirode u Europi i svijetu.
Pominjanje prethodnih nastojanja da se Prenj i Čvrsnica proglase nacionalnim parkom i
stave pod poseban režim zaštite uklapa se u događaje proteklih 30 godina u kojima je
sazrijevalo shvatanje da se Jablanica okrene turizmu kao svojoj razvojnoj šansi. Odavno je
ovladala spoznaja da su turizam i zaštita turističkih resursa dvije strane iste medalje. Koliki se
značaj poklanja zaštiti posebno vrijedih i antropogenih resura pokazuje primjer iz susjedne
Republike Hrvatske u kojoj je zaštićeno 7,9 % državnog teritorija i to: 7 nacionalnih parkova,
6 parkova prirod, 70 specijalnih rezervata i tako dalje. Od tih zaštićenih prostora su napravili
nove izvore prihoda. To treba da služi za primjer kako Jablanici tako i ostalim mjestima u
Bosni i Hercegovini. Potreba posebne zaštite vrijednih turističkih resursa općine Jablanica pa
u sklopu toga i proglašenje nacionalnog parka iskazuje se jer je turističko korištenje takvih
resursa u stalnoj konfliktnoj situaciji između težnje za što većim i intezivnijim korištenjem i
potrebom za očuvanjem i zaštitom posebno njihovih temeljnih fenomena i dominantnih
vrijednosti. Zbog toga časom uvrštenja određenog resursa pod režim zaštite, turizam i
učesnici u njemu moraju se pridržavati posebnog režima zaštite koji se između ostalog sastoji
u: prihvatanju principa racionalnog korištenja u eksploataciji, aktivnoj zaštiti to jest da se dio
prihoda investira u zaštitu, opredjeljenje za adekvatne vrste o oblike turizma a time i za
odgovarajuće vrste, tipove i kategorije objekata ponude, adekvatnoj prostornoj organizaciji
korištenja i namjene pojedinih dijelova zaštićenih prostora i objekata, te lociranja objekata
receptivnih sadržaja na rubnim područjima zaštićenih prostora.
Kako je potrebno zaštiti pojedine predjele tako je potrebno i posebno zaštiti pojedine
biološke vrijednosti, odnosno endemne biljne i životinjske vrste.

Jablaničke planine se

odlikuju veoma raznovrsnim biljnih i životinjskim svijetom. Neke od endemičnih biljaka su:
kluzijev petolist, prenjska kamenika, tilovina, srebrolika šašika, tisa, fresinica, hrvatska
sibireja, munika, runolist, bosanski ljiljan, encijan, hercegovački zvnočić, šafran, jadranska
perunika.

Slika 10.: Bosanski ljiljan, endemna vrste na planini Čvrsnici

Slika 11.: Hercegovački zvončić, endemna vrsta planine Prenj
Tek iza ovoga ide se tražiti mogućnost turističko geografske valorizacije te baštine

Tablica 2 Ocjena prirodne baštine kao turističkog potencijala
Resursi

Prometni položaj

nabrojiti ih sve i ocijeniti

*Legenda: 1-loše, 2- nedovoljno, 3- dobro, 4- vrlo dobro, 5-odlično

Turistički
raritetatraktivnosti

obilježenost

Značenje u
baštini svijeta

Ovdje komentirati kako stoje podaci o valorizaciji pa tek onda zaključak
Hoteli, koliko, gdje ,smještaj

ZAKLJUČAK
Po svemu navedenom može se zaključiti da općina Jablanica raspolaže značajnim
prirodnim resursima, koji su nažalost slabo turistički valorizirani. Kako je turizam blisko
povezan sa zaštitom prirode, odnosno da bi pojedini prirodni resurs privukao što veći broj
posjetilaca treba da zadrži svoj izvorni oblik i atribute zbog kojih je zanimljiv, a to se može
postići jedino stavljanjem pod zakonsku zaštitu.
Najvažniji prirodni resursi općine Jablanica su: planine Prenj i Čvrsnica, rijeke Neretva i
Doljanka i jedno od najvećih umjetnih jezera ovog dijela Europe Jablaničko jezero. Nakon
analize ovih prirodnih resursa i uvjeta koji na njima valdaju može se zaključiti da Jablanica
ima ogroman potencijal za razvijanje cjelogodišnje turističke ponude. Jablaničko jezero,
rijeke Neretva i Doljanka imaju uslove za razvoj ljetnog turizma. Na Jablaničkom jezeru je
moguće razvijati kupališni turizam ali i organizirati razne manifestacije i takmičenja u
vodenim sportovima koje bi privukle turiste. Na Neretvi i Doljanci je moguće razvijati
ribolovni turizam. Jablaničke planine Prenj i Čvrsnicaimaju također uslove za razvoj različitih
oblika turizma skijališni, lovni, i seoksi turizam. Da bi se sve to realiziralo potrebno je ove
prirodne resurse i zaštiti jer će oni u protivnom izgubiti svoje privlačne atribute. Ukoliko bi to
to ostvarilo Jablanica bi postala mali turistički centar što i zaslužuje da bude.

LITERATURA:
1. Gafić M., Džeko Š. (2010.): Čvrsnica, Turistička zajednica Kantona Sarajevo,
Sarajevo
2. Gomez M., (2005.): Zaboravljena ljepota, Buybook, Sarajevo
3. Behrem B. (2011.): Čvrsnica-kamena tvrđava Hercegovine, Planinarsko Smučarsko
Društvo „Vilinac“ Jablanica, Jablanica
4. Kazazović E., Čaplar A. (2010.):planinarstvo, Fakultet sporta i tjelesnog odgoja
Univerziteta u Sarajevu, Sarajevo
5. Hozić A. : Jablanica u revolucionarnom radničkom pokretu I NOB, Skupština općine
Jablanica, Jablanica
6. Mihić Lj. (1973.): Planine Prenj i Čvrsnica sa Boračkim jezerom, Skupština općine
Jablanica, Jablanica

IZVORI:
1. Strategija turizma kao razvojna osnova Jablanice, Ekonomski institut Sarajevo , 2003.