You are on page 1of 25

NORVESKA

Moderni etimolozi vjeruju da ime zemlje znači "sjeverni put" (put prema sjeveru), što se na starom sjevernogermanskom izgovaralo nor veg ili norð vegr. Na sjevernogermanskom Norveška se zvala Nóregr, na Anglosaksonskom Norþ weg, a na srednjovjekovnom latinskom Northvegia. Današnje ime Kraljevine Norveške glasi na norveškom Bokmål: "Kongeriket Norge" a na norveškom Nynorsk narječju: "Kongeriket Noreg". Oba se samo u nekoliko slova razlikuju od originalnog naziva za "sjeverni put"; "Nor(d)-(v)eg". Zemljopis Drugi po redu najduži fjord se nalazi u Norveškoj (okrug Sogn og Fjordane), naziva se Sognefjorden i dužine je 205 kilometara. Britanac Lewis Gordon ga je preplivao 2004. godine i zasada je jedini čovjek koji je to uradio. Norveška se naziva "zemljom 1000 fjordova" prema brojnim uskim, dubokim zaljevima strmih obala. Najviši vrh u zemlji je Galdhøpiggen, visok 2469 m. Samo 2,28% tla je obradivo. Norveška ima najnepristupačniju i najrazvedeniju obalu na svijetu. Ima, što većih, što manjih, oko 50000 otoka. Povijest Vikinzi su dva stoljeća pljačkali i palili Europu dok nisu prihvatili kršćanstvo 994. za vladavine Olafa Tryggvasona. Promjene u kraljevini trajale su kao proces još nekoliko stoljeća. 1397. Norveška je ušla u uniju s Danskom i u tom savezu ostala sljedećih 400 godina. Godine 1814. Norveška je prepuštena Švedskoj ali Norvežani su proglasili neovisnost i donijeli svoj ustav. Šveđani su tada okupirali Norvešku vojnom silom, ali su ipak dopustili da Norveška zadrži svoj ustav pod uvjetom da ostane u uniji pod švedskom krunom.

Nacionalni osjećaji bujali su u 19. stoljeću i nacionalni romantizam dostigao je vrhunac 1905. godine kad je Norveška mirnim putem, referendumom, izborila neovisnost. Iako je bila neutralna tijekom prvog svjetskog rata, ipak je pretrpjela znatne gubitke u brodovlju i indirektne gospodarske štete. Norveška je javno proglasila neutralnost na samom početku 2. svjetskog rata, pa ipak ju je Nacistička Njemačka okupirala punih pet godina. Godine 1949. napustila je politiku neutralnosti i pristupila NATO savezu. Otkriće nafte i zemnog plina ranih 60-ih godina u njihovim teritorijalnim vodama potpuno je promjenilo ekonomsku sliku te zemlje. Na referendumu 1994. Građani Norveške odbili su pridružiti se Europskoj uniji. Danas im je glavna zadaća održati najviši osobni standard u Europi i planirati što činiti kad se iscrpe rezerve prirodnih energenata. Stanovništvo Norveška ima 4.795.508 stanovnika, prosječna starost je 38 godina. Pismenost u Norveškoj je 100%. Najveći broj Norvežana su Luterani (Crkva kojoj automatski pristupaju rođenjem), 83%, ostalih protestanata i katolika ima oko 4.5%, ostalo su neopredjeljeni. Prema najnovijim provedenim anketama (Eurobarometer Poll 2005), 32% Norvežana je odgovorilo sa "da, vjerujem u Boga", 47% je odgovorilo da "vjeruju u postojanje neke vrste više sile" dok je 17% odgovorilo da "ne vjeruju u postojanje Boga/bogova, i inih viših sila". Ima dva službena jezika: bokmål, sličan danskom i nynorsk (novonorveški) sličniji starim norveškim govorima. Oba su jezika službeno jednakopravna i u službenim spisima jednako zastupljena. Također se i u školama uče oba. No, u praksi bokmål broji daleko veći broj govornika, a i upravo se on najčešće uči kada se norveški uči kao strani jezik. Najveća autohtona nacionalna manjina u Norveškoj su Sami (Laponci ili Lapi) i ima ih oko 20 000.

Bode .484 stanovnika (2008. DANSKA Prije nego što su je nastanili Skandinavci. .508 gustoća 12/km² BDP (PKM) procjena 2005.Mo i Rana .Predsjednik Vlade Jens Stoltenberg Neovisnost Od unije sa Švedskom 17.Alesund Trondheim .po stanovniku 42.199 km² % vode 6. Najstariji grad u Danskoj je Ribe iz 810.795. Oslo se nalazi na rubu istoimenog fjorda.Tromse Hammerfest . Danska je bila dom Keltima što je potvrđeno otkrićima ritualnih močvarnih ubojstava i pogreba.Floro . Površina 60.ukupno 385. godine.364 $ (2.13 milijardi $ (42. stoljeća.) i prostire se na površini od 426 km².Kralj Harald V.Bergen . po veličini .Hamar . svibnja 1814. Sve do .Vardo Glavni grad Oslo Službeni jezik norveški (Bokmål i Nynorsk). . kada je nastao i novi runski alfabet.ukupno (2008) 4.) Valuta norveška kruna (100 ørea) Pozivni broj 47 Oslo je glavni grad Norveške.Narvik .Oslo (glavni grad) .ukupno 195.Fredrikstad . laponski u sjevernim dijelovima Vlada . po veličini . ima 560.) .Norveški gradovi s juga na sjever: Kristianstad .Dramen .0 % Stanovništvo 115.Harstad . Najstarije dansko pismo potječe iz 7.Stavanger .

zbog čega ostaje neopredijeljena u Prvom svjetskom ratu. pridružila se EEZ-u (kasnije EU). zbog rastućeg otpora). Danski liberalni i nacionalni pokret postao je značajan 1830-ih godina i poslije europskih revolucija 1848.).. godine Danska postaje ustavna monarhija 5. Danska je bila prisiljena ustupiti pokrajinu Schleswig-Holstein Pruskoj. Savez s Norveškom raskinut je 1814. Islandom. Iako u početku sa samostalnom vlašću (koja je završila 1943. Poslije ovoga Danska je usvojila politiku neutralnosti. sjeverni Schleswig vraćen je Danskoj. Bojeći se Njemačke odmazde ona je odbila prihvatiti vraćanje Holsteina i inzistirala je na plebiscitu o povratku Schleswiga. Politika . stoljeća Danci su bili poznati kao Vikinzi. godine. Poslije drugog Šlezviškog rata (danski: Slesvig) 1864. Švedskom. Trankebarom u Indiji. Godine 1920. Blekinge i Halland su bili dijelovi Danske većim dijelom njene rane povijesti. Danska je ostala okupirana tijekom cijelog Drugog svjetskog rata. zajedno s Norvežanima i Šveđanima. Francuskom. travnja 1940.11. Mnogi arheolozi i povijesničari vjeruju da su Vikinzi otkrili Ameriku na svojim putovanjima od Skandinavije. lipnja 1849. Scania. preko Islanda. napadali i trgovali u svim dijelovima Europe. Usprkos neutralnosti Danska je napadnuta od strane Njemačke (Operacija Weserübung). zatim do Grenlanda i na kraju do Amerike. Poslije rata Danska je postala jedan od osnivača NATO-a. dijelovima obala Baltičkog mora i današnjom sjevernom Njemačkom. 9. Finskom. godine. godine. što je bio posljednji poraz koji je ostavio duboke tragove u danskom nacionalnom identitetu. U različitim dobima kralj Danske je vladao dijelovima Engleske i Irske. naročito Normandijom i dijelovima Djevičanskih otoka. tijekom sklapanja sporazuma u Versaillesu. kao rezultat plebiscita. Danskoj je ponuđeno vraćanje pokrajine Schleswig-Holstein. kada je Norveška ušla u novi savez sa Švedskom (do 1905. godine. Norveškom. i 1973. koji su kolonizirali. ali su potpali pod švedsku vlast 1658. Zbog poraza Njemačke. godine.

Zakonodavnu vlast čine i vlada i Danski parlament. jednina: amt) anska se sastoji od poluotoka Jutlanda (Jylland) i 405 otoka. Otok Bornholm nalazi se istočno u Baltičkom moru. godine. Također je dobra povezanost otoka trajektima.86 m). je bila podijeljena na 13 okruga (amter. Mnogi veći otoci spojeni su mostovima. pošto je izvršna vlast u rukama kabineta ministara. Parlamentarni izbori moraju se održavati najmanje svake četiri godine. Danci su odbili euro na referendumu 2000. a najveći su Zeland (Sjælland) i Fyn. Gospodarstvo Danska ima moderno tržišno gospodarstvo. ako tako odluči. Od tih otoka 93 su nastanjena. Danska je većinom ravničarska zemlja s najvećim vrhom Møllehøj (170. riba i žitarice). Most Storebæltsbroen spaja Fyn sa Zelandom. Pravila o radu i plaći većinom se dogovaraju između sindikata i poslodavaca. godine Danska je postala ustavna monarhija usvojivši novi ustav. jednina: kommune). danska kruna je stabilna i vezana uz euro (1 ¼ = 7. Regije Danska je od 1. Životni je standard vrlo visok. bez uplitanja države. Prije 2007. što je uglavnom ceremonijalna uloga. koji se sastoji od (ne više od) 179 članova.1849. Monarh je formalno na čelu države. s premijerom kao prvim među jednakima (primus inter pares). vlada se raspada. Dansko sudstvo je funkcionalno i administrativno nezavisno od izvršne i zakonodavne vlasti. poznat kao Folketing. više od 75% radne snage su članovi sindikata. Gospodarstvo ovisi o vanjskoj trgovini i izvozu (najviše se izvozi: svinjetina. jednina: region) i 98 općina (kommuner. podijeljena na 5 regija (regioner. Ukoliko parlament izglasa nepovjerenje premijeru. Most Øresund spaja Zeland sa Švedskom. Gospodarstvo je vrlo sindikalizirano. ali premijer može zatražiti privremene izbore.42 DKK). Stanovništvo . siječnja 2007.

Ona se nalazi u istočnom dijelu Skandinavskog poluotoka. spisateljica Karen Blixen. na sjeveroistoku sa Finskom. fizičar Niels Bohr. Manji dio su Inuiti sa Grenlanda.5%). emigranti iz zemalja bivše Jugoslavije (0. 84. dok je 2% stanovništva islamske vjeroispovijesti.3% stanovnika pripadaju Danskoj Narodnoj Crkvi (Den Danske Folkekirke) koja je jedan od oblika Luteranske Crkve. U zadnje vrijeme u Danskoj je doživjela procvast stara nordijska religija Asatru koju je danska vlada odobrila kao vjerski pokret. Ostatak stanovništva većinom pripada nekim drugim kršćanskim crkvama.8%) i Afrikanci (0. Danski je dominantan jezik u cijeloj zemlji. s iznimkom male grupe njemačkih govornika blizu granice s Njemačkom. od "Købmandshavn" ʹ trgovačka luka) je glavni i najveći grad Danske. Aktualni svjetski prvak u Backgammonu Kopenhagen (danski København.9%). Najveće skupine imigranata su: Azijati (1. domoroci sa Ferojskih otoka (Ferojci) i imigranti koji čine oko 6. godine. astronom Tycho Brahe i filmski redatelj Lars von Trier. Drugi vrlo poznati Danci su: filozof Søren Kierkegaard. dok na istoku izlazi dugim i .Danska je najgušće naseljena zemlja Sjeverne Europe. Većina stanovništva je skandinavskog porijekla.2% stanovništva. SVEDSKA Švedska je najnaseljenija zemlja Sjeverne Evrope i treća po velčini. Ima oko pola milijuna ljudi. je Danac Lars Trabolt Kultura Vjerojatno najpoznatiji Danac je pisac bajki Hans Christian Andersen. Graniči na zapadu sa Norveškom.7%). Turci (0. iz 2008.

mahovina. obalna strana je duga 2. s vodopadima i brzacima. Muonio.dobro razuđenim obalama na Baltičko more i Botnički zaliv. prostire se na gotovo 500. Glavni grad je Stockholm sa oko 1.9 miliona stanovnika. dok je splavarenje redovno prisutno u ljetnoj polovini godine. Granica sa Norveškom koja je utvrdjena 1751. Reljef i vode Vise od 15% ukupnog teritorija Švedske je pokriveno vodom. zakržljalog grmlja. Švedska je etnički homogena. većina izvire u skandinavskom planinskom lancu. Stor. Lulea. jer Šveđani čine 91% ukupnog stanovništva. Jeta. Švedska je smještena na geološki veoma stabilnom evroazijskom dijelu kopna. Vrste vegetacije je tundre-oblasti lišajeva. Švedska ima površinu od 449. nastavak je najplodnijih polja Danske i sjeverne Njemačke. ali i okeanska. Smaland. Svealand i Gotland. Zbog brojnih vodopada i brzaka. Sjevernije od ovog pojasa je granično područje koje odvaja južnije regije .500 km.5 miliona stanovnika. Neke od najvećih rijeka su Klar. Skane. Gustoća naseljenosti je 20 stanovnika po kvadratnom kilometru. Umea. a od jezera Vener. Dvije južne regije dobile su ime po plemenima koja su ranije tamo živjela. Najjužniji dio zemlje. duga je 1. viši predjeli sa manje plodnom zemljom. teče koritima nastalim fluvio-glacijalnom erozijom (koritima glečera iz ledenog doba) i ulijeva se u Botnički zaliv i Baltičko more.619 km. Beter. Švedska se prostire pravcem jug-sjever u dužini od 1600 km pa se u tome izdvajaju tri regije: Norrland (sjeverna zemlja). i 25 provincija. Ostatak južne Švedske sastoji se od naizmjeničnih stjenovitih poljskih predjela i jezera koja su najtipičnija u području izmedju Štokholma i Geteborga. Jelmar. Sjevernije su šumoviti. najveće jezero zapadne Evrope (površina oko 5 546 km2).000 km2. Dal. s oko 30 glavnih rijeka i oko 90 000 jezera (8% Švedske je pokriveno jezerima). Rijeke su pretežno planinske. Klima u Švedskoj je planinska. Torne Tresk i Hornavan. rijeke su neplovne. Kako je dio skandinavskog poluostrva.964 km kvadratnih i oko 8. uključujući i jezero Vanern. Siljan. Četvrta po veličini evropska država. Švedi i Goti.

za svako dijete je osiguran dječiji dodatak. . datiraju krečnjačke naslage na zaravnima ostrva Oland i Gotland u Baltiku. pa čak i doseljenici koji su najmanje tri godine živjeli u Švedskoj. U Švedskoj posebna se briga vodi o djeci. koji se zasniva ne samo na prirodnim bogatstvima zemlje. u penziju odlazi se sa 65 godina života (neovisno od spola). Tokom nekoliko era. Zapadna granica između Švedske i Norveške uglavnom prati skandinavski planinski lanac. Službeni jezik je švedski. šumovito i ispresijecano velikim riječnim dolinama. a novac švedska kruna. sa najvišim vrhom Kebnekaise 2111m). nego i njihovoj velikoj radinosti i kulturi. Stanovnici Švedske imaju veoma visok životni standard. Svi stanovnici Švedske imaju zdravstvenu pomoć za nezaposlene. i na još nekim drugim mjestima centralne i južne Švedske. Za Šveđane se kaže da su potomci Vikinga. Posljednje ledeno doba je završeno prije 10 000 godina. Iz perioda kambrija i silura.od Norrlanda. i velika nalazišta željezne rude Kiruna i GallivareMalmberget. Opći izbori se održavaju svake četvrte godine. Stanovništvo Šveđani su skandinavski narod porijeklom od germanskih plemena koja su se naselila u Skandinaviji u neolitskom periodu. a pravo glasa imaju svi stanovnici stariji od 18 godina. Švedska je zemlja mira i blagostanja. Sva djeca imaju mjesto u vrtiću. iz koga izviru sve veće rijeke Švedske. Dalje na sjeveru su bazeni ruda olova i cinka regije Vasterbotten. Vlada demokratski sistem. nastava i knjige u školi su besplatne. Na tom području su najznačajnije zalihe švedskog granita i kristalastog škriljca. regije koja obuhvata 3/5 sjevernog dijela Švedske. pa su težina i pokretanje ledenih masa formirali reljef. no Švedska je kraljevina. nastao u tercijaru (prosječna nadmorska visina 1000-2000m. Skandinavija je bila pokrivena ledom. Većina njenih stanovnika živi na jugu zemlje gdje je tlo najplodnije. ali kralj ima samo simboličnu ulogu. brežuljkasto-planinsko područje. Švedska uopće nije učestovala u ratovima posljednih 200 godina.

y y y Općina Štokholm (šv: Stockholms kommun). Širi Štokholm u žutom. Širi Štokholm broji oko 1. švedski: Republiken Finland) je nordijska država u sjeveroistočnoj Europi. Štokholm je jedan od najbrže rastećih gradova u Evropi. Općina Štokholm u narandžastom. Grad je napravljen na mjestu na kojem je napravljen zbog velike strateške važnosti tokom srednjeg vijeka kada je štitio ulaz u sistem jezera koja se nalaze u unutrašnjosti zemlje. Sa svojih 781 000 stanovnika (2006) Štokholm je najveća općina u Švedskoj. Zbog ovoga Štokholm koristi slogan "The Capital of Scandinavia". FINSKA Republika Finska (finski: Suomen tasavalta. Štokholm se nalazi na istočnoj obali Švedske na ušću jezera Mälaren u Baltičko more. U bijelom općine koje su dio kantona Štokholm ali nisu dio Šireg Štokholma Više geografskih i administrativnih jedinica nosi ime Štokholm.9 miliona stanovnika. Sam grad Štokholm broji oko 1.25 miliona stanovnika dok tzv. ograničena Baltičkim morem na jugozapadu. ekonomski i administrativni centar zemlje. Grad Štokholm (šv: Stockholms tätort) koji podrazumijeva sva povezana naselja u općini i deset susjednih općina. Štokholm je također glavni grad Štokholmskog kantona.Štokholm (švedski: Stockholm) je glavni i najveći grad Švedske. Grad je politički. Širi Štokholm (šv: Storstockholm) koji obuhvaća sve općine unutar štokholmskog kantona osim onih na krajnjem sjeveru i krajnjem jugu kantona. Poznat je po svojoj ljepoti. Finskim zaljevom na .

y y Najveći dio Finske je nizak. Finskim zaljevom. Za razliku od drugih skandinavskih zemalja Finska je kontinentalna zemlja bez obzira što izlazi na baltičko more. namještaja i celuloze. i na zapadu s Botničkim zaljevom i sa Švedskom.145 km2 sa 5. Veliko prometno značenje imaju i plovni kanali. Norveškom i Rusijom. Rijeke se koriste za splavarenje drva. U gušće naseljenom primorju razvio se Helsinki.545 (2002. šumovit kraj s mnogo jezera. Njena dužina u smjeru sjever-jug prelazi 1100 km. Finska dopire blizu Sjevernog ledenog oceana na koji je imala izlaz prije Drugog svjetskog rata. godine postala je članica Europske unije. Najveće prirodno bogatstvo su šume stoga glavno mjesto u industriji zauzima prerada drva. Državni teritorij presjeca polarni krug. Površina Finske je 338. glavni grad i najveća luka s razvijenom industrijom. godine) stanovnika s prosječnom gustoćom 15 stanovnika po km2 što Finsku čini jednom od najrjeđe naseljenih zemalja u Europi.jugoistoku i Botničkim zaljevom na zapadu. Ima 187. Ålandski Otoci. Finci pripadaju ugrofinskoj skupini naroda i govore finskim jezikom. uz jugozapadnu obalu. proizvodnja papira. četvrtina njenog teritorija je iznad sjeverne polarnice. na istoku sa Rusijom. 1995.584 otoka. blago valovit. Uz finski službeni jezik je i švedski.300 metara nadmorske visine. Finska je sjevernoeuropska. Državni teritorij se proteže od 60° do 70° sjeverne zemljopisne širine. su pod Finskom vrhovnom vlašću dok uživaju ekstenzivnu autonomiju. U grupaciji zemalja kojoj pripada (skandinavske zemlje) ona bi mogla ponijeti atribut nizinska jer joj najviši vrh jedva prelazi 1.183. skandinavska i baltička zemlja. . Po mnogim osobinama je sličnija Kareliji i poluotoku Koli (Rusija). a njena prosječna širina je 600 km. Finska ima granice sa Švedskom.888 jezera (većih od 500 m²) te 179. na jugozapadu s Baltičkim morem. nego drugim skandinavskim zemljama. Finska graniči sa Norveškom na sjeveru.

ponekim grmom. Osobnost ovog dijela Finske je da nema jezera (iako je Finska zemlja jezera).Inara. a regija Finsko Primorje odgovara regiji Botnička obala. Jezerska Finska odgovara regiji Južna Finska. Laponija odgovara regiji Sjeverna Finska.000. godine) u ovoj regiji se razvija i turizam. Živjeli su od uzgoja irvasa i ribolova. Zimi je vrlo hladna (-15°C do -20° C) i pokrivena snijegom. Finska Laponija Finska Laponija je pretežno brežuljkasta regija izuzev krajnjeg sjeverozapada gdje ima planinski karakter. Ovakva regionalizacija odgovara regionalizaciji ovog prostora i po smjeru pružanja ove države. U prirodi im je voliti nomadski život iako sve više postaju stalni stanovnici naselja. Otkada su Finci izgradili arktički put (1929. Smatra se da ih danas nema više od 2. Finsko primorje. i turisti koji su željni provozati se sanjkama koje vuku irvasi. Jezerska Finska i 3. U ljetnom razdoblju tu je stanište mnogobrojnih ptica. Što se ide sjevernije nastupa tundra bez stabala. Sjeverna Finska je manje razvijen kraj i rijetko naseljen dio države. malim močvarama i malim brojem cvjetonoša (tijekom kratkog ljeta). Finska Laponija 2. turisti-skijaši. Izuzetak čini samo jedno jezero .300 km²). Zauzima oko 1/3 državnog prostora (100. sa lišajevima.Regionalna podjela U regionalizaciji Finske jasno se ističu tri predjelno-fizionomske cjeline: 1. Nomadsko stočarstvo i . Uz suvremenu cestu dugu 460 km izgrađeni su hoteli s visokim konforom. U Finskoj ovu regiju nazivaju Lappi (ili na švedskom Lapland). dok za kratkog ljeta vlada ugodnija temperatura (zabilježeni apsolutni maksimum od +33°C). Ipak. te su živjeli nomadski i polunomadski život. Dolaze turisti-ribolovci. U ranijim vremenima regija je bila isključivo naseljena Laponcima.

Najveća dubina jezera Saimaa je 82 m. ali za njihovo konačno oblikovanje je značajna ledenjačka erozija i akumulacija. površine od 4. koje se iskorištavaju. Jezerska Finska Jezerska Finska se nalazi između Finske Laponije na sjeveru i Finskog primorja na jugu i jugozapadu. U sferi utjecaja grada je rudarski revir Finske gdje se proizvodi bakar. azbest i kvarc. U istočnim i središnjim dijelovima regije osnovano je nekoliko desetina tisuća novih .000 stanovnika). Kao gradska središta razvili su se gradovi Kuopio. On je upravni. trgovačkoprometni i turistički centar Laponije. Poznat je po svojoj tekstilnoj. Tampere i Lahti. Neka naselja imaju fizionomiju gradskih naselja. maksimalne dubine 93 m. Komo imaju značajne vodne snage. Geomorfološki to je dio morenskih bedema kojima su stvorene brojne jezerske depresije. Do njega dopire željeznica uz postojeći arktički put i produžava prema ruskoj luci Murmansk. ali su hidrografski povezana riječnim tokovima i kanalima. Oulu. Neke rijeke npr.sječa šume su glavne privredne aktivnosti Laponije. On nosi epitet finski Manchester. Oko jezera se nižu mala sela s tipičnim drvenim kućama. metalnoj i papirnoj industriji. Tu se nalazi rudarski centar Outokumpu. Finci nazivaju ovaj kraj "Suomi" . Grad Lahti je u prijelaznoj oblasti. Tu su mnogobrojna glacijalna jezera a pejsaž dopunjuju nepregledne četinarske šume. Kuopio je izraziti centar drvne industrije i središte cijele regije i Finske. Najveće jezero je Saimaa. s cjelokupnim sustavom jezera pod imenom Velika Saimaa. Zapadno od Saimaa je jezero Päijänne površine 1.zemlja jezera.400 km2.065 m2. Baš ova regija dala je atribut Finskoj amfibijska zemlja. Tampere je najveći grad Jezerske Finske (preko 150. Sva jezera su tektonski predisponirana. Jezera su međusobno odvojena kordonima morena. olovo. cink. Između jezera izgrađene su tri željezničke pruge u smjeru sjeverjug i dvije u smjeru zapad-istok. ima funkciju etapne stanice u kojoj se okupljaju sudionici zimskih sportova. Centar finske Laponije je grad Rovaniemi koji leži na obali rijeke Kemi u blizini sjeverne polarnice. Ističe se po trgovini kože.

prostor oko Botničkog i južnije prostor oko Finskog zaljeva. Finsko primorje Finsko primorje je predstavljeno izlaskom ove države na Baltičko more (Botnički i Finski zaljev). na ušću istoimene rijeke. Ovdje uspijeva pšenica i šećerna repa. Južno primorje Finci nazivaju "salpau selkä" (primorje uz sjevernu obalu Finskog zaliva). najstariji grad Finske. iako jedinstvena regija. Od Švedske granice na sjeveru do grada Vaasa na jugu primorje je pod šumom. ostaci nekadašnjeg Joldijskog mora. Ovdje se nalaze sedimenti morskog porijekla. Paralelno sa obalom vode glavne željezničke i cestovne komunikacije. preko centralnog grada Jezerske Finske. Regija ima povoljnije tlo i klimu čime su stvoreni uslovi za intenzivnu poljoprivredu i stočarstvo. Okružen je skupinama otoka. Finsko primorje. Najjužnije točke Botničkog primorja su gradovi Vaasa i Pori. Botničko primorje je pojas Finske uz istoimeni zaljev dug oko 700 km. nekada i prijestolnica. s istom funkcijom kao Oulu. Ovo je najgušće naseljena oblast Finske. koji je bliže Švedskoj nego Finskoj. Od njega vodi željeznička pruga za Murmansk. Na jugozapadu je grad Turku. Nedaleko od Turkua se nalazi arhipelag Åland. Nasuprot ostalim dijelovima Finske u ovoj regiji nema onih prepoznatljivih. u blagoj klimi. sa slikovitom srednjovjekovnom arhitekturom spada u najljepše finske gradove. morenskih sedimenata. Stanovnici govore švedski a bave se poljoprivredom i . Sastoji se od oko 6. Sjevernije od njega je grad Kemi na istoimenoj rijeci Kemi.gazdinstava nastalih od doseljenika s teritorija koji su pripali (poslije Drugog svjetskog rata) tadašnjem SSSR-u. Primorje je izloženo sjevernim vjetrovima. Značajnije naselje je grad Oulu. plodnom okruženju.500 otoka od kojih je 80 naseljeno. Pored aktivne uloge u poljoprivredi ova regija je i industrijski razvijena. može se podijeliti na dvije podregije: Sjevernije. za sjeverne zemlje. Poznat je kao centar drvne industrije. koja tamo nazivaju "Schären". koja je dio otoka istoimenog jezera. Njegovi stanovnici najviše govore švedski.

Helsinki ima prosječnu temperaturu najhladnijeg mjeseca -6. Ovo područje je bilo nabrano u prekambriju. granita. dok je prosječna srpanjska temperatura u Helsinkiju 16. Oko 80% Finske prekrivaju glacijalni nanosi u obliku morena i drumlina (izduženi brežuljci sastavljeni od gline i pijeska dužine 500 do 1000 metara. U Laponiji je ravan gdje se brijegovi dižu do 500 m. Količina padalina (snijeg. Krajnji sjever je još hladniji. Reljef Površinu finskog prostora sačinjava Baltički štit. veliki i moderan kulturni. a u Oulu 15. Ledenjaci su kod manje otpornih stijena erodirali povlatne slojeve sve do rezistentne podloge.n.5° C. Pleistocena glacijacija i moćni inlandajs su na svakom koraku ostavili svoje tragove. Taj materijal je akumuliran u obliku morena.3° C. kiša) je 460 mm na sjeveru i 710 na jugu. tako da Finska izgleda iz aviona kao vodoravno presječena spužva u čijim se rupicama nalazi voda. visine 20 do 30 metara). Najveći grad oblasti. Slab snijeg pokriva zemlju 4 do 5 mjeseci godišnje na jugu i 7 mjeseci na sjeveru. Siječanjska temperatura u Laponiji je -15° C. Na sjeverozapadu Finske su posljednji izdanci Skandinavskih planina. . Štit je izgrađen od kristalastih škriljaca.v.5° C. klima je značajno manje ekstremna nego što se očekuje. finski prostor je bio potpuno prekriven inlandajsom. Djelovanjem vanjskih sila teren je uravnjen. gdje se nalazi i najviši vrh države Haltiotuturi (1. U pleistocenu.234 m).3° C. gnajsa i vulkanita iz doba arhaika. a Oulu na sjeveru -0. Istočno od njega je mali grad Kotka. a u veljači -9° C. a zapadno gradić Hanko. Morene su zagradile brojna jezera. Veći dio finskog prostora čini blago ravni reljef od 100 do 300 m nadmorske visine. Prosječna srpanjska temperatura na obali je 16° C. Klima Zbog utjecaja okolnih vodenih površina.ribolovom. politički. ujedno i cijele države je Helsinki. trgovački i industrijski centar.

Finska također ima neka nalazišta metala od kojih se izdvajaju cink. Najplodnije tlo je u južnom dijelu obalske ravnice koje se sastoji od morske gline. i jezero Inari na sjeveru. U unutrašnjosti zemlje dominira sivo planinsko tlo. Inari je sjevernije od polarnog kruga. Biljni i životinjski svijet Oko 72% finske je pod šumama. Od riba najčešće su slatkovodne: losos. štuka. a površina akvatorija bez otoka je 1. javor i brijest. bakalar.000 vrsta lišajeva. Prirodna bogastva Bogata zemlja prekrivena šumama je najvrijedniji resurs Finske. Divljač uključujući medvjede. a s druge strane povezano je s gradom Viborgom. a najveća je Vuoksi. sniježne žutovoljke (ptice) prave gnijezda širom sjeverne Finske.000. Druga važna jezera su Päijänne. Jezero Saimaa je 1968. divlje mačke. Omorika. Sjeverni dio finske je pokriven močvarnim tlom.000 otoka. polarne lisice. otoka je najvećeg finskog jezera Saimaa (1. Različiti su podaci o broju jezera u Finskoj. Osim na krajnjem jugu gdje se mogu naći jasen.800 m2). Orivesi i Keitele na jugu. zemlja vode i kopna. Rijeke su većinom otoke pojedinih jezera. labudovi. Saimaa predstavlja čitav sistem jezera.Hidrologija Za Finsku se kaže da je "amfibijska zemlja". kanalom dugim 60 km. pastrva. godine spojeno plovidbenim kanalom s Finskim zaljevom. Po nekim podacima na jezeru ima 3. plovke. grgeč i iz slanih voda: haringa. hidroenergija i riba. treset. a prioka je jezera Ladoge.000 m2.200 vrsta biljaka i paprati i oko 1. Kalla. toplokrzne životinje. na 69° SZŠ. uglavnom žive u nenaseljenim sjevernim područjima. Sobovi koje su pripitomili Saami izumiru u divljini. Finska ima približno 1. bor. vukove. S maksimalnom dubinom od 60 m. . Jedini prirodni resursi zemlje su drvo. ali se procjenjuje da ih ima oko 60. srebrna su dominirajuće vrste drveća. sa čuvenim vodopadom Imatrom. Divlje guske. šume su uglavnom četinarske gdje dominiraju omorike i borovi.

n. .) možda je donešen u Finsku od indoeuropskih ljudi iz južnijih baltičkih regija. Najobilniji nemetali su granit i vapnenac. Po proglašenju Lenjinovih socijalističkih naroda o samoopredjeljenju naroda Rusije. Brončano doba počelo je u Finskoj oko 1300. Poslije 1809. godine. pne. Najbliži etnički srodnici su im Mađari u Panonskoj nizini. Konačan mirovni sporazum sa Sovjetima potpisan 1947. p. . Ovi primitivni lovci i sakupljači su vjerovatno stigli s istoka. a s druge strane slavenskih naroda (Rusa). 1906. Tijekom prvog perioda predkršćanske ere i narednih stoljeća ljudi su govorili jedan od ugro-finskih jezika. Prošlost Finske je vezana za dug period dominacije germanskih naroda (prvenstveno Šveđana). godine. Udruživanja Battle-Ax ljudi s prethodnim stanovništvom dovelo je do nove Kiukainen kulture. Ona je bila njihov posjed sve do 1809. godine Finska potpada pod Rusku vlast sve do 1917. Finska je promijenila izborni zakon i postala prva zemlja na svijetu koja je dala ženama pravo glasa i pravo da budu birane.bakar. Ovi ljudi su bili uspješni moreplovci i uveli zemljoradnju. željezo i nikal. Finci su iskoristili trenutak i postali samostalna država. a Karelijci grčko-istočnu od Rusa. godine. cijelu obalu Ladoškog jezera i zaljev Petsamo na obali Barentsovog mora. Vanadij.1600. srebro i zlato se vade.n. godine. Etnogenetski ni s jednim susjedima nemaju ništa zajedničko. Finska je tijekom Drugog svjetskog rata napadnuta od tadašnjeg SSSR-a te je morala ustupiti SSSR-u dio Karelije s gradom Viborgom. Finci su narod Ugro-finskog porijekla. Proizvodnja lonaca karakterizira drugi tip kulture ljudi iz kamenog doba poznate kao ukrasna keramika.e. Dva plemena Finci i Hemejci primili su rimokatoličku vjeru. Povijest Finska 1920-1940 Najstariji tragovi o ljudskom postojanju u Finskoj potječu od 8000 godine p. Šveđani su pokorili i politički sebi prisvojili cijelu Finsku. U tom razdoblju. te je tako Finska svedena na današnji prostor. Uspjeh Battle-Ax kulture (1800.e.

Više od 2/3 populacije je smješteno u južnim krajevima.. Oulu .).900 osoba. Finska ima vojsku. Stanovništvo Finci čine više od 93% populacije i potomci Šveđana oko 6%. Uz redovno osnovno i srednje obrazovanje. zračne snage.250 ljudi je bilo je služenju vojnog roka. Više od 93% govori Finski koji je Uralski jezik. Helsinki ima oko 1. Obrana Vojni rok od 11 mjeseci je obavezan za muškarce starije od 17 god.Naknada štete u obliku roba široke potrošnje je isplaćena u potpunosti 1952.281. svoje škole i druge institucije.166. i tri godine kasnije pola otoka je vrećeno Finskoj. uglavnom koncentriranih na Alandskom arhipelagu govore Švedski. njeni članovi čine 86% stanovništva. sporazum o prijateljstvu suradnji i obostranoj pomoći. Godine 2001.054. 5. 1994.092. Evangelistička Luterovska crkva prevladava.183. postoje i . Sloboda vjeroispovjesti je zagarantirana. Iako su Šveđani u manjini oni imaju svoju političku stranku. 67% populacije je urbano. Oko 6% ljudi.127 stanovnika (2005.500 Samija druge manje grupe čine manje od 1%. Po popisu iz 2002. g.053 koji su također industrijski centri. te je intelektualni.. Sami govore Samski jezik. oko 32.545 stanovnika (15 stanovnika/km²) što Finsku čini jednom od najrjeđe naseljenih zemalja u Europi. Slijedeća tri najveća grada su Tampere . Daleki istok je naseljen s oko 2. Novi odnosi sa SSSR-om su doveli do legalizacije komunističke partije. u broju pristaša opada od Drugog svjetskog rata. ali su vojne snage smanjene Pariškim mirovnim ugovorom iz 1947. Finska ima.000 ljudi.153. na maksimalno 41. Obrazovanje Školovanje je besplatno i obavezno od 7 do 16 godina.242. proizvodni i trgovački centar. Nepismenost skoro da ne postoji. mornaricu. Pravoslavna crkva. Rezerva broji 500. Turku . iako nacionalna. Finska se pridružila programu "Partnerstvo za mir" kao prvi korak k punom članstvu u NATO-u.

1 miljuna izdanja. flemanske. Radovi u drvetu i tapeti su još uvijek dekorirani tradicionalnim ukrasima i spiralnim i sličnim jednostavnim geometrijskim oblicima. Govorio se švedski jezik koji je. Škole za odrasle su privatne.000 studenata.500 biblioteka širom zemlje. tehničke. nezaposlenost i nepovoljan trgovinski balans. Gospodarstvo Drugi svjetski rat je ostavio Finsku s ogromnim gospodarskim problemima uključujući visoku inflaciju. bio i književni jezik zbog toga što je švedska umjetnost i arhitektura bila iz mnogo pravaca. Finci veoma vole knjige. Među obrazovanim preovladala je švedska kultura. Od tada se industrijski sektor širio do šezdesetih godina prošlog stoljeća. Među seljacima su pjevane tradicionalne epske pjesme.6 milijuna i služi kao nacionalna biblioteka. koji traje i danas. njemačke i druge uticaje. trgovačke i poljoprivredne. društvene ili provincijske i imaju podršku države. Helsinška gradska biblioteka ima oko 2. Finska ima sustav srednjih usmjerenih škola kao što su komercijalne. Kultura Nakon osvajanja Finskih plemena od strane Šveđana domaća kultura je bila pod uticajem Šveđana. .koje nastaju sipanjem vode preko vrelih stijena su finski izum. Finska ima 1. Najveći je Helsinkiški. univerzitetska 2. Parne kupke saune .škole narodne akademije i radničke institute. a biblioteke i muzeji su sastavni dio njihove kulture. U 19. uz rijetke iznimke. U isto vrijeme nacionalna finska književnost nastaje na vlastitom jeziku. Finski institut višeg obrazovanja uključuju 13 sveučilišta i nekoliko koledža i škola za obuku nastavnika s godišnjim upisom od 205. Mnoge Finske građevine i umjetnički radovi oslikavaju talijanske. obrtničke. stoljeću obrazovani Finci počeli su oživljavati svoju nacionalnu tradiciju.

drvna masa i drvni proizvodi čine 40% god. 2000.Osim javnih ustanova. i drugim zemljama EU.3 metr. je bio 196. Nacionalni buđet 1998. kemikalija. Poljoprivreda Farmerstvo je uglavnom ograničeno na plodne priobalne regije. cinka.5 milijardi dolara. hranu i tekstil. a izvoz 44. predviđao je 41. a krom. g.6 bilijuna dolara. Industrija Drvna masa. Oko 60% šuma u finskoj je u privatnom vlasništvu.000 metr. Finska posjeduje industriju teških strojeva. godini usjevi su bili ječam. i korjenasto povrće kao krumpir i šećerna repa (816. g. papir. tekstilnu industriju. Finska je značajan izvor bakra (proiz.3 milijuna svinja. grožđe. transportnu opremu. UK. brodova. Više od 1/3 ribe potječe iz unutrašnjih voda.5 milijarda.1 milijun stoke. 106. Finskog izvoza.m metričkih tona). tona papira godišnje.000 pripitomljenih sobova. Uvoz uključuje benzin. Značajna trgovina se vodi s Njemačkom. bio je 121. Finska ima 414. Samo 7% površine Finske je pod poljoprivrednim kulturama. drvoprerađivačka industrija predstavlja značajan segment finske industrije.600 metr. manje od 20% farmi upošljava plaćene radnike. Većina farmi su manje od 20 hektara. 11. zob i pšenica (3. kemikalije. Papir.1 milijardu troškova. čelične proizvode. metala. tona 2000. keramike i stakla.9 mil. Porast domaće proizvodnje u 2000.513 metr. industriju hrane i pića. tiskarskog materijala.). tone).600 ovaca. uvoz je bio 32. Proizvodnja ostalih papirnih i drvnih proizvoda ukupno iznosi 7. nikal i zlato se također iskopavaju. 1. Švedskom.3 milijardi dolara buđetskih prihoda i 43. 1. strojeve. Ranih 1990-ih je proizvođeno oko 1. elektro industriju. Ulov ribe u 1997.9 milijuna godišnje. Životinje su uključivale 6 milijuna komada peradi.tona). industriju odjeće. tona. industrija i biznis su privatizirani. srebra (24 metr. U 2001. g. Finska je član .

a samo za elektronske transfere i finska valuta Marka je korištena u ostalim slučajevima do 1. Pošto je prihvatila Euro. je bilo 550 telefonskih linija na svakih 1. ECB je u Frankfurtu i regulira posredovanje novcem. Komunikacije Vlada kontrolira telefonske službe. uveden je 1.000 stanovnika. Ima 56 dnevnih novina.slobodne trgovinske unije od 1961. a Finska TV prenosi većinu TV i radio programa. Vlast je konstituirana i usvojena 1919.498 radio i 622 TV prijemnika na 1000 domaćinstava 1997. Zemlja ima 1. Finnair obuhvaća inozemne letove u zemlji. g. g.836 km) Finska ima oko 77. Na čelu Finske je . Glavna zračna luka u zemlji je Zračna Luka Helsinki-Vantaa. siječnja 1999. a u siječnju 1995. kada je Euro postao službena valuta i prestala je upotreba Marke.. Privatne TV stanice nude oko 20 sati komercijalnog programa tjedno. mjesečnike i dr. tjednike. Radna snaga broji 2. godine. Valuta i bankarstvo Novčana jedinica je Euro.900 km puteva 65% asfaltiranih. Oko 6. U 2000. Radnike zastupaju radnički sindikati gruprani u dvije velike federacije: Centralna organizacija i Konfederacija plaćenih radnika.600 km unutrašnjih voda su plovne. Finska mora slijediti ekonomska pravila utvrđena od strane Europske banke (ECB). siječnja 2002. te magazine. Karair i Finnaviation opslužuju mnoge gradove.6 milijuna ljudi 2000. Oko 1/3 telefonije je u državnom vlasništvu. Transport Sustav kanala koji povezuju Finska jezera s ostalim i s Finskim zaljevom predstavljaju jeftin i efikasan vid transporta za drvnu industriju. Željeznica je u državnom vlasništvu (dužina oko 5.. Vlada i zakonodavstvo Finska je republika s demokratskim i parlamentarnim oblikom vlasti. pridružila se Europskoj uniji.

do 1814. Island je bio neovisan 300 godina. Kuopiu. Lokalni sudski sustav je podijeljen na općinske sudove u gradovima i distriktne sudove u ruralnim sredinama. obiteljsku i dječju zaštitu. a Island je postao ovisan teritorij Danske. Medicinska zaštita se izdaje preko mjesta zaposlenja. omogućeno je osnivanje zdravstvenih centara u svim općinama i isključenje doktorskih honorara. Formalno je bio norveška kolonija. Kouvoli. Od Danske vlade je dobio . Izvršna vlast u pokrajinama pripada guverneru koji je izabran od strane predsjednika države. Rovaniemiju i Helsinkiju. Socijalni sustav Finski socijalni sistem dopušta nezaposlenim. Apelacijski sudovi su smješteni u Turku. kada se zajednička država Norveške i Danske razdvojila sporazumom iz Kiela. Glasaju stariji od 18 godina. Vrhovni sud čije je sjedište u Helsinkiju je glavni sud za civilne i kriminalne slučajeve. Njenih 200 članova je narod izabrao na 4 god. ISLAND Island je bio jedan od najvećih otoka na svijetu koje čovjek nije naselio. a zatim su njime vladali Norveška i Danska. pokrajinski savjet bira izvršni savjet koji dijeli moć s guvernerom. ali nacionalnim zdravstvenim ciljem od 1972. Finski parlament je jedinstveno tijelo poznato kao Eduskunta. Vlada je izabrana od strane predsjednika i odobrena od parlamenta na čijem čelu je premijer. godine. dok u kasnom devetom i desetom stoljeću nisu došli norveški i keltski (škotski i irski) imigranti. nemoćnim i starim osiguranje. Vaasi. Althing. bolesnim. i nadoknadu invalidima. ali nisu nađeni arheološki dokazi koji bi potkrijepili ovu tvrdnju. godine.predsjednik izabran na šestogodišnji mandat direktnim glasovanjem. Island ima najstariji parlament na svijetu. U Alandu koji ima autonomiju pokrajinsko vijeće biraju stanovnici. osnovan 930. Neki pisani izvori navode da su irski redovnici živjeli na Islandu prije dolaska norveških naseljenika.

potpisala sporazum sa SAD. Trenutno ima 63 člana. i Sveinn Björnsson je u stvari postao prvi predsjednik 1944. I danas SAD po ovom sporazumu imaju vojnu bazu u Keflavíku. Nova republika je 1950. je regent države (Sveinn Björnsson. kada je Njemačka vojno okupirala Dansku. a protektoratsku neovisnost. Danski kralj je de jure ostao suveren do 1944. kada je današnja republika osnovana u nedostatku danske vlasti. uslijed velikih investicija u tešku industriju (kao što su topionice aluminija) i privatizacije u financijskom sektoru. 1874. Island su. Od ovih sukoba su najpoznatiji Bakalarski ratovi sa Britanijom. Islandske vlade su skoro uvijek bile koalicije dviju ili više stranaka. U zadnje vrijeme je došlo do diverzifikacije ekonomije. poslije općih izbora. Politika Parlament. Predsjednik Islanda je uglavnom ceremonijalno zvanje. godine. Kabinet postavlja predsjednik. a suspendirane 1799. premijer se. godine. je osnovan 1845. i sam postavlja kabinet. godine. nakon toga. i obrana su ostali pod danskom upravom do Drugog svjetskog rata. 1940. brine za izvršni dio vlasti. Vanjski odnosi. figura i šef države.ograničenu autonomnu vlast. Predsjednik vlade. i ova zemlja je imala više sukoba sa svojim susjedima oko ovog resursa. ali 1942. a Island nema svoje oružane snage. ali ovaj proces se obično vodi između vođa političkih stranaka. 1944. u kome je Americi predata nadležnost nad obranom Islanda. predsjednik koristi ovo ovlaštenje. godine. godine. koje stanovništvo bira svake četiri godine. koji odlučuju međusobno kroz razgovore o sastavu kabineta. Samo kada čelnici stranaka nisu u stanju u razumnom roku se dogovoriti o sastavu kabineta. i suverenitet u unutrašnjim pitanjima 1918. okupirali saveznici. Ovo se nije dogodilo od kad je osnovana republika. jer jedna stranka obično ne osvoji većinu mjesta u . a on služi kao diplomat. kao savjetodavno tijelo danskom kralju. Ovo se smatra ponovnim uspostavljanjem skupštine osnovane 930. koji je tu poziciju dobio u Althingu 1941. Regent je u praksi imao poziciju predsjednika.) uspostavio neparlamentarnu vladu. zajedno sa svojim kabinetom. Althing. Gospodarstvo Islanda je u poslijeratnim desetljećima ostala zavisna od ribolova.

ali i dalje postoji. na primjer. Debalans između oblasti je smanjena novim sustavom. Oblasna sudska jurisdikcija također koristi ovu podjelu (njena starija verzija doduše). ali druge odredbe i tradicije govore suprotno. Predsjednik se bira svake četiri godine (postavljen 2004. jer su glasovi u manje naseljenim zonama vrijedili više nego glasovi u Rejkjaviku. koje upravljaju uglavnom lokalnim pitanjima.parlamentu. Birački okruzi Do 2003.) a i izbori za gradski savjet se održavaju svake četiri godine (posljednji izbori 2002. Okruzi Postoje 23 okruga koji su uglavnom povijesna podjela. Općine U Islandu ima 95 općina. ali su amandmani ustavu to promjenili u trenutnih 6 biračkih okruga. Regije Postoji 8 regija. kao što su škole i prijevoz. koje uglavnom služe za statističke svrhe. .). Domet političke moći predsjednikovog kabineta je predmet rasprave među islandskim pravnicima. birački okruzi za parlamentarne izbore su bili isti kao i regije.). Trenutno je Island podjeljen u 26 magistrata koji upravljaju lokalnom policijom (osim u Reykjavíku. Ova izmjena je načinjena kako bi se izbalansirala "težina" različitih oblasti zemlje. gdje postoji poseban ured komesara policije) i izvršavaju administrativne funkcije kao što su proglašavanje bankrota i vjenčavanje ljudi izvan crkava. nekoliko odredbi ustava izgledaju da predsjedniku daju određena važna ovlaštenja. kabinet se bira svake četiri godine (2003. godine.

koja je poznata pod imenom Víkingasveitin (Vikinški odred). Funkcije obrane vrši NATO baza u Keflavík. Za razliku od susjednog Grenlanda. Na otoku Grímsey. Island je bogat gejzirima (gejzir je islandska riječ) i rasprostranjena pristupačnost geotermalne energije znači da stanovnici većine gradova imaju toplu vodu. Ima više aktivnih vulkana. Island ima Obalnu stražu (Landhelgisgæslan) i specijalnu jedinicu (Sérsveitin). Najznačajniji gradovi su Reykjavík. malo južnije od artičkog kruga. koji se koriste za proizvodnju struje. ali ne kroz sam Island. od kojih je najznačajniji Hekla. koji prolazi kroz mali otok Grímsey uz sjevernu obalu Islanda. godine): y y y Nacionalni park Snæfellsjökull Nacionalni park Vatnajökull Nacionalni park Þingvellir Vojska Republika Island nema regularne oružane snage. hladna i negostoljubiva pustinja. unutar Arktičkog kruga se nalazi najsjevernije naseljeno mjesto Islanda. Keflavík gdje se nalazi nacionalna zračna luka. Nacionalni parkovi U Islandu postoje tri nacionalna parka (stanje iz 2008. Oko 10% otoka je pod ledom. a ne Amerike. i grijanje po vrlo niskim cjenama.Island se nalazi u sjevernom Atlantskom oceanu. Island se smatra dijelom Europe. Električna energija je načelno veoma jeftina. Specijalni odred je bio pod . otok po veličini na svijetu]]. koju uglavnom popunjavaju pripadnici američke vojske. Sam otok ima mnogo fjordova duž obale. Otok je geološki vrlo aktivan. gde se nalazi i većina gradova. jer je unjutrašnjost Islanda. i Akureyri. Island je 18. uslijed mnoštva rijeka i vodopada.

Jezik koji se govori je uglavnom islandski. i drugi skandinavski jezici. . Genetska sličnost koja je time prouzrokovana se danas koristi za genetska ispitivanja. uključujući i Vikinški odred. zatim engleski i njemački. ali je 2004. Po ovom novom zakonu. U važne strane jezike spadaju danski. Stanovništvo Izolirani položaj Islanda je rezultirao ograničenom imigracijom i ograničenim genetskim uplivom u ljudsku populaciju tokom stoljeća. sjevernogermanski jezik. koji kontrolira i upravlja islandskom policijom. a luteranska religija prevladava.zapovjednikom šefa rejkjaviške policije. ministar pravde i crkve mora postaviti nacionalnog šefa policije. donijet novi zakon po kome se ovaj odred stavlja direktno pod zapovjedništvo ministra pravde i crkve.