You are on page 1of 15

VRSTE VANPARNINIH POSTUPAKA Za razliku od parninog postupka koji prua pravnu zatitu ugroenim ili povrijeenim subjektivnim pravima,

u vanparninom postupku ureuju se pravni odnosi u kojima nema spora ili ugroavanja prava. Tu se pravni odnosi moraju urediti sudskim putem, jer izmeu stranaka nema saglasnosti o nainu njihovog ureenja. Rukovodei se svojim potrebama svaki pravni poredak odreuje obim i vrste vanparninih stvari. teoriji ima miljenja da bi trebalo izvriti razgranienje na tzv. prave i neprave vanparnine stvari. U prave vanparnine stvari spadaju one o kojima sud raspravlja i ureuje pravne odnose u kojima ne postoji suprotnost interesa uesnika, a ako sud odluuje o suprotstavljenim pravnim interesima ! onda govorimo o nepravim vanparninim stvarima. naem pravu, kao i u uporednom pravu, ima osnova za ovakvu klasi"ika#iju. $% Prave vanparnine stvari su npr& ! oduzimanje i vraanje poslovne sposobnosti, ! zadravanje u zdravstvenoj organiza#iji, ! proglaenje nestalih li#a umrlim i dokazivanje smrti, ! produenje i prestanak roditeljskog prava, ! oduzimanje i vraanje roditeljskog prava, ! davanje dozvole za zakljuenje braka, ! raspravljanje zaostavtine, ! sastavljanje i ovjeravanje sadrine isprave, ! uvanje isprave, ! sudski depozit, i ! ponitenje isprava '% Neprave vanparnine stvari su npr& ! odreivanje naknade za eksproprisane nepokretnosti, ! upravljanje i korienje zajednikim stvarima,

! dioba stvari i imovine u suvlasnitvu, i ! ureenje mea. Zakon o vanparninom postupku ()*lubeni glasnik R* broj +,-./% je izvrio zakonsku klasi"ika#iju vanparninih postupaka a ne vanparninih stvari u sljedee grupe& $% reenje linih stanja, '% reenje porodinih odnosa, +% reenje imovinskih odnosa, i 0% reenje drugih vanparninih stvari. II TEORIJSKI POKUAJI RA !RANIENJA VANPARNINO! O" PARNINO! POSTUPKA teoriji graanskog pro#esnog prava bilo je dosta pokuaja da se utvrde kriterijumi za razgranienje parninog od vanparninog postupka. 1i emo iznijeti samo neka od njih, i to ona najvanija. #$ Teori%a spora 2rema ovoj teoriji predmeti u kojima meu strankama postoji spor se rjeavaju po pravilima parninog postupka, dok se nesporne stvari rjeavaju po pravilima vanparninog postupka. 2o ovoj teoriji osnovna karakteristika ovih postupaka je njihovu razlika koja ima izvjesnih primjedbi. Tuitelj mora pokrenuti parni#u ne samo kad tueni osporava njegovo pravo ve i onda kad ga priznaje, ali nee da izvri svoju obavezu. Radi se o situa#ijama gdje nema spora, ali postoji odreeni otpor ili suprotstavljanje druge strane. 3a primjer, dunik ne porie svoju obavezu, ali nije spreman da je ispuni jer ne raspolae potrebnim navanim iznosom. Zbog toga je pravilno rei da povod parni#i nije spor, nego stan%e stvoreno ponaanjem koje tuila# smatra protivpravnim. 2ored toga, u vanparninom postupku rjeava se i o nekim stvarima u kojima meu uesni#ima postoji spor, kao to je npr. postupak za ureenje mea ili rjeavanje imovinskih odnosa izmeu suvlasnika. novije vrijeme ine se pokuaji da se parnini i vanparnini postupak razgranie na osnovu aktue&no' i &atentno' spora. Aktue&ni spor postoji ako je izvjesna i objelodanjena nesaglasnost izmeu stranaka u pogledu pastojanja ili nepostojanja pojedinih elemenata pravnog odnosa. (atentni spor postoji kada nema nesaglasnosti, ali se u daljem toku postupka njeno pojavljivanje ne iskljuuje. 2arni#u bi trebao da prati aktuelni spor, a vanparni#u latentni spor. 1eutim, ovo gledite ne moe da objasni zato ponekad u vanparni#i postoji spor od samog poetka, kao to je to npr. sluaj sa postupkom za odreivanje naknade za eksproprisanu nepokretnost. )$ Teori%a stranaka

'

4va teorija predstavlja jednu varijantu teorije spora prema kojoj u parninom postupku uestvuju dvije stranke s antagonistikim interesima, a u vanparninom li#a iji su interesi paralelni ili se makar ne iskljuuju. 3pr. postupak za davanje dozvole za zakljuenje braka. 1oe se primijetiti da i ovdje postoje otvorena pitanja dvostranakih stvari i spora, pa su i ovdje prisutni nedosta#i koji se pojavljuju kao i kod teorije spora. *$ Teori%a preven+i%e i represi%e 4vo shvatanje polazi od stava da se u vanparninom postupku ostvaruje preventivna, a u parninom represivna pravna zatita. 5ritiari ovog shvatanja opravdano istiu da je deklarativna parnina zatita (npr. tuba za utvrenje koja se podnosi prije povrede prava% izrazito preventivnog znaaja. ,$ Teori%a -ek&arisan%a i konstituisan%a pravni. o-nosa Razgranienje parninog od vanparninog postupka prema ovoj teoriji bazira se na miljenju da su meritorne odluke koje donosi sud u parninom postupku utvrujue (deklarativne% dok su odluke vanparninog suda preobraajne (konstitutivne%. 1eutim, i u parninom postupku se prua konstitutivna pravna zatita (npr. razvod i ponitaj braka, smanjenje ugovorne kazne, raskidanje ugovora itd.% kao i obratno, esto su odluke vanparninog suda deklarativnog karaktera (npr. raspravljanje zaostavtine, sastavljanje isprava itd.%. 4vdje treba naglasiti da postoji razlika izmeu preobraajnih (konstitutivnih% odluka vanparninog i parninog suda. 3aime, u parninom postupku preobraajna tuba se moe podii samo onda kada je tuila# na njeno podnoenje ovlaen zakonom, dok u vanparninom postupku ovlaenje suda da donese preobraajnu odluku nije posljedi#a preobraajnog prava koje ima stranka u tom postupku. Tako, na primjer, dijete nema pravo da roditelj bude lien roditeljskog prava, ali se odluka o lienju tog prava moe donijeti od vanparninog suda. 2romjena koju sud izrie preobraajnom odlukom nije rezultat postojanja subjektivnog prava stranke, ve rezultat o#jene suda na koju je on ovlaen. /$ Teori%a %avno' i privatno' interesa 2o ovom shvatanju u parni#i dominira individualni privatni interes, a u vanparni#i javni interes. 2rigovori ovoj teoriji sastoje se u tome da se u parninom postupku odluuje o branim i paternitetskim odnosima koji su od izuzetnog drutvenog znaaja, a da se isto tako u vanparninom postupku odluuje i o privatnim interesima, kao to je npr. postupak za diobu stvari i imovine u suvlasnitvu. 0$ Teori%a &e'a&iteta i -iskre+ione o+%ene su-a 2rema ovom shvatanju sud je u parninom postupku vezan legalnim "ormama postupanja i pravilima za meritorno odluivanje, dok je u vanparninom postupku

odluivanje esto preputeno diskre#ionoj o#jeni suda. 1eutim, analize pokazuju da se i jedni i drugi elementi prepliu u oba postupka. 1$ Teori%a -inamiki. i statiki. pravni. o-nosa 4va teorija smatra da se u parninom postupku odreene stvari, posmatrane statiki, konano rjeavaju, dok se u vanparninom postupku radi o spe#i"inom administriranju u dinamikim pravnim odnosima koji se ne rjeavaju konano. 4voj teoriji se moe staviti prigovor da se u parninom postupku rjeavaju predmeti u vezi sa uvanjem, vaspitanjem i izdravanjem dje#e razvedenih branih drugova, kao to se i u vanparninom postupku ureuju npr. nasljednopravni odnosi ! sadrajno de"initivno "iksirani. *vi dosadanji pokuaji da se pronau pouzdani kriterijumi za razgranienje parninog od vanparninog pro#esnog prava, ostali su bez uspjeha. Tome je najvie doprinijela heterogena struktura vanparninog pro#esnog prava, koja je onemoila izgraivanje pozitivne de"ini#ije ovog pro#esnog podruja. 1eutim, znaaj ovih teorija je veliki jer one uspjeno pokazuju mnoge karakteristike ovih pro#esnih grana, premda nisu nale "ormulu koja bi u svim sluajevima bila pouzdan kriterijum za razgranienje. 3ajnovija istraivanja pokazuju da se vie ne traga za strogim razgranienjem ova dva postupka, ve da se pokuavaju odrediti preovlaujue odlike vanparninog postupka po kojima bi se on razlikovao od preovlaujuih odlika parninog postupka. 2oto je teorija ostala nemona, pribjeglo se legalnom (zakonskom% kriterijumu& da li je neto parnina ili vanparnina stvar, zavisi od toga da li e zakonodava# za njeno rjeavanje propisati parnini ili vanparnini postupak. 2rilikom tog odluivanja on se najee rukovodi razlozima #jelishodnosti, ali i drugim razlozima kao to su npr. dugotrajna pravna tradi#ija odluivanja o odreenim pravnim stvarima u vanparninoj pro#esnoj "ormi, neka opta naela graanskih sudskih postupaka (npr. naelo ekonominosti postupka%, nemogunost da se obezbjedi dvostranaka konstruk#ija postupka itd. *amo se na ovaj nain moe objasniti zbog ega je za razvod braka na osnovu sporazuma ili za razvod braka zbog nesaglasnosti ili duevne bolesti branog druga, predvien put parninog postupka, iako u ovim pravnim stvarima nema spora meu strankama niti je do povrede ili ugroavanja prava uopte dolo. III OSNOVNE RA (IKE I 2E3U PARNINO! I VANPARNINO! POSTUPKA 6zmeu parninog i vanparninog postupka postoje slinosti, ali i razlike. 4vdje emo govoriti samo o nekim vanijim razlikama u ova dva postupka. $% 2arnini postupak je rigorozan i snabdjeven je jaim pro#esnim garan#ijama za pravilno utvrivanje injeni#a i zakonitu primjenu prava, dok je vanparnini postupak elastiniji i lake prilagodljiviji spe#i"inim materijama o kojima se u njemu odluuje. '% 2arnini postupak se nikad ne pokree po slubenoj dunosti ( ne pro#edat iude7 e7 o""i#io%, dok se neki vanparnini postup#i pokreu po naelu dispozi#ije, a neki po naelu o"i#ijelnosti, kao to je npr. ostavinski postupak. *vi postup#i koji se mogu
0

pokrenuti po slubenoj dunosti istovremeno se mogu pokrenuti i prijedlogom ovlaenog li#a. *matra se da je postupak pokrenut po naelu o"i#ijelnosti i onda kada ga ne pokree sud ve nadleni dravni organ, kao to je npr. organ starateljstva ili javni tuila#. Za razliku od parninog postupka gdje je sud vezan za obim i sadrinu tubenog zahtjeva, u vanparninom postupku sud nije vezan zahtjevom koji je predlaga stavio u prijedlogu. Tako na primjer, ako je srodnik jednog li#a traio djelimino lienje poslovne sposobnosti, vanparnini sud moe, na osnovu izvedenih dokaza, odluiti da to li#e potpuno lii poslovne sposobnosti. 6z navedenog se moe zakljuiti da predlaga nije duan da u prijedlogu stavi odreeni zahtjev. vanparninim stvarima koje se odnose na lina i porodina stanja uesnika, kao i u drugim vanparninim stvarima koje se odnose na prava i pravne interese sa kojima uesni#i ne mogu raspolagati, uesni#i se u postupku pred sudom ne mogu odrei svog zahtjeva, priznati zahtjev protivnog uesnika, niti zakljuiti sudsko poravnanje. ovim postup#ima sud moe utvrivati i injeni#e koje uesni#i nisu iznijeli, kao i injeni#e koje meu uesni#ima nisu sporne ako su od znaaja za odluivanje (l. 8. Zakona o vanparninom postupku R*%. 9anparnini sud takoe nije vezan oznaenjem uesnika u prijedlogu kojim se pokree postupak, jer svojstvo uesnika ima svako li#e o ijim pravima ili pravnim interesima se odluuje. Tako, na primjer, ako je u prijedlogu kojim se pokree ostavinski postupak navedeno da je ostavila# ostavio odreeni broj srodnika koji imaju pravo na nasljeivanje, sud je duan da utvrdi koja su sve li#a lanovi odreenog nasljednog reda i da ta li#a pozove na roite, iako ih predlaga nije oznaio kao uesnike u postupku. +% parninom postupku tuila# moe povui tubu do zakljuenja glavne rasprave. 4d trenutka kad se tueni upusti u raspravljanje o glavnoj stvari, za povlaenje tube potreban je i njegov pristanak. vanparninom postupku prijedlog se moe povui do donoenja prvostepene odluke, ali i poslije tog momenta, sve do pravosnanosti, pod uslovom da se povlaenjem prijedloga ne vrijeaju prava ostalih uesnika ili ako ostali uesni#i na to pristanu. :ko je prijedlog povuen poslije donoenja prvostepene odluke ! prvostepeni sud e odluku ukinuti. 2ovlaenje prijedloga od strane vie li#a vri se njihovom saglasnom izjavom, ako zakonom nije drukije odreeno. :ko su neki uesni#i povukli prijedlog, a drugi nisu, oni koji su ostali pri prijedlogu mogu traiti da se postupak nastavi. 0% 2rethodno pitanje u vanparninom postupku ima iste bitne karakteristike kao i prethodno pitanje u parninom postupku. Razlika postoji u tome to su ovlaenja vanparninog suda da sam rjeava prethodno pitanje ua od ovlaenja parninog suda. 3aime, ako su meu uesni#ima vanparninog postupka sporne injeni#e vane za rjeavanje prethodnog pitanja, sud e ih uputiti da u odreenom roku pokrenu parni#u radi rjeenja prethodnog pitanja. 3a parni#u sud e uputiti onog uesnika ije pravo smatra manje vjerovatnim ako zakonom nije drukije odreeno (l. '$ ;akona o vanaprninom postupku R*%. :ko uesnik koji je upuen na parni#u pokrene parni#u u roku koji ne moe biti dui od +.

<

dana, vanparnini postupak e se prekinuti do pravosnanog okonanja parninog postupka. :ko nijedan od uesnika do zavretka vanparninog postupka ne pokrene parni#u, sud e dovriti postupak bez obzira na zahtjeve u pogledu kojih je uesnik upuen na parni#u (l. ''%. (*ve to je reeno za upuivanje na parni#u odnosi se i na upuivanje na upravni postupak%. 5ad odluka suda zavisi od rjeenja prethodnog pitanja da li postoji neko pravo ili pravni odnos, a o tom pitanju jo nije donio odluku sud ili drugi nadleni organi (prethodno pitanje%, sud moe sam rijeiti to pitanje, ako zakonom nije drukije odreeno. 4dluka suda o prethodnom pitanju ima pravno dejstvo samo u vanparninom postupku u kome je to pitanje rijeeno. <% Za razliku od parninog postupka gdje moraju uestvovati dvije stranke u vanparninom postupku mogue je postupanje samo sa jednom strankom (npr. lienje poslovne sposobnosti%, sa dvije stranke (npr. odreivanje naknade za eksproprisanu nepokretnost% i sa vie stranaka (npr. ostavinski postupak%. 5ada u vanparninom postupku uestvuje vie li#a sa svojstvom uesnika, oni po pravilu nisu rasporeeni na dvije meusobno suprotstavljene strane pa otuda u ovom postupku suprotnost interesa redovno nije obiljeje pro#esnog poloaja uesnika, za razliku od parninog postupka. ,% vanparninom postupku ira su pravila o stranakoj i pro#esnoj sposobnosti. *vojstvo stranke priznaje se i nekima kojima se u parni#i ne priznaje stranaka sposobnost (npr. organu starateljstva%, a nekim osobama kojima se ne priznaje parnina sposobnost doputa se samostalno preduzimanje pro#esnih radnji, kao to je, na primjer, maloljetnik koji trai dozvolu za stupanje u brak ili li#e koje je lieno poslovne sposobnosti pa trai da joj se poslovna sposobnost vrati itd. =% 4dreene posebnosti vanparninog postupka u odnosu na parnini postupak tiu se i naela ovih postupaka. Usmenost uopte nije karakteristika vanparninog postupka. 4 prijedlozima uesnika sud odluuje na roitu samo u sluajevima kada je to zakonom odreeno, ili kad o#ijeni da je odravanje roita potrebno radi razjanjenja ili utvrivanja odlunih injeni#a ili kada smatra da je zbog drugih razloga odravanje roita #jelishodno (l. $. st. $%. 2rema zakonu o vanparninom postupku >i? obavezna su roita& u postupku za oduzimanje i vraanje poslovne sposobnosti (l. +< st. $% u postupku za produenje i prestanak roditeljskog prava (l. 80. st. '% u postupku za oduzimanje i vraanje roditeljskog prava (l. 8/ st. '% u postupku za raspravljanje zaostavtine (l. $'0 st. $.% u postupku za odreivanje naknade za eksproprisanu nepokretnost (l. $0/ st. $.% u postupku za upravljanje i korienje zajednikim stvarima (l. $<, st. $% u postupku za diobu stvari i imovine u suvlasnitvu (l. $,0% u postupku za ponitenje isprava (l. ''=%. 6zostanak pojedinih uesnika sa roita ne spreava sud da dalje postupa, ako zakonom nije drukije odreeno (l. $. st. '%. *matra se da je prijedlog povuen kad predlaga ne doe na prvo roite ako je bio uredno pozvan, a ne postoje optepoznate okolnosti koje su ga sprijeile da doe na roite (l. $$ st. <%. Nae&o neposre-nosti je vezano za naelo usmenosti i ima vei znaaj u onim vanparinim postup#ima u kojima je obavezno odravanje roita.

vanparninim postup#ima u kojima se odluuje o linim i porodinim stanjima uesnika %avnost je iskljuena, osim u postupku proglaenja nestalih li#a umrlim i dokazivanje smrti (l. / st. '%. 4 nae&u kontra-iktornosti u vanparninom postupku postoje razliita miljenja, ali u savremenoj jugoslovenskoj doktrini preovlauje stanovite da je naelo kontradiktornosti u vanparninom postupku ogranieno u odnosu na ovo naelo u parninom postupku, posebno zato to za neke vanparnine postupke vai pravilo o pozivanju uesnika oglasom a ne dostavljanjem. 8% parninom postupku sud meritorno odluuje presudom, a u svim drugim sluajevima, tj. u tzv. pro#esnim pitanjima, odluuje rjeenjem. 6zuzetno, odlukom u obliku rjeenja parnini sud odluuje o predmetu spora i to samo u postupku izdavanja platnog naloga i u postupku zbog smetanja posjeda. vanparninom postupku sud uvijek odluuje u obliku rjeenja ! bilo da se radi o tzv. pro#esnim pitanjima ili o samom predmetu spora. /% @alba je u parninom postupku devolutivan (o njoj odluuje vii sud%, suspenzivan (odlae izvrenje kondemnatorne presude% i prekluzivan (podnosi se u strogom roku od +. dana% redovni pravni lijek. vanparninom postupku alba u pravilu ima iste ove karakteristike. 1eutim, izuzetno ona moe pod odreenim uslovima da ima i sve suprotne karakteristike (remonstrativnost, neprekluzivnost i nesuspenzivnost%. a% Remonstrativnost ! 2rvostepeni sud moe (a ne mora% povodom blagovremeno izjavljene albe novim rjeenjem preinaiti ili ukinuti svoje ranije rjeenje, ako nae da je alba osnovana a time se ne vrijeaju prava drugih uesnika koja se zasnivaju na tom rjeenju. :ko prvostepeni sud ne preinai, odnosno ne ukine svoje rjeenje, albu, zajedno sa spisima, dostavie drugostepenom sudu na odluivanje bez obzira da li je alba podnesena u zakonom odreenom roku. b% Neprek&u4ivnost ! 3eblagovremenu albu (nije podnesena u roku od $< dana od dana dostavljanja rjeenja% prvostepeni sud nee odba#iti nego e je podnijeti na rjeavanje viem sudu. 9ii sud moe (a ne mora% uzeti u postupak i rjeavati albu koja je neblagovremeno podnesena pod uslovom da se time ne vrijeaju prava drugih li#a koja se zasnivaju na rjeenju (l. $/ st. +%. v% Nesuspen4ivnost ! 4d prin#ipa suspenzivnosti sud moe odstupiti ili na osnovu zakona ili na osnovu odluke suda. Zakonu o vanparninom postupku >i?, na primjer, izriito je odreeno da alba nema suspenzivno dejstvo protiv rjeenja o oduzimanju ili vraanju poslovne sposobnosti (l. 0$ st. +% i protiv reenja o zadravanju u zdravstvenoj organiza#iji i putanju iz ove organiza#ije (l. <8 st. '%. *ud takoe moe da odlui da iz vanih razloga alba nema suspenzivno dejstvo i onda kada zakon to nije izriito odredio. 1eutim, sud ima i suprotna ovlaenja. 3aime, sud moe odluiti da izjavljena alba ima suspenzivno dejstvo, iako je zakonom odreeno da alba ne zadrava izvrenje rjeenja. 6z navedenog se moe zakljuiti da su ovlaenja vanparninog suda velika, kako u pogledu odluivanja da alba nema suspenzivno dejstvo, tako i u obrnutom smislu. 2rilikom ovog odluivanja sud treba da utvrdi postojanje Avanih razlogaA, koji u zakonu nisu odreeni. 5ad sud odlui da alba ne zadrava izvrenje rjeenja odredie,

radi zatite maloljetnika ili drugih li#a pod posebnom drutvenom zatitom, polaganje obezbjeenja u gotovom nov#u, a izuzetno i u drugom obliku (l. $8 st. '%. $.% Vanre-ni pravni &i%ekovi ! vanparninom postupku u kome se odluuje o stambenim stvarima i o naknadi za eksproprisanu nepokretnost, protiv pravosnanog rjeenja donesenog u drugom stepenu, -opu5tena %e revi4i%a (l. '<%. Pri%e-&o' 4a ponav&%an%e postupka ureen je drugaije nego u parninom postupku. 2o ovom vanrednom pravnom lijeku postupie kao po neblagovremeno podnesenoj albi, ako su ispunjeni uslovi pod kojima drugostepeni sud moe postupati po neblagovremenoj albi (ako se time ne vrijeaju prava drugih li#a koja se zasnivaju na pobijanom rjeenju%. koliko drugostepeni sud nae da ti uslovi ne postoje, vratie predmet prvostepenom sudu radi postupanja po prijedlogu. 2rotiv rjeenja kojim je postupak pravosnano zavren, prijedlog za ponavljanje postupka ne moe se podnijeti ako je uesniku ovim ili drugim zakonom priznato pravo da svoj zahtjev o kome je rjeenjem odlueno ostvaruje u parni#i ili u postupku pred upravnim organom. 6z pravila da se u vanparninom postupku primjenjuju pravila parninog postupka, proistie da se protiv pravosnanih vanparninih odluka moe podii 4a.t%ev 4a 4a5titu 4akonitosti. IV PRAVI(A O SUKO6U I 2E3U VANPARNINO! I PARNINO! POSTUPKA 1oe se desiti da u jednoj pravnoj stvari sud vodi parnini postupak, iako je trebalo primijeniti pravila vanparninog postupka. Zbog toga Zakon o parninom postupku R* u l. $8. odreuje nain postupanja parninog suda u sluaju da se u toku postupka zakljui da je trebalo voditi vanparnini postupak. Bo donoenja odluke o glavnoj stvari sud e rjeenjem obustaviti parnini postupak ako utvrdi da bi postupak trebalo sprovesti po pravilima vanparninog postupka. 2ostupak e se po pravosnanosti rjeenja nastaviti po pravilima vanparninog postupka pred nadlenim sudom. Radnje koje je sproveo parnini sud (uviaj, vjetaenje, sasluanje svjedoka i dr.%, kao i odluke koje je donio taj sud, nisu bez vanosti samo zbog toga to su preduzete u parninom postupku. To je zbog toga to parnini postupak s "ormalnog aspekta prua vee garan#ije za njihovu pravilnost i zakonitost od vanparninog postupka. Zakon o vanparninom postupku R* regulie obrnuti sluaj. 3aime, prema l. $0. ako vanparnini sud utvrdi da bi postupak trebalo sprovesti po pravilima parninog postupka, obustavie vanparnini postupak. 2o pravosnanosti ove odluke, postupak e se sprovesti po pravilima parninog postupka pred nadlenim sudom.

Su-ska praksa
TROKOVI VANPARNINO! POSTUPKA *ud je ovlaen da odluuje o trokovima, iako trokovi nisu opredeljeni u zavrnoj rei predlagaa, kada je rasprava zavrena. 4vde se radi o donoenju odluke bez prethodnog rasprvljanja, pa je stranka podneskom o povlaenju preostalog dela predloga ove trokove mogla opredelilti, jer je na to ovlaena zakonskom odredbom iz l. $</. st. +. i l. $<.. st. $ i '. Z22. I4 o7ra4&o8en%a& 2rvostepenim reenjem protivnik predlagaa je obavezan na naknadu trokova vanparninog postupka u iznosu od 0<.,..,.. dinara u roku od $< dana po pravnosnanosti reenja pod pretnjom izvrenja. 2rotiv prvostepenog reenja protivnik predlagaa je izjavio blagovremenu albu, bez navoenja osnova pobijanja, ali iz navoda albe proizilazi da se zakonitost osporava zbog pogrene primene materijalnog prava sa predlogom da se preinai i predlog odbije. 2redlagai su podneli odgovor na albu kojim su osporili osnovanost albenih navoda sa predlogom da se odbije, a reenje potvrdi. 4vo iz razloga to roite $.+.'..,. godine na kome je doneto reenje o naknadi za eksproprisanu imovinu nije bilo zavrno, jer je za ogradu i rodno voe odreen prekid postupka do okonanja postupka pred organom uprave, zbog ega trokovi postupka nisu opredeljivani. 4kruni sud je ispitao pobijano reenje u smislu l. +88. u vezi l. +=' Z22, na osnovu ovlaenja iz l. +.. st. '. Zakona o vanparninom postupku, pa je o#enom navoda albe i odgovora na albu naao, da je alba neosnovana. 2rvostepeno reenje ne sadri bitne povrede odredaba parninog postupka iz l. +,$. st. '. Z22 na koje 4kruni sud pazi po slubenoj dunosti. Cinjenino stanje je utvreno potpuno i pravilno. 2rema utvrenom injeninom stanju na roitu odranom $.+.'..,. godine stranke su saglasno predloile donoenje deliminog reenja o naknadi za eksproprisanu nepokretnost, a da se prekine potupak o naknadi za ogradu i rodno voe do donoenja konane odluke upravnog organa. *toga stranke nisu dale zavrne rei, niti predlagai opredeljivali trokove postupka. *ud je uvaio predloge stranaka i reenjem od $.+.'..,.godine odredio iznos naknade za zemljite. 3akon toga, predlagai su podneskom od ,.=.'..,. povukli predlog za naknadu za voe i ogradu i istim podneskom opredelili trokove postupka istakavi zahtev za njihovu naknadu, pa je sud pobijanim reenjem obavezao protivnika na njihovu naknadu od 0<.,..,.. dinara.

2obijajui pravilnu primenu materijalnog prava, protivnik u albi navodi da nisu opredeljeni trokovi u zavrnoj rei kada je rasprava zavrena, a podnesak protivne strane mu nije dostavljen pa smatra da nije bilo osnova za obavezivanje na naknadu. 4kruni sud je #enio ove albene navode pa je naao da nisu osnovani jer se radi o donoenju odluke bez prethodnog raspravljanja, pa je stranka podneskom o povlaenju preostalog dela predloga ove trokove mogla opredeliti, poto je na to ovlaena zakonskom odredbom iz l. $</. st. + i l. $<.. st. $. i '. Z22. 6z iznetih razloga je na osnovu l. +8=. ta. '. Z22 odlueno kao u izre#i reenja. 9Re5en%e Op5tinsko' su-a u Ni5u #P:,;<=>/? o- #>@ %u&a )>>0@ i Re5en%e Okru8no' su-a u Ni5u !8@ **<>=>0@ o- #,@ -e+em7ra )>>0@ 'o-ine$ TROKOVI STVARI2A VANPARNINO! POSTUPKA U I2OVINSKI2

pobijenom reenju prvostepenog suda ne sadre se razlozi o tome zato je protivnika predlagaa sud obavezao da naknadi trokove vanparninog postupka predlagau, imajui u vidu da je lanom '8. stav '. Zakona o vanparninom postupku propisano da u vanparninom postupku propisano da u vanparninim stvarima koje se odnose na imovinska prava uesnika, uesni#i snose trokove na jednake delove, ali ako postoji znatna razlika u pogledu njihovog udela u imovinskom pravu o kome se odluuje, sud e prema srazmeri tih delova (udela% odrediti koliki e deo trokova snositi svaki od uesnika. *tavom treim istog lana propisano je da u vanparninim stvarima iz stava drugog tog lana sud moe odluiti da sve trokove postupka snosi uesnik u ijem interesu se vodi postupak, odnosno uesnik koji je iskljuivo svojim ponaanjem dao povod za pokretanje postupka. (Prema Reenju Okrunog suda u Beogradu G. br. 360/96, od 21. mar a 1996. god!ne O"6AAJ PRE"(O!A U VANPARNINO2 POSTUPKU 9Clan /'. stav $. Z22 i lan +.. Zakona o vanparninom postupku% Ka-a %e pun@ a-vokat napisao i pre-ao su-u pre-&o' 4a ureAen%e meAa? isto potpisao? a ni%e pri&o8eno punomoB%e o- stranke? ta-a takva ra-n%a punomoBnika nema pravno' -e%stva i ima se o-7a+iti s.o-no &@ <)@ PP i &@ *>@ akona o vanparninom postupku@ I4 o7ra4&o8en%aC

$.

Reenjem 4ptinskog suda u Dornjem 1ilanov#u R. br. $0<-.<. od '...,.'..<. godine, odbaen je predlog predlagaa kao neuredna. Reenjem 4krunog suda u Caku D. br. /80-.<. od $/..=.'..<. godine odbija se alba predlagaa kao neosnovana i potvruje se reenje 4ptinskog suda u Dornjem 1ilanov#u R. br. $0<-.<. od '...,.'..<. godine. 2o nalaenju 4krunog suda pravilno je postupio prvostepeni sud kada je doneo odluku kao u izre#i reenja ! dajui razloge koje prihvata u svemu i ovaj sud. 5ako se predlog predlagaa pojavljuje izraen i potpisan od advokata, a bez priloenog punomoja, to je sa druge strane zahtevalo da predlog bude potpisan od strane predlagaa, to pravilno zakljuuje prvostepeni sud da ima mesta odredbi l. /'. st. $ i $.+ st. , Z22.a u vezi l. +. Zakona o vanparninom postupku. *vi navodi u albi punomonik predlagaa se pojavljuju u svemu kao neosnovani, te je iste valjalo odbiti. 9Re5en%e Op5tinsk' su-a u !orn%em 2i&anov+u R@ 7r@ #,/=>/@ o- )>@ %una )>>/@ i Re5en%e Okru8no' su-a u aku !8@ 7r@ <;,=>/@ o- #<@ %u&a )>>/@ 'o-ine$ PRAVOSNADNOST O"(UKE VANPARNINO! SU"A Pravosna8nost re5en%a u vanparninom postupku ne spreava -a se o tom 4a.tevu o-&uu%e u parni+i? po- o-reAenim 4akonskim us&ovima@ "# obra#$oenja% A2ravilno je prvostepeni sud doneo pobijanu odluku u smislu lana $<$. stav $. Zakona o vanparninom postupku *R* (Z92%, a ovo iz razloga da je protivnik po ovoj pravnoj stvari istakla da je vlasnik na idealnoj $-' predmetne zaostavtine, i to po osnovu sti#anja u branoj zajedni#i sa ostavio#em, pa je tako izmeu stranaka dolo do spora u odnosu na pravo svojine na predmetnoj imovini, a takoe i u odnosu na udeo u istoj. albi se, u stvari, istie da je sve prednje ve raspravljeno pravosnanim reenjem nadlenog ostavinskog suda. 1eutim, po lanu ',. Z92 pravosnano reenje u vanparninom postupku ne spreava da se po istom zahtevu odluuje u parni#i, a naroito ako se radi o pravu svojine ili drugom pravnom osnovu koji je nezavisan od prava na naslee. Zbog toga, u smislu lana $<. Z92 obavezno e se prekinuti postupak po "izikoj deobi, iako se zahtev zasniva na pravosnanom reenju ostavinskog suda, ukoliko neko od uesnika istakne da ima pravo svojine na istoj stvari, ali po drugom pravnom osnovu, jer to znai da je sporno pitanje predmet deobe ili eventualno udela u toj imovini, a takoe se u tom sluaju predlaga obavezno upuuje na parni#u.A (Reenje Okrunog suda u &ra$je'u G 1101/(9 od 16. )" 19(9.* KA"A SU" POSTUPA I O"(UUJE U VANPARNINO2 A KA"A U PARNINO2 POSTUPKU O &inim? poro-inim imovinskim i -ru'im pravnim stvarima i4 na-&e8nosti re-ovni. su-ova? ko%e nisu pre-viAene o-re-7ama &ana #@ akona o vanparninom postupku? o-&uu%e se u PARNINO2 POSTUPKU@

$$

"# obra#$oenja% A4dredbom lana <.. stav +. 2ravilnika o davanju na korenje stanova iz stambenog "onda Eugoslovenske narodne armije propisano je da, ukoliko nosila# stanarskog prava odbija da se preseli u ponueni stan, o tome odluuje sud u vanparninom postupku. 1eutim, prema odredbi lana $. Zakona o vanparninom postupku, ovim zakonom se odreuju pravila po kojima redovni sudovi postupaju i odluuju o linim, porodinim, imovinskim i drugim pravnim stvarima koje se po ovom ili drugom zakonu reavaju u vanparninom postupku. 4dredbe ovog zakona primenjuju se i u drugim pravnim stvarima iz nadlenosti redovnih sudova za koje zakonom nije izriito odreeno da se reavaju u vanparninom postupku, ako se ne odnose na zatitu povreenog ili ugroenog prava, niti se zbog uesnika u postupku mogu primeniti odredbe Zakona o parninom postupku. 2oto ni Zakon o vanparninom postupku, ni drugim zakonom izriito nije propisano da o zahtevu za preseljenje odluuje vanparnini sud i poto se u ovom sluaju mogu primeniti odredbe Zakona o parninom postupku, prvostepeni sud je pravilno naao da vrsta postupka pred redovnim sudom u ovom sluaju nije mogla biti propisana pravilnikom saveznog sekretara za narodnu odbranu i da postupak u ovoj pravnoj stvari treba sprovesti po pravilima parninog postupka. 1eutim, niestepeni sudovi su pogreno nali da predlog predlagaa u ovom sluaju treba odba#iti kao nedozvoljen. 4vo zbog toga, to je odredbom lana $,. Zakona o vanparninom postupku propisano da e sud obustaviti vanparnini postupak ako utvrdi da bi postupak trebalo sprovesti po pravilima parninog postupka.A (Reenje +r,o'nog suda -rb!je Re'. 219./(( od 11...19(9.* PREKI" VANPARNINO! POSTUPKA Uko&iko su meAu strankama u vanparninom postupku sporne in%eni+e va8ne 4a re5en%e pret.o-no' pitan%a? su- Be i. uputiti -a u o-reAenom roku pokrenu parni+u ra-i re5en%a sporno' prava o-nosno pravno' o-nosa@ "# obra#$oenja% 5ako se iz spisa vidi predlaga je podneo predlog za "iziku deobu nepokretnosti upisane u Z5 F <== na 52 54 5rnjaa ! stambena zgrada i zemljite u povrini od +, ari na tri jednaka dela. 2rema stanju u zemljinim knjigama, stambena zgrada sastoji se od tri prostorije ukupne povrine +' m'. 2rotivnik predlagaa drugog reda :. 1. kupila je od zemljino knjinog vlasnika C. Fj. jednu treinu idealnog dela stambene zgrade i trai da joj se taj deo izdvoji, to predlaga osporava. 2rema tome, meu strankama postoji spor o veliini udela i opsega zajednike stvari, pa je pravilno postupio prvostepeni sud kada je doneo pobijano reenje. * obzirom na navedeno, neosnovano predlaga trai da se izvri deoba samo prema zemljino knjinom stanju koje je meu strankama sporno.

$'

2rotivnik predlagaa :. 1. trai vie nego to joj prema stanju u zemljinoj knjizi pripada, pa je pravilno prvostepeni sud postupio kada je protivnika predlagaa :. 1. uputio na parni#u smatrajui da je njeno pravo manje verovatno. (Prema Reenju Pr'og o/ !nskog suda u Beogradu P0br. 92./93, od 12. januara 199.. god!ne ! Reenje Okrunog suda u Beogradu G. br. 261../91, od 30. mar a 1991. god!ne PREINAENJE I(I UKI"ANJE REENJA "ru'ostepeni su- mo8e sam ukinuti i&i preinaiti svo%e rani%e re5en%e? ako se time ne vreAa%u prava -ru'i. uesnika ko%a se 4asniva%u na tom re5en%u@ "# obra#$oenja% 4dredbom lana '$. stav $. Zakona o vanparninom postupku predvieno je da prvostepeni sud moe povodom albe, sam novim reenjem preinaiti ili ukinuti svoje ranije reenje, ako se time ne vrea pravo drugih uesnika koja se zasnivaju na tom reenju. 2oto su alio#i li#a koja su prvostepenim reenjem oglaena za naslednika zaostavtine ostavio#a po osnovu zakona i sporazuma o deobi imovine, to se donetim reenjem nee vreati njihova prava zasnovana na tom reenju, pa je samim tim imalo mesta primeni odredbe lana '$. Zakona o vanparninom postupku. (Prema Reenju Okrunog 21. 2ebruara 1996. god!ne* suda u Beogradu G. br. 3(./96, od

REVI IJA I JAV(JENA O" NEOV(AEENIH (IFA (i+a ko%a nisu uestvova&a u prvostepenom postupku niti su isti+a&a takav 4a.tev pre -ono5en%a prvostepeno' re5en%a i4'u7i&i su pravi interes u po'&e-u ostavine i posta&i neov&a5Bena &i+a 4a i4%av&%ivan%e 7i&o kakvo' pravno' &eka? s o74irom -a su u o-nosu na ostavio+a i 4akonske nas&e-nike treBa &i+a i pos&e -ono5en%a prvostepeno' re5en%a vi5e ne mo'u uestvovati u ostavinskom postupku? veB samo mo'u pokrenuti parni+u protiv 4akonski. nas&e-nika@ "# obra#$oenja% 2rema odredbi lana $'+. stav $. Zakona o vanparninom postupku (Z92% reenje o nasleivanju sud e dostaviti svim nasledni#ima i legatorima, kao i drugim li#ima koja su u toku postupka istakla zahtev iz zaostavtine. To znai da su 1. 6. i B. 6. kao uesni#i mogli istai svoj zahtev samo pre donoenja prvostepenog reenja, da bi prvostepeni sud shodno navedenoj zakonskoj odredbi bio obavezan dostaviti prepis svog reenja. tom sluaju oni bi u smislu lana +. stav. Z92 stekli status uesnika vanparninog postupka. 2o ovoj zakonskoj odredbi uesnik u vanparninom postupku je pored ostalih i li#e o ijem se pravnim interesima odluuje u postupku, a pravni interes 1. 6. i B. 6. bi proizilazio iz ugovora o doivotnom izdravanju na koje se oni pozivaju i koji su zakljuili sa ostavio#em na imovini koja je bila predmet zaostavtine prvostepenog reenja. 1eutim 1. 6. i B. 6. nisu uestvovali u prvostepenom postupku niti su isti#ali takav zahtev pre donoenja prvostepenog reenja ime su izgubili pravni interes i postali neovlaena li#a za izjavljivanje bilo kakvog pravnog leka, s obzirom da su u odnosu na

$+

ostavio#a i zakonske nasledni#e trea li#a i posle donoenja prvostepenog reenja vie ne mogu uestvovati u ostavinskom postupku, ve samo mogu pokrenuti parni#u protiv zakonskih nasledinka. 6z navedenih razloga 9rhovni sud je naao da je revizija izjavljena od neovlaenih li#a u smislu lana +8/. pa je na osnovu lana +/'. Z22, odluio kao u izre#i. (Od$uka +r,o'nog suda -rb!je P'. 211./96 od ..3.1996. god!ne* Rok ko%i o-re-i su- u vanparninom postupku %e su-ski? a ne i 4akonski prek&u4ivni rok@ "# obra#$oenja% 6z obrazloenja pobijanog reenja proizlazi da je prvostepeni sud odba#io tubu iz razloga to je tuila# u vanparninom postupku reenjem suda upuen na parni#u sa nalogom da tubu podnese u roku od $< dana, a tuila# je takvu tubu, koja je predmet raspravljanja podneo po proteku navedenog roka, pa je naao da je tuba neblagovremena. 4kruni sud nalazi da je ovakvo stanovite prvostepenog suda pogreno. Rok za podnoenje tube, koji je dao, sud u vanparninom postupku tuio#u, je sudski, a ne zakonski prekluzivni rok, to znai da tuila#, po proteku toga roka ne gubi pravo na podnoenje ovakve tube. ostalom tubu za utvrenje prava svojine na nepokretnosti tuila# moe podneti u svako doba, i mimo naloga suda u vanparninom postupku. (Reenje Okrunog suda u Beogradu G. broj 9030/9. od 31. ok obra 199.. god!ne* Vanparnini su- mo8e re5iti pret.o-no pitan%e samo ako meAu strankama nema in%eni+a ko%e su sporne@ "# obra#$oenja% 9anparnini postupak je sudski postupak u kome se, po pravilu, odluuje na bazi nespornih injeni#a. 6zuze#i se odreuju izriitim propisom. Takav propis je doputao da se u vanparninom postupku donese reenje koje zamenjuje ugovor o koritenju stana. tom postupku bilo je moguno da vanparnini sud rei i prethodno pitanje, ukoliko ono nije iziskivalo utvrivanje injeni#a i razreenje drugih injeninih pitanja od znaaja za reavanje prejudi#iranog pitanja. 1eutim, u ovom sluaju prethodno pitanje nije bilo isto pravno. 4no je zahtevalo da se razjasne injeni#e od znaaja za postojanje prava koje omoguuje suk#esiju stanarskog prava od ranijeg nosio#a stanarskog prava na tuenog. Zato i nije bilo moguno da o tom prethodnom pitanju odluuje vanparnini sud. 4n je trebao, u smislu lana '0. Zakona o vanparninom postupku, da prekine postupak i uesnika uputi na parni#u, jer su meu uesni#ima bile sporne injeni#e od znaaja za reavanje prethodnog pitanja. (Reenje +r,o'nog suda -rb!je, Re'. 1321/93 od 19.11.1993. god!ne* O"(UIVANJE "RU!OSTEPENO! SU"A O NE6(A!OVRE2ENOJ DA(6I UESNIKA U VANPARNINO2 POSTUPKU

$0

Prava -ru'i. uesnika u postupku akon o vanparninom postupku 9&an )# stav *$ Brugostepeni sud moe samo iz vanih razloga odluiti i o neblagovremenoj albi jednog uesnika vanparninog postupka deobe, ako se time ne vreaju prava drugih uesnika koja se zasnivaju na tom reenju. 9Re5en%e Okru8no' su-a u U8i+u !8:),<1=)>>)@ o- ##@#)@)>>)@$ U 6i%e&%ini ##@##@)>><@'o-ine Se&ma aBiroviB Su-i%a Osnovno' su-a u 6i%e&%ini

$<