You are on page 1of 10

Sadraj: Uvod..........................................................................................................................3 Korinici analize finansijskih izvjea.....................................................................4 Analize pute pokazatelja te eljnja !. izvjea.................................................." #okazatelji zaduenosti............................................................................................$ #okazatelji aktivnosti...............................................................................................

% #okazatelji investiranja...........................................................................................& 'u pont analiza........................................................................................................( )aklju*ak................................................................................................................+, -iteratura................................................................................................................++

U./' Jedan od preduvjeta za opstanak, rast i razvoj poduzea je da njegov menadment donosi ispravne odluke. Jedini nain za donoenje ispravnih odluka je postojanje kvalitetnih informacija. utori u radu prikazuju neke od naina do!ivanja potre!nih financijskih informacija koje osim menadera koriste i drugi su!jekti koji sudjeluju u poslovnoj razmjeni. " radu su navedeni korisnici tih informacija, kao i mogui okviri za provo#enje financijske analize. Klju*ne rije*i: donoenje odluka, financijske informacije, korisnici financijske analize, financijska analiza.

0A)-/)1 K/0123456A 1 7/8U91 /K.101 !15A5:16SK4 A5A-1)4 %a donoenje racionalnih odluka koje su u skladu s ciljevima poduzea , financijskom menad&eru potre!na su odre#ena financijska oru#a. 'eka od tih oru#a predmet su ovog rada. nalizu financijskih izvjea rade kako poduzea, tako i vanjski do!avljai kapitala (vjerovnici, investitori) upravo radi gore navedenoga. *visno o tome koje se odluke tre!aju donijeti i za koga se analiza provodi ( da li za vlasnika, menadera, investitora, do!avljaa) naglaava se znaenje pojedine analize. +inancijska analiza ukljuuje upora!u razliitih financijskih izvjea koja su propisana zakonom, svako od tih izvjea daje odre#ene informacije o kapitalu, imovini, prihodima, novanim tokovima itd. ,a !i se iz tih izvjea mogle donijeti korisne i kvalitetne informacije potre!no je odrediti okvir za njihovu analizu. 'ajee se analiza provoditi na nain da se koriste financijski odnosi ili indeksi koji povezuju dva financijska podatka. 'a taj nain do!ivaju se financijski pokazatelji koje moemo podijeliti u dvije skupine (s o!zirom na vremensku dimenziju). Jedna skupina financijskih pokazatelja temelji se na podacima iz izvjetaja o do!iti i o!uhvaa poslovanje poduzea unutar odre#enog razdo!lja (najee godine dana). ,ruga skupina odnosi se na tono odre#eni trenutak koji se podudara s trenutkom sastavljanja !ilance. *penito reeno do!ro upravljanje razumijeva da su u poslovanju zadovoljena dva kriterija kriterij sigurnosti (likvidnost, financijska sta!ilnost i zaduenost) i kriterij uspjenosti tj. efikasnosti (profita!ilnost). K/01S51:1 A5A-1)4 !15A5:16SK1; 1).6429A -ao to je ve spomenuto u uvodnom dijelu korisnici analize financijskih izvjea su !rojni, nju rade i koriste kako vlasnici poduzea, tako menaderi, investitori,vjerovnici. .azlika je u tome to ovisno o tome tko je radi ovisi i vrsta analize koja e se provoditi jer svima njima ne tre!aju isti podaci. " gru!im crtama mogu se razlikovati vanjski (do!avljai kapitala) i unutarnji (menadment) korisnici analize financijskih izvjea. ,o!avljae ija su potraivanja kratkorona, pa ih u skladu s tim zanima da li je poduzee sposo!no !rzo platiti ta potraivanja prvenstveno zanima likvidnost poduzea. ,ok su potraivanja imatelja o!veznica dugorona pa njih zanima sposo!nost poduzea da tokom novca podmiri dug tijekom duljeg vremenskog perioda, stoga njih zanima struktura kapitala poduzea, izvori sredstava i njegova upotre!a, kao i profita!ilnost poduzea. /nvestitori su prvenstveno zainteresirani za ostvarivanje zarade za posao u koji investiraju stoga njih zanima profita!ilnost poduzea, ali i financijsko stanje poduzea. 0enadment koristi analizu financijskih izvjea da !i mogao osigurati uspjeno financijsko stanje poduzea, da !i mogao vriti kontrolu poslovanja, odnosno da !i na taj nain mogao planirati !udue poslovanje. -ako !i mogao planirati !udue poslovanje menader mora precizno poznavati sadanje stanje u poduzeu, prednosti i sla!osti, te mogunosti razvoja. 'adalje da !i u !udunosti znao da li ide do!rim putem potre!no je vriti kontrolu, stoga je planiranje !uduih radnji jedan od naina kontroliranja !udue situacije. 1to se tie financijske analiza on je pose!no zainteresiran za slijedee pokazatelje2 3prinos naulaganje, 3 uinkovitost upravljanja imovinom, ali i za sve pokazatelje koji zanimaju vanjske do!avljae kapitala kako !i mogao kvalitetno pregovarati s njima. 34 'J5-/ -*./5'/6/ 3"'"7 .'J/ -*./5'/6/ 3,*8 49J :/,/'4;57/7*./,0;' ,<0;'7
$

3474-65A !15A5:16SKA 1).6429A +inancijska analiza ukljuuje upora!u razliitih financijskih izvjea. 5vrha tih izvjea je davanje financijskih informacija. +inancijske informacije predstavljaju rezultat poslovanja tvrtke izraen u novcu. -ao izvor financijskih informacija mogu se koristiti2 +inancijska izvjea >u!likacije analitiara vrijednosnica i izvjea !rokerskih kua za poduzee i industriju /nterna izvjea pripremljena za potre!e menadmenta 7rini podaci /td. %akonom o raunovodstvu odre#ena su temeljna financijska izvjea, o!veze sastavljanja, revidiranja i o!javljivanja izvjea ovisno o veliini poduzea, te kriteriji za odre#ivanje veliine poduzea (mala, srednje velika i velika). 7emeljna financijska izvjea u.? prema %*.3u (%akon o raunovodstvu) su2 8ilanca .aun do!itka i gu!itka /zvjee o novanom toku 8iljeke uz financijska izvjea /zvjee o promjeni glavnice 8ilanca stanja sumira imovinu, o!veze i vlasniku glavnicu poduzea u odre#enom vremenskom trenutku, o!ino na kraju godine ili tromjesjeja..aun do!itka i gu!itka prikazuje prihode i rashode poduzea tijekom odre#enog vremenskog razdo!lja, o!ino za jednu godinu ili tromjeseje. /zvjee o novanom toku prikazuje izvore pri!avljanja kao i nain upotre!e novca. ,akle, izvjee o novanom toku prua podatke o primicima i izdacima novca kao i o njihovoj razlici, tj. istom novanom toku. /z tog proizlazi da su osnovni elementi tog izvjetaja primici i izdaci novca. 8iljeke predstavljaju detaljnu razradu i dopunu podataka iz !ilance, rauna do!iti i gu!itka i izvjea o novanom tijeku, kao i o!javu raunovodstvenih politika./zvjee o promjeni glavnice daje informacije vezane za glavnicu i nastale promjene. A5A-1)A #U347 #/KA)A34-6A ,a !i ocjenio financijsko stanje i uspjenost poduzea, financijski analitiar mora @provjeritiA razliite aspekte financijskog zdravlja poduzea. /nstrument koji se vrlo esto koristi tijekom tih provjera jest financijski odnos ili indeks B,C. ,a !i financijska analiza imala smisla do!iveni podaci se tre!aju usporediti sa odre#enim veliinama, upravo za to slue financijski odnosi. "spored!a se moe vriti na nain da se uspore#uje sadanji i proli, sadanji i !udui odnos unutar poduzea, moe se usporediti sa drugim poduzeem unutar iste grane djelatnosti, moe prouavati o!lik promjene pokazatelja itd.

.azlikuju se dvije vrste financijskih odnosa2 /. >rvi odnos je odnos u bilanci stanja, jer se !rojnik i nazivnik svakog stanja uzima iz !ilance. //. ,rugi odnos je odnos iz izvjea o dobiti, koji uspore#uje jednu stavku izvjea o do!iti s drugom stavkom izvjea o do!iti. 7emeljni financijski pokazatelji su2 #okazatelji likvidnosti %a pokazatelje likvidnosti naroito su zainteresirani menaderi poduzea kako !i u svakom trenutku !ili sigurni da e moi udovoljiti dospjelim kratkoronim o!vezama. 0ogunost podmirenja o!veza omoguuje poduzeu nesmetano poslovanje !ez ikakvih zastoja u na!avi ro!e ili !lokada na iro raunu. %a izraun pokazatelja likvidnosti dovoljni su podaci iz !ilance. 'ajee koriteni pokazatelji su2 pokazatelj trenutne likvidnosti pokazatelj tekue likvidnosti pokazatelj u!rzane likvidnosti pokazatelj financijske sat!ilnosti #okazatelji zaduenosti su jo jedna grupa pokazatelja sigurnosti poslovanja. 'ajei pokazatelji zaduenosti su2 -oeficijent zaduenosti -oeficijent vlastitog financiranja -oeficijent financiranja *dnos pokria kamata +aktor zaduenosti 5tupanj pokria / 5tupanj pokria // >okazatelji zaduenosti o!janjavaju financijsku strukturu i time mjere dugoroni rizik. izvora. 4ee vrijednosti ovog pokazatelja predstavljaju i vei rizik u poslovanju, pa se za uo!iajeni standardni odnos smatra da ukupne o!veze ne !i smjele !iti vee od DEF vrijednosti ukupne aktive. >okazatelji vlastitog financiranja govore u kojem omjeru vlastito financiranje sudjeluje u poslovanju tvrtke. >okazatelj je to !olji to je koeficijent vei od E,DE, jer onda to znai da se poduzee financira iz vlastitih izvora s vie od DEF. -oeficijent financiranja je tako#er jedan od znaajnijih pokazatelja koji govori kolika je rizinost ulaganja u dotino poduzee. *dnos pokria kamata daje informaciju o tome koliko su trokovi kamata pokriveni s do!itkom prije oporezivanja. *n slui kao orijentir za odluku o zaduivanju kod financijskih organizacija, tj. da li je poduzee uope u mogunosti podmiriti trokove kamata za kredit koji !i eventualno zatrailo. +aktor zadu&enosti, pokazuje koliko !i godina tre!alo uz postojee uvjete poslovanja i ostvarivanja do!iti da poduzee podmiri svoje ukupne o!veze. -ontrolna mjera za ovaj
D

pokazatelj je D godina. 7o znai, ako poduzee mo&e podmiriti sve svoje o!veze unutar D godina ono je solventno i nije prezadu&eno. 57"> 'J >*-./H / I %latno !ankarsko pravilo. *vo pravilo nalae ronu uskla#enost dijelova aktive i pasive, odnosno zahtjeva financiranje dugotrajne imovine iz dugoronih izvora, !ilo vlastitih (temeljni kapital, priuve i ostalo) ili tu#ih (!ankarski krediti). 4rijednost ovog pokazatelja ne !i tre!ala prelaziti 1. 1to je vrijednost nia od 1 to je pokazatelj !olji. 57"> 'J >*-./H //3 %latno !ilanno pravilo. *vo pravilo nalae uskla#enost s o!zirom na vlasnitvo, a prema kojem dugotrajnu imovinu tre!a financirati iz vlastitog kapitala. 4rijednost ovog pokazatelja tako#er !i tre!ala !iti najvie 1. 1to je pokazatelj manji od 1 to je zaduenost poduzea manja, a likvidnost vea. #okazatelji aktivnosti >okazatelji aktivnosti znaajni su iz razloga to mogu ukazati na uzroke nezadovoljavajue profita!ilnosti, te na mogunost njezinog po!oljanja. 'izak stupanj aktivnosti dovodi do nezadovoljavajuih rezultata. -ad je poduzee neaktivno, udjel fiksnih trokova raste, to smanjuje do!itak. >okazatelji aktivnosti ukazuju na to koja je razina aktivnosti potre!na da !i poduzee ostvarilo zadovoljavajue rezultate. 7emeljni pokazatelji aktivnosti su2 >rosjeno razdo!lje naplate potraivanja (dani nenaplaenih potraivanja) >okazatelj o!rta zaliha >okazatelj o!rta dugotrajne imovine >okazatelj o!rta kratkotrajne imovine >okazatelj o!rta ukupne imovine 5vi navedeni pokazatelji utvr#uju se na temelju podataka iz 8ilance i .auna do!iti i gu!itka. *sim ukupnih pokazatelja tako#er je mogue raunati i koeficijente o!rtaja za pojedine vrste zaliha i za svakog pojedinog kupca. 4a&no je i s aspekta sigurnosti i s aspekta uspjenosti da je koeficijent o!rtaja to vei !roj, tj. da je vrijeme vezivanja ukupne i pojedinih vrsta imovine to krae.

#okazatelji ekono i*nosti >okazatelji ekonominosti mjere odnos prihoda i rashoda i pokazuju koliko se prihoda ostvari po jedinici rashoda. /z toga proizlazi da se ti pokazatelji raunaju na temelju podataka iz .auna do!iti i gu!itka. " pravilu pokazatelji !i tre!ali !iti vei od jedan, odnosno, to su vei, to se vie prihoda ostvaruje na jedinicu rashoda. 7emeljni pokazatelji ekonominosti su2 ;konominost ukupnog poslovanja ;konominost poslovanja prodaje ;konominost financiranja ;konominost izvanrednih aktivnosti
G

#okazatelji profita<ilnosti >rema naelu profita!ilnosti potre!no je ostvariti to vei financijski rezultat sa to manjim ulaganjima. >oduzee posluje renta!ilno kada ostvaruje pozitivan financijski rezultat, odnosno viak prihoda nad rashodima, a nerenta!ilno kada ostvaruje gu!itak u poslovanju. 6ilj poslovne politike poduzea je dugorona maksimalizacija financijskog rezultata3neto do!itka. " konteksu pokazatelja profita!ilnosti (profita!ilitJ ratios) uo!iajeno se razmatraju slijedei pokazatelji2 mare profita (profit margin), renta!ilnost ukupne imovine (rate of return on total assets ili return on investment ili return on capital used) i renta!ilnost vlastitog kapitala (return on eKuitJ). #okazatelji investiranja >omou pokazatelja investiranja (investi!ilitiJ ratios) mjeri se uspjenost ulaganja u dionice poduzea. *sim podataka iz financijskih izvjetaja, za izraunavanje tih pokazatelja potre!ni su i podaci o dionicama, pose!ice o !roju dionica i njihovoj trinoj vrijednosti. >okazatelji investiranja su slijedei2 ,o!it po dionici (earnings per share I ;>5) i dividenda po dionici (dividends per share I ,>5) iskazuju se u novanim jedinicama, tj. pokazuju koliko se primjerice kuna ili dolara do!iti ili dividende ostvari po jednoj dionici. *dnos isplate dividendi (dividend paJout ratio I ,>.) govori upravo o toj pro!lematici, tj. o!uhvaa odnos dividende po dionici i do!iti po dionici. *dnos cijene i do!iti po dionici(price earnings ratio I >L;) pokazuje koliko je puta trina cijena dionice (price per share I >>5) vea od do!iti po dionici (;>5). "kupna renta!ilnost dionice i dividendna renta!ilnost dionice su najznaajniji pokazatelji investiranja.

'u #ont analiza *vu analizu odnosa za ocjenjivanje uinkovitosti poduzea razvila je ,u >ont 6ompanJ 1M1M. godine. ,u >ont analiza ima pose!nu vanost za razumijevanje prinosa na ulaganje poduzea. *na o!janjava ono to ni mara neto do!iti, niti koeficijent o!rtaja ukupne imovine sami za se!e ne mogu. *!janjava prinos na ulaganje ili sposo!nost ostvarivanja zarade. ,u >onta analiza povezala je poveanje sposo!nosti ostvarivanja zarade poduzea tako da e do njega doi !ilo da se povea o!rtaj imovine ili mara profita ili o!oje. ,ruga mjera koju o!janjava je prinos na glavnicu.4isok prinos na glavnicu odraava koritenje kvalitetnih investicija i do!ro upravljanje trokovima, ali isto tako mo&e !iti i rezultat previsokog financijskog rizika kod onih poduzea koja imaju stupanj zaduenosti iznad standarda djelatnosti.

,va poduzea mogu imati isti >rinos na ulaganje, a da su im mara profita i koeficijenta o!rtaja imovine razliiti (npr. >oduzee ima maru profitaN$, a koeficijent o!rtaja imovine 1E, dok poduzee 8 ima maru profita 1E, a koeficijent o!rtaja imovine $.) >rinos na glavnicu (.*;) stavlja u odnos neto do!it nakon poreza (minus dividende ne prioritetne dionice, ako postoje) i glavnicu koju su dioniari uloili u poduzee tj. .*;Nmara neto do!iti O koeficijent o!rtaja ukupne imovine O multiplikator dionike glavnice (mjera financijske poluge ija visina ovisi o odnosu duga i glavnice). *dnosi financijske poluge (zaduenosti) pokazuju granicu do koje se poduzee moe financirati zaduivanjem. *dnosi pokria povezuju financijske o!veze poduzea i njegovu sposo!nost da ih podmiruje ili pokrije *dnosi likvidnosti mjere sposo!nost poduzea da podmiri svoje kratkorone o!veze. *dnosi profita!ilnosti povezuju profite s prihodom od prodaje i investicijama A5A-1)A 3045'A= #/S3/351; U'64-A 1 15'4KSA -ao to je ve navedeno da !i se mogla napraviti kvalitetna analiza do!ivenih pokazatelja potre!no ih je usporediti sa valjanim veliinama2 sadanje podatke sa prolima, !uduima, planiranima, sa podacima drugog poduzea iz iste grane djelatnosti, sa medijanom djelatnosti itd. Jer te veliine same za se!e ne znae nita, one se moraju analizirati na komparativnoj osnovi. 7akva uspored!a otkriva najznaajnije dokaze o ocjeni promjena i trendova u financijskom stanju i uspjenosti poduzea. ,odatne informacije mogu se do!iti analizom postotnih udjela i indeksa1=. naliza postotnih udjela financijskih izvjea vri se na nain da se sve stavke iz !ilance stanja dijele ukupnom imovinom i sve stavke iz izvjea o do!iti sa ukupnim prihodima. naliza indeksa vri se tako da se stavke !ilance stanja i izvjea o do!iti izraze kao indeksi u odnosu na poetnu !aznu godinu. 7e se analize tako#er koriste radi uspored!e poduzea. naliza postotnog udjela i analiza indeksa, kao ocjena razina i trendova udjela u financijskom izvjeu, tijekom vremena pruaju analitiaru uvid u osnovno po!oljanje ili pogoranje financijskog stanja i uspjenosti.*dnosi aktivnosti mjere koliko je poduzee efikasno u upora!i svoje imovine.

)AK-6U>AK +inancijska analiza ovisi o pose!nim interesima analitiara, ona im daje potre!ne informacije koje im koriste za donoenje poslovnih odluka. *visno o tome tko su korisnici financijskih informacija ovisit e i vrsta analize koja e se koristiti, stoga je vano da korisnici tih informacija imaju potre!na znanja vezana za analizu financijskih izvjea, odnosno da znaju koju analizu provesti, koje podatke gledati, sa ime ih usporediti. 5amo kvalitetno napravljena analiza moe donijeti eljeni rezultat, me#utim neoz!iljno !i !ilo tvrditi da je ona dovoljna za uspjeno poslovanje, ona je jedan od naina koji to omoguuju.

-1340A3U0A 1.Poogle pretra&iva 2.0ozilla >rretra&iva $. @>oslovno upravljanjeA , prof. dr. Jozo 5ovi

1E