You are on page 1of 10

PITANJA IZ ZAKONA ZRAENJA I KVANTNE FIZIKE

1. to je spektar i kako nastaje? Kako dijelimo spektre i to moemo iz njih saznati? 2. to je emisijski spektar? Koliko valnih duljina ima vodikov emisijski spektar u podruju vidljive svjetlosti? 3. Kakva je veza izmeu emisijskoga i apsorpcijskog spektra vodikovog atoma? 4. Kako se izraunavaju valne duljine spektralnih linija u Balmerovoj seriji? 5. Objasni to je savreno ( idealno) crno tijelo? Kakvo je toplinsko zraenje koje emitira crno tijelo? 6. Objasni Wienov zakon zraenja. 7. Nacrtajte raspodjelu energije zraenja zraenja crnog tijela u ovisnosti o valnoj duljini ili o frekvenciji za dvije razliite temperature crnog tijela. 8. Ako temperatura T crnog tijela raste, valna duljina max kojoj pripada maksimum izraenog elektromagnetskog zraenja: a) pada b) raste c) ostaje ista d) pada s T4 9. Koja od dviju zvijezda, crvena ili plava, ima viu povrinsku temperaturu? Zato? 10. Definirajte emisionu mo povrine crnog tijela ili, kako se ponekad zove, intenzitet zraenja I. 11. Objasni Stefan-Boltzmannov zakon zraenja. 12. Crnom tijelu temperatura je stalna ali se volumen smanji. Snaga zraenja zbog toga: a) raste b) pada c) ostaje ista 13. Dvije kugle ugrijane do razliitih temperatura T1 i T2 zrae jednakim intenzitetom. Kako se odnose polumjeri tih kugala? (Obrazloi odgovor) 14. Kada bi se temperatura Sunca snizila na pola, to bi se dogodilo sa srednjom gustoom dozraene Suneve snage tj. solarnom konstantom zraenja na Zemlji? a) Smanjila bi se 2 puta b) Smanjila bi se 4 puta c) Smanjila bi se 8 puta d) Smanjila bi se 16 puta 15. to nazivamo ultraljubiastom katastrofom? 16. Objasnite kvantizaciju koju je Planck uveo u fiziku objanjavajui toplinske spektre. Nailazimo li u klasinoj fizici na kvantizirane veliine? 17. Kolika je najmanja energija koja se moe izraiti? Koji stavak vrijedi za veliinu emitirane energije? 18. Objasni kako je Planck rijeio problem zraenja? to je Planckova konstanta i kojim se jedinicama i skazuje? 19. Objasnite Planckov zakon zraenja. U emu je njegov znaaj? Koja pretpostavka ini osnovu kvantne mehanike? 20. to su fotoni? Koja svojstva posjeduje foton? Kolika je energija fotona za elektromagnetno zraenje valne duljine ? 21. Koji fotoni imaju veu odnosno manju energiju? Zato? 22. Zaokruite ispravnu tvrdnju! Fotoelektrini uinak: a) je pojava kod koje je broj izbijenih elektrona proporcionalan frekvenciji svjetlosti b) dokazuje valnu prirodu svjetlosti c) je izbijanja fotona iz svih metala obasjanih ultraljubiastim zraenjem d) dokazuje estinu prirodu svjetlosti e) se dogaa kada je intenzitet svjetlosti vei od izlaznog rada elektrona

23. to je to fotoelektrini uinak? to je fotoelektron? 24. Objasni to se dogaa u fotoelektrinom efektu suprotno oekivanju klasine fizike? Navedite eksperimentalne injenice povezane s fotoelektrinim efektom. Mogu li se one objasniti znanjima klasine fizike? 25. Uz koji se uvjet slobodni elektron moe osloboditi iz metala? Koja svjetlost moe izazvati fotoelektrini uinak na cinanoj ploici? 26. Kada relaciju za kinetiku energiju elektrona nastalog fotoefektom moramo pisati u relativistikom obliku? 27. Na koji se nain (pomou pokusa fotoelektrinog uinka) moe odrediti vrijednost Planckove konstante? 28. Nacrtajmo i opiimo graf za maksimalnu kinetiku energiju fotoelektrona u ovisnosti o frekvenciji uporabljenog elektromagnetskog zraenja. 29. Crte prikazuje ovisnost maksimalne kinetike energije (Ek)max izbaenih fotoelektrona s povrine metala u ovisnosti o frekvenciji f elektromagnetskog zraenja kojim obasjavamo metal (fotoelektrini uinak). Iz grafa se moe odrediti vrijednost Panckove konstante h mjerei duljine a i b. Vrijednost Planckove konstante dobije se kada oitamo i izraunamo: a) samo veliinu b , a b) veliine a i b, pa izraunamo omjer , b c) veliine a i b , pa izraunamo produkt a b , b d) veliine a i b, pa izraunamo omjer . a 30. Kako je Einstein objasnio fotoelektrini efekt? Na emu se osniva Einsteinova teorija fotoelektrinog uinka? 31. Kako glasi Einsteinova jednadba za fotoelektrini uinak? 32. to je izlazni rad (energija vezanja) elektrona i od ega ovisi? 33. to je granina frekvencija? Kako se odreuje granina frekvencija prema Einsteinovoj teoriji fotoelektrinog uinka? 34. Ploica od cinka obasjana je monokromatskim elektromagnetskim zraenjem koje izbacuje elektrone iz cinka. Na koji se nain moe poveati broj izbaenih elektrona? a) poveanjem intenziteta zraenja b) poveanjem frekvencije zraenja c) poveanjem valne duljine zraenja 35. Brzina elektrona koji je izbaen iz fotokatode ovisi o: a) boji svjetla b) amplitudi elektrinog polja c) snazi svjetla d) kvadratu amplitude elektrinog polja 36. Graf prikazuje ovisnost maksimalne kinetike energije Ek izbaenih fotoelektrona u ovisnosti o frekvenciji f upadnog zraenja za metal A. Koji od predloenih grafova od a) do d) prikazuju tu istu ovisnost za metal B iji je izlazni rad vei nego kod metala A ?

37. Zato elektroni koje monoenergijski fotoni izbijaju iz metala imaju razliite kinetike energije (brzine)? Kada fotoelektron ima ima maksimalnu vrijednost kinetike energije? 38. Struja pri fotoelektrinom efektu proporcionalna je jakosti svjetlosti. Zato? 39. S obzirom na Einsteinovo objanjenje fotoelektrinog uinka, ako metal obasjavamo zraenjem sve manjih valnih duljina, tada napon potreban za zaustavljanje izbaenih elektrona moramo: a) poveati b) smanjivati c) ostaviti stalnim d) prvo poveati a zatim smanjiti 40. Opiimo naelo djelovanja fotoelektrine elije. Navedite nekoliko primjena fotoelektrinog uinka. 41. Objasnite nastajanje rendgenskih zraka u rendgenskoj cijevi. 42. Na koji nain nastaje rendgensko zraenje? Kako nastaje kontinuirani dio rendgenskog spektra? 43. Razjasnite ogib rendgenskog zraenja na kristalnoj reetki (i uvjete za ogibne maksimume). 44. Imaju li svi fotoni rendgenskog zraenja emitiranog iz cijevi prikljuene na stalni napon jednake valne du ljine? Zato? 45. to je kratkovalna granica rendgenskog zraenja i kojom relacijom je odreena? 46. Objasnite Einsteinovu hipotezu o svjetlosti. Objasni prirodu svjetlosti. 47. to su fotoni? Kolika je energija fotona za elektromagnetno zraenje valne duljine ? Koji fotoni imaju veu odnosno manju energiju? Objasni kako se izraunava valna duljina emitiranog fotona? 48. Koja svojstva posjeduje foton? Kolika je energija, masa i koliina gibanja fotona? Poveite energiju fotona s njegovom koliinom gibanja. 49. Objasnite valno-estina obiljeja svjetlosti i elektrona. (Kakva je razlika izmeu fotona i elektrona?) 50. Objasni dualizam materije. to znai kada kaemo da elektromagnetno zraenje ima valno-estina svojstva? 51. Da li estina svojstva vie dolaze do izraaja za gama zraenje ili za radiovalove? 52. to znate o valnoj prirodi elektrona? Kako se manifestiraju valna svojstva elektrona? 53. Objasni valne osobine estice. to znai kada kaemo da estice tvari imaju valno-estina svojstva? 54. Objasni de Brogliejevu relaciju. Koji je njen smisao? 55. to je bila prva eksperimentalna potvrda de Brogliejeve hipoteze o valnim svojstvima estica tvari? 56. to je de Brogliejev val pridruen estici u gibanju? 57. estici kinetike energije E, mase m pridruuje se de Broglieva valna duljina . Energija estice je proporcionalna sa: a) b) 2 c) 1 d) 2 e) 3 58. Proton i elektron gibaju se tako da su im nerelativistike kinetike energije jednake. Valna duljina protona je (obrazloi odgovor): a) vea od valne duljine elektrona b) manja od valne duljine elektrona c) jednaka valnoj duljini elektrona d) ponekad manja a ponekad vea, ovisno o jakosti magnetskog polja 59. De Broglieve valne duljine elektrona i protona bit e jednake kada elektron i proton imaju jednake a) koliine gibanja b) kinetike energije c) brzine 60. estica ima masu m i elektrini naboj q. Pretpostavimo da smo esticu ubrzali iz mirovanja kroz razliku potencijala U. Izrazite de Broglievu valnu duljinu estice preko veliina m, q i U ?

61. estice X i Y gibaju se brzinama istog iznosa. estica Y ima veu de Broglievu valnu duljinu od estice X. Koja je od navedenih tvrdnji tona? a) Y mora imati vei naboj nego X. b) Y mora imati manji naboj nego X. c) Y mora imati veu masu nego X. d) Y mora imati manju masu nego X. 62. Elektron i proton ubrzavaju se iz stanja mirovanja kroz jednaku razliku potencijala U. a) Veu de Broglievu valnu duljinu ima elektron. b) Veu de Broglievu valnu duljinu ima proton. c) De Broglieve valne duljine su im jednake. d) De Broglieve valne duljine jednake su nuli za oba. e) Nema dovoljno podataka za odgovor. 63. Moe li jedan foton, odnosno elektron dati ogibnu sliku? Zato? 64. Opiimo pokus ogiba elektronskog snopa (nastajanje ogibne slike). 65. Objasni relaciju neodreenosti. to pokazuje Heisenbergova relacija neodreenosti? 66. Moe li se elektron u osnovnom stanju vodika nalaziti u bilo kojoj toki unutar njega? Zato? 67. Poloaj i koliina gibanja triju elektrona u jednakim stanjima odreuju se tako da se svakoga obasjava zra enjem razliite valne duljine 1 > 2 > 3. 68. Koja od navedenih tvrdnji vrijedi za neodreenost koliina gibanja tih elektrona? a) Neodreenost koliina gibanja tih elektrona jednaka je u svim trima sluajevima. b) Najvea je kod elektrona obasjanoga zraenjem valne duljine 1. c) Najvea je kod elektrona obasjanoga zraenjem valne duljine 2. d) Najvea je kod elektrona obasjanoga zraenjem valne duljine 3. 69. Mjerenje energije nekog sustava (primjerice atoma) moe se obaviti u duljem ili kraem vremenskom intervalu. U kojem e sluaju, i zato, neodreenost energije biti vea? 70. to je putanja? Moe li se odrediti putanja kvantnog objekta? 71. to je val materije? Kako se zove i kakva je matematika funkcija pomou koje opisujemo de Brogliejev val? 72. to je valna funkcija? Moemo li izravno mjeriti valnu funkciju? A to se moe mjeriti? 73. to je Schrdingerova jednadba? 74. to je gustoa vjerojatnosti u kvantnoj fizici? to je kvantni oblak?

RAZLIITI ZADACI ZA VJEBU


75. Temperatura neke zvijezde je 6000K. U kojem podruju je valna duljina maksimalnog intenziteta? a) infracrvenom b) vidljivom c) ultraljubiastom d) kozmikom 76. Kojoj valnoj duljini pripada najvea energija zraenja apsolutno crnog tijela koje ima temperaturu jednaku temperaturi ljudskog tijela, tj. 37C ? 77. Kolika je temperatura na povrini zvijezde iji je intenzitet zraenja maksimalan na valnoj duljini 400nm? Pretpostavite da zvijezda zrai kao apsolutno crno tijelo. a) 3613K b) 5109K c) 7225K d) 9050K 78. Izraunajte za koju je valnu duljinu zraenje tijela temperature 0C najvee. Koliki je intenzitet zraenja?

79. Ugrijana pe zrai kroz otvor povrine 10cm2 svake sekunde 50J energije. Na kojoj valnoj duljini pe najvie zrai ako pretpostavimo da pe zrai kao apsolutno crno tijelo? ( = 5,67 108Wm2K4 i C = 2,897 103Km) 80. Mjerenjem je ustanovljeno da intenzitet Suneva zraenja na Zemljinoj povrini (solarna konstanta) iznosi 1367W/m2. Pretpostavimo da Sunce zrai kao apsolutno crno tijelo. a) Kolikom snagom zrai Sunce ako je udaljenost Zemlje od Sunca 1,5 1011m ? b) Kolika je temperatura Suneve povrine ako mu je polumjer 6,96 108m ? c) Na kojoj valnoj duljini Sunce najjae zrai? 81. Odredi temperaturu pei ako je poznato da otvor povrine A = 7cm emitira u 1 sekundi 45,3J. Pretpostavimo da je zraenje priblino jednako zraenju apsolutno crnog tijela. 82. Dvije kugle imaju jednake polumjere. Prva kugla je na 0C a druga na 273C. Omjer njihovih snaga zraenja a) 1 : 273 b) 1 : 4 c) 1 : 16 d) 1 : 2 83. Snaga zraenja apsolutno crnog tijela povrine A = 0,5m iznosi 40kW. Koliku temperaturu ima to tijelo? 84. Snaga zraenja apsolutno crnog tijela je P = 10kW. Nai njegovu povrinu ako je max = 700nm. 85. Kugla polumjera 2cm uarena je na temperaturi 2000K. Odredite snagu zraenja ako tu kuglu smatramo apsolutno crnim tijelom. U spektru zraenja te kugle koja valna duljina ima najvei intenzitet? 86. Za koliko se stupnjeva mora promijeniti temperatura apsolutno crnog tijela, koja u poetku iznosi 2000K, da se vrijednost valne duljine koja odgovara maksimumu intenziteta zraenja povea za 0,5m ? 87. Snaga zraenja apsolutno crnog tijela iznosi 28150 W. Odredi povrinu s koje tijelo zrai ako je valna duljina kojoj pripada najvea energija 6 107m. 88. Temperatura apsolutno crnog tijela se povea dva puta uslijed ega se max smanji za = 600nm. Odredi poetnu i konanu temperaturu tijela. 89. Koliku snagu emitira 1m2 Zemljine povrine na temperaturi 27C, uz pretpostavku da je Zemlja idealno crno tijelo? 90. Neko apsolutno crno tijelo zrai najvie energije na valnoj duljini od 5,8 10 6m. Kolika je snaga zraenja toga tijela ako mu povrina iznosi 0,1m2? 91. Koliku energiju zrai Sunce u 1 minuti ako je temperatura na povrini Sunca 5800K. Zraenje Sunca smatramo priblino jednakim zraenju apsolutno crnog tijela. Polumjer Sunca iznosi 6,95 108m. 92. Kolika je energija zraenja koje emituje apsolutno crno tijelo za 1s sa povrine od 1cm2 ako maksimum centralne emisione moi odgovara valnoj duljini 725nm ? 93. Kugla temperature 200C i povrine 2 104m2 zrai kao crno tijelo. Koliko energije u vremenu od 60s kugla izrai u okolinu uz pretpostavku da joj se temperatura pri zraenju ne mijenja? 94. Nai emisionu mo (intenzitet zraenja) apsolutno crnog tijela ako je max = 484nm. 95. Ploa je tednjaka krunog oblika polumjera 10cm. U plou je ugraen grija snage 1,2 kW. Kolika je temperatura povrine ukljuene grijae ploe ako ploa zrai kao crno tijelo? ( = 5,67 108Wm2K4 ). Temperaturu iskaite u Celzijevim stupnjevima.
2 2

96. Odredi snagu zraenja apsolutno crnog tijela s povrine 1cm2 ako je poznato da je najvea energija zraenja na valnoj duljini 4,84 105cm. 97. Kojoj vrsti zraenja pripadaju fotoni energije 2eV? a) gama zraenju b) vidljivoj svjetlosti c) mikrovalnomu zraenju d) radiovalovima 98. Neka je valna duljina fotona jednaka 500nm. a) Vrijede li za foton Newtonovi izrazi za koliinu gibanja i kinetiku energiju? a) Izraunajte koliinu gibanja i energiju fotona. b) Koja je veza izmeu kinetike i ukupne energije fotona? c) Rabei poluene rezultate izraunajte vrijednost izraza E2 (pc)2 gdje je c brzina svjetlosti u vakuumu. Objasnite dobiveni rezultat. 99. Koliko fotona svake sekunde emitira radioodailja snage 10kW koji radi na valnoj duljini 200m ? 100. Koliko fotona u minuti emitira laser snage P = 20W, koji proizvodi elektromagnetsko zraenje frekvencije f = 2,5 1013Hz. 101. Nalaze li se u vidljivoj svjetlosti fotoni energije 0,36aJ ? 102. Koliko iznosi energija fotona valne duljine 750nm? a) 1,65eV b) 2,64eV

c) 3,65eV

d) 4,64eV

103. Prag osjetljivosti mrenice ovjejeg oka na utu svjtlost iznosi 1,71018W. Koliki broj fotona koji padaju na mrenicu oka u jednoj sekundi ima tu snagu ako je valna duljina ute svjetlosti 590nm ? a) 3,151019 b) 51011 c) 5 d) 81019 104. Izraunajte koliko fotona vidljive svjetlosti valne duljine 500nm emitira arulja snage 100W tijekom jedne sekunde. 105. Laser snage P emitira monokromatsku svjetlost valne duljine . Ako je h Planckova konstanta, a c brzina svjetlosti, tada je broj emitiranih fotona u jednoj sekundi jednak: a)
Pc h

b)

c
Ph

c)

Ph c
11

d)

P hc

106. Koliko je puta energija fotona iz rendgenskog dijela spektra = 10 7 svjetlosti = 7 10 m ?

m, vea od energije fotona crvene

107. Elektroni su u srebru vezani energijom 4,7eV. Hoe li fotoelektroni izlaziti iz srebra ako ga izloimo elektromagnetnom zraenju valne duljine = 8 106m ? 108. Kolika je najvea valna duljina elektromagnetskog zraenja koje e izbiti elektrone iz metala iji je izlazni rad 2,1eV ? 109. Iz metalne ploe ozraene valnom duljinom 134nm izlijeu elektroni maksimalnom brzinom 1,52 106m/s. Kolika je granina valna duljina? Masa elektrona je 9,1 1031kg. 110. Cezij je izloen elektromagnetskom zraenju valne duljine = 4,2 107m. Izraunajmo maksimalnu brzinu fotoelektrona ako su u ceziju elektroni vezani energijom Wi = 2eV ? 111. Kolika je kinetika energija elektrona izbaenih iz kalija (Wi = 2,25eV) svjetlou valne duljine = 500nm?

112. Promatrajmo metal u kojemu su elektroni vezani energijom Wi = 2,1 1019J. Kolika je frekvencija elektromagnetnog vala kojim moramo ozraiti metal da bi maksimalna energija fotoelektrona bila Ek,max = 1,2 1019 J. 113. Dva razliita metala izloena su elektromagnetskom zraenju odreene frekvencije. Pritom je razlika maksimalne kinetike energije fotoelektrona prvoga i drugoga metala: Ek,max(1) Ek,max(2) = 1,8eV. Kolikom su energijom elektroni vezani u drugom metalu ako je energija veze elektrona u prvom metalu Wi(1) = 2,7eV ? 114. Izraunajte energiju veze elektrona u metalu ako pod djelovanjem ultraljubiastog zraenja valne duljine = 2,2 107m fotoelektroni imaju maksimalnu brzinu vmax = 8 105ms1. 115. Foton energije 3,27eV izazove fotoelektrini uinak na nekome metalu. Izlazni rad fotoelektrona za taj metal je 2,08eV. Kolika je kinetika energija fotoelektrona? a) 1,19eV b) 2,08eV c) 3,27eV d) 5,35eV 116. Fotoni energije 5eV izbijaju elektrone iz nekog metala. Najvei iznos kinetike energije izbijenih elektrona je 3eV. Koliki je izlazni rad metala? a) 2eV b) 3eV c) 5eV d) 8eV 117. Udvostruenjem frekvencije elektromagnetskog zraenja poveali smo maksimalnu energiju fotoelektrona od Ek,max(1) = 1,9eV na Ek,max(2) = 6,2eV. Kolikom su energijom Wi elektroni vezani u promatranom metalu? 118. Izlazni rad za barij je 2,5eV. Ako barij obasjamo elektromagnetskim zraenjem iz njega izlaze elektroni koje moemo zaustaviti naponom od 1V. Kolika je energija fotona kojima obasjavamo barij? a) 1,5eV b) 0,5eV c) 2,5eV d) 3,5eV 119. Elektromagnetsko zraenje odreenog intenziteta pada na metal iji je izlazni rad 3eV. Fotoelektroni koji zbog zraenja izlaze iz metala imaju maksimalnu kinetiku energiju 1eV. Ako se frekvencija upadnog zraenja podvostrui maksimalna kinetika energija izbaenih fotoelektrona e biti: a) 5eV b) 4eV c) 3eV d) 2eV 120. Svjetlosni izvor emitira elektromagnetske valove valne duljine koji obasjavaju metal iz kojeg izlaze fotoelektroni maksimalne kinetike energije 1eV. Drugi izvor emitira valove valne duljine /2 i iz istog metala izlaze elektroni maksimalne kinetike energije 4eV. Koliki je izlazni rad metala? a) 2eV b) 4eV c) 1eV d) 3eV 121. Elektromagnetsko zraenje odreenog intenziteta pada na metal iji je izlazni rad 3eV. Fotoelektroni koji zbog zraenja izlaze iz metala imaju maksimalnu kinetiku energiju 1eV. Ako se broj fotona upadnog zraenja podvostrui, maksimalna e kinetika energija izbaenih fotoelektrona biti: a) 5eV b) 4eV c) 2eV d) 1eV 122. Izlazni rad za barij je 2,5eV. Ako barij obasjamo elektromagnetskim zraenjem iz njega izlaze elektroni koje moemo zaustaviti naponom od 1V. Kolika je energija fotona kojima obasjavamo barij? a) 1,5eV b) 0,5eV c) 2,5eV d) 3,5eV 123. Elektrone pri fotoefektu na platini zaustavlja napon 0,8V. Nai valnu duljinu svjetlosti koja je uzrokovala fotoefekt. Izlazni je rad za platinu 5,3eV. 124. Kada se povrina platinske ploe ozrai valnom duljinom 180nm, javlja se fotoelektrini uinak, koji nestaje kada je ploa na naponu 1V. Kolika je najvea valna duljina kod koje dolazi do fotoefekta? Naboj 19 elektrona je 1,6 10 C.

125. Izraunati frekvenciju svjetlosti koja izbacuje elektrone iz metala ako napon zaustavljanja iznosi 3 V. 14 Fotoelektrini efekt u tom metalu poinje pri frekvenciji svjetlosti f0 = 6 10 Hz. 126. Koliki napon moramo uporabiti da zaustavimo elektrone koji izlaze iz kalijeve elektrode pod djelovanjem 7 svjetlosti valne duljine 3,3 10 m ? Izlazni je rad za kalij 2eV. 127. Pod djelovanjem ultraljubiaste svjetlosti valne duljine 0,2m iz ploice od nikla izlaze elektroni. Koliku razliku potencijala mora imati elektrino polje u kojemu e se zaustaviti najbri fotoelektroni ako je izlazni rad elektrona 5,01eV ? 128. Metal kojemu je izlazni rad W = 1,2eV obasjamo svjetlou valne duljine 589nm. Koliki je napon zaustavljanja potreban da bi prekinuo emisiju fotoelektrona iz metala? 129. Povrina nekog metala obasjana je svjetlou valne duljine 1 = 589nm, a zatim valne duljine 2 = 405nm, i pritom se za napone zaustavljanja dobija vrijednost U1 = 0,2V i U2 = 1,16V. Iz tih podataka izraunajte Planckovu konstantu i izlazni rad metala. 130. Kolika je maksimalna energija i brzina elektrona koje iz metala izbacuje gama-zraenje frekvencije 1,23 20 10 Hz ? 131. Elektroni ubrzani naponom 35kV nalijeu na metu nainjenu od molibdena. Izraunajte najmanju moguu valnu duljinu u rendgenskom spektru zraenja. 132. Napon ubrzavanja elektrona u nekoj rentgenskoj cijevi je 150kV. Izraunaj: a) brzinu udara elektrona ne uzimajui u obzir relativistiki efekt b) najmanju valnu duljinu rentgenskog zraenja nastalog udarima elektrona u anodu 133. Pri ogibu rendgenskog zraenja valne duljine 3,26pm maksimum drugog reda vidi se pod kutom 120. Koliki je razmak susjednih kristalnih ravnina? 134. Kad se usporedni snop rentgenskih zraka ogiba na kristalu kuhinjske soli, dobiva se maksimum prvog reda pri kutu sjaja 650. Nai valnu duljinu upadnih tentgenskih zraka ako je razmak izmeu mrenih ravnina 8 kristala 2,81 10 cm. 135. Aluminij kristalizira u kubinoj reetki. Kad se usporedni snop rentgenskih zraka valne duljine = 1,539 5 10 cm ogiba u kristalu, dobiva se maksimum prvog reda pri kutu sjaja (polovina kuta otklona) 2220. Kolika je udaljenost mrenih ravnina kristala? 136. Usporedni snop rentgenskih zraka ogiba se na nekom kristalu. Valna duljina zraka je 1,539 10 10 je kut sjaja prvog reda ako je daljina mrenih ravnina kristala 2 10 m ?
10

m. Koliki

137. Razmak mrenih ravnina u nekom kristalu iznosi d = 0,281nm. Odrediti kutove prvog i drugog ogibnog maksimuma za valnu duljinu 0,14nm. 138. Neka rendgenska cijev radi na naponu 381kV. Moemo li iz cijevi oekivati zraenje valne duljine 3pm ? 139. Izraunajte kratkovalnu granicu (min) kontinuiranog spektra rendgenskog zraenja u rendgenskoj cijevi koja je prikljuena na izvor napona 100kV. 140. Odredite najmanju i najveu energiju (u eV) i impuls fotona vidljivog dijela spektra. Granine valne duljine su 380nm i 760nm. 141. Kolika je masa fotona valne duljine 500nm ?

142. Odredite impuls fotona frekvencije 5 10 Hz. 143. Odredite energiju i impuls fotona ija je valna duljina jednaka: a) 555nm (vidljiva svjetlost), b) 0,1nm (rendgenski zraci). 144. Izraunajte energiju, koliinu gibanja imasu fotona u laserskom svjetlu helij -neonskog lasera kojima je 7 valna duljina 6,328 10 m. 145. Odredi masu, energiju i koliinu gibanja fotona valne duljine 7,51 10 146. Kolikom se brzinom giba alfa-estica (jezgra atoma 27 Masa alfa-estice je m = 6,69 10 kg. 147. Izraunajte valnu duljinu elektrona (me = 9,11 10
31
4 2

14

11

m.
12

He ) ako je njegova valna duljina = 4 10

m?

kg) koji se giba brzinom 1,5 10 m/s.

148. Kolika je valna duljina De Broglieovih valova elektrona kojima je brzina 2km/s ? 149. Kolika je De Broglieova valna duljina puanog taneta mase 10g i brzine 800m/s ? 150. Odredite valnu duljinu elektrona kinetike energije 80eV. 151. Kolikim bi naponom trebalo ubrzati elektron iz stanja mirovanja da mu se moe pripisati de Broglieva valna duljina od 1nm ? 152. Koliku valnu duljinu ima elektron kinetike energije 1MeV. 153. Odredi valnu duljinu molekule kisika pri temperaturi T = 300K ako se ona giba srednjom kvadratnom 3kT 23 1 brzinom v , gdje je k Boltzmannova konstanta (k = 1,38 10 JK ). Masa molekule kisika je m = m 26 5,3 10 kg. 154. Koliki mora biti napon ubrzavanja elektrona da mu valna duljina bude 0,1nm ? 155. Odredi valnu duljinu elektrona koji je preao razliku potencijala 1V. 156. Odredimo energiju fotona kojemu je koliina gibanja 2 10 Ns. Elektron je iz stanja mirovanja ubrzan potencijalnom razlikom U = 500V. Nai njegovu debroljevsku valnu duljinu. 157. Kolika se razlika potencijala mora uporabiti u elektronskome mikroskopu da bismo dobili elektrone valne 10 duljine 0,5 10 m ? 158. Poloaji centra mase: a) elektrona i b) estice mase 1mg, poznati su sa tonou x 2m. Procijeni 31 najmanju greku s kojom se moe odrediti brzina estica. (me = 9,11 10 kg) 159. Izraunati neodreenost poloaja elektrona u atomu vodika kojemu je brzina 1,5 10 m/s, ako neodreenost brzine iznosi 10%. 160. Kolikom minimalnom neodreenou moemo izmjeriti poloaj neutrona ako je neodreenost njegove 1 27 brzine v = 3ms ? Masa neutrona je m = 1,67 10 kg. 161. Trag staze elektrona ima irinu x = 1mm. Kolika je minimalna neodreenost njegove brzine? Masa 31 elektrona je me = 9,11 10 kg.
6 25

162. Procijeni neodreenost x za estice ija je brzina poznata s tonou 1% (tj,

p 0,01 ): p 6 a) za elektron brzine 10 m/s (red veliine brzine u Bohrovu modelu atoma), 27 b) proton energije 10keV, (m = 1,67 10 kg) c) metak brzine 500m/s, mase 10g

163. Kolika je minimalna neodreenost poloaja estice ako je njezina koliina gibanja izmjerena s 24 1 neodreenou p = 3 10 kgms ? 164. Koliina gibanja (impuls): a) elektrona, b) protona i c) estice mase 1mg, brzine 10 m/s poznat je s tonou 0,1%. Kolika je neodreenost poloaja tih estica? 165. Elektron u katodnoj cijevi ubrzava se naponom a brzina se moe odrediti unutar intervala 100km/s. Procijeni neodreenost poloaja elektrona. 166. Kolika je neodreenost brzine u Bohrovu modelu atoma ako je neodreenost poloaja elektrona jednaka 10 promjeru atoma x = d = 10 m ? 167. Promjer jezgre atoma je reda veliine 1013m. Da bi elektron bio zarobljen u jezgri, njegova bi valna duljina morala biti toga reda veliine ili manja. Kolika je kinetika energija elektrona ko ji se nalazi zarobljen unutar jezgre? ini li se, iz poluenog rezultata, razumnim oekivati da je elektron sastavnio dio jezgre? 168. Koliko puta je de Brogliejeva valna duljina estice manja od neodreenosti njene koordinate ako je p relativna neodreenost koliine gibanja (impulsa) 1% p 169. Elektron, kinetike energije Ek = 15eV, se nalazi u zrncu metala promjera d = 1m. Procijeniti (u postotcima) relativnu neodreenost brzine. 170. Tipino vrijeme tijekom kojega elektron ostaje u pobuenom stanju atoma iznosi 108s. Naprimjer, to vrijedi za pobueno stanje 2p atoma vodika. Nakon toga vremena elektron preskoi u osnovno stanje 1s, tj. imamo prijelaz 2p1s. a) Kolika je energija elektrona u L-ljusci atoma vodika? Imaju li sva stanja u toj ljusci jednaku energiju? b) Kolika je minimalna vrijednost neodreenosti energije 2p stanja? 171. Odredite neodreenost koordinate i neodreenost poloaja elektrona u snopu pri gibanju elektrona u katodnoj cijevi. Elektroni se ubrzavaju naponom U = 15kV u cijevi duljine 20cm. Trag elektronskog snopa na ekranu ima polumjer r = 0,6mm. (masa elektrona me = 9,11031kg, naboj elektrona e = 1,61019eV, h = 6,6261034Js. 172. Procijenimo minimalnu kinetiku energiju atoma mase m = 10 kg koji oko ravnotenog poloaja titra 11 amplitudom a = 10 m. Tijekom rauna pretpostavit emo da je neodreenost brzine jednaka brzini v = v, a neodreenost poloaja dvaput vea od amplitude titranja a. 173. Procijenim neodreenost poloaja protona (m = 1,67 10 kg) kojemu je kinetika energija Ek = 3 10 Pritom emo pretpostaviti da je neodreenost brzine v jednaka brzini protona v . 174. Koliko traje stanje sustava kojemu je energija neodreena za 80GeV ?
27 17 26 4

J.