You are on page 1of 20

Pravilnik o strunoj spremi i pedagoko-psiholokom obrazovanju uitelja i strunih suradnika u srednjem kolstvu

Ovim pravilnikom utvruje se odgovarajua struna sprema i potrebno pedagoko-psiholoko obrazovanje profesora, strunih suradnika, strunih uitelja, odgajatelja i suradnika u nastavi u srednjem kolstvu.

Pod potrebnim pedagoko-psiholokim obrazovanjem nastavnika srednje kole smatra se pedagoko-psiholoko obrazovanje koje obuhvaa obrazovna podruja ope pedagogije, didaktike, metodike i psihologije odgoja i obrazovanja. Nastavni plan i program i organizaciju pedagoko-psiholokog obrazovanja nastavnika koji izvode nastavu predmeta iz lanka 2. ovoga pravilnika utvruje odgovarajui nastavniki fakultet. Nastavni plan i program i organizaciju pedagoko-psiholokog obrazovanja nastavnika koji izvode strukovne predmete u srednjim kolama utvruje Ministarstvo prosvjete i porta.
Pravilnik o polaganju strunog ispita uitelja i strunih suradnika u osnovnom kolstvu i nastavnika u srednjem kolstvu

Ovim Pravilnikom propisuju se nain i uvjeti ostvarivanja pripravnikog staa te nain i uvjeti polaganja strunog ispita uitelja i strunih suradnika u osnovnom kolstvu i nastavnika u srednjem kolstvu. Strune ispite provodi Ministarstvo prosvjete i porta Zavod za unapreivanje kolstva (u daljnjem tekstu: Ministarstvo Zavod). Svrha je pripravnikog staa osposobiti uitelje, strune suradnike i nastavnike (u daljnjem tekstu: uitelji) bez radnog iskustva za uspjeno, struno i samostalno o bavljanje poslova u osnovnoj odnosno srednjoj koli (u daljnjem tekstu: pripravnici). Pripravnik u odgoju i obrazovanju je uitelj bez poloenog strunog ispita, u radnom odnosu na neodreeno ili odreeno vrijeme. Pripravnikom u smislu stavka 2. ovoga lanka smatra se i osoba koja volontira na poslovima uitelja. Pripravniki sta poinje danom zasnivanja radnog odnosa pripravnika odnosno danom sklapanja ugovora o volontiranju. Pripravnici sa zavrenim dvopredmetnim studijem odabiru jedan nastavni predmet za pripravniki sta i struni ispit. Odredba stavka 1. ovoga lanka primjenjuje se i na pripravnike sa zavrenim nenastavnikim studijem, koji ostvaruju nastavne programe struno-teorijske nastave u srednjim strukovnim kolama. Pripravnici su obvezni biti nazoni nastavnim satima mentora najmanje 30 sati tijekom stairanja, a mentor je obvezan biti na nastavnim satima pripravnika 10 sati. Pripravnici volonteri obvezni su biti nazoni nastavnim satima mentora najmanje 2 sata tjedno tijekom nastavne godine, odnosno 70 sati, te samostalno odrati 35 nastavnih sati uz prisustvo mentora. Obvezno hospitiranje treba obuhvatiti sve oblike rada s uenicima, ravnomjerno

rasporeene tijekom stairanja. Ako pripravnik tijekom pripravnikog staa prijee u drugu kolu, stairanje se nastavlja u koli u koju je preao. kola u kojoj je ostvaren dio pripravnikog staa obvezna je sastaviti izvjee (tiskanica SI-2) o ostvarenom pripravnikom stau. Jedan primjerak izvjea alje se zajedno s popratnom dokumentacijom u kolu u koju je pripravnik preao, a drugi se predaje osobno pripravniku. U sluajevima kao to su dulje bolovanje, vojna obveza, porodiljski dopust i sl., pripravniki sta se prekida, a nastavlja se kad navedeni razlozi prestanu, o emu kola izvjeuje Ministarstvo Zavod. Struni ispit polae se prema programu kojeg donosi Ministarstvo. Nakon ostvarenog programa pripravnikog staa, kola prijavljuje pripravnika za struni ispit. Ispit se prijavljuje Ministarstvu Zavodu na prijavnici (Tiskanica SI-3). Ispit se prijavljuje najkasnije 30 dana prije poetka ispitnog roka. Struni ispit polae se pred ispitnim povjerenstvom od 5 lanova. Uspjeh na o dijelu ispita i opi uspjeh na ispitu iskazuje se ocjenom: poloio ili nije poloio. Pripravnik koji nije zadovoljio na usmenom dijelu strunog ispita upuuje se na ponovno polaganje tog dijela strunog ispita. Pripravnici koji su poloili struni ispit dobivaju Uvjerenje o poloenom strunom ispitu (Tiskanica SI-5). Trokovi prvog polaganja strunog ispita pripravnika, osim volontera, podmiruju se iz Dravnog prorauna. Trokove ponovnog polaganja strunog ispita snose pripravnici. Volonteri sami snose i trokove stairanja i trokove polaganja strunog ispita, to se utvruje ugovorom o volontiranju. Pravilnik o normi rada nastavnika u srednjokolskoj ustanovi

Ovim pravilnikom propisuje se norma rada nastavnika za pojedini nastavni predmet u srednjokolskim ustanovama te ostali poslovi koji proizlaze iz naravi i opsega odgojnoobrazovnog rada. Tjedna norma neposrednog odgojno-obrazovnog rada po nastavnim predmetima iznosi: 1. za nastavnika hrvatskog jezika 20 sati 2. za nastavnika matematike 20 sati 3. za nastavnika stranog jezika 21 sat 4. za nastavnika strukovnih predmeta koji kurikulumom imaju propisanu izradu programa, mjerenja i elaborata s vjebama 21 sat 5. za nastavnika predmeta koji se izvode 1 sat tjedno 21 sat 6. za nastavnika ostalih predmeta 22 sata 7. za nastavnika praktine nastave i vjebi 28 sati 8. za nastavnika suradnika u nastavi s uenicima 32-36 sati. (2) Tjedna norma rada odgajatelja u uenikom domu na izvoenju odgojno-obrazovnih programa u odgojnim grupama iznosi 28 sati. (3) Nastavniku koji izvodi nastavu iz dva i vie predmeta, struno-teorijsku nastavu, praktinu nastavu i vjebe s razliitom tjednom normom, norma se utvruje proporcionalno, ovisno o udjelu pojedinog predmeta ili vjebi u ukupnom broju njegovih nastavnih sati. Tjedna norma neposrednog odgojno-obrazovnog rada moe se uveati iznad norme utvrene u lanku 3. ovog pravilnika za 3 sata tjedno, a uz pristanak nastavnika najvie 6 sati tjedno, najdulje za jedno polugodite (1) Kao obveza u neposrednom odgojno-obrazovnom radu nastavniku se moe utvrditi i

izvoenje dodatne ili dopunske nastave. (2) Ukupan broj sati dodatne i dopunske nastave iz stavka 1. ovog lanka, ne moe biti vei od broja razrednih odjela u srednjokolskoj ustanovi s tim da jedan nastavnik moe izvoditi najvie 4 sata tjedno dopunske ili dodatne nastave. lanak 7. (1) Nastavniku u radnom odnosu na neodreeno vrijeme, ija je tjedna norma manja od norme iz lanka 3. i 4. ovog pravilnika najvie do 2 sata, moe se priznati puna tjedna norma pod uvjetom da sate do pune norme dopuni drugim oblicima neposrednog odgojno-obrazovnog rada. (2) Pravo iz stavka 1. ovoga lanka moe ostvariti samo jedan nastavnik iz strunog vijea nastavnika istog ili srodnih predmeta. lanak 8. (1) Ostali poslovi nastavnika iz lanka 2. podstavka 2. ovog pravilnika su: struno-metodika priprema, razredniko administrativni poslovi, poslovi voditelja strunog vijea (aktiva nastavnika istih ili srodnih predmeta) koji ima najmanje 5 lanova u koli, struno usavravanje, planiranje i voenje ekskurzija, suradnja s roditeljima, rad u strunim tijelima kole i izvan kole, unos podataka u e-maticu, popravni, razredni i razlikovni ispiti, poslovi u okviru provoenja nacionalnih ispita, dravne mature ili ispita dravne mature u kolskoj ustanovi, poslovi vezani uz izradu i obranu zavrnog rada, rad u strunim povjerenstvima, organizacija natjecanja i susreta, poslovi sindikalnog povjerenika, kulturne i portske aktivnosti kole te izvannastavne aktivnosti. Razredniko-administrativni poslovi su rad s roditeljima i nastavnicima razrednog vijea, rad na razrednoj evidenciji i administraciji i ostali poslovi razrednika. Voditelj izvodi nastavu i obavlja poslove utvrene statutom kole i godinjim planom i programom rada i to: priprema, organizira, rasporeuje i prati izvedbu cjelokupnog odgojnoobrazovnog rada u smjeni, na drugoj lokaciji, ili u cijeloj koli. Nastavniku koji obavlja poslove satniara vrednuje se norma neposrednog odgojnoobrazovnog rada Pravilnik o obvezama uitelja i strunih suradnika u osnovnom kolstvu

Ovim pravilnikom utvruju se obveze uitelja i strunih suradnika u osnovnoj koli. Uitelji u osnovnoj koli izvode nastavu i druge oblike neposrednoga odgojno-obrazovnog rada s uenicima, vode razrednitvo te obavljaju poslove koji proizlaze iz naravi i koliine odgojno-obrazovnog rada s uenicima. Razrednitvo je skup poslova koji uz poslove razrednika u neposrednome radu s uenicima obuhvaa i: planiranje i programiranje te provedbu plana i programa rada razrednoga odjela; sudjelovanje u provedbi programa profesionalnoga informiranja i usmjeravanja uenika; brigu o uenikoj prehrani, zdravstvenoj i socijalnoj skrbi uenika te o poduci plivanja; suradnju s roditeljima (roditeljske sastanke, predavanja za roditelje, pojedinane razgovore); brigu o podmirenju uenikih obveza; voenje razrednoga vijea; voenje razredne dokumentacije i oevidnika te pisanje i uruivanje uenikih knjiica i svjedodaba; provedbu uenikih izleta i ekskurzija; druge poslove vezane uz razredni odjel. Uitelji u osnovnoj koli mogu obavljati i posebne poslove koji proizlaze iz ustroja rada kole ili iz odredaba zakona, drugih propisa ili kolektivnih ugovora.

(2) Posebni poslovi u smislu stavka 1. ovoga lanka jesu satniarski i voditeljski poslovi, poslovi sindikalnoga povjerenika, poslovi zaposlenikoga vijea odnosno sindikalnoga vijenika, poslovi povjerenika zatite na radu te drugi odgovarajui poslovi. Posebni poslovi iz lanka 4. ovoga pravilnika obavljaju se kao posebna radna obveza za koju se uitelju s punim radnim vremenom razmjerno smanjuju redovite tjedne radne obveze, a uitelju s nepunim radnim vremenom razmjerno poveava tjedno radno vrijeme. (2) Posebni poslovi mogu se obavljati i kao radna obveza koja u razrednoj nastavi zamjenjuje nastavne predmete odgojnih podruja (glazbena kultura, likovna kultura i tjelesna i zdravstvena kultura), a u predmetnoj nastavi razrednike poslove. Uitelji predmetne nastave obvezni su izvoditi nastavu i druge oblike neposrednoga odgojnoobrazovnog rada s uenicima u koliini utvrenoj ovim pravilnikom te obavljati razrednike i ostale poslove iz lanka 3. ovoga pravilnika u sklopu satnice do punoga radnog vremena. (2) Ako uitelj predmetne nastave nije razrednik, moe umjesto ukupnih razrednikih poslova obavljati satniarske i voditeljske poslove ili druge posebne poslove 4 sata tjedno, u skladu s odredbama lanka 7. i 8. ovoga pravilnika. (3) Ako uitelj predmetne nastave posebne poslove ne obavlja kao zamjenu za razrednitvo, zaduuje se tim poslovima kao posebnom radnom obvezom u smislu odredbe stavka 1. lanka 5. ovoga pravilnika. ) Tjedna obveza uitelja predmetne nastave u izvoenju redovite i izborne nastave te neposrednoga odgojno-obrazovnog rada razrednika iz stavka 1. lanka 3. ovoga pravilnika za puno radno vrijeme iznosi: 22 sata za uitelje ostalih nastavnih predmeta (a da nisu hrvatski, matematika i strani jezik), uitelje vjeronauka i informatike te uitelje u umjetnikim kolama. Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj koli

Ovim se Zakonom ureuje djelatnost osnovnog i srednjeg odgoja i obrazovanja u javnim ustanovama. Ciljevi odgoja i obrazovanja u kolskim ustanovama su: 1. osigurati sustavan nain pouavanja uenika, poticati i unapreivati njihov intelektualni, tjelesni, estetski, drutveni, moralni i duhovni razvoj u skladu s njihovim sposobnostima i sklonostima, 2. razvijati uenicima svijest o nacionalnoj pripadnosti, ouvanju povijesno-kulturne batine i nacionalnog identiteta, 3. odgajati i obrazovati uenike u skladu s opim kulturnim i civilizacijskim vrijednostima, ljudskim pravima i pravima djece, osposobiti ih za ivljenje u multikulturalnom svijetu, za potivanje razliitosti i toleranciju te za aktivno i odgovorno sudjelovanje u demokratskom razvoju drutva, 4. osigurati uenicima stjecanje temeljnih (opeobrazovnih) i strunih kompetencija, osposobiti ih za ivot i rad u promjenjivom drutveno-kulturnom kontekstu prema zahtjevima trinog gospodarstva,

suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija i znanstvenih spoznaja i dostignua, 5. osposobiti uenike za cjeloivotno uenje. Dravnim pedagokim standardima utvruju se materijalni, kadrovski, zdravstveni, tehniki, informatiki i drugi uvjeti za optimalno ostvarivanje nacionalnog kurikuluma i nastavnih planova i programa, radi osiguravanja jednakih uvjeta pouavanja i uenja te cjelovitog razvoja obrazovnog sustava u Republici Hrvatskoj. (2) Dravne pedagoke standarde na prijedlog Vlade Republike Hrvatske donosi Hrvatski sabor. Odgoj i obrazovanje u koli ostvaruje se na temelju nacionalnog kurikuluma, nastavnih planova i programa i kolskog kurikuluma. Nacionalni kurikulum utvruje vrijednosti, naela, opeobrazovne ciljeve i ciljeve pouavanja, koncepciju uenja i pouavanja, pristupe pouavanju, obrazovne ciljeve po obrazovnim podrujima i predmetima definirane ishodima obrazovanja, odnosno kompetencijama te vrednovanje i ocjenjivanje. Nastavnim planom i programom utvruje se tjedni i godinji broj nastavnih sati za obvezne i izborne nastavne predmete, njihov raspored po razredima, tjedni broj nastavnih sati po predmetima i ukupni tjedni i godinji broj sati te ciljevi, zadae i sadraji svakog nastavnog predmeta. Nastavni plan i program osnovne kole sadri obvezne i izborne predmete. (6) Nastavni plan i program gimnazija sadri zajedniki, izborni i fakultativni dio. Zajedniki dio nastavnog plana i programa gimnazije sadri nastavne predmete koji su obvezni za sve uenike odreene vrste programa, a izborni dio obuhvaa predmete od kojih uenik obvezno bira jedan ili vie nastavnih predmeta prema svojim sklonostima. kola radi na temelju kolskog kurikuluma i godinjeg plana i programa rada, a ueniki dom na temelju godinjeg plana i programa rada. (2) kolski kurikulum utvruje dugoroni i kratkoroni plan i program kole s izvannastavnim i izvankolskim aktivnostima, a donosi se na temelju nacionalnog kurikuluma i nastavnog plana i programa. (3) kolski kurikulum odreuje nastavni plan i program izbornih predmeta, izvannastavne i izvankolske aktivnosti i druge odgojno-obrazovne aktivnosti, programe i projekte prema smjernicama hrvatskog nacionalnog obrazovnog standarda. (4) kolskim kurikulumom se utvruje: aktivnost, program i/ili projekt; ciljevi aktivnosti, programa i/ili projekta; namjena aktivnosti, programa i/ili projekta; nositelji aktivnosti, programa i/ili projekta i njihova odgovornost; nain realizacije aktivnosti, programa i/ili projekta; vremenik aktivnosti, programa i/ili projekta; detaljan trokovnik aktivnosti, programa i/ili projekta; nain vrednovanja i nain koritenja rezultata vrednovanja. Godinji plan i program rada donosi se na osnovi nastavnog plana i programa i kolskog kurikuluma, a donosi ga kolski, odnosno domski odbor do 30. rujna tekue kolske godine. (9) Godinjim planom i programom rada kolske ustanove utvruje se mjesto, vrijeme, nain i izvritelji poslova, a sadri u pravilu: podatke o uvjetima rada; podatke o izvriteljima poslova; godinji kalendar rada; podatke o dnevnoj i tjednoj organizaciji rada; tjedni i godinji broj sati po razredima i oblicima odgojno-obrazovnog rada; planove rada ravnatelja, uitelja, odnosno nastavnika te strunih suradnika; planove rada kolskog, odnosno domskog odbora i strunih tijela; plan strunog osposobljavanja i usavravanja, u skladu s potrebama kole; podatke o ostalim aktivnostima u funkciji odgojno-obrazovnog rada i poslovanja kolske ustanove. kola i ueniki dom moe biti vjebaonica za studente koji se pripremaju za odgojnoobrazovni rad s uenicima.

(2) Uvjete, nain rada, kriterije financiranja te raspored vjebaonica, propisuje ministar na prijedlog visokih uilita koji pripremaju studente za odgojno-obrazovni rad s uenicima. Prava uenika su: pravo na obavijetenost o svim pitanjima koja se na njega odnose, pravo na savjet i pomo u rjeavanju problema, a sukladno njegovom najboljem interesu, pravo na uvaavanje njegovog miljenja, pravo na pomo drugih uenika kolske ustanove, pravo na pritubu koju moe predati uiteljima, odnosno nastavnicima, ravnatelju i kolskom odboru, pravo na sudjelovanje u radu vijea uenika te u izradi i provedbi kunog reda, pravo na predlaganje poboljanja odgojno-obrazovnog procesa i odgojno-obrazovnog rada. (2) Obveze uenika su: pohaanje obveznog dijela programa i drugih oblika odgojno-obrazovnog rada koje je izabrao, pridravanje pravila kunog reda, ispunjavanje uputa uitelja, odnosno nastavnika, strunih suradnika i ravnatelja i drugih zaposlenika kole, a koje su u skladu s pravnim propisima i kunim redom, uvanje udbenika i drugih obrazovnih i nastavnih sredstava. Uenik koji se istie znanjem i sposobnostima ima pravo zavriti kolu u kraem vremenu od propisanog. (2) U tijeku jedne kolske godine uenik moe zavriti dva razreda. (3) Uvjete i postupak pod kojima uenik moe zavriti kolu u kraem vremenu propisuje ministar. Uenici s tekoama su: uenici s tekoama u razvoju, uenici s tekoama u uenju, problemima u ponaanju i emocionalnim problemima, uenici s tekoama uvjetovanim odgojnim, socijalnim, ekonomskim, kulturalnim i jezinim imbenicima. (2) Vrste tekoa iz stavka 1. ovoga lanka na temelju kojih uenik ostvaruje pravo na primjerene programe kolovanja i primjerene oblike pomoi kolovanja propisuje ministar. (3) Posebne nastavne planove i programe za kolovanje uenika iz stavka 1. podstavka 1. ovoga lanka, donosi ministar. Ueniku srednje kole prestaje status redovitog uenika: na kraju kolske godine u kojoj je zavrio srednje obrazovanje; kada se ispie iz srednje kole; kada se ne upie u sljedei razred srednje kole u skladu s odredbom lanka 79. stavka 1. ovog Zakona Uitelji, nastavnici, struni suradnici i ostali radnici u kolskim ustanovama duni su poduzimati mjere zatite prava uenika te o svakom krenju tih prava, posebice o oblicima tjelesnog ili duevnog nasilja, spolne zloporabe, zanemarivanja ili nehajnog postupanja, zlostavljanja ili izrabljivanja uenika, odmah izvijestiti ravnatelja kolske ustanove koji je to duan javiti tijelu socijalne skrbi, odnosno drugom nadlenom tijelu. Uspjeh redovitih uenika prati se i ocjenjuje tijekom nastave, a uenici se ocjenjuju iz svakog nastavnog predmeta i iz vladanja. (2) Ocjene iz nastavnih predmeta utvruju se brojano, a ocjene iz vladanja opisno. (3) Brojane ocjene uenika u pojedinim nastavnim predmetima su: odlian (5), vrlo dobar (4), dobar (3), dovoljan (2) i nedovoljan (1), a sve su ocjene osim ocjene nedovoljan (1) prolazne. (4) Uenici koji na kraju kolske godine imaju prolazne ocjene iz svakog nastavnog predmeta prelaze u vii razred. (5) Opisne ocjene iz vladanja su: uzorno, dobro i loe. Ocjene uenika s tekoama iskazuje se opisno ili brojano, ovisno o programu u koji je

ukljuen. Na osnovi praenja i ocjenjivanja tijekom polugodita i nastavne godine zakljunu ocjenu iz nastavnog predmeta utvruje uitelj, odnosno nastavnik nastavnog predmeta, a ocjenu iz vladanja razrednik. (2) Uspjeh uenika i zakljuna ocjena za svaki nastavni predmet utvruje se javno u razrednom odjelu, odnosno obrazovnoj skupini na kraju polugodita i nastavne godine. Opi uspjeh utvruje se kao: odlian, vrlo dobar, dobar, dovoljan i nedovoljan. (2) Opi uspjeh uenika koji ima sve ocjene prolazne utvruje se aritmetikom sredinom ocjena iz svih predmeta, i to ocjenom: odlian ako ima srednju ocjenu najmanje 4,50 vrlo dobar ako ima srednju ocjenu 3,50 do 4,49 dobar ako ima srednju ocjenu od 2,50 do 3,49 dovoljan ako ima srednju ocjenu 2 do 2,49 Ueniku se utvruje opi uspjeh nedovoljan (1) ako mu je na kraju nastavne godine zakljuena ocjena nedovoljan iz najmanje tri nastavna predmeta, odnosno ako nije poloio popravni ispit u propisanim rokovima. (5) Uenik kojemu je opi uspjeh utvren ocjenom nedovoljan (1) ponavlja razred. Uenik ili roditelj koji nije zadovoljan zakljunom ocjenom iz pojedinog nastavnog predmeta ima pravo u roku od dva dana od dana priopenja ocjene podnijeti zahtjev uiteljskom, odnosno nastavnikom vijeu radi preispitivanja ocjene. (2) Uenik ima pravo na polaganje ispita pred povjerenstvom ako i nakon preispitivanja ocjene nije zadovoljan ocjenom. Tijekom srednjeg obrazovanja uenik moe dva puta ponavljati razred, a isti razred moe ponavljati samo jedanput. Ako uenik zbog zdravstvenog stanja ne moe sudjelovati u odreenoj kolskoj aktivnosti ili bi to sudjelovanje tetilo njegovu zdravlju, moe se privremeno ili trajno osloboditi od pohaanja nastavnog predmeta ili sudjelovanja u odreenim nastavnim sadrajima, ako ti nastavni sadraji nisu iz osnovnih predmeta struke. Pedagoke mjere zbog povreda dunosti, neispunjavanja obveza i nasilnikog ponaanja u srednjoj koli su opomena, ukor, odgojno-obrazovni tretman produenog strunog postupka, opomena pred iskljuenje i iskljuenje iz srednje kole. Radnici kolskih ustanova su osobe koje u kolskoj ustanovi imaju zasnovan radni odnos, a koje sudjeluju u odgojno-obrazovnom radu s uenicima kao i druge osobe potrebne za rad kolske ustanove. Odgojno-obrazovni rad u osnovnoj koli obavljaju uitelji razredne, uitelji predmetne nastave i struni suradnici. (2) Odgojno-obrazovni rad u srednjokolskoj ustanovi obavljaju nastavnici i struni suradnici. (3) Nastavnici u srednjokolskoj ustanovi su nastavnici, strukovni uitelji, suradnici u nastavi i odgajatelji. (4) Struni suradnici u kolskoj ustanovi su: pedagog, psiholog, knjiniar, strunjak edukacijskorehabilitacijskog profila. Uitelji u osnovnoj koli izvode nastavu i druge oblike neposrednog odgojno-obrazovnog rada s uenicima te obavljaju poslove koji proizlaze iz naravi i opsega odgojno-obrazovnog rada. (2) Nastavnici u srednjoj koli izvode nastavu i druge oblike neposrednog odgojnoobrazovnog rada s uenicima te obavljaju poslove koji proizlaze iz naravi i opsega odgojnoobrazovnog rada. Ukupne tjedne obveze uitelja, nastavnika, odgajatelja i strunih suradnika u kolskim ustanovama utvruju se u 40-satnom radnom tjednu godinjim planom i programom rada u skladu s

nacionalnim kurikulumom, nastavnim planom i programom i kolskim kurikulumom, o emu se uitelju, nastavniku, odgajatelju i strunom suradniku izdaje rjeenje o tjednom i godinjem zaduenju na poslovima neposrednog nastavnog rada i ostalim poslovima koji proizlaze iz neposrednog nastavnog i odgojno-obrazovnog rada i iz izvrenja aktivnosti i poslova iz nastavnog plana i programa i kolskog kurikuluma. Tjedna norma neposrednog rada uitelja predmetne nastave, ukljuujui 2 sata odgojnoobrazovnog rada razrednika, iznosi od 22 do 24 sata. Tjedna norma neposrednog nastavnog rada nastavnika, osim odgajatelja, ukljuujui 2 sata rada razrednika, za teorijsku nastavu iznosi 20 do 22 sata, za praktinu nastavu i izvoenje obrazovnih programa u odgojnim skupinama 28 sati i za rad suradnika u nastavi s uenicima 32 do 36 sati. (7) Normu za pojedini nastavni predmet u srednjokolskim ustanovama te ostale poslove koji proizlaze iz naravi i opsega odgojno-obrazovnog rada propisuje ministar Posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa u kolskoj ustanovi za osobe koje sudjeluju u odgojno-obrazovnom radu s uenicima jesu poznavanje hrvatskog jezika i latininog pisma u mjeri koja omoguava izvoenje odgojno-obrazovnog rada, odgovarajuu vrstu i razinu obrazovanja kojom su osobe struno osposobljene za obavljanje odgojno-obrazovnog rada. Poslove uitelja predmetne nastave u osnovnoj koli moe obavljati osoba koja je zavrila diplomski sveuilini studij odgovarajue vrste odnosno preddiplomski sveuilini studij ili struni studij na kojem se stjee najmanje 180 ECTS bodova i ima potrebno pedagokopsiholokodidaktiko-metodiko obrazovanje kojim se stjee 60 ECTS bodova (u daljnjem tekstu: pedagoke kompetencije) ako se na natjeaj ne javi osoba koja je zavrila diplomski sveuilini studij odgovarajue vrste. (7) Poslove nastavnika predmetne nastave u srednjoj koli moe obavljati osoba koja je zavrila diplomski sveuilini studij odgovarajue vrste i ima potrebne pedagoke kompetencije. Osoba koja se prvi put zapoljava u zanimanju za koje se kolovala zasniva radni odnos na poslovima uitelja, nastavnika, odnosno strunog suradnika kao pripravnik. (2) Pripravniki sta traje godinu dana u kojem razdoblju se pripravnik osposobljava za samostalni rad. (3) Pripravnik je duan poloiti struni ispit u roku od godine dana od isteka pripravnikog staa. (4) Pripravniku koji ne poloi struni ispit u roku od godine dana od dana isteka pripravnikog staa radni odnos prestaje istekom posljednjeg dana roka za polaganje strunog ispita. Uitelji, nastavnici, struni suradnici i ravnatelji kolske ustanove imaju pravo i obvezu trajno se struno osposobljavati i usavravati kroz programe koje je odobrilo Ministarstvo. (2) Pod stalnim strunim osposobljavanjem i usavravanjem iz stavka 1. ovog lanka podrazumijeva se pojedinano i organizirano usavravanje u matinoj znanosti u podruju pedagogije, didaktike, obrazovne psihologije, metodike, informacijsko-komunikacijskih tehnologija, savjetodavnog rada, upravljanja, obrazovnih politika i drugih podruja relevantnih za uinkovito i visokokvalitetno obavljanje odgojno-obrazovne djelatnosti u kolskim ustanovama. Licencija za rad u kolskoj ustanovi je javna isprava kojom se dokazuju potrebne razine opih i strunih kompetencija uitelja, nastavnika, strunih suradnika i ravnatelja. (2) Prvom licencijom za rad uitelja, nastavnika i strunih suradnika smatra se isprava o poloenom strunom ispitu. (3) Uitelji, nastavnici i struni suradnici imaju pravo i dunost licenciju obnavljati svakih pet godina. U kolskim se ustanovama vodi pedagoka dokumentacija i evidencija o uenicima, praenju

nastave i drugih oblika odgojno-obrazovnog rada, upisu i ispisu uenika, ocjenjivanju i uspjehu uenika, pedagokim mjerama i ispitima (uenika knjiica, obavijest o ostvarenim rezultatima na kraju prvog polugodita, svjedodba, svjedodba prevodnica, matina knjiga, dnevnik rada, imenik uenika i spomenica kole). (2) Matina knjiga, svjedodba i uenika knjiica javne su isprave. (3) Uenik na kraju prvog polugodita dobiva pisano izvjee o postignutom uspjehu iz nastavnih predmeta i o vladanju. Zakon o srednjem kolstvu Srednje kolstvo je djelatnost kojom se nakon zavretka osnovnog kolovanja omoguava stjecanje znanja i sposobnosti za rad i nastavak kolovanja. Djelatnost srednjeg kolstva obuhvaa razliite vrste i oblike odgoja i obrazovanja, osposobljavanja i usavravanja koji se ostvaruju u skladu s odredbama ovoga Zakona i zakona koji ureuju djelatnost pojedinih vrsta srednjih kola. Programi srednjeg kolstva su: programi za stjecanje srednje kolske spreme, programi za stjecanje srednje strune spreme, programi za stjecanje nie strune spreme i programi osposobljavanja i usavravanja. Programi srednjeg kolstva ostvaruju se na osnovi nastavnog plana i programa. Nastavnim planom i programom iz stavka 1. ovoga lanka utvruju se svrha, ciljevi i zadae programa, nastavni predmeti i sadraji, trajanje i osnovni oblici izvoenja programa, godinji i tjedni broj sati nastave, broj sati za svaki predmet, didaktiki i drugi uvjeti za izvoenje nastavnog plana i programa. Nastavni plan i program za stjecanje srednje kolske, srednje strune i nie strune spreme sadri zajedniki, izborni i fakultativni dio. Zajedniki dio nastavnog plana i programa sadri osnovne predmete koji su obvezni za sve uenike odreene vrste obrazovanja. Izborni dio nastavnog plana i programa obuhvaa predmete programski vezane za vrstu kole od kojih uenik obvezno bira jedan ili vie predmeta prema svojim sklonostima. Fakultativni dio nastavnog plana i programa obuhvaa predmete kojima se zadovoljavaju interesi uenika u skladu s mogunostima kole, te sadraje i oblike slobodnih aktivnosti. Uspjeh redovitih uenika prati se i ocjenjuje tijekom nastave. Uspjeh uenika i zakljunu ocjenu za svaki predmet utvruje nastavnik javno u razrednom odjelu, odnosno obrazovnoj grupi na kraju polugodita i kolske godine na temelju praenja i ocjenjivanja tijekom polugodita, odnosno nastavne godine. Uenik koji nije zadovoljan zakljunom ocjenom iz pojedinog predmeta ima pravo u roku od 24 sata od priopenja ocjene podnijeti zahtjev razrednom vijeu za polaganje ispita pred povjerenstvom. Redoviti uenik koji je na kraju nastave ocijenjen iz najvie dva predmeta ocjenom nedovoljan polae popravni ispit. Na kraju srednjokolskog obrazovanja uenik polae maturu ili zavrni ispit. Nastavnicima u srednjem kolstvu jami se sloboda pedagokog rada i pouavanja u okviru utvrenog nastavnog plana i programa. Djelatnici u srednjem kolstvu imaju pravo na strukovno udruivanje, sindikalno organiziranje, kolektivno ugovaranje uvjeta svoga rada i pravo na trajk na nain i pod uvjetima utvrenim zakonom i kolektivnim ugovorom.

Nastavnici u srednjem kolstvu jesu: profesori, struni suradnici, struni uitelji, odgajatelji i suradnici u nastavi. Za nastavnika moe biti izabrana osoba koja pored opih uvjeta ima odgovarajuu strunu spremu i pedagoko-psiholoko obrazovanje prema odredbama ovoga Zakona. Rad u srednjoj koli ne moe obavljati osoba koja je pravomono osuena za kazneno djelo protiv Republike Hrvatske, kazneno djelo primanja mita ili kazneno djelo protiv spolne slobode ili spolnog udorea, kazneno djelo krenja obiteljskih obveza, kazneno djelo zaputanja i zlostavljanja djeteta ili maloljetne osobe ili neko drugo kazneno djelo protiv tjelesne zloporabe djeteta ili maloljetne osobe. Nastavnici srednje kole duni su poduzimati mjere zatite prava djeteta, te o svakom krenju tih prava, posebice o oblicima tjelesnog ili duevnog nasilja, spolne zloporabe, zanemarivanja ili nehajnog postupanja, zlostavljanja ili izrabljivanja djeteta, odnosno uenika odmah javiti tijelu socijalne skrbi, odnosno drugom nadlenom tijelu. U tijeku kolske godine radno vrijeme nastavnika rasporeuje se na neposredni odgojnoobrazovni rad i ostale poslove koji proizlaze iz naravi i koliine odgojno-obrazovnog rada. Profesori organiziraju i izvode teoretsku i praktinu nastavu i vjebe; struni suradnici organiziraju i obavljaju strune poslove vezane uz rad srednje kole i uenikog doma (pedagoke, psiholoke, zdravstvene, defektoloke, socijalne, knjiniarske, programerske i druge); odgajatelji organiziraju rad u odgojnoj grupi, surauju s roditeljima i nastavnicima te s domskim odborom; struni uitelji samostalno izvode vjebe i praktinu nastavu; suradnici u nastavi sudjeluju u izvoenju vjebi i praktine nastave pod neposrednim rukovodstvom profesora i strunog uitelja. Iznimno, struni uitelji samostalno izvode i teoretsku nastavu ako je struna sprema koju su postigli najvii stupanj obrazovanja u tom strunom ili umjetnikom podruju i ako je to propisao ministar. Obveze nastavnika u srednjoj koli odreuju se rjeenjem o rasporedu radnih obveza u skladu s godinjim planom rada kole tako da obuhvate rad s uenicima u nastavi te ostale poslove u okviru utvrenoga radnog tjedna, u skladu s ovim Zakonom i kolektivnim ugovorom. Tjedna norma rada s uenicima u nastavi, ukljuujui 2 sata odgojno -obrazovnog rada razrednika, za teoretsku nastavu iznosi 20 do 22 sata, za praktinu nastavu i izvoenje odgojno-obrazovnih programa u odgojnim grupama 28 sati i za rad suradnika u nastavi s uenicima 32 do 36 sati. Normu rada za pojedini nastavni predmet propisuje ministar. Za profesora, strunog suradnika i odgajatelja moe biti izabrana osoba koja je zavrila odgovarajui studij visoke spreme i ima potrebno pedagoko-psiholoko obrazovanje. Nastavnici zasnivaju radni odnos ugovorom o radu. S nastavnikom koji ima zasnovan radni odnos u srednjoj koli s nepunom tjednom normom moe se zasnovati radni odnos u drugoj koli do propisane tjedne norme rada bez javnog oglaavanja iz stavka 2. ovoga lanka. Nastavnici bez radnog iskustva zasnivaju radni odnos kao pripravnici. Pripravniki sta traje dvije godine. U tijeku pripravnikog staa pripravnik je duan poloiti struni ispit. Pripravniku koji ne poloi struni ispit prestaje radni odnos prvog dana po isteku roka iz stavka 2. ovoga lanka. Program pripravnikog staa utvruje nastavniko vijee kole. Program, nain i uvjete polaganja strunog ispita propisuje ministar. Rad nastavnika se ocjenjuje.

Nastavnici mogu napredovati u struci i stjecati zvanja: mentor i savjetnik. Postupak, nain i uvjete ocjenjivanja i napredovanja nastavnika propisuje ministar. Nastavnici imaju pravo i dunost strunog i pedagokog usavravanja. Nastavniku prestaje radni odnos na kraju kolske godine u kojoj je ispunio uvjete za prestanak radnog odnosa prema propisima o radnim odnosima. Zakon o osnovnom kolstvu Ovim se Zakonom ureuje djelatnost osnovnog kolstva kao dio jedinstvenog sustava kolstva. Ciljevi su osnovnog kolstva: da kod uenika potie i razvija interes i samostalnost pri uenju i rjeavanju zadaa, stvaralatvo, moralnu svijest, estetski ukus i kriterij, samopouzdanje i odgovornost prema samome sebi i prirodi, drutvenu, gospodarstvu i politiku svijest, snoljivost i sposobnost suradnje, potovanje ljudskih prava, dostignua i tenji; da uenika poui pismenosti, komunikaciji, raunu, znanstvenim i tehnolokim principima, kritikom promatranju, razumnom raspravljanju, razumijevanju svijeta u kojem ivi i razumijevanju meusobne ovisnosti ljudi i prirode, pojedinaca i nacija. Ciljevi i zadae osnovnog kolstva ostvaruju se prema utvrenim nastavnim planovima i programima. Nastavnim planom utvruju se obvezni i izborni predmeti, njihov raspored po razredima, tjedni broj nastavnih sati po predmetima i ukupni tjedni i godinji broj nastavnih sati i izvannastavne aktivnosti. Programom se utvruju sadraji, cilj i zadae obveznih i izbornih predmeta. Izborni predmeti obvezni su za sve uenike koji se za njih opredijele. Uenik koji se istie znanjem i sposobnostima ima pravo zavriti osnovnu kolu u kraem vremenu od propisanoga. U tijeku jedne kolske godine uenik moe zavriti dva razreda. Nastavni rad u osnovnoj koli obavljaju uitelji i struni suradnici koji pored opih uvjeta: 1. imaju odgovarajuu strunu i pedagoku spremu prema odredbama ovoga Zakona i drugih propisa, 2. mogu izvoditi nastavu na hrvatskom jeziku, 3. ispunjavaju zdravstvene uvjete potrebne za izvoenje nastave, 4. imaju poloen struni ispit. Rad u osnovnoj koli ne moe obavljati osoba koja je pravomono osuena za kazneno djelo protiv Republike Hrvatske, kazneno djelo protiv spolne slobode i spolnog udorea, kazneno djelo krenja obiteljskih obveza, kazneno djelo zaputanja i zlostavljanja djeteta ili maloljetne osobe ili neko drugo kazneno djelo protiv tjelesne zloporabe djeteta ili maloljetne osobe. Uitelji i struni suradnici duni su poduzimati mjere zatite prava djeteta, te o svakom krenju tih prava, posebice o oblicima tjelesnog ili duevnog nasilja, spolne zloporabe, zanemarivanja ili nehajnog postupanja, zlostavljanja ili izrabljivanja djeteta, odnosno uenika odmah javiti tijelu socijalne skrbi, odnosno drugom nadlenom tijelu. Poslove uitelja u razrednoj, odnosno predmetnoj nastavi moe obavljati osoba koja ima odgovarajuu visoku strunu spremu. Uitelj strunih predmeta u programima za stjecanje osnovnoga plesnog kolovanja moe biti osoba koja je stekla srednju strunu spremu i ima potrebno pedagoko obrazovanje. Struni suradnici u osnovnoj koli su pedagog, psiholog, defektolog, zdravstveni radnik,

socijalni radnik i knjiniar. Za strunog suradnika moe biti izabrana osoba koja ima odgovarajuu visoku strunu spremu i ispunjava uvjete iz lanka 69. ovoga Zakona. Obveze uitelja i strunih suradnika obuhvaaju rad u nastavi, izvannastavnim aktivnostima, rad u strunim tijelima, pripremanje za nastavu, struno usavravanje i ostvarivanje kulturnih programa kole. Pod radom s uenicima u nastavi smatra se izvoenje redovite, izborne, fakultativne, dodatne i dopunske nastave u razrednom odjelu iz predmeta utvrenih nastavnim planom i programom i sat razredne zajednice. Uitelji i struni suradnici mogu napredovati u struci i stjecati zvanja mentor i savjetnik. Uitelj i struni suradnik zasniva radni odnos ugovorom o radu. Uitelji i struni suradnici bez radnog iskustva zasnivaju radni odnos kao pripravnici. Osnovna kola moe osobama bez radnog iskustva omoguiti osposobljavanje i bez zasnivanja radnog odnosa (volonterski rad). Pripravniki sta traje najdulje godinu dana. Nakon obavljenog pripravnikog staa pripravnik polae struni ispit. Pripravniku koji ne poloi struni ispit u roku od est mjeseci od dana kada mu je istekao pripravniki sta prestaje radni odnos u osnovnoj koli. Uitelji i struni suradnici duni su se permanentno usavravati. Pod permanentnim usavravanjem iz stavka 1. ovoga lanka razumijeva se usavravanje u struci i usavravanje za struno-metodiki, pedagoki i andragoki rad. Osnovne kole vode pedagoku dokumentaciju i evidenciju o uenicima. Obrazac pedagoke dokumentacije i evidencije (ueniku knjiicu, svjedodbu, svjedodbu prevodnicu, matinu knjigu, dnevnik rada, imenik uenika i spomenicu kole) propisuje Ministarstvo. Matina knjiga, svjedodbe i uenika knjiica jesu javne isprave. Dravni pedagoki standardi Dravnim pedagokim standardom osnovnokolskog sustava odgoja i obrazovanja u Republici Hrvatskoj (u daljnjem tekstu: Standard) utvruju se minimalni infrastrukturni, financijski i kadrovski uvjeti za ostvarivanje i razvoj djelatnosti i podjednaki uvjeti za ujednaeni razvoj osnovnog kolstva na itavom podruju Republike Hrvatske. (2) Ovaj Standard primjenjuje se na sve osnovne kole u Republici Hrvatskoj, osim kola koje rade po alternativnome programu.
Ovim Dravnim pedagokim standardom srednjokolskog sustava odgoja i obrazovanja (u daljnjem tekstu: Standard) ureuju se jedinstveni uvjeti za kvalitetan odgojno-obrazovni rad i uspjeno ostvarivanje ciljeva i zadataka u srednjo kolskim ustanovama. (2) Ovaj Standard zajedno sa zakonima i podzakonskim aktima je osnova za utvr ivanje potrebnih sredstava za financiranje srednjokolskih ustanova. (1) Ovim Standardom utvruju se mjerila za materijalne, financijske, kadrovske i druge uvjete nune za ostvarivanje odgojno-obrazovne djelatnosti i podjednak razvoj sustava srednjeg kolstva na itavom podruju Republike Hrvatske. (2) Ovaj Standard utvruje:

a) mjerila za veliinu srednjokolske ustanove s obzirom na: broj razrednih odjela i uenika u srednjoj koli, broj uenika u razrednom odjelu i odgojno-obrazovnoj skupini, broj radnika, b) mjerila za uvjete provoenja odgojno-obrazovnog procesa s obzirom na: optereenost uenika u nastavi, smjetaj uenika u uenikim domovima i nabava udbenika, prostornotehnike uvjete u srednjokolskim ustanovama, opremu srednjokolskih ustanova, zdravstvenu zatitu uenika, c) mjerila za ostvarivanje uvjeta rada: za posebne potrebe u srednjem kolstvu, u uenikim domovima.

Pravilnik o sadraju i obliku svjedodbi i drugih javnih isprava u pedagokoj dokumentaciji i evidenciji u kolskim ustanovama

1) Ovim pravilnikom propisuje se: sadraj i oblik svjedodbi, uenike knjiice, uvjerenja i potvrdnice te obrazac pedagoke dokumentacije i evidencije, ukljuujui i obrazac evidencije ustanova koje provode posebne programe za uenike s tekoama (lanak 138. stavak 11. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj koli), sadraj i oblik javnih isprava kojima se dokazuje da je zavretkom strukovnoga obrazovanja polaznik stekao kvalifikaciju odreene razine, obujma, profila i kvalitete (lanak 5. stavak 2. Zakona o strukovnom obrazovanju), sadraj i oblik uvjerenja koje se izdaje polaznicima programa za stjecanje zdravstvenih kvalifikacija nakon zavrenoga dvogodinjega opeobrazovnog dijela obrazovanja (lanak 5. stavak 3. Zakona o strukovnom obrazovanju), sadraj i oblik evidencije i dokumentacije o obavljanju praktine nastave i vjebi kod poslodavca koje vode ustanove za strukovno obrazovanje (lanak 39. stavak 3. Zakona o strukovnom obrazovanju). 1) Pedagoka dokumentacija i evidencije koje se obvezno vode u kolskim ustanovama jesu: 1. Matina knjiga uenika (matica uenika), 2. Matina knjiga uenika u uenikome domu, 3. Registar uenika upisanih u matinu knjigu, 4. Razredna knjiga s imenikom uenika, pregledom rada i dnevnikom rada, 5. Dnevnik rada odgojne skupine u uenikome domu, 6. Prijavnica za natjeaj za upis u srednju kolu, 7. Prijavnica za natjeaj za upis u ueniki dom, 8. Upisnica u osnovnu kolu, 9. Upisnica u srednju kolu, 10. Upisnica u ueniki dom, 11. Prijavnica i Zapisnik o polaganju popravnoga ispita, 12. Prijavnica i Zapisnik o polaganju razrednoga predmetnoga (razlikovnoga; dopunskoga) ispita, 13. Zapisnik o godinjim i popravnim ispitima u glazbenim i plesnim kolama,

14. Prijavnica za izradbu i obranu zavrnoga rada u srednjoj koli, 15. Zapisnik o izradbi i obrani zavrnoga rada u srednjoj koli, 16. Spomenica kole, 17. Dnevnik praktine nastave i vjebi. 1) Matina knjiga (matica uenika) je slubena evidencija o uenicima u koju se upisuju podatci znaajni za praenje uenika od upisa do zavretka obrazovanja u osnovnoj ili srednjoj koli, a koje omoguuju vjerodostojan i cjelovit uvid u podatke uenika tijekom njegova kolovanja. 1) Razredna knjiga vodi se za razredni odjel. 2) Razredna knjiga je slubena evidencija u koju se upisuju podaci o uenicima, uiteljima/nastavnicima i nastavnim predmetima te o odgojno-obrazovnome radu i drugim aktivnostima u razrednome odjelu tijekom jedne kolske godine. 3) Na prvoj stranici razredne knjige nalazi se obrazac u koji se upisuje naziv i vrsta obrazovnih programa, oznaka razrednoga odjela i kolska godina za koju se vodi te potpisi ravnatelja i razrednika. 4) Razredna knjiga sastoji se od podataka koji se upisuju u imenik, pregled rada i dnevnik rada. 5) Upute o nainu voenja obvezujue su i sastavni su dio razredne knjige. I. Imenik sadri: 1. Osobne podatke o ueniku: redni broj i matini broj uenika iz matine knjige, prezime i ime uenika, ime majke i oca, odnosno uenikova skrbnika, podatke o roenju (datum, mjesto i drava), adresa stanovanja uenika i roditelja, primjereni program obrazovanja koji uenik polazi 2. U imenik razrednoga odjela za srednje kole upisuje se naziv obrazovnoga programa: vrsta gimnazije, odnosno strukovne kvalifikacije/zanimanja 3. Prostor za biljeke o zadatcima, radu, napredovanju i ocjenama uenika po predmetima, programskim dijelovima, mjesecima i elementima ocjenjivanja, podatke o izostancima, opem uspjehu uenika, o vladanju uenika, podatke o primjerenome programu kolovanja kojega uenik polazi te o popravnim, predmetnim, razrednim/razlikovnim ispitima. Nacionalni okvirni kurikulum

Nacionalni okvirni kurikulum predstavlja temeljni dokument koji odreuje sve bitne sastavnice odgojnoobrazovnoga sustava od predkolske razine pa do zavretka srednjokolskoga odgoja i obrazovanja. S Nacionalnim se okvirnim kurikulumom postie usklaivanje svih razina odgoja i obrazovanja koje prethode visokokolskoj razini (koja je svoj sustav promijenila uvoenjem bolonjskoga procesa). U Nacionalnomu okvirnomu kurikulumu su definirane temeljne odgojno-obrazovne vrijednosti, zatim ciljevi odgoja i obrazovanja, naela i ciljevi odgojno-obrazovnih podruja, vrjednovanje uenikih postignua te vrjednovanje i samovrjednovanje ostvarivanja nacionalnoga kurikuluma. Ukratko su opisane i meupredmetne teme i njihovi ciljevi. Odreena su oekivana uenika postignua za odgojno-obrazovna podruja po ciklusima. Naznaena je predmetna struktura svakog odgojnoobrazovnoga podruja. Naime, uspjeno ostvarenje obrazovanja koje vodi prema usvajanju kompetencija nije u suprotnosti s provo enjem tradicionalne predmetne nastave. Nacionalni okvirni kurikulum upuuje uitelje i nastavnike na to da nadiu predmetnu specijalizaciju i podjednako sudjeluju u razvijanju kljunih kompetencija uenika, primjenjujui naelo podijeljene odgovornosti, posebice u ostvarenju vrijednosti koje se proimaju s meupredmetnim temama. Nacionalni okvirni kurikulum ini polazite za izradbu nastavnih planova, odnosno definiranje optimalnoga optereenja uenika, te izradbu predmetnih kurikuluma temeljenih na razra enim postignuima odgojnoobrazovnih podruja. Pretpostavka za kvalitetno provoenje nacionalnoga kurikuluma je visoka kompetentnost

nositelja odgojno-obrazovnoga rada. Ona pretpostavlja izradbu sustavnih programa za osposobljavanje uitelja, nastavnika, strunih suradnika i ravnatelja za primjenu kurikulumskoga pristupa. Nacionalni okvirni kurikulum sluit e i za izradbu udbenika i drugih nastavnih i odgojno-obrazovnih sredstava. Da bi uspjeno odgovorila izazovima razvoja drutva znanja i svjetskoga trita, Europska Unija odredila je osam temeljnih kompetencija za cjeloivotno obrazovanje. Obrazovna politika RH je prihvatila iste temeljne kompetencije. To su: komunikacija na materinskomu jeziku, komunikacija na materinskomu, komunikacija na stranim jezicima; matematika kompetencija i osnovne kompetencije u prirodoslovlju i tehnologiji; digitalna kompetencija, uiti kako uiti, socijalna i graanska kompetencija, inicijativnost i poduzetnost, kulturna svijest i izraavanje Temeljne su sastavnice Nacionalnoga okvirnoga kurikuluma: drutveno-kulturne i odgojno-obrazovne vrijednosti ciljevi koji izraavaju oekivana uenika postignua tijekom odgoja i obrazovanja odgovarajui na pitanja: koja znanja svaki uenik treba usvojiti te koje vjetine, sposobnosti i stavove treba razviti naela kao smjernice odgojno-obrazovne djelatnosti metode, sredstva i oblici rada odgojno-obrazovna podruja kao temeljni sadraj ocjenjivanje i vrjednovanje uenikih postignua i kole.

Zato nacionalni? Zato okvirni? Zato kurikulum?


Nacionalni je zato to se donosi usuglaeno na nacionalnoj razini, uvaavajui miljenja drutvenih, kulturnih, gospodarskih imbenika, znanstvene i strune javnosti, kao i samih graana. Stoga obvezuje sve sudionike tijekom primjene na djelovanje u skladu s vrijednostima i ciljevima donesenima ovim dokumentom. Okvirni je zato to prua najiri okvir odgojno-obrazovnoga djelovanja pouavanja i odgojnoobrazovnoga procesa uenja. Slui za ureivanje odgojno-obrazovnoga sustava. Okvirni je jer utvruje bitna suvremena odgojno-obrazovna podruja iz kojih proizlaze jezgrovni i diferencirani (razlikovni) kurikulum, odnosno nastavni predmeti i moduli kao njihovi dijelovi, te kolski kurikulum. Kurikulum sa znaenjem tijeka odrastanja, odgoja i obrazovanja djeteta i u enika, tijeka uenja i pouavanja, dugoronoga, sustavno osmiljenoga, postojana, smisleno povezanoga i skladnoga ureenja odgojnoobrazovnoga procesa, koji je iri i dublji od nastavnoga plana i programa. Kurikulum podlijee promjenama primjenom vanjskoga vrjednovanja i samovrjednovanja. Nacionalni okvirni kurikulum slui nositeljima odgojno-obrazovne djelatnosti: odgojiteljima, uiteljima, nastavnicima, strunim suradnicima, ravnateljima, ali i sudionicima i korisnicima odgoja i obrazovanja uenicima, odraslim polaznicima ukljuenima u obrazovanje, roditeljima, lokalnoj zajednici, vjerskim zajednicama, agencijama, udrugama, vladi, socijalnim partnerima, politikim strankama, strunim i graanskim udrugama. Vrijednosti kojima Nacionalni okvirni kurikulum daje osobitu pozornost jesu: znanje, solidarnost, identitet te odgovornost. Odgojno-obrazovni ciljevi su: osigurati sustavan nain pouavanja uenika, poticati i unaprjeivati njihov intelektualni, tjelesni, estetski, drutveni, moralni i duhovni razvoj u skladu s njihovim sposobnostima i sklonostima razvijati svijest uenika o ouvanju materijalne i duhovne povijesno-kulturne batine Republike Hrvatske i nacionalnoga identiteta promicati i razvijati svijest o hrvatskomu jeziku kao bitnomu imbeniku hrvatskoga identiteta, sustavno njegovati hrvatski standardni (knjievni) jezik u svim podrujima, ciklusima i svim razinama odgojno-obrazovnoga sustava

odgajati i obrazovati uenike u skladu s opim kulturnim i civilizacijskim vrijednostima, ljudskim pravima te pravima djece, osposobiti ih za ivljenje u multikulturnom svijetu, za potivanje razliitosti i toleranciju te za aktivno i odgovorno sudjelovanje u demokratskomu razvoju dru tva osigurati uenicima stjecanje temeljnih (opeobrazovnih) i strukovnih kompetencija, osposobiti ih za ivot i rad u promjenjivu drutveno-kulturnomu kontekstu prema zahtjevima trinoga gospodarstva, suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija, znanstvenih spoznaja i dostignua poticati i razvijati samostalnost, samopouzdanje, odgovornost i kreativnost u u enika osposobiti uenike za cjeloivotno uenje. Naela Nacionalnoga okvirnoga kurikuluma predstavljaju uporita na kojima se temelji nacionalni kurikulum i svi ih se sudionici pri izradbi i primjeni kurikuluma trebaju pridr avati. Naela su sadrajno povezana s ciljevima i uenikim postignuima te ine bitnu sastavnicu kojom se osigurava unutarnja usklaenost svih sastavnica kurikuluma i suradniko djelovanje sudionika u tijeku izradbe i primjene nacionalnoga kurikuluma. Naela, koja ine vrijednosna uporita za izradbu i ostvarenje nacionalnoga kurikuluma, jesu: visoka kvaliteta odgoja i obrazovanje za sve osiguravanje materijalnih, tehnikih, informacijskotehnologijskih, higijenskih i drugih uvjeta za ostvarenje najvi ih obrazovnih standarda, kao i visokih stru nih standarda nositelja odgojno-obrazovne djelatnosti jednakost obrazovnih mogunosti za sve svako dijete i svaki uenik ima pravo na svoj najvii obrazovni razvoj; jednakost obrazovnih mogunosti temelji se na drutvenoj pravednosti; obrazovanje i kolovanje ne moe biti povlastica manjine niti se moe umanjiti prema razlikama etnikima, spolnima, rodnima ili drugim drutveno uvjetovanima obveznost opeg obrazovanja stjecanje temeljnih kompetencija pravo je i obveza svakoga ovjeka, daje svakome temeljna znanja za ivot i osnova je za daljnje uenje horizontalna i vertikalna prohodnost osiguravanje mogunosti uenicima da tijekom obrazovanja promijene vrstu kole (horizontalna prohodnost) te mogunost daljnjega obrazovanja i stjecanja vie razine obrazovanja (vertikalna prohodnost) ukljuenost svih uenika u odgojno-obrazovni sustav uvaavanje odgojno-obrazovnih potreba svakoga djeteta, uenika i odrasle osobe, napose onih koji su izloeni marginalizaciji i iskljuenosti znanstvena utemeljenost cjeloviti se sustav odgoja i obrazovanja mijenja, poboljava i unaprjeuje u skladu sa suvremenim znanstvenim spoznajama potivanje ljudskih prava i prava djece istinsko potivanje svakoga djeteta i svakoga ovjeka; ljudsko dostojanstvo kompetentnost i profesionalna etika odgojno-obrazovna djelatnost podrazumijeva visoku strunost svih nositelja odgojno-obrazovne djelatnosti i njihovu visoku odgovornost demokratinost pluralizam, donoenje odluka na demokratski nain; ukljuenost svih bitnih imbenika u stvaranju odgojno-obrazovne politike i njezino provoenje samostalnost kole stupanj slobode i neovisnosti kole u osmiljavanju aktivnosti, programa te projekata za uenike, roditelje, uitelje i ostale kolske djelatnike kao dio kolskoga kurikuluma i stvaranja identiteta kole; sloboda izbora sadraja, primjene metoda i organizacije odgojno-obrazovnoga rada u ostvarivanju nacionalnoga kurikuluma pedagoki i kolski pluralizam stupanj slobode i neovisnosti u stvaranju razliitosti u pedagokomu i kolskomu radu europska dimenzija obrazovanja osposobljavanje za suivot u europskomu kontekstu interkulturalizam razumijevanje i prihvaanje kulturalnih razlika kako bi se smanjili neravnopravnost i predrasude prema pripadnicima drugih kultura.

Pravilnik o nainima, postupcima i elementima vrednovanja uenika u osnovnoj i srednjoj koli

Ovim Pravilnikom utvruju se naini, postupci i elementi vrednovanja odgojnoobrazovnih postignua uenika u osnovnoj i srednjoj koli, prava i obveze uitelja/nastavnika, uenika, razrednika i ravnatelja u provoenju postupaka vrednovanja tijekom kolske godine te prava obveze roditelja/skrbnika (u daljem tekstu: roditelja). Kod uenika s tekoama treba vrednovati njegov odnos prema radu i postavljenim zadacima te odgojnim vrijednostima. Uitelj/nastavnik moe na poetku nastavne godine - u svrhu uvida u postignutu razinu kompetencija uenika u pojedinome razrednome odjelu i nastavnome predmetu - provesti uvodno ili inicijalno provjeravanje. Svako se inicijalno provjeravanje mora najaviti i provesti do kraja drugoga tjedna od poetka nastavne godine, a pisane inicijalne provjere ne ubrajaju se u broj planiranih pisanih provjera iz lanka 10. ovoga Pravilnika. (2) Rezultat inicijalne provjere upisuje se u biljeke o praenju uenika, ne ocjenjuje se te slui pravovremenome pruanju kvalitetne individualne informacije ueniku i roditelju. Pod usmenim provjeravanjem podrazumijevaju se svi usmeni oblici provjere postignute razine kompetencija uenika koji rezultiraju ocjenom. Usmeni se oblici provjere provode kontinuirano tijekom nastavne godine, u pravilu poslije obraenih i uvjebanih nastavnih sadraja. (2) Usmeno provjeravanje i ocjenjivanje uenika moe se provoditi na svakom nastavnome satu bez obveze najave i, u pravilu, ne smije trajati dulje od 10 minuta po ueniku. (3) U danu kada pie pisanu provjeru, uenik moe biti usmeno provjeravan samo iz jednoga nastavnoga predmeta, odnosno iz dva nastavna predmeta ako taj dan nema pisanih provjera. Datum svake usmene provjere mora biti unesen u rubriku biljeaka. Pod pisanim provjeravanjem podrazumijevaju se svi pisani oblici provjere koji rezultiraju ocjenom uenikovog pisanoga uratka. Pisano se provjeravanje provodi poslije obraenih i uvjebanih nastavnih sadraja, kontinuirano tijekom nastavne godine. (2) Za potrebe ovoga Pravilnika razlikujemo pisane provjere u trajanju duljem od 15 minuta (u daljnjem tekstu: pisane provjere) i kratke pisane provjere u trajanju do 15 minuta (u daljnjem tekstu: kratke pisane provjere). One se osim trajanjem moraju bitno razlikovati opsegom nastavnoga sadraja. (3) Obrazovna postignua iz kratkih pisanih provjera se, u pravilu, upisuju u rubriku za biljeke u imeniku. (4) Uitelj/nastavnik je duan obavijestiti uenike o opsegu sadraja koji e se provjeravati i nainu provoenja pisane provjere. (5) U jednome danu uenik moe pisati samo jednu pisanu provjeru, a u jednome tjednu najvie etiri pisane provjere. Okvirni vremenik pisanih provjera (u daljnjem tekstu: vremenik) je kolski dokument koji je svaka kola duna imati za tekuu kolsku godinu. (2) kola je duna do kraja treega tjedna nastave u svakom polugoditu javno objaviti vremenik za sve razredne odjele na oglasnoj ploi ili mrenoj stranici kole. (3) Vremenik se sastoji od popisa razrednih odjela i kalendara nastavnih dana te upisanih planiranih pisanih provjera. Izraen je prema izvedbenome nastavnome planu i programu i rasporedu sati pojedinih razrednih odjela. (4) U vremenik se upisuju i kratke pisane provjere koje se najavljuju i upisuju 5 (pet) nastavnih dana prije provedbe. Zakljuna je ocjena iz nastavnoga predmeta izraz postignute razine uenikovih kompetencija u nastavnome predmetu/podruju i rezultat ukupnoga procesa vrednovanja tijekom nastavne godine, a izvodi se temeljem elemenata vrednovanja.

(2) Uitelji/nastavnici na poetku kolske godine na strunim aktivima pojedinih nastavnih predmeta utvruju elemente, naine i postupke u procesu zakljuivanja ocjene. (3) Zakljuna ocjena iz nastavnoga predmeta na kraju nastavne godine ne mora proizlaziti iz aritmetike sredine upisanih ocjena, osobito ako je uenik pokazao napredak u drugom polugoditu. Uitelj/nastavnik odreenoga nastavnoga predmeta utvruje elemente ocjenjivanja te naine i postupke vrednovanja s uiteljima/nastavnicima istoga nastavnoga predmeta, odnosno odgojno-obrazovnoga podruja. Uitelj/nastavnik svakog nastavnoga predmeta je na poetku i tijekom kolske godine duan upoznati uenike, razrednika te pedagoga, psihologa i strunjaka edukacijskorehabilitacijskog profila (u daljnjem tekstu: struna sluba) s elementima ocjenjivanja, kao i s nainima i postupcima vrednovanja. Uenik ima pravo znati elemente ocjenjivanja, kao i naine i postupke vrednovanja od svakog uitelja/nastavnika za svaki nastavni predmet. (2) Uenik je duan pridravati se svih pravila koja se odnose na naine i postupke vrednovanja, te na pravila ponaanja uenika u koli. (3) Ukoliko se uenik ne pridrava pravila, uitelj/nastavnik moe predloiti odreenu pedagoku mjeru razredniku, razrednome vijeu ili uiteljskome/nastavnikome vijeu, koje moe donijeti odluku o izricanju pedagoke mjere ueniku. Odluka o poetku i zavretku nastavne godine, broju radnih dana i trajanju odmora uenika

Ovom se odlukom propisuje poetak i zavretak nastavne godine, trajanje polugodita i trajanje uenikih odmora u osnovnim i srednjim kolama za kolsku godinu 2012.12013.
Nastava se organizira i izvodi u najmanje 175 nastavnih dana, odnosno 35 nastavnih tjedana, a za uenike zavrnih razreda srednje kole u najmanje 160 nastavnih dana, odnosno najmanje 32 nastavna tjedna. Ako kola ne ostvari propisani nastavni plan i program/strukovni kurikulum i propisani broj nastavnih tjedana, nastavna se godina moe produljiti odlukom ureda dravne uprave u upaniji, nadlenog za obrazovanje, odnosno ureda Grada Zagreba nadlenog za poslove obrazovanja, uz prethodnu suglasnost Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta i nakon 14. lipnja 2013. godine, odnosno nakon 17. svibnja 20I3.godine za zavrne razrede srednje kole

Katalog odobrenih udbenika Zakon o udbenicima za osnovnu i srednju kolu

Ovim se Zakonom ureuje postupak uvrtavanja, odobravanja, izbora i povlaenja iz uporabe udbenika i dopunskih nastavnih sredstava, odobrenje i uporaba pomonih nastavnih sredstava za uenike osnovne i srednje kole (u daljnjem tekstu: kola) te financiranje nabave udbenika i dopunskih nastavnih sredstava sredstvima dravnog prorauna. 1. Udbeniki standard podzakonski akt koji donosi ministar nadlean za obrazovanje (u daljnjem tekstu: ministar) kojim se utvruju znanstveni, pedagoki, psiholoki, didaktiko -metodiki, etiki, jezini, likovno-grafiki i tehniki zahtjevi i standardi za izradu udbenika i dopunskih nastavnih sredstava kao vrs ta i oblik, odnosno oblici u kojima udbenici i dopunska nastavna sredstva mogu biti izdana (tiskano izdanje, elektroniki oblik ili komplet vievrsne grae).

(1) U koli su u uporabi udbenici i njima pripadajua dopunska nastavna sredstva objavljena u Katalogu obveznih udbenika i pripadajuih dopunskih nastavnih sredstava, utvrenom sukladno odredbama ovog Zakona. (2) U svim razrednim odjelima istog razreda za jedan nastavni predmet u uporabi moe biti samo jedan udbenik i dopunsko nastavno sredstvo istog autora, skupine autora, odnosno nakladnika.

(3) Osim udbenika i dopunskih nastavnih sredstava iz stavka 1. ovog lanka, u koli mogu biti u uporabi i pomona nastavna sredstva, na temelju odobrenja za uporabu u kolama koje sukladno odredbama ovog Zakona izdaje agencija nadlena za odgoj i obrazovanje, odnosno agencija nadlena za strukovno obrazovanje (u daljnjem tekstu: Agencije).
(1) Izjanjavanje uitelja, odnosno nastavnika o prikladnosti udbenika i pripadajuih dopunskih nastavnih sredstava za uporabu u nastavnome i odgojno-obrazovnome procesu provodi se, u pravilu, svake etvrte godine, i to u godini u kojoj se, sukladno odredbama ovog Zakona, objavljuje ili mijenja Katalog obveznih udbenika i pripadajuih dopunskih sredstava.

Pravilnik o obveznim udbenicima i pripadajuim dopunskim nastavnim sredstvima

Udbeniki standard

Udbeniki standard provedbeni je propis koji donosi ministar nadlean za obrazovanje (u daljnjem tekstu: ministar) kojim se utvruju standardi za udbenik. Udbenikim standardom utvruju se znanstveni, pedagoki, psiholoki, didaktiko -metodiki, etiki, jezini, likovnografiki i tehniki zahtjevi i standardi za izradbu udbenika i dopunskih nastavnih sredstava kao vrsta i oblik odnosno oblic i u kojima mogu biti izdani udbenici i dopunska nastavna sredstva (tiskano izdanje, elektroniki oblik ili komplet vievrsne grae) i posebni zahtjevi za izradbu udbenika za nastavu na jeziku i pismu nacionalnih manjina te zahtjevi za izradbu i prilagodbu udbenika za uenike s posebnim potrebama (uenike s tekoama i darovite uenike).

Pravilnik o osnovnokolskom odgoju i obrazovanju darovitih uenika Pravilnik o srednjokolskom odgoju i obrazovanju darovitih uenika Pravilnik o osnovnokolskom odgoju i obrazovanju uenika s tekoama u razvoju Pravilnik o srednjokolskom odgoju i obrazovanju uenika s tekoama i veim tekoama u razvoju Pravilnik o napredovanju uitelja i nastavnika u osnovnom i srednjem kolstvu lanak 1. Ovim se pravilnikom utvruju postupak i uvjeti ocjenjivanja i napredovanja uitelja, profesora, odgojitelja; strunih suradnika i strunih uitelja (u daljem tekstu uitelja i nastavnika) u osnovnim i srednjim kolama i uenikim domovima (u daIjem tekstu kolama) u zvanje mentora i zvanje savjetnika. lanak 2. Svrha je ovoga pravilnika utvrditi kriterije vrednovanja rada uitelja i nastavnika koji svojom strunoeu; odnosno Ijudskim, pedagokim i metodikim odlikama, postiu uzorne rezultate u nastavnom radu, izvannastavnim aktivnostima i izvannastavnom strunom radu te pridonose

unapreivanju procesa pouavanja, razvoju cjelokupne odgojno-obrazovne djelatnosti kole i hrvatskoga kolstva. lanak 3. Uitelji i nastavnici koji imaju odgovarajuu strunu spremu propisanu zakonom, potrebnu pedagoku-psiholoku naobrazbu te udovolje kriterijima ocjenjivanja utvrenim ovim pravilnikom, mogu napredovati u zvanja: - uitelja mentora i uitelja savjetnika, - profesora mentora i profesora savjetnika, - odgojitelja mentora i odgojitelja savjetnika, - strunog suradnika mentora i strunog suradnika savjetnika, - strunog uitelja mentora i strunog uitelja savjetnika.