You are on page 1of 14

1. Što je znanost?

- Znanost je sistematizirana i argumentirana suma znanja u određenom vremenskom razdoblju o objektivnoj stvarnosti do koje se došlo svjesnom primjenom određenih metoda istraživanja kako bi se upoznali zakoni zbivanja u prirodi, ta da se omogući predviđanje budućih događaja kako bi se postigla maksimalna djelotvornost čovječanstva. - Znanost je zajedničko, koherentno, organizirano i sistematizirano znanje ljudskog roda. Znanost je: - znanje o činjeni ama, pojavama, zakonima i njihovim vjerojatnim uzro ima - sustav znanja koja se izražavaju u obliku istinitih pojmova, stavova, zakona do kojih se došlo primjenom odgovarajućih metoda. 2. Koja su obilježja znanosti? - !ruštveni karakter znanosti - "edinstvo znanstvene teorije i prakse - #reativnost u znanosti $stvaralašt%vo&, - Znanstveno istraživanje i primjena znanstvene metode - 'nterna ionalnost znanosti 3. Klasifikacija znanosti? #lasi(ika ija znanstvenog rada: po oblastima, područjima i dis iplinama. #ategorija znanstvenih istraživanja: • (undamentalna ili temeljna istraživanja $neusmjerena i usmjerena&. • primijenjena istraživanja • razvojna istraživanja 4. Klasifikacija prirodnih znanosti? )rirodne znanosti: *iologija, (izika, kemija, matematika, geogra(ija i geodezija 5. Klasifikacija društ enih znanosti? !ruštvene znanosti: +konomija, pravo, politologija, so iologija, psihologija, demogra(ija, odgojne znanosti i in(orma ijske znanosti. !. "bjasnite što je znanst eni rad? Znanstveni rad je osnovni misaoni rad gdje se primjenjuje istraživačko i logički pravilno razmišljanje. ,tvrđuju se zakoni i činjeni e u prirodi i u društvu. -a temelju znanstvenog rada može se unaprijediti proizvodnja, društveni odnosi, ali i sama znanost.

#. "bjasnite što je to stru$ni rad?

1

.tručni rad je rad koji ne sadrži originalne rezultate nego obrađuje već poznato, te problematika nije vezana za izvorna autorova istraživanja. Znanstvenom metodom rješava bitan praktički problem.

%. &z kojih se dijelo a sastoji znanst eni rad? - -aslovna strani a: -aziv sveučilišta, odnosno (akulteta, 'me i )rezime studenta, te broj indeksa, -aslov rada, Znanstveni rada, mjesto i godina, 'me pro(esora $mentora& i potpis studenta. - )redgovor: , njemu se jasno i kratko opisuje značenje problema koji se izlaže, svrha i ilj, motivi i razlozi, kome je djelo namijenjeno, poteškoće, zahvalnost suradni ima i sadržaj rada. - ,vod: /-0 str., treba objasniti temu, predmet i objekti istraživanja, izložiti postavljeni zadatak, napisati namjenu $zašto ta tema1&, ilj i opseg rada$ na koliko je str. napisan&. -'aterijali & (etode) rezultati te diskusije. - 2lavni dio: obrađuje izabranu temu, treba izabrati adekvatnu metodologiju istraživanja, koristiti odgovarajuće metode istraživanja $opće, posebne ili spe ijalne&. )otrebno je numerički označiti poglavlja i potpoglavlja -Zaključak: napisati rezultate istraživanja, prosudbu rješenja zadane teze, svoje vlastito mišljenje i komentar rezultata istraživanja. - 3abli e i slike: numeriraju se arapskim slovima i brojkama. *roj i naslov tabli e ili slike se stavlja ispod ili iznad nje. - *ilješke $(ussnote&: .luže kao dokumenta ija za uvođenje tuđih itata ili misli $'me i prezime autora, puni naslov knjige, izdavač, mjesto i godina izdavanja&. - .ažetak$abstra t&: sadrži svrhu i iljeve istraživanja, primijenjenu materijale, postignute rezultate i bitne zaključke rada. -e smije imati više od /44 5 644 riječi $najbolje oko 074& -8iteratura: #orištene knjige ili internetski izvori *. &z kojih se dijelo a sastoji stru$ni rad? $seminarski& - -aslovna strani a: -aziv sveučilišta, odnosno (akulteta, ime i prezime studenta, ime pro(esora $mentora&, naslov rada, seminarski rad, mjesto i godina - ,vod: /-0 str., treba objasniti temu, predmet i objekti istraživanja, izložiti postavljeni zadatak, napisati namjenu $zašto ta tema1&, ilj i opseg rada$ na koliko je str. napisan&. - 2lavni dio: obrađuje izabranu temu, treba izabrati adekvatnu metodologiju istraživanja, koristiti odgovarajuće metode istraživanja $opće, posebne ili spe ijalne&. )otrebno je numerički označiti poglavlja i potpoglavlja -Zaključak: napisati rezultate istraživanja, prosudbu rješenja zadane teze, svoje vlastito mišljenje i komentar rezultata istraživanja. - 3abli e i slike: numeriraju se arapskim slovima i brojkama. *roj i naslov tabli e ili slike se stavlja ispod ili iznad nje. - *ilješke $(ussnote&: .luže kao dokumenta ija za uvođenje tuđih itata ili misli $'me i prezime 2

autora, puni naslov knjige, izdavač, mjesto i godina izdavanja&. -8iteratura: #orištene knjige ili internetski izvori 1+. Klasifikacija znanst eno, rada? 'zvorni znanstveni članak , prethodno priopćenje, pregledni članak, izlaganje na znanstvenom skupu i stručni rad.

11.Što je recenzija) u koji( se okolnosti(a daje i tko ju (ože napisati? 9e enzija je kritička o jena o nekom naučnom ili umjetničkom djelu i njome se kvali(i ira vrijednost tog dijela. ,vijek se daje u pisanom obliku prije objavljivanja djela. )onekad se daje kao posebno izdanje ili u uvodu samoga djela. !anas i školski udžbeni i zahtijevaju re enziju prije nego se ponude školama. 12. "bjasnite poja(- &z orni znanst eni $lanak .adrži još neobjavljene rezultate istraživanja, znanstvene in(orma ije treba iznosti logično, jasno i točno kako bi se opisana istraživanja mogla ponoviti. 3akav članak mora imati navode o korištenoj literaturi. 13. "bjasnite poja(- .rethodno priop/enje )rethodno priopćenje su znanstvene spoznaje koje se objavljuju odmah na internetu. -e mora se omogućiti ponavljanje i provjera rezultata. 14. "bjasnite poja(- pre,ledni $lanak )regledni članak je jelovita obrada nekog problema na sustavan i metodičan način već objavljenih rezultata, koji su u znanstvenom članku analizirani, sistematizirani i kritički raspravljeni. 3akav članak mora biti originalan, sažet i mora imati kritički prikazano jedno područje u kojem autor sam djeluje. 15. "bjasnite poja(- 0tru$ni rad 3o je rad koji ne sadrži originalne rezultate, obrađuje već poznato, te problematika nije vezana za izvorna istraživanja. 1!. na edite kate,orije znanst enih istraži anja Znanstveni istraživački rad obuhvaća stvaralački rad koji se sustavno obavlja zbog povećanja ukupnog znanja i korištenja tog znanja za nove spoznaje. Znanstveno istraživačka djelatnost obuhvaća: - razvojna istraživanja - temeljna istraživanja - primijenjena istraživanja - objavljivanje rezultata 3

- razvoj znanstvenih istraživanja i in(ormatike 1#. "bjasnite poja(- 1unda(entalna istraži anja :undamentalna istraživanja su radovi koji imaju ilj pronalaženja novoga. 'straživanja mogu biti usmjerena i neusmjerena, a otkrivaju nešto novo, nešto što tek treba otkriti. 1%. "bjasnite poja(- 2az ojna istraži anja 9azvojna istraživanja služe za razvoj nečega već otkrivenog, tj. za poboljšanje kvalitete već postojećeg,a služi se poznatim metodama i tehnikama. 1*. "bjasnite poja(- pri(ijenjena istraži anja .luže za otkrivanje nečega novog ili za poboljšanje već postojećeg, ali se služi starim metodama tj. starijim otkrićima da bi se dobilo nešto novo na temelju starijih rezultata. 2+. Koje su (etode istraži anja) kako su k alificirane i objasnite poja( (etoda i (etodolo,ija #lasi(ika ija metoda istraživanja: - opće metode - posebne metode - spe ijalne metode ;etoda $grč. methodos& znači: način, put i postupak istraživanja prirode i društva. ;etodologija je: - nauka o logičkim (ormama pro esa saznavanja i o njihovoj primjeni u znanosti i u znanstvenom istraživanju < - nauka o metodama koje se primjenjuju u naučnom istraživanju i u izlaganju rezultata znanstvenog istraživanja

21. "p/e znanst ene (etode istraži anja =pserva ijske 5 promatranja prikladna za početna istraživanja %nalitičke 5 koriste se kod (enomena za koje se želi doznati od čega se sastoje .ustavne 5 istražuje ulogu nekog sustava u okolini i što uvjetuje to određeno ponašanje sustava 22. .osebne znanst ene (etode istraži anja ;etodologije znanstvenog istraživanja prirode ;etodologije znanstvenog istraživanja gospodarstva ;etodologije znanstvenog istraživanja stanovništva 23. "bjasnite poja(- 0elekti na dise(inacija infor(acija 3o je sustavno i stalno obavješćivanje korisnika o građi koja ga zanima, jer spada u područje njegovog užeg ili šireg djelovanja. !isemina ija se provodi neposredno usmenim iskazom kada korisnik dođe u knjižni u, tele(onom ili pak u različitim pisanim obli ima, koji se dostavljaju povremeno ili u određenim vremenskim razma ima, pojedinačnim ili skupnim korisni ima. 4

.elek ija > 'zbor, !isemina ija > 9aspodjela 24. Što je to bilješka ili fussnota i kako se na odi u se(inarsko( radu :ussnota $njem. :uss 5 podnožje, -ote 5 bilješka& označava bilješku, tj. napomenu stavljenu na dno strani e teksta. :ussnota dodatno objašnjava ili upućuje na dodatno objašnjenje, a može sadržavati itat ili re(eren u za dio teksta uz koji je postavljena. 25. 3efinirajte poja( 4se(inarski rad4 i što je sadržaj se(inarsko, rada 5koja po,la lja sadrži6 ,vod, glavni dio, zaključak, sažetak, literatura

2!. Što sadrži u od se(inarsko, rada? /-0 str., treba objasniti temu, predmet i objekti istraživanja, izložiti postavljeni zadatak, napisati namjenu $zašto ta tema1&, ilj i opseg rada$ na koliko je str. napisan&.

2#. Što sadrži ,la ni dio se(inarsko, rada? 2lavni dio obrađuje izabranu temu, treba izabrati adekvatnu metodologiju istraživanja, koristiti odgovarajuće metode istraživanja $opće, posebne ili spe ijalne&. )otrebno je numerički označiti poglavlja i potpoglavlja 2%. Što sadrži zaklju$ak se(inarsko, rada? , zaključku napišemo rezultate istraživanja, prosudbu rješenja zadane teze, svoje vlastito mišljenje i komentar rezultata istraživanja. 2*. Što je to 47iblio,rafija4 5poja( i osno ni oblici6 *ibliogra(ija $grč. bibliographia 5 pisanje knjiga& je popis literature koji se koristio u pisanju seminarskog rada. *ibliogra(ska re(eren a može se odnositi na: /. 9e(eren u iz primarnih publika ija: izvorni znanstveni rad, stručni rad, znanstvena bilješka, prethodno priopćenje, pregledni članak, monogra(ija, rad objavljen u zborniku, doktorska diserta ija, magistarski rad i diplomski rad. 0. 9e(eren i iz sekundarnih publika ija: re(erentne publika ije, bibliogra(ske publika ije 3+. Kako se ozna$a a tablica u tekstu se(inarsko, rada? -umeriraju arapskim brojkama i slovima, a broj ili naslov tabli e se stavljaju ispod ili iznad nje 5

?/. kako se označava slika u tekstu seminarskog rada1 -umeriraju se arapskim brojkama i slovima, a broj i naslov slike se stavlja ispod ili iznad nje 32. Kako se pišu bilješke u tekstu 5fussnote6? - @itat: A#orisni i su pojedin i od kojih svaki ima jedinstvene, in(orma ijske, obrazovne, psihološke i društvene potrebeBC/D - C/D .ečić, !.: 'n(orma ijska služba u knjižni i, -aklada *enja, 9ijeka, /EE7., str.0?. 33. Kako se na odi literatura u 4popis literature4 5ne edi pri(jer za knji,u) $asopis i elektroni$ki iz or6? - #njiga: )rezime i ime autora, puni naslov knjige, izdavač $ime izdavačke kuće&, mjesto izdanja i godina izdavanja knjige. )rimjer: 3ežak, F.: )retraživanje in(orma ija na internetu, Grvatska sveučilišna naklada, Zagreb, 0440. - Hasopis: )rezime i ime autora, naslov članka, naziv časopisa, broj volumena, broj časopisa, godina izdavanja časopisa, strani e Aod - doB u časopisu na kojima je članak objavljen. )rimjer: Iignali, @.: 3he % tion 9esear h, )ro ess and ;atriJ ;arketing, K'I., /-0., 044/., str. 0?-?L. - +lektronički izvori in(orma ija: -apisati točnu Meb adresu i datum posjeta strani i )rimjer: http:NNknjizni a.irb.hrNhrvNznanostNkemijaNindeJ.htmlOepub ?4.4/.04/4 34. .ri(arne publikacije 8 kak e su to publikacije i po $e(u se (o,u prepoznati? 5na edi pr.6 3o su jeloviti autorski radovi, donose puni tekst - izvorni znanstveni rad, stručni rad, znanstvena bilješka, prethodno priopćenje, pregledni članak, monogra(ija, rad objavljen u zborniku, doktorska diserta ija, magistarski rad i diplomski rad. 35. 0ekundarne publikacije 9 kak e su to publikacije i po $e(u se (o,u prepoznati? 5na edi pr6 .adrže samo dio onoga što je objavljeno, samo sažetak i re(eren e. -azivaju se još i analitički pregledi odnosno re(erentna literatura. .adrži in(orma ije o primarnim publika ijama 5 re(erentne i bibliogra(ske publika ije. 3!. :ercijarne publikacije 9 kak e su to publikacije i po $e(u se (o,u prepoznati? 5na edi pr.6 -azivaju se još signalni pregledi, a sadržavaju bibliogra(ije bibliogra(ija, @urrent @ontents i . ien e @itation 'ndeks. 3akva publika ija donosi samo re(eren e i navodi gdje koji tekst možemo naći. 3#. 7aza podataka9 definicija) opišite sadržaj jedne baze podataka *aza podataka je skup međusobno povezanih podataka $adresar, tele(onski imenik, katalog, kartoteka, en iklopedija, vodiči, priručni i&. *aza podataka je u biti kartoteka. 6

@G+; !+K )8,. 5 .veobuhvatni katalog izvora na internetu $časopisi, proizvođači kemijskih baza podataka, aso ija ije kemičara i sve ostalo što ima veze s kemijom&. )utem poveznika daje pristup najnovijim saže ima radova koji su tiskani u primarnim publika ijama 5 najsvježiji izvor kemijske literature< in(orma ije o članku moguće je naći u @hem !eJ-u i prije nego časopis izađe u tiskanom obliku. )ruža podatke o autorima članaka, njihove adrese, podatke o časopisu i njihov logo, naslov članka i sažetak $tekst članka može, a ne mora biti zaštićen&.

3%. ;rste baza podataka 8 koje i kak e baze podataka postoje? 5opišite s aku na edenu bazu6 - 9e(erentne baze podataka nam donose in(orma iju o tome gdje se što nalazi. !ijele se na: /. *ibliogra(ske $daju podatke i potkrepljuju ih& 0. 9e(eralne - 'zvorne baze podataka 5 sadrže puni tekst onoga što trebamo !ijele se na: /. -umeričke 0. 3ekstualno-numeričke ?. . punim tekstom 3*. <a edite neke od baza podatak ažne za ke(iju %opišite sadržaj baze podataka & Iažne baze podataka za kemiju su: @hem!eJ )lus, @hemistrP )reprint .erver, . in e !ire t, @rosske(, @hem Qeb. -@hemistrP )reprint .erver $@).& je stalni Qeb arhiv i distribu ijski medij za znanstvene članke i u njega se može ući preko adrese @hem Qeb-a. #orisni i mogu preko vlastite lozinke pretraživati online članke. ;oguće je zatražiti automatsku objavu o novim član ima koja se tada dobije putem e-mail-a. 4+. <a edite sadržaj baze podataka =>) odnosno =>0 online i na edite pojedinosti te baze podataka -ajveće i najopsežnije baze podataka, sadrži bibliogra(ske zapise dokumenata 5 @%, baze podataka kemijskih reak ija, kemikalija i spojeva. @%. bilježi, indeksira i sažima svjetsku kemijsku literaturu i patente. $@% > &

41. "bjasnite poja(- .retraži a$ na internetu) sadržaj) zadatke koje oba lja i kak e rste pretraži a$a postoje )retraživači na internetu koriste spe ijalne programe, opći i spe ijalni, a služe za lakše pronalaženje in(orma ija. -eki od poznatijih pretraživača su: 7

- %latavista $pristup in(orma ijama zajedni e, pretraživanje slika i audio-video zapisa& - 2oogle $opće pretraživanje na više jezika& - Rahoo $opće pretraživanje ili prema kategorijama&

42. "bjasnite poja( (etapretraži a$) sadržaj i klasifikaciju ;etapretraživač je zapravo više pretraživača koji paralelno pretražuju više Qeb indeksa, provode simultane $istovremene& upite na sva popularna mjesta pretraživača, a rezultate prikazuje na zajedničkoj strani i. )retražuje na više Qeb indeksa u jednom koraku, ne pretražuje samostalno, nego šalje upit na nekoliko pretraživača odjednom. - %sk "eeves vodi direktno do strani e koja daje odgovor na pitanje. %ko ne nađe odgovor unutar svoje baze podataka onda pretražuje ostale baze podataka. - 'JSui k pro jenjuje se najmoćnijim svjetskim metapretraživačem . .ada pretražuje /6 mjesta. =mogućuje povratnu vezu, usporedbu metapretraživanja, te pretraživanje na /6 svjetskih jezika. 9angira najbolje rezultate iz svakog pretraživača. 43. <abrojite nekoliko pretraži a$a na &nternet i objasnite njiho e osobine -%ltavisa $pristup in(orma ijama zajedni e, pretraživanje slika i audio-video zapisa& - 2oogle $opće pretraživanje na više jezika& - Rahoo $opće pretraživanje ili prema kategorijama& 44. <abrojite nekoliko (etapretraži a$a na internetu i na edite njiho e zada/e -;eta@raMler postavlja zahtjeve na /0 najpopularnijih mjesta Qeb pretraživača, spe i(i ira pretraživače koje valja upotrijebiti, ali i druge parametre. - ;amma šalje zahtjeve glavnim pretraživačima po upisu zahtjeva korisnika - !ogpile klasi(i ira pronađene Meb strani e, ali može biti vrlo nekonzistentan za male izvore koji nisu pretraživači nego tematski imeni i. 45. "pišite isokoškolsku knjižnicu 5sadržaj) korisnici) djelatnost6 i s e poslo e koje oba lja za s oje korisnike. 3o je bilo koja (akultetska knjižni a. =buhvaća jedno područje (aksa, a koriste ga studenti, pro(esori i stručni suradni i. -)rikuplja, obrađuje, pohranjuje i daje na korištenje dokumente i in(orma ije. 4!. "pišite 0 eu$ilišnu knjižnicu 5sadržaj) korisnici) djelatnost6 i objasnite ulo,u i zna$aj 3o je knjižni a na sveučilištu, ona obuhvaća sva područja, a njen sadržaj se može pregledavati i na internetu. #oriste ju svi. -"avna ustanova koja ima knjižničnu i in(orma ijsku djelatnost.

8

4#. "pišite fakultetsku knjižnicu 5sadržaj) korisnici) djelatnost6 )rikuplja građu koja se koristi u znanstvenom ' obrazovnom radu na (akultetu.:ond može biti poredan abe ednim ili nekim drugim redom.#oriste ju pro(esori, studenti ' ostali na nekom (akultetu. 4%. "bjasnite poja( on9line pretraži anje) sadržaj i zada/u. 3o je konverza ijski način pretraživanja baza i banaka podataka pohranjenih na udaljenim velikim kompjuterima. 3elekomunika ijski kanal je veza s bazom podataka. )ostoji meta jezik za pretraživanje i pretraživanje preko ključnih riječi. 4*. "bjasnite poja( 4infor(atika4 i 4doku(entalistika4) rije(e kada se ti poj(o i poja ljuju i što je pred(et njiho o, istraži anja. -'n(ormatika je znanost o sistematskom i e(ikasnom obrađivanju in(orma ija $osobito uz pomoć automata&. - !okumentalistika je de(inirana kao postupak skupljanja, klasi(ika ije i distribu ije svih dokumenata $svih vrsta i svih djelatnosti&. 5+. Što obuh a/a i obra?uje se(iotika) se(antika i pra,(atika u infor(acijski( znanosti(a? - .emiotika obuhvaća teorijske osnovne in(orma ijske znanosti. - .emantika obuhvaća kvalitativne aspekte in(orma ijske znanosti $semaino > označujem&. - )ragmatika obuhvaća kvantitativni aspekt in(orma ija $pragma > rad&. .intaksa, semantika i pragmatika koriste se u planiranju sustava za pronalaženje in(orma ija i u stvaranju jezika za pretraživanje in(orma ija. 51. Što je to infor(acijska znanost 5definicija i pred(et istraži anja6? Znanstvena dis iplina o in(orma ijama u najužem smislu. 'stražuje svojstva i ponašanja in(orma ija. =buhvaća prikupljanje, organiza iju, pohranjivanje, pretvaranje, interpreta iju i upotrebu in(orma ija.

52. Koje su teorijske) a koje posebne zada/e infor(acijske znanosti? =snovne teorijske zadaće in(orma ijske znanosti su: - proučavanje opće zakonitosti razmjene znanja $in(orma ija&, - pretvorba in(orma ijskih oblika i sustava za razmjenu, - prijenos i korištenje in(orma ija u različitim oblastima ljudskih djelatnosti. )osebne zadaće in(orma ijske znanosti su: 9

- proučavanje metoda i tehnika izgradnje in(orma ijskih sustava, - optimalna komunika ija posredstvom suvremenih komunika ijskih sredstava. 53. Što je pre(et istraži anja infor(acijske znanosti? )redmet istraživanja su komunika ijski pro esi, de(ini ija in(orma ije, teorija za proučavanje in(orma ija u komunika ijskim pro esima, relevantnost kao ključni pojam za interpreta iju pro esa. $9elevantnost > ono što nam treba u određenom trenutku& 54. Kako objašnja ate poja( infor(acija) a kako poja( znanst ena infor(acija? - 'n(orma ija je (enomen koji obuhvaća sve oblasti ljudskog života i djelovanja. 3emeljna je kategorija in(orma ijskih znanosti. ;ože se protumačiti kao komunika ijski pristup de(ini ijama, obavijest kao opći (enomen. .adržaj in(orma ije je ono što razmjenjujemo s vanjskim svijetom tako da mu se prilagođavamo i utječemo na njega svojim prilagođavanjem. - Znanstvena in(orma ija je kumulativno osnovno sredstvo, jer znanstvena teorija ne obuhvaća sve novija i novija otkrića. =na je i međunarodno sredstvo, jer su prikupljena dostignuća znanstvenika iz ijelog svijeta. 3o je sredstvo za oblikovanje budućih znanstvenika< osnovno spremište pojmova i podataka. 55. Koji je najzna$ajniji izda a$ ke(ije na internetu 5nabrojite ih i na edi koja znanst ena podru$ja obuh a/aju6? -ajznačajniji izdavači kemije na internetu su: =J(ord ,niversitP, . ien e !ire t 5 +lsevier, '@', 3hompson 5!. Što znate o bazi podataka =he(3e@.lus) opišite bazu podataka) sadržaj i na $in predtarži anja. @G+; !+K )8,. 5 .veobuhvatni katalog izvora na internetu $časopisi, proizvođači kemijskih baza podataka, aso ija ije kemičara i sve ostalo što ima veze s kemijom&. )utem poveznika daje pristup najnovijim saže ima radova koji su tiskani u primarnim publika ijama 5 najsvježiji izvor kemijske literature< in(orma ije o članku moguće je naći u @hem !eJ-u i prije nego časopis izađe u tiskanom obliku. )ruža podatke o autorima članaka, njihove adrese, podatke o časopisu i njihov logo, naslov članka i sažetak $tekst članka može, a ne mora biti zaštićen&.

5#. Što znate o bazi podataka =he(istrA .reprint 0er er 5opišite bazu podataka) sadržaj i na$in pretraži anja6? @hemistrP )reprint .erver $@).& je stalni Qeb arhiv i distribu ijski medij za znanstvene članke i u njega se može ući preko adrese @hem Qeb-a. #orisni i mogu preko vlastite lozinke pretraživati

10

on-line članke. ;oguće je zatražiti automatsku objavu o novim član ima koja se tada dobije putem e-mail-a. 5%.Što znate o bazi podataka =he(1inder 5opišite bazu podataka) sadržaj i na $in pretraži anja6? @hem :inder je spe ijalni kemijski pretraživač koji pretražuje kemijske spojeve pomoću upisivanja imena spoja, pomoću @%. broja ili pomoću molekulske mase na pretražnu traku. 5*. Što znate o bazi podataka =he( Buide 5opišite bazu podataka) sadržaj i na $in pretraži anja6? -a @hem 2uide se ulazi preko @hem Qeb- a ili @hem!eJ )lus-a. 3o je spe i(ičan i moćan kemijski Qeb pretraživač koji omogućuje da se pronađu puni tekstovi. Iiše od / milijuna Qeb strani a, a početna i druge strani e nude puno poveznika, koji su nam naviga ijska pomagala. -ajvažnije je kod pregledavanja i pretraživanja da se znamo snaći. !+. Što obuh a/a Cr atski ke(ijski ser er 5 sadržaj i korisnici6? Projekt "Hrvatski kemijski server" nastao je kao zajednički projekt C !"eta i #r$pe za kvantn$ or%ansk$ kemij$ &nstit$ta !$'er (o)kovi* $ +a%re,$- a kasnije i Pre.ram,eno/,iote.no0o)ko% 1ak$0teta s osnovnom zada*om da se .rvatskim kemičarima stave na raspo0a%anje in1orma2ije neop.odne za kom$ni2iranje e0ektroničkim p$tem3 4vr.a projekta je s0jede*a5 / pro)iriti i odr6avati ve* postoje*i pos0$6ite0j s ,i,0iotekom pro%rama koja o,$.va*a pro%ramske pakete zanim0jive znanstveni2ima i str$čnja2ima $ podr$čj$ kemije7 / pro)iriti i odr6avati 888 pos0$6ite0j s re0evantnim in1orma2ijama iz podr$čja kemije- nasta0im $ svijet$ i0i $ Hrvatskoj- od pose,ne va6nosti str$čnja2ima- st$dentima- $čeni2ima i korisni2ima dr$%i. pro1esija / odr6avanje pose,ne adrese 9.e0pdesk: za savjete $ primjeni rač$na0a $ kemiji7 / $re'enje ,aze najče)*e postav0jeni. pitanja s od%ovorima- te izrada 888 korisničko%a s$če0ja prema nekim kemijskim pro%ramskim paketima3

61. Svjetski kemijski klub (sadržaj, struktura) 4vjetski kemijski k0$, je va6an porta0 za kemičare i srodne struke. 3o je virtualni klub kemičara. )ruža ulaz u ?0 baze podataka $u neke besplatno&, u knjižni u sa 00T vodećih svjetskih kemijskih časopisa uz 3he @hemistrP )reprint .erver s pregledavanjem nepubli iranih radova %l hemista, te pregled magazina za novosti iz kemije.

11

!2. Kak a je to institucija 02=D i $i(e se ba i? .9@+ je .veučilišni računski entar koji djeluje kao jedan od najznačajnijih subjekata u planiranju, projektiranju, izgradnji i održavanju najnovije računalne, komunika ijske i in(orma ijske in(rastrukture. )omaže u izgradnji in(orma ijskog društva u 9G, tako što implementira najnovije in(orma ijske i komunika ijske tehnologije, a time pruža podršku pro(esorima, znanstveni ima, nastavni ima i studentima u primijeni tih tehnologija, te prikuplja i prenosi stručno znanje. , sklopu .r a nalazi se sustav za učenje ;erlin, zatim Grčak, e-učenje, različiti tečajevi, '.I, $'n(orma ijski sustav visokih učilišta&, itd. !3. Što je =>2<D:) kada se poja io i $i(e se ba i? )ojavio se /EE/. godine. 3o je Grvatska akademska znanstvena mreža. @%9-+3 je priključen na in(orma ijske izvore u Grvatskoj i svijetu. )ovezuje akademske i znanstvene institu ije u jedinstveni in(orma ijski sustav. )ovezan je s međunarodnim mrežama,a zadužen je za razvoj i izgradnju in(orma ijskih čvorišta i mreža na polju obrazovanja i znanosti. !4.Koje su naše najzna$ajnije serijske publikacije iz podru$ja ke(ije 5nabrojite ih i opišite sadržajno6? @roati a @hemi a % ta i #emija u industriji !5. <abrojite neke s jetski poznate $asopise iz ke(ije 5opišite sadržaj $asopisa6 @roati a @hemi a % ta, 'norgani a @hemi a % ta, #emija u industriji, ;aine @hemistrP, 9adio hemistrP. !!.0truktura $asopisa Ke(ija u industriji) kako je k alificiran) koja je frek encija izlaženja $asopisa iz tiska i da li je dostupan on9line? Hasopis izlazi mjesečno, izdaje ga Grvatsko društvo kemijskih inženjera i tehničara, objavljuje znanstvene i stručne radove, prikazana su priopćenja iz prakse, nalaze se i na internetu gdje je moguć pregled sažetka radova ili ijelog rada. !#. 0truktura $asopisa =roatica =he(ica >cta) kaka sadržaj obuh a/a) koliko $esto izlazi iz tiska) kaka je ran, $asopisa? 3o je standardna interna ionalna publika ija koja izlazi od /E0T. godine. 'zlazi 6 puta godišnje. 'zdaje čitave članke i radove. !%. 0truktura $asopisa =urrent =ontents9a) sadržaj) kako je klasificiran) koja je frek encija izlaženja iz tiska) tko je izda a$ $asopisa? 3o je baza podataka koju možemo pronaći u elektronskom obliku ili u pisanom obliku kao novine. , časopisu se nalazi: )is i i djela korišteni u pisanju časopisa, član i i činjeni e, strani e časopisa -ature iz kojeg je uzet pojedini dio za časopis, upotrebljavane riječi i strani e, popis imena autora i članaka koji su korišteni. 3akođer se u njemu mogu naći volumen, broj i datum izlaska pojedinog časopisa.

12

!*. Što je enciklopedija i koje rste enciklopedija poznate? +n iklopedija je pisano djelo u kojem se abe ednim ili drugim metodičkim slijedom sustavno obrađuju činjeni e i spoznaje o svom ljudskom znanju. )ostoje opće en iklopedije, spe ijalizirane en iklopedije $spe ijalizirane za određeno područje znanosti& i na ionalne en iklopedije. #+. 3efinirajte poja( 4sažetak4 8 abstract i nje,o na$in uporabe .ažetak je kratko obrazloženje jelokupnog znanstvenog, seminarskog ili stručnog rada. .adrži: .vrhu i iljeve istraživanja iNili opći prikaz, )rimijenjenu metodologiju iNili materijale, postignute rezultate $numerički navesti podatke kad god je to moguće&, te bitne zaključke rada. #1. Što je patent) a što licenca? - 8i en a ili 8i en ija je pravo iskorištavanja predmeta li en ije tijekom određenog vremena. !o li en ije dolazi ukoliko nositelj prava odluči ugovorom o li en iji u ijelosti ili djelomično prenijeti pravo upotrebe predmeta li en e na drugog vlasnika. )redmet ugovora o li en iranju mogu biti modeli, izumi, ideje, patenti, uzor i, znanje, robne marke i zaštitni znakovi. - )atent je isprava kojom se isključivo zaštićuje pravo vlasnika da iskorištava neki izum. 'zum koji ima sve karakteristike patentibilnosti prolazi kroz pro es prijave i priznanja patenta, te dobiva patentnu zaštitu. )atent osigurava vlasniku isključivo pravo na izradu, korištenje, stavljanje u promet ili prodaju izuma zaštićenog patentom. #2. Što je to klasifikacija i kak e rste klasifikacije poznajete? #lasi(ika ija je podjela ili grupiranje prema kategorijama. )ostoji više vrta klasi(ika ija $%3# klasi(ika ija lijekova, medi inska klasi(ika ija, knjižnična klasi(ika ija& #3. "bjasnite E3K susta klasifikacije i na edite osno ne principe ,!# je univerzalna de imalna klasi(ika ija. 3o je najrazvijeniji bibliotečni de imalni klasi(ika ijski sustav primjenjiv na jelokupno ljudsko znanje bez obzira u kojem se obliku nalazio. #4. "bjasnite poja( &07< '.*- $'nterna ional .tandard .erial -umber 5 ;eđunarodni standardni knjižnični broj&. '.*- je jedinstven identi(ikator knjiga i drugih omeđenih publika ija bez obzira na medij na kojem se objavljuju.

13

#5. "bjasnite poja( &00< '..- $'nterna ional .tandard *ook -umber& 5 ;eđunarodni standardni broj serijske publika ije kojim se ona identi(i ira neovisno o zemlji izdavanja, jeziku ili abe edi, učestalosti izlaženja, mediju, itd., te neovisno o tome izlazi li ili je prestala izlaziti ili tek treba izaći. #!. <a edite najpoznatije (e?unarodne or,anizacije u podru$ju znanst enih istraži anja. Q')=, QG=$Morld health organization&, +.:$european s ien e (undation&... ##. <a edite do(a/e or,anizacije na podru$ju infor(acijskih znanosti .r e, Gidra, -a ionalna .veučilišna knjižni a...

#%. Što je to leksikon i koje rste leksikona poznajete? 8eksikon $grč.& 5 leksikogra(sko djelo ili predmetni rječnik koji daje pregled ukupnog općeg znanja ili pregled znanja neke struke. #atkad je leksikon istoznačni a za en iklopedijski rječnik, a katkad i za rječnik. =brađuje natukni e sa stajališta izvanjezičnog, strukovnog, tehničkog, kulturno-povijesnog i sličnog sadržaja. #*. Koja struko na društ a poznajte? !ruštvo matematičara i (izičara Grvatske, !ruštvo strojarskih inženjera i tehničara Zagreb, Grvatsko (arma eutsko društvo. %+. Kak e su kon encionalne) a kak e nekon encionalne publikacija? - #onven ionalna publika ija je izdanje sa sadržajem zapisanim prirodnim jezikom, za čije korištenje nisu potrebna tehnička pomagala. - -ekonven ionalna publika ija je ona čiji je sadržaj zapisan umjetnim jezikom u obliku nekog koda, koji je pogodan za strojno čitanje ili interpretiranje $npr. bušena, karti a, magnetska vrp a, magnetska karti a, disketa, d i sl.& ili je pak za njihovo korištenje potrebno neko pomagalo $npr. mikro(ilm, mikro(iš i sl.&

14