Glasilo o duhovnom, kulturolokom, nacionalnom identitetu i poloaju Bonjaka/Muslimana u Crnoj Gori Izlazi u Podgorici svakog prvog petka u mjesecu

Petak, 7. april 2006. godine

Broj 1

Godina I

FOTO PRIA SA SKUPOVA FORUMA: Brojni su skupovi i aktivnosti FORUMA posredstvom kojih su uspjeno prezentovane tradicionalne i druge vrijednosti naroda

REVIJA

FORUM
SADRAJ
HRONIKA Povodom smrti Slobodana Miloevia: NESHVATLJIVA BOLEIVOST . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .9 Sa otvaranja izlobe Trag Esad Koan: I RAVNODUNOST JE ZLOIN . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .11 PRENOSIMO: Monitor- Miodrag Perovi, dr: IZBOR BEZ STRAHA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .12 KRITIKE PARALELE Okrugli sto Foruma Bonjaka/Muslimana Crne Gore: KAKVU CRNU GORU ELIMO Suljo Mustafi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .13 Husein Ceno Tuzovi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .14 Rifat Rastoder . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .14 Sefer Meedovi, dr . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .16 Asim Dizdarevi, dr . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .20 Amer Halilovi, dr . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .21 Ervin Spahi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .22 Kemal Purii . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .24 Hamdo Koan . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .26 Mirsad Rastoder . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .27 Rafet Husovi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .28 erbo Rastoder, prof.dr . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .29 MLADI O SEBI Adnan Preki: KAKO PRESKOITI ZID . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .30 Melita Rastoder: EGA SMO ZBIR . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .31 DRUTVO Pokuaj i perspektive politike samoidentifikacije B/M Sead Sadikovi: BJEKSTVO OD PODANITVA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .32 EKONOMIJA Ekonomski ambijent u Crnoj Gori - Halil Kala, dr: STRATEGIJA KORAK PO KORAK . . . . . . . .34 OBRAZOVANJE Bonjaci/Muslimani i obrazovanje u Crnoj Gori azim Fetahovi: KONCEPT BOLJEG MEUSOBNOG UPOZNAVANJA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .36 KULTURA Kultura Bonjaka/Muslimana u Crnoj Gori- Suljo Mustafi: KAKO SAUVATI SEBE . . . . . . . .38 Enver Muratovi: NEOBJAVLJENI STIHOVI . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .40 Odlomak iz putopisa - Zuvdija Hodi: U KATEDRALI UMJETNOSTI . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .41 BATINA, TRADICIJA, OBIAJI Ibi Kujevi, Delija Kurpejovi: BOALUK IZ SAHARE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .43 REPORTAA, ZAPIS Kako sam snimala seriju o damijama - Nada Rahovi: ISPIT PRED BOGOM . . . . . . . . . . . . . . .45 Pismo iz Sarajeva - Zumber Muratovi: ZOV BIHORSKOG BEHARA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .47 KROZ ISTORIJU Muslimani u drutvenom ivotu Crne Gore Husein Ceno Tuzovi: RAME UZ RAME SA SVIMA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .48 Pokoljenjima za uspomenu: PODGORIANI U ALBANIJI . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .49 VJERSKI POJMOVNIK Pojam i znaenje: ISLAM, MUSLIMAN . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .50

Glasilo o duhovnom, kulturolokom, nacionalnom identitetu i poloaju Bonjaka/Muslimana u Crnoj Gori Izlazi u Podgorici svakog prvog petka u mjesecu

IZDAVA: Forum Bonjaka/Muslimana Crne Gore

*** PREDSJEDNIK SAVJETA: Husein - Ceno Tuzovi, prof. PREDSJEDNIK UPRAVNOG ODBORA: Suljo Mustafi
ADRESA: Podgorica, ul. AVNOJ-a br. 32 e-mail: revija_forum@yahoo.com forum-mb@cg.yu Tel/fax: ++381 81 643 281

*** KOORDINATORI: Melita Rastoder Adnan Preki *** LIKOVNA PRIPREMA: Adin Rastoder *** GRAFIKA PRIPREMA: Ervin Tuzovi *** TAMPA: Rotoslog, Podgorica TIRA: 2000

petak, 7. aprila 2006. Revija FORUM

RIJE ITALACA
FORUM BONJAKA/MUSLIMANA CRNE GORE

r e v i j a

Zajedniki interes
U oekivanju Vaih, uvaeni itaoci, sugestija i predloga za to bolje i sadrajnije oblikovanje Revije FORUM, kojima je i namijenjena ova strana, u ovom broju podsjeamo samo na najvanije akcente iz Programske platforme Foruma Bonjaka/Muslimana
olazei od injenice da je Crna Gora, od njenih dukljanskih temelja (XI vijek) sa slovenskim, romanskim, ilirskim i keltskim etnosom, te hrianskim, a, potom, i otvaranja prema islamskom civilizacijskom krugu od strane samih lanova vladarskih porodica: Crnojevia, Hercega i drugih (u Islam su meu pr vima, jo u XV vijeku, preli brat Ivana Crnojevia, Petar, pa sin Stanko kasnije poznat kao Skender-beg Crnojevi, kao i sin Hercega Stjepana, itd.) i, posebno, od prisajedinjenja Nikia (1877.), Bara (1878.), Ulcinja (1880.), dijela Sandaka (1912/13.) i, konano, Boke (1918.), multietnika, multikonfesionalna i multinacionalna zajednica; Uvjereni da su razliitosti koje proizilaze iz nasljea razliitih civilizacijskih krugova, koji su se sudarali i proimali i na prostorima dananje Crne Gore, optecivilizacijske vrijednosti koje treba uvaavati i usklaivati; Imajui u vidu da samo demokratska drutva, odnosno drave punih graanskih i ljudskih sloboda imaju budunost, te da je pravo na ouvanje duhovnog, kulturnolokog i nacionalnog identiteta jedno od temeljnih ljudskih prava; Svjesni da pravo na identitet imaju samo oni koji, ne ekajui da im drugi odreuju stepen postojanja, svoje postojanje sami potvruju stvaralakim iskazivanjem i demokratskom zatitom prava; Formiramo

slavije, a koji ne pristaju na nametnuti biljeg istorijske krivice ili bilo kakav drugi podreen poloaj zbog vjerske ili nacionalne pripadnosti. PROGRAMSKI CILJEVI Prevashodni cilj Foruma je da objektivnim identifikovanjem poloaja Bonjaka/Muslimana u Republici Crnoj Gori i artikulacijom i afirmacijom realnog nacionalnog interesa, doprinese poboljanju ustavnopravnog i ukupnog poloaja pripadnika ovog naroda i kao graanba i kao kolektiviteta. U tom smislu, kao prioritetno, namee se: Odreenje o tome koja bi forma subjektivizacije bila najprikladnija za ouvanje nacionalnog i kulturolokog identiteta Bonjaka/ Muslimana; Sistemsko utemeljenje i zatita individualnih i kolektivnih nacionalnih prava; Prezentacija injenica o tome ko su i od kada Bonjaci/Muslimani Crne Gore; Podsticanje razvoja podruja na kojima ive Bonjaci/Muslimani; Saradnja sa udruenjima i organizacijama sa prostora Crne Gore, susjednih i svih demokratskih zemalje, kao i institucijama Evropske unije i meunarodne zajednice u cjelini koje se bave zatitom ljudskih i, posebno, manjinskih prava itd... u formi posebne deklaracije, jednoduno opredijelili za reafirmaciju svog tradicionalnog nacionalnog imena, toi je, potom, na upeatljiv nain potvreno i na popisu stanovnitva i imovine. Na velikom skupu Foruma, od 17. februara 2004. godine, razmotrena je problematika zatite manjinski, odnosno dodatnih pravana ouvanje nacionalnog i ukupno kulturolokog identiteta Bonjaka/Muslimana. Konano, jedan iz reda posebno znaajnih skupova odran je 11. februara ove godine. Povod za skup je nbajava odluke o zakazivanju referenduma o daljem dravno-pravnom statusu Crne Gore a na skupu je u sreditu panje bio poloaj Bonjaka/Muslimana u novim ustavno-pravnim okvirima, kao i mogui stav u odnosu na mogui dalji dravno-pravni status Crne Gore. Brojne su druge aktivnosti Foruma posredstvom kojih je uspjeno prezentovane tradicionalne i druge vrijednosti naroda.

Forumu nije bitno ni to da li se neko, trenutno, izjanjava kao Bonjak, Musliman, Crnogorac ili Srbin islamske vjere. Vano je da ne spori drugima pravo na uvjerenje i, pogotovu, da ne spori primat injenica nad nametnutim navikama. lanovi Foruma mogu i trebaju biti svi oni koji dre do onoga to se nesporno moe definisati kao zajednika tradicija i batina, odnosno svi oni koji svoju nacionalnu autohtonost i identitet prepoznaju u vievjekovnom kontinuitetu jeziko literarne, kulturno istorijske i duhovne batine, nastale proimanjem islamskog civilizacijskog kruga sa predislamskim i ukupnim kulturnim, tradicionalnim i duhovnim nasljeem ostalih naroda sa prostora Crne Gore i bive Jugo-

Aktivnosti
Forum Bonjaka/Muslimana je, shodno svojim Programskim smjernicama, konkretnu aktivnost zapoeo, 03. avgusta 2002. godine, impozantnim skupom preko 100 politikih i drugih nevladinih organizacija sa nacionalnim predznakom Bonjaka/Muslimana, kao i organizacija sa nacionalnim predznakom Albanaca i Hrvata, te poslanika u Skuptini RCG iz reda ovih naroda, te nezavisnih javnih linosti iz medija, kulture, obrazovanja itd. U sreditu panje bila je tema: Manjinski narodi u novim ustavo-pravnim okvirima. Najznaajniji, ako ne i istorijski, je, svakako, doprinos Foruma u vraanja tradicionalnog nacionalnog imena Bonjak. Upravo na inicijativu Foruma, u suorganizaciji sa udruenjem Almanah, organizovan je u podgorikom Hotelu Crna Gora, 22. marta 2003. godine veliki skupa istaknutih prvaka iz reda ovog naroda, koji su se

Forum Bonjaka/Muslimana kao udruenje graana i programski bliskih udruenja i organizacija sa podruja Crne Gore. Za lanstvo u Forumu nije bitno koju politiku opciju neko preferira, kao ni to da li je vjernik ili agnostik. Za lanstvo u

petak, 7. aprila 2006. Revija FORUM

r e v i j a

IZ NAEG UGLA

ZATO REVIJA?

Pomo sebi i drugima

Aktuelna deavanja i, u prvom redu, pripreme za referendumsko izjanjavanje o daljem dravno-pravnom statusu Crne Gore svakako su ubrzala izlaenje Revije FORUM. Smatramo, naime, istorijski je trenutak i niko nema pravo na utanje. Ve odmakli proces redefinisanja dravno-pravnih odnosa na prostoru bive SFRJ, ulazi u zavrnu fazu i u njenom ostatku Srbiji i Crnoj Gori. Prvi put u istoriji Crne Gore o njenom daljem dravnopravnom statusu odluuje se na demokratski nain referendumskim izjanjavanjem. U sutini, na ovom referendumu se odluuje i o daljem ustavno-pravnom statusu svakog od naroda i graana uopte. Stoga su i sve eventualne greke preskupe. A koliko god neko bio upuen, sam za sebe i ne ini neku garanciju da greaka nee i biti. Meusobnom razmjenom informacija i miljenja, meutim, moemo uiniti da ih bude znatno manje. Sutinski razlozi za pokretanje Revije, znatno su stariji i kompleksniji. Kao prvo, u Crnoj Gori se niko i nikada, u kontinuitetu, nije bavio niti bavi cjelinom problematike koja se tie, kako sistemskog, tako i politikog i ukupnog statusa Bonjaka, odnosno Muslimana, zavisno od toga kako se ko samoidentifikovao na posljednjem popisu stanovnitva. Otuda i injenica potvrena u gotovo svim ovdanjim konfuznim situacijama da se ni Mi u Crnoj Gori, uprkos vievjekovnom ivotu na istom prostoru, u istoj dravi, ne rijetko i istoj kui, jo ni priblino dovoljno ne poznajemo. A kako je bez adekvatnog meusobnog poznavanja, nerealno i bolje meusobno razumijevanje i uvaavanje, dogaa se to to se dogaa. U svakoj, iole konfuznijoj situaciji, povampiri svijest koja sve izvan svog etnikog, vjerskog, nacionalnog a nerijetko i samo plemenskog kruga doivljava uzrokom svih inih i moguih sopstvenih nesposobnosti, odnosno kao potencijalnu opasnost za sve i svata. injenice, bar iz deavanja tokom itavog minulog vijeka i, pogotovu, tokom posljednje jugoslovenske drame, takoe nedvosmisleno govore da su upravo Bonjaci/Muslimani bili i ostali u najdelikatnijoj poziciji. Odnos prema njima kree se od potpunog svojatanja, odnosno izjed na a va nja sa veinskim narodom, do sumnjienja za sve i svata, pa i direktnih ili indirektnih pokuaja izmjetanja iz prirodnog evropskog civilizacijskog ambijenta u Aziju, Afriku i ko zna gdje jo sve. Bonjaci/Muslimani su, naime, as: Turci, Poturice i slino, a as svoja krv - Crnogorci ili Srbi islamske vjere. I konkretna manifestacija ove konfuzije kree se od naelnog uvaavanja do pokuaja formalno pravne i svake druge negacije, ak i nebrojanih pokuaja fizike eliminacije kao naroda. Rijeju, uprkos svim moguim potvrdama privrenosti Crnoj Gori kao domovini, Bonjaci/Muslimani se jo ne uspijevaju osloboditi biljega tue krivice. Nema sumnje da je pomo neophodna i sebi samima i onima koji su u zabludi ili, pak nee da znaju za druge. Kako od pukih konstatacija i, pogotovu, ispraznog proklinjanja zle sudbine nema nikakve koristi, mi i nudimo projekat Revije, kao najeefikasniji i najtransparentniji prostor za pomo sebi i drugima. Ne gajimo, naravno, iluzije da i najboljom moguom revijom moemo premostiti vijekovima stare praznine u svijesti. Ali je dunost svakog dobronamjernog ovjeka da uini koliko moe. Uostalom, zar se i u asnom Kur'anu ne istie da ni Allah uzvieni nee izmijeniti sudbinu jednog naroda, dok narod sam sebi ne pokua pomoi(sure 13, ajet 12). Pokretanje i utemeljenje Revije sa ciljem afirmacije sopstvenih vrijednosti i boljeg upoznavanja sa pripadnicim svih ostalih vjera i nacija na koje nas je i sudbina uputila, sa civilizacijskg stanovita bar, jednako je vano kao i izgradnja najznaajnije bogomolje. Opstanak, pak, revije zavisi od svakog od nas - pojedinano, odnosno od naih autorskih i drugih priloga.
5

petak, 7. aprila 2006. Revija FORUM

HRONIKA
SKUPTINA CRNE GORE JEDNOGLASNO ODLUILA

r e v i j a

Referendum 21. maja

Skuptina Republike Crne Gore je, na sjednici od 2. marta, a na predlog Predsjednika republike Filipa Vujanovia jednoglasno usvojila odluku o raspisivanju referenduma o daljem dravno pravnom statusu Crne Gore, koji e kako je navedeno u ovoj odluci biti odran 21. maja. Dan ranije, nakon dvodnevne rasprave crnogorska Skuptina usvojila je Zakon o referendumu o dravno-pravnom statusu Crne Gore, ime je omogueno raspisivanje republikog plebiscita. Za usvajanje Zakona o referendumu glasalo je 60 poslanika, dok je osam bilo protiv. Zakon su podrali poslanici Demokratske partije socijalista, Demokratske unije Albanaca, Socijalistike narodne partije, Narodne stranke, Srpske narodne stranke i Demokratske srpske stranke.Protiv su glasali poslanici Socijaldemokratske partije, Demokratskog saveza u Crnoj Gori, Liberalne partije i Graanske partije. Odluka na crnogorskom referendumu bie validna ukoliko za opciju nezavisnosti glasa 55 odsto od broja vaeih glasova. Referendumsko pitanje glasi: "elite li da Republika Crna Gora bude nezavisna drava sa punim meunarodno-pravnim subjektivitetom?". Pravo izjanjavanja na referendumu ima graanin koji u skladu sa propisima o izborima ima birako pravo.

PODGORICA

Sporazum o kampanji
Podgorica, 23. MARTA (MINA) Predstavnici bloka za nezavisnu Crnu Goru danas su potpisali Sporazum o zajednikom ueu u kampanji na referendumu o dravno-pravnom statusu Crne Gore. Sporazum su potpisali Demokratska partija socijalista (DPS), Socijaldemokratska partija (SDP), Graanska partija, Liberalna partija, Demokratska unija Albanaca, Narodna sloga, Bonjaka stranka, Demokratska zajednica Muslimana Bonjaka u Crnoj Gori, Hr vatska graanska inicijativa. Dokument su potpisali i elnici Pokreta za nezavisnu evropsku Crnu Goru i Graanskog foruma iz Nikia. Prethodno je saopteno da e Forum Bonjaka/Muslimana, Matica crnogorska i druge nevladine organizacije koje podravaju ostvarivanje pune dravne nezavisnosti Crne Gore u kampanju suverenistikog bloka biti ukljuene posredstvom Pokreta za nezavisnost Crne Gore. Sporazumom je predvieno obrazovanje Koordinacionog tijela koji e usklaivati zajedniko djelovanje i nastupe suverenistikog bloka u referendumskoj kampanji. Predvieno je ovim tijelom predsjedava i koordinira predstavnik DPS-a. Blok za nezavisnu Crnu Goru formirae zajedniki medijski pul koji e planirati kampanju i starati se o adekvatnom ueu potpisnika Sporazuma u medijima, na predreferendumskim skupovima, kao i drugim oblicima javnog predstavljanja ove opcije. Medijski pul, pored strunjaka, inie po jedan predstavnik potpisnika Sporazuma. Predvieno je i formiranje zajednikog tima za marketing koji e osmisliti referendumsku kampanju. Od budetskih sredstva za kampanju, u iznosu od milion EUR, 85 odsto dobie parlamentarne partije, s tim to se 25 odsto rasporeuje na jednake djelove, a 75 odsto srazmjerno zastupljenosti partija u republikom parlamentu. Ostatak, 15 odsto, dobie druge politike partije i nevladine organizacije koje su potpisale Sporazum u jednakim iznosima.

FORUM je samostalna organizacija

Povodom informacije u teksta objavljenom u dnevnom listu Vijesti od 21. mar ta o.g., a u cilju adekvatnog informisanja javnosti, Forum Bonjaka/Muslimana Crne Gore saoptava sljedee: Forum Bonjaka/Muslimana podrava stvaranje jedinstvenog bloka koji se zalae za obnovu dravne nezavisnosti Crne Gore i spreman je da kao samostalan subjekt uestvuje u njegovom konstitisanju.Time iskazujemo spremnost da, i kao organizacija, damo doprinos konstituisanju nezavisne, demokratske, gradjanske i multinacionalne Crne Gore. Forum Bonjaka/Muslimana, medjutim, kao organizacija samostalno djeluje i donosi odluke i nije lan Pokreta za nezavisnost, te prema tome nije i ne moe biti, preko Pokreta ili bilo kog drugog, zastupljena u bloku za nezavisnost.

petak, 7. aprila 2006. Revija FORUM

r e v i j a

HRONIKA

TUZI - PODGORICA

Veeri ilahija i kasida

Povodom velikog islamskog praznika Bajrama, u Centru za kulturu u Tuzima, 11. januara odrano je Vee ilahija i kasida, u izvoenju hora azim-begove damije. Publika je uivala u nadahnutoj interpretaciji lanova hora. U saradnji sa Islamskom zajednicom manifestaciju su priredile nevladine organizacije: eher, Almanah, Perparimi i Amanet. U prepunoj velikoj sali KIC-a Budo Tomovic, u Podgorici, 30. januara, povodom nastupanja Nove 1427. hidretske godine, odrano je vee ilahija i kasida. Podgorikoj publici, ve poznati, hor "Djulistan" iz Novog Pazara, priredio je divno vee muzike i lirike. Prisutnima se obratio reis islamske zajednice u Crnoj Gori Rifat ef. Fejzi. - Podsjetivi na rijei Poslanika nema hidre poslije mene, on je kazao da muslimani moraju ostati u svojoj zemlji jer je hidra (preseljenje) zavrena sa Boijim Poslanikom, i poruio da je nae mjesto ovdje, pod ovim suncem. ljepoti, kao i ukupnom uitku i ovo vee iz kafe-salona Hotela Crna Gora, koje su, uz vjeto voenje Mirsada Rastodera i pratnju orkestra Sulejmana Kujevia i Safeta Djozovia, koji je sa KUD om Vrelo Ibra uestvovao na brojnim festivalima, uljepali: goa iz Tuzle Ramiza Milkuni, Bard Podgorikog i crnogorskog Sevdaha ukrija uti Serhatli kao i medijski zapostavljeni pjevai za koje se u uim krugovima zna da mogu i znaju ak i bolje od drugih, a to su: Ismeta Seka Radoni, Hamza Haveri, Edin Babi, Esad Meruli, Kenan Demi i dr Erdan Mustafi. Posebno zadovoljstvo bilo je uti damu crnogorske muzike scene Andrijanu Boovi kako u njenoj interpretaciji zvue pjesme pune ljubavnog derta i sevdalinske enje za voljenom osobom. Promocijom pjesama koje su u protekloj godini komponovali Ibi Kujevi i Imo Abdovi, na najljepi nain skrenuta je panja da stvaraoci nijesu zaboravili izvor, samo im treba omoguiti eu i valjanu promociju, kako kompozitorima, tako pjevaima i profesoru harmonike Safetu Drljanu i lanovima KUD-aRamadan arki iz Tuzi. Vee Sevdaha kao manifestacija tradicije, ima za cilj kulturoloku misiju promovisanja nasljedja ali i novih vrijednosti sa kojima se moe identifikovati duhovnost Bonjaka /Muslimana u Crnoj Gori. No, iako skromno zapoeta moe biti temelj jo osmiljenije i sadrajnije prezentacija kulturne batine Bonjaka/Muslimana, recimo kroz formiranje posebne institucije Centra za kulturu.

PODGORICA

Vee sevdaha
Povodom Kurban - bajrama, u organizaciji Foruma Bonjaka/Muslimana i Almanaha u hotelu Crna Gora , 12. januara je odrano Vee sevdaha. Kafe salon hotela sa blizu 300 mjesta bio je zaista mali da primi sve koji su eljeli da podijele uivanje u pjesmama i kompletnoj veeri nenametljivog isticanja prepoznatljivog etno-muzikolokog identiteta koji je decenijama i vijekovima nastajao i opstajao kao izraz emocija pretoenih u sevdalinku, tihu pjesmu koja podjednako treperi u Pljevljima, Podgorici, Baru, Bijelom Polju, Roajama, Plavu i drugim gradovima kao neodvojivi dio bogate batine u Crnoj Gori. - Sevdah nije samo rije. To je imaginarni ambijent ljepote u ijem nepreglednom prostranstvu due nastaje muziki izraz za pamenje, kazala je, izmeu ostalog, uz zahvalnost onima koji su pomogli organizaciju ovog susreta, Safeta-Marina Babai, predsjednica organizacionog odbora. Ostae, zasigurno, u pamenju po

petak, 7. aprila 2006. Revija FORUM

HRONIKA
POVODOM OBJAVLJIVANJA KARIKATURA MUHAMEDA A.S.

r e v i j a

Zahvalnost medijima u Crnoj Gori

Reis Fejzi

Reis Islamske zajednice u Crnoj Gori Rifat efendija Fejzi osudio objavljivanje karikatura Muhameda a.s. u medijima irom svijeta, ukljuujui i Hrvatske. U izjavi Vijestima Fejzi je izrazio zahvalnost crnogorskim medijima, koji nijesu prenosili uvredljive karikature, ime

su pokazali visok stepen potovanja prema sljedbenicima Islama u Crnoj Gori. Prema njegovim rijeima Islamska vjerska zajednica u Crnoj Gori vrsto stoji iza stavova svih relevantnih institucija u islamskom svijetu u vezi sa objavljivanjem karikatura. - Objavljivanju uvredljive karikature prethodila je propaganda poistovjeivanja Islama sa terorizmom, koja se u proteklih nekoliko godina vodi u zapadnim zemljama. Nije pravedno da se nekoliko ljudi, koji ine loa djela poistovjeuju sa svim pripadnicima islamske religije. Nije Bin Laden u peini slika Islama i slika svijetle islamske istorije - naglasio je reis Fej-

zi. On je kazao da se pojedinac druge religije koji vri teroristike aktivnosti, ne poistovjeuje sa vjerom kojoj pripada. Kada neki teroristiki in napravi panska Eta ili Ira u Irskoj, onda se iskljuivo govori o teroristikoj organizaciji i ni u kom sluaju se ne pripisuje hrianskom terorizmu. Ja se u potpunosti sa tim slaem i to podravam, ali isto tako smatram da se aktivnosti Al Kaide ne mogu povezivati sa islamskim terorizmom - naglasio je Fejzi, objanjavajui da je takav odnos zapadnog javnog mnjenja, zapravo, jedan od glavnih uzroka nastanka sramne karikature.

ROAJE

HAG

Nova stranka
U Roajama je 26. februara promovisana nova stranka. Nova nacionalna stranka nastala je ujedinjenjem Internacionalne demokratske unije, Bonjake demokratske alternative, Stranke nacionalne ravnopravnosti i Bonjako- muslimanske stranke. Bonjaka stranka nee se priklanjati ni jednom od suprotstavljenih pokreta jer njihovo formiranje i djelovanje smatra nelegitimnim i nelegalnim. Ipak, elimo da budemo aktivni uesnici referendumskog procesa i da svoje povjerenje i podrku pruimo onoj opciji koja u svoj projekat postreferendumske Crne Gore bude na kvalitetniji nain inkorporirala interes naroda kojem pripadamo rekao je, izmeu ostalog, Rafet Husovi predsjedavajui predsjednitva stranke na na sveanoj promociji u Roajama.

Proces protiv SiCG

Pred Meunarodnim sudom u Hagu 27. februara, zapoeta je glavna rasprava po tubi koju je Bosna i Hercegovina podnijela protiv Srbije i Crne Gore za genocid. Glavni zadatak suda u ovoj fazi je da utvrdi da li je nekadanja SR Jugoslavija izvrila agresiju i poinila genocid u BiH, a tek na osnovu te presude moe se pokrenuti novi proces u kojem bi se zatraila nadoknada za zemlju-rtvu. Sudski proces trajae do 9. maja, a presuda se oekuje do kraja godine.

SUSRET PREDSTAVNIKA GZP I FORUMA BONJAKA / MUSLIMANA

Demokratski ambijent preduslov za sve

Na inicijativu Grupe za promjene u Podgorici je 19. februara odran sastanak sa ciljem uspostavljanja mogue saradnje na pitanjima od interesa za BonjakeMuslimane, kao pripadnike manjinskog naroda u Crnoj Gori i uspostavljanje demokratskog ambijenta u Crnoj Gori. U razgovorima delegacije Foruma Bonjaka/Muslimana sa predstavnicima ove sve respektabilnije organizacije, ocijenjeno da je neophodno uspostavljane demokratskog ambijenta prije i poslije rjeavanja dravnog statusa Crne Gore. U razgovorima je i istaknuta elja da se podstaknu pripreme i posebni program mjera za ubrzani ekonomski razvoj optina na sjeveru Republike. Naglaena je i potreba potpunijeg definisanja i razrade kolskih programa, sa vie nastavnih sadraja koji se bave istorijskim i kulturnim nasljeem Bonjaka-Muslimana, kao i potreba vee povezanosti i saradnje sa dijasporom, te stvaranje povoljnih uslova za povratak iseljenika i investiranje kapitala u zaviaj. Sastanku su prisustvovali lanovi UO GZP: Svetozar Jovievi, Neboja Medojevi i Branko Radulovi, a u ime Foruma B/M: Suljo Mustafi, Husein Tuzovi, Mirsad Rastoder i Rusmir Nikoevi.

petak, 7. aprila 2006. Revija FORUM

r e v i j a

HRONIKA
sio represivne metode Miloevieve vladavine, bio je iskren i objektivan: - Miloeviev posljednji ispraaj nije bio nikakva narodna sahrana, ve miting za sahranu naroda. Svi beogradski platoi i trgovi bili bi pretijesni da prime rtve vladavine Miloevia ubijene, obogaljene, raskuene i po svijetu rasijane, rekao je, izmeu ostalog, Drakovi. - Pravda je ispunjena, izjavio je svojevremeni glavni pregovara oko razrijeenja posljednje jugoslovenske drame, ameriki diplomata Riard Holbruk, istiue da je Miloevi zapoeo etiri rata, koji su potresli Jugoistonu Evropu. Stradalo je preko 300 hiljada ljudi. Preko dva i po miliona je ostalo bez domova, upravo zbog Miloevia, a on je platio cijenu tako to je svoj ivot zavrio u zatvoru... Teko da se iko objektivan moe sloiti da je pravda, zaista, i zadovoljena i da je Miloevi zasluio bilo kakav respekt. Naprotiv. Istina je samo da je i definitivno sa politike i ivotne scene otiao ovjek kojio je u ivi kre bacio svog kuma, dravnik koji je razbio vlastitu dravu i u crno zavio na stotine hiljada ljudi i najvie upravo Bonjaka, a koji je, konano, pred sami svoj politiki kraj umalo gurnuo u haos i Crnu Goru. Samoubistvom ili boijom kaznom, svejedno samo je pobjegao od izvjesne presude za zloine i suoavanja sa sopstvenom krivicom, te tako i uskratio pravdu na stotinama hiljada sopstvenih rtava. Moglo bi se, ak, rei da se, kako to istie i komentator Monitora, Andrej Nikolaidis, Miloevi posljednji put narugao svojim rtvama. I sam kraj njegovog ivota je skopan sa paradoksima: rtve su molile za njegovo zdravlje, kako bi doekao presudu, dok su njegovi saborci Boga molili da presudu ne doeka. To je, kako dalje konstatuje Nikolaidis, Tomislav Nikoli (zamjenik lidera srpskih radikala eelja, koji, takoe, eka u hakom zatvoru suenje za ratne zloine) objasnio sljedeim rijeima: Smrt Slobodana Miloevia je u slubi i interesu drave. Dakle, drava koju je vodio Miloevi sijui smrt svud okolo, na kraju je zahtijevala i njegovu smrt, da bi la o njoj bila sauvana. Drugim rijeima, kako naglaava komentator Monitora, la koja se hrani smru to je Srbija koju je predstavljao Miloevi i koju danas predstavlja Nikoli.

POVODOM SMRTI SLOBODANA MILOEVIA

Neshvatljiva boleivost
Slobodan Miloevi, bivi predsjednik Srbije i Savezne Republike Jugoslavije, od 2001. godine, zatvorenik Meunarodnog suda za ratne zloine u Hagu, u subotu, 11. marta, ujuto, pronaen je mrtav u svom zatvorskom krevetu. Posljednji put je vien iv prethodnog dana oko esnaet sati i trideset minuta. Pr ve sumnje i dileme o tome da li se Miloevi ubio ili je, pak, otrovan ljekovima, prekratila je, za sada, ekipa ljekarskih eksperata nalazom da se, ipak, radi o sranom infarktu. No, bilo kako bilo, Miloevi, osumnjien za genocid u BiH i zloine protiv ovjenosti poinjene u ratovima u Hr vatskoj i na Kosovu, nije doekao sudsku presudu. Sahranjen je u subotu, 18. marta, u dvoritu porodine kue svoje supruge Mire Markovi. Sahrana je obavljena u prisustvu vie hiljada graana Srbije i organizaciji Socijalistike partije Srbije, sa kojom je Miloevi svojevremeno i pokrenuo svojevrsnu poplavu zaumljem posebno Srbije i Crne Gore i iji je bio doivotni lider. Sahrani Miloevia nije prisustvovao niko od lanova porodice (supruga Mira, sin Marko, kerka Marija), kao ni brat Borislav. Inae, koveg sa Miloevievim posmrtnim ostacima, suprotno tradicionalnim obiajima, sputen je u grobnicu u sumrak dana, bez vjerskih obreda, uz ruske muziku i pjesme: Rjabinuka i Podmoskovnjie veera. - Miloevi odlazi i, nadam se, konano i jedno vrijeme stradanja, podjela i zla. Njegovom smru istorija e biti uskraena za potpuni sud i istinu o njegovom ueu u tome, kazao je, izmeu ostalog, predsjednik dravne zajednice Srbija i Crna Gora, Svetozar Marovi. Za predsjednika Vlade RCG, Mila ukanovia, Slobodan Miloevi ni svoje saveznike, ni svoje protivnike nije ostavljao ravnodunim i bio je politiki protivnik za respekt... I ukanovi, kao i predsjednik Republike Filip Vujanovi, ale to Miloeviu nije omogueno traeno lijeenje u Moskvi, to e, zapravo, rei makar privremeno oslobaanje iz hakog zatvora. Nasuprot neshvatljivo boleivim izjavama aktuelnih crnogorskih pr vaka, ef diplomatije Srbije i Crne Gore i lider Srpskog pokreta obnove Vuk Drakovi, koji je na najdirektniji nain i lino isku-

petak, 7. aprila 2006. Revija FORUM

HRONIKA
SJEANJE NA RTVE

r e v i j a

utanje o zloinu se nastavlja

Sa jednog od podsjeanja na zloin

Trinaest godina je ve, otkako je, 27.februara 1993. godine, iz voza 671, eljeznikoj u stanici trpci, izvedeno i u nepovrat odvedeno 20 putnika, devetnaest bonjako-muslimanske i jedan hr vatske nacionalnosti . etrnaest godina je proteklo i od progona gradjana bonjako-muslimanske nacionalnosti, odnosno etnikog ienja podruja Bukovice kod Pljevalja. Tada je oiena oblast od preko 30 sela i ubijeno vie gradjana ove nacionalnosti, a zlostavljano na desetine. Takoe, uz uee tadanje vlasti, protivno svim medjunarodnim konvencijama, iz Crne Gore izrueno i pod no poslato na desetine bosanskih izbjegli-

ca. U gotovo isto vrijeme zapoeli su montirani procesi prema rukovodiocima SDA Crne Gore. Forum Bonjaka/Muslimana je tim povodom podsjetio da se Crna Gora, do danas, nije na adekvatan nain suoila sa odgovornou za ove zloine. Nema organizovanog i temeljitog institucionalnog suoavanja sa prolou, a naalost, nema ni dovoljno svijesti o nunosti takvog suoavanja i posebno izvlaenja odgovarajueg nauka. Ondanji dravni aparat, mediji, policija i vojska dobrim dijelom snose odgovornost za ove zloine. Zato samo organizovani institucionalni model sauavanja sa prolou kroz Zakon o lustra-

ciji, moe vratiti povjerenje graana u dravne institucije. Tek kada se se istinito progovori o svim zloinima, o zlu i faizmu u kome je drava tada sauestvovala, tek kada se porodice otetih materijalno zbrinu, kada drava stvori uslove za povratak i donira izgradnju kua i obnovu imanja u pljevaljskoj Bukovici, tek kada se do kraja rasvijetli sluaj deportacije izbjeglica. Tek onda se moe rei da se Crna Gora suoila sa prolou, prepoznala svoju krivicu i iz nje izvukla nauk da se takvi zloini vie nikada i nikome ne ponove istie se u saoptenju Forumu Bonjaka/Muslimana.

10

petak, 7. aprila 2006. Revija FORUM

r e v i j a

HRONIKA
Nevladine organizacije - likovni klub Kula, Almanah i Forum Bonjaka/Muslimana Crne Gore povodom 13. godinjice od otmice putnika iz voza u trpcima organizovale su u umjetnikom paviljonu u Podgorici izlobu slika pod nazivom Trag u selekciji akademskog slikara Aldemara Ibrahimovia. Cilj izlobe je podsjeanje javnosti na nevine rtve zloina u trpcima i podsticaj suoavanja sa traginom prolou radi proienja i ljudskih budunosti, a izlobu je otvorio novinar i publicista Esad Koan. Pitanja angaovane umjetnosti aktuelizuje triptih izlobi, organizovanih u Podgorici i Sarajevu, koje su umjetniki oma otetim i pogubljenim, nevinim ljudima, putnicima voza 671 u trpcima. Pr va izloba je ekajui Fatihu - preispitivanje savjesti, druga Tiina i trea Trag. Svi pozvani umjetnici razliitih generacija iz Bosne i Hercegovine, Makedonije, Srbije i Crne Gore, uestvovali su u projektima, a taj in je potvrda njihovog opredjeljenja za temeljne vrijednosti svake civilizacije - mir, toleranciju, potovanje, razliitost zapisala je, izmeu ostalog, u katalogu izlobe istoriarka umjetnosti Nataa Nikevi.

U ZNAK SJEANJA NA RTVE

Izloba Trag

Sa otvaranja izlobe: Nataa Nikevi i Esad Koan

RIJE ESADA KOANA

I ravnodunost je zloin
Ne znam koju rije smijem izrei a da 13 godina od dana kad se 19 putnika iz voza nijesu vratili kui, ne zvui kao lo izgovor. Ne znam tu rije koja bi mogla biti opravdanje za sve nas to smo dozvolili da ovaj, i ne samo ovaj, zloin jo bude nekanjen. Za tolike godine samo jedan od izvoaa zloina u trpcima je osuen. Za otkrivanje i privoenje pravdi ubica moraju se osjeati odgovorne tri drave Crna Gora, Srbija, BiH, odnosno RSnastala na zloinu. Smije li iko rei nije se moglo vie. Jednom e se nai potomci morati zapitati kako smo mogli dozvoliti da nas nadjaa nitavilo i zar su ovo bile granice nae moi u suprostavljanju zlu. Najstranije oblije zla nije prst na obarau ve ravnodunost pred zloinom. Namjerno ne govorim samo o odgovornosti nadlenih dravnih organa. Ona se valjda podrazumijeva. Poslije trinaest godina krivica se uveava i raste krug odgovornih. Ovakvi susreti i ovakve manifestacije otpor su zaboravu. Samo, kao to je vano ne zaboraviti 27.februar 1993, kad su odvedeni i ubijeni ljudi samo zbog imena, vano je razumjeti: nita neemo uiniti za njih ako se ovaj datum pretvori u dan ritualnog sjeanja. Ovaj je dan jednako posveen i rtvama i razorenim domovima Bukovice, a svaki dan je dan borbe za istinu o trpcima i svim nedunim rtvama. Sticajem okolnosti, zbog drugih zloina, u Hag je upravo prispio Milan Luki, jedan od predvodnika zloinaca u pohodu na trpce. Uinimo sve kako bi se na sudjenju Lukiu progovorilo i o zloinu u trpcima. Suenje zloincima nije kraj ve poetak suoavanja sa zloinima. Zbog vlastitog ljudskog imena ne smijemo dozvoliti da rtve i u smrti ostanu same. Taj beskraj samoe bio je najjeziviji dok su putnici iz voza 671 odvoeni u smrt. Gledali smo kako, pod kiom kuruma, bez trunke alosti, odlaze djeaci Srebrenice. Ne znam, moda je to nijema poruka u ime svih nedunih rtava, da odlaze izdati od ljudskog roda. Zato nije dovoljno kazniti zloince. Valja graditi svijet kadar da se odupre idejama i projektima koji zloin podrazumijevaju. Da nas opet ne pokori zlo. Temelj tog svijeta je vlastiti sud. Stidom je poploan put kojim bi i djeaci Srebrenice i nai putnici sa voza na pruzi Beograd Bar, poeljeli da se vrate. Meu ljude. Ostavimo svoje tragove. Da ih prepoznaju. Ko e ako neemo mi.

petak, 7. aprila 2006. Revija FORUM

11

PRENOSIMO

r e v i j a

Izbor bez straha

Manjine moraju biti sigurne da e biti zatiene i prije i poslije referenduma i da mogu slobodno da iskau svoju volju. Poto e u svakom sluaju dijeliti sudbinu Crnogoraca, manjinski narodi u treba da budu kreatori nove Crne Gore. Toje najkrai nain da se trajno nametne kao istorijski subjekat koji ne dobija slobodu od drugih, ve svoju slobodu uiva u zajednici sa njima
Pritisak nacionalistikog Beograda i domaih velikosrba moe da primi forme iji je cilj da kod manjina izazove strah, kako bi birai iz njihovih redova na dan referenduma u to veem broju ostali kod kue. Kako je Brisel formulom 55-45 ve gotovo ponitio dio suverenistike prednosti koji dolazi od podrke manjinskih zajednica, neizlazak na izbore samo deset procenata te populacije ugrozio bi uspjeh referenduma. Manjine moraju biti sigurne da e biti zatiene i prije i poslije referenduma i da mogu slobodno da iskau svoju volju. Prigovor da vlast nije u dovoljnoj mjeri poradila na institucionalizaciji manjinskih prava je zasnovan. Ali pripadnici manjinskih nacionalnih zajednica ive ovdje i trebalo bi da vide da ta vlast nije uvela u pravni sistem ni mnoge crnogorske institucije koje su independisti formirali dok je ona bila na drugoj obali. Njena projekcija nije izgradnja institucija kroz koje se ostvaruje demokratski ivot, ve supstitucija institucija voljom monih pojedinaca i grupa. Demokratiju u Crnoj Gori tek treba graditi i nezavisnost Crne Gore je najbolji okvir za sve njene graane koji trae proirenje granica slobode. Ako Crna Gora ne osvoji nezavisnost na predstojeem referendumu, to e biti i neuspjeh za manjine jer one ne mogu biti slobodne u uslovima obnovljene velikosrpske hegemonije u Crnoj Gori. Oduzimanje slobode Crnogorcima automatski povlai i smanjenje slobode manjinama. U Crnoj Gori kao provinciji srpske imperije nema mjesta za moderne ideje o graanskoj dravi i suivot crnogorskih razliitosti. U takvoj Crnoj Gori bilo bi usko za svaki identitet osim za srpski. Za manjine nije optimalno rjeenje ni ako Crna Gora dobije nezavisnost uz njihovu podrku koja je trgovana s vlau jer ih to ini podstanarima u sopstvenoj kui. Poto e u svakom sluaju dijeliti sudbinu Crnogoraca, manjinski narodi treba da budu kretori nove Crne Gore. To je najkrai nain da se trajno nametnu kao istorijski subjekat koji ne dobija slobodu od drugih, ve svoju slobodu uiva u zajednici sa njima. U tako stvorenoj Crnoj Gori nee sloboda jednih zavisiti od volje drugih, ve e ona biti dom koji e svi njeni graani i narodi graditi svojom kulturom i identitetom. Glasajui na referendumu za Crnu Goru, pripadnici manjna e nadoknaditi i vremensko zaostajanje u ostvarivanju svojih prava, do kojeg je dolo zbog sporog razvoja demokratije u Crnoj Gori. Ako pobijedi duh multikulture, bie lako poboljavati postojee i donositi novezakone.

PIE: Miodrag PEROVI

evedesetih godina prolog stoljea bila je fascinantna lojalnost crnogorskih manjina Crnoj Gori. U vrijeme kad im Crna Gora nije garantovala ni fiziki opstanak, oni su bili njeni najodajniji graani. Crna Gora postmiloevievskog vremena nije se u dovoljnoj mjeri bavila problemima manjina. Na primjer, Bonjaci/ Muslimani su ustavom iz 1992. izgubili raniju poziciju konstitutivnog naroda, ali niti im je ta pozicija vraena niti je jo donesen zakon o manjinama. Svjedoci smo, ovih dana, napada na manjine sa raznih strana i od raznih interesa. Protivnici crnogorske nezavisnosti pokuavaju da pridobiju pripadnike manjina koji bi mogli biti nezadovoljni sporou unapreivanja manjinskog statusa. Razne organizacije, pa ak i vjerski poglavari, Bonjaka iz Srbije nastoje da se nametnu kao tumai interesa Bonjaka u Crnoj Gori. Javljaju se i unutranje snage lojalnih Bonjaka i Albanaca koji pokuavaju da iskoriste referendum kao sredstvo pritiska na vlast; nabrajaju probleme koje treba rijeiti da bi glasali za nezavisnost. To je legitimno ali pogreno, jer Crna Gora nije vlasnitvo vlasti ve domovina svih njenih graana. Bez obzira to efekat svih ovih akcija ne moe imati veliki uinak, neke stvari treba rei na vrijeme.

12

petak, 7. aprila 2006. Revija FORUM

r e v i j a

KRITIKE PARALELE

OKRUGLI STO FORUMA BONJAKA/MUSLIMANA

Kakvu Crnu Goru elimo

SULJO MUSTAFI, PREDSJEDNIK UPRAVNOG ODBORA FORUMA B/M CG

Zajedniki glas
rije tri godine, na ovom istom mjestu, moda pr vi put u svojoj povijesti uvjerili smo sebe i druge da se moemo okupiti oko zajednikog cilja, da znamo razmiljati za zajedniko dobro i da umijemo odabrati ono to je najbolje za nas. Makar na kratko zaboravili smo nae podjele, ostavili dnevne iare i okupili se oko onoga to je bitno I sutinsko, to je smisao naeg postojanja. To je bilo nae ime. I, pokazalo se, donijeli smo odluku koja je potvrdila nau istorijsku zrelost. Igrom sluaja, danas smo na istom mjestu, sa drugim dilemama, ali, ubijedjen sam, sa istim osjeajem, eljom i namjerom da radimo za svoje opte dobro. Koliko umijemo i koliko moemo zavisi od nas samih. Od nae sposobnosti da odgovorimo na sva pitanja koje nam ovo, istorijski veoma dinamino, vrijeme donosi. Danas je to pitanje: Kakvu Crnu Goru hoemo? Po nekoj sudbini ili, kako mi kaemo - kismetu, zapalo nas je da budemo svjedoci velikih i krupnih dogaaja - nestanka starih i radjanja novih drava, na prostoru, koji je gotovo pola vijeka bio sinonim za miran i rahatan ivot. Naalost, bonjako-muslimanski narod, najmanje svojom krivicom, platio je najveu cijenu nestanka te velike drave. Meutim, proces nastanka novih drava jo nije dovren. Dravna zajednica Srbije i Crne Gore, ukljuujui i Kosovo, ovakva kakva je sada, svjedoci smo, broji svoje posljednje mjesece. Sreom po nas, i medjunarodna zajednica je shvatila da njeno vee prisustvo, na ovim prostorima, proizvodi i veu stabilnost i vei stepen povjerenja i demokratije, u tom procesu. Meutim, dalji dravno - pravni status Crne Gore zavisie pr venstveno od demokratske i slobodne volje njenih gradjana. Isto tako, koncept i karakter budue drave, ustavno- pravni poloaj

graana i naroda, zavisie od njihove zrelosti da se izbore za ono to im pripada. U svemu tome, nai pojedinani glasovi, ne uju se daleko. Nai pojedinani stavovi, ma koliko neko volio ili cijenio samog sebe, znae jako malo. Na zajedniki glas ue se dalje, a na usaglaen stav o tim pitanjima bie svakako uvaeniji. Zato je vano da danas ovdje razgovaramo i oko naeg poimanja statusa Crne Gore i oko naeg mjesta u njenom buduem Ustavu. Podsjetimo se, vie puta dosada, kazali smo: Bonjaci i Muslimani u Crnoj Gori, jedno su bie i jedan narod, bez razlike na pojedinani iskaz. Kazali smo i da su Bonjaci Muslimani autohtoni, brojano manjinski narod i da su dio vievjekovnog bia Crne Gore. Traili smo hitno donoenje Zakona o manjinama, kojim e se regulisati prava svih manjinskih zajednica u gradjanskoj Crnoj Gori, te da se u predstojeem ustavno-pravnom rjeenju Crne Gore moraju obezbijediti adekvatni instrumenti zatite manjinskih prava. Poruili smo i da je neophodno sauvati zajednike vrijednosti nasljea, kulture i tradicije. To su, veinom, bili nai zahtjevi, koji su, takodje, veinom, ostali nerijeeni. Za nae je dobro da, na tome, i dalje istrajavamo. Sticajem okolnosti, neki procesi e se, u narednom periodu, odvijati znatno bre.Bie kako je pisano- rekli bi nai stari. Kismet - kae naa Sveta knjiga. Ali, ono to su nai stari zaboravljali, a naa nas vjera ui, jeste da sve uradimo to je u naoj moi, da nam bude bolje, kao i da jednom narodu ne moe biti bolje ako ne promijeni svoje navike. Nauimo da nije dovoljno da budemo samo svjedoci, ve da smo duni i da uestvujemo. Ne zbog medalja, jer ih i ne kuju za nas.Ve zbog toga, to od naeg uea u tom procesu, dakle, demokratskom rjeavanju dravnopravnog statusa Crne

U organizaciji Foruma Bonjaka/Muslimana Crne Gore, u Podgorici (Hotel Crna Gora), 11. januara 2006. godine, odrana je jednodnevna rasprava za okruglim stolom na temu: Kako Bonjaci/Muslimani vide dalji dravni status Crne Gore i, posebno, sopstveni ustavno-pravni poloaj i kao graana i kao naroda? Skupu je prisustvovalo preko stotinu istaknutih predstavnika bonjakog naroda iz Bara, Podgorice, Bijelog Polja, Pljevalja, Berana, Roaja, itd. Uz uvodna izlaganja: Sulja Mustafia, predsjednika Upravnog odbora, HuseinaCena Tuzovia, predsjednika Svjeta Foruma Bonjaka/Muslimana, Rifata Rastodera, potpredsjednika Skuptine RCG i Sefera Meedovia, advokata i vanrednog predavaa na Univerzitetu u Novom Pazaru, u raspravi je uestvovalo jo tridesetak prisutnih. U ovom broju prenosimo izvode iz dostavljenih autorizovanih izlaganja.
Gore, zavisie i na dalji poloaj i nae mjesto u njoj, kao i onih poslije nas. Od naeg uea, zavisie i to, kakvu emo Crnu Goru imati - onu kakvu, demokratski, sa svima u njoj dogovorimo, ili onakvu kakvu nam, bez naeg uea, nametnu. Mi ne moramo isto da mislimo, ali naa je obaveza da radimo za dobro svih nas. Svako od nas smatra da je put kojim ide najispravniji. Ali na zajedniki put mora voditi ka optem dobru i za nas i za dravu u kojoj ivimo. Usaglasimo se - koji je to put. Jer samo njime doi emo do one Crne Gore kakvu hoemo.

petak, 7. aprila 2006. Revija FORUM

13

KRITIKE PARALELE
RIFAT RASTODER, POTPREDSJEDNIK SKUPTINE RCG HUSEIN-CENO TUZOVI, PROFESOR - PREDSJEDNIK SAVJETA FORUMA B/M CG

r e v i j a

Za dravu svih graana

Hoemo Crnu Goru koja se moe voljeti, a da se drugi ne mrze. Crnu Goru, koja se moe i mora braniti, a da se ne ine ratni zloini. Neemo Crnu Goru koja se mora stidjeti nedjela uinjenih u njeno ime. Neemo da joj drugi diktiraju lekciju iz demokratije, ljudskih prava i zatite manjinskih naroda. Ako je tako, a treba da jeste, onda ustavno i zakonski moraju utemeljiti drugaiji odnosi. Crnu Goru, inae, kao dravu, od Berlinskog kongresa (1878), ine svi graani koji je doivljavaju svojom, bilo kako da se zovu. A pravo da ive u njoj imaju svi koji to hoe. U uslovima u kojima se tei uspostavljanju novih normi ivota, ne smije se veinski narod postavljati iznad, niti se svojati drugi. Svako treba da bude ono to mu svijest i savjest nalau, ali se, prvenstveno, mora osjeati graaninom Crne Gore, po svim pravima koja priznaju i druge demokratske i moderne evropske drave. Znai, drava iznad svega i u njoj suvereno pravo graana. Nema i ne smije biti majorizacije, dominacije, asimilacije. Kada se drava stvara, onda to pravo pripada svakome kome je do njeno stalo. Bez drave nema slobodnog drutva, sigurnog i bezbjednog pojedinca. Ali, ne i bilo kakve, ve drave demokratske, ekonomski prosperitetne, ravnopravne, meunarodno uvaene i potovane, sa pogledom u budunost. Tek tada emo svi, zaista, i moi da raunamo na bolji i sigurniji ivot. Samo u toj i takvoj Crnoj Gori moemo oekivati da e se i pitanje naeg ustavnopravnog statusa rijeiti na adekvatan nain.

Prilika za otrenjenje
Hou da vjerujem da Bonjaci /Muslimani, ako ne i zbog sebe, a ono zbog potomaka, nee ponavljati greke iz prolih vremena kada su se olako povlaili za tuim granicama i tako, ak i samoprogonstvom podhranjvali jo uvijek vitalnu iracionalnu svijest o opstojanosti samo jednoetnikih, jednovjerskih ili jednonacionalnih drava, ve da e upravo ueem na predstojeem referendumu i glasanjem za samostalnu, evropsku Crnu Goru i definitivno potvrditi sopstvenu i politiku i dravotvornu zrelost
Proces redefinisanja dravno-pravnih odnosa, zapoet jo 1991. godine brutalnim uruavanjem BIVE SFRJ i reafirmacijom jednog broja ondanjih republika u samostalne drave, ovih dana ulazi u zavrnu fazu i u njenom ostatku - Crnoj Gori i Srbiji. U toku su, naime, razgovori na meunarodnom nivou o daljem dravno-pravnom statusu Kosova, a upravo se takoe uz posredovanje predstavnika meunarodne zajednice - privode kraju i pripreme za referendumsko izjanjavanje o daljem dravno-pravnom statusu Crne Gore. Ve samim tim i kao graani i kao narod ponovo smo se nali pred, gotovo jednako vanim kao i ne tako davne 1992. godine, ispitom politike i ukupne zrelosti. I ne, naravno, zbog bilo kakve osnovane mogunosti ponavljanja bliske istorije. Jer, uz sve mogue i osnovano nezadovoljstvo aktuelnim politikim i, naroito, ekonomskim ambijentom, nemogue je porei injenicu da je ukupna politika i drutvena klima neuporedivo povoljnija od one iz 1992. godine kada je referendumskim izjanjavanjem u ratnim uslovima, tek nakon sedmodnevne politike kampanje - opredijeljen status Crne Gore u SRJ, odakle crpi kontinuitet i sadanja dravna zajednica S i CG. Ono to je najvanije, bar u Crnoj Gori, bitno je marginalizovana nacional-socijalistika svijest koja je bila u osnovi svih traginih deavanja na ovim prostorima, naroito tokom posljednje decenije minulog vijeka. Gotovo u potpunosti je demontirana ratna vojna mainerija a i policija je, ponovo, sve blia stvarnom biu Crne Gore. Moda je, upravo, i najvei problem to svi Mi i u Crnoj Gori i u Srbiji, u dravno pravnom smislu jo ivimo, to bi se reklo, ni na nebu ni na zemlji. I Crna Gora i dravna zajednica Srbije i Crne Gore i jesu i nijesu drave. I jesu i nijesu subjekti meunarodnog prava, to je sve i najei izvor raznoraznih sporenja. Ono to je najgore, iza tog i takvog bezoblinog dravno-pravnog stanja, guraju se i svi iole kompleksniji ivotni problemi. Upravo zbog svega, ne bi trebalo biti dilema bar oko potrebe redefinisanja, odnosno adekvatnijeg definisanja ovih odnosa. Kako se predstojeim referendumskim opredjeljenjem dugorono opredjeljuje, ne samo dalja sudbina drave Crne Gore, ve i dalji ukupni poloaj svih nas i kao graana i kao naroda, izuzetno se vanim ini i to utemeljeniji na stav, kako u odnosu na samo uea ili neuee u procesu, tako i u odnosu na mo-

14

petak, 7. aprila 2006. Revija FORUM

r e v i j a

KRITIKE PARALELE
luivanja. Vjerujem, takoe, da Bonjaci/Muslimani, prilikom suoavanja sa referendumskim pitanjem, nee smetnuti sa uma da, kao narod i dio jedinstvenog bonjakog narodnosnog bia, najmanje puni vijek participiramo i u drutvenom i dravotvornom biu Crne Gore, te da e, ak i nezavisno od rjeenja dravnopravnog statusa, u istom biu participirati i nai potomci. Hou, zapravo, da vjerujem da, ako ne i zbog sebe, a ono zbog potomaka, nee ponavljati greke iz prolih vremena kada su se olako povlaili za tuim granicama i tako, ak i samoprogonstvom podhranjvali jo uvijek vitalnu iracionalnu svijest o opstojanosti samo jednoetnikih, jednovjerskih ili jednonacionalnih drava, ve da e upravo ueem na predstojeem referendumu i glasanjem za samostalnu, evropsku Crnu Goru i definitivno potvrditi sopstvenu i politiku i dravotvornu zrelost. Moda i najpostojanije uporite upravo za takav stav je istorijsko iskustvo, odnosno injenica da je svaki velikodravni projekat na Balkanu i, pogotovu, svaki tzv. velikosrpski dravni projekat, naprosto pretpostavljao ak i fiziku eliminaciju muslimana, odnosno Bonjaka. Zar treba uopte i podsjeati na decidna, u tom smislu, polazita iz Garaaninovog naertanija (19. vijek), potom Paieve velikodravne strategije, pa jednu od temeljnih odrednica svojevremenog etnikog pokreta u Crnoj Gori, ili, pak, na jo svjee nebrojane zloine savremenih nacionalsocijalista, predvoenih upravo poivim Slobodanom Miloeviem, eeljem, Karadiem, Mladiem i drugim znanim i jo neznanim zaumnicima. U svakom sluaju, Bonjaci, kao narod koji je, u svim previranjima tokom minulog vijeka, bio i najvea rtva, ima i najvie razloga ali i civilizacijsku obavezu da se i u aktuelnim procesima zalae za mirno i demokratsko razrjeavanje svakog mogueg i pogotovu tako delikatnog pitanja kao to je redefinisanje dravno-pravnih odnosa izmeu dvije, inae po svemu bliske drave. Inae, svako mogue rjeenje ovih odnosa trebalo bi podrazumijevati i maksimalno otvorene granice sa svim susjedima i, naroito, sa Bosnom i Hercegovinom i Srbijom. Sa ovog skupa, kao i svakim drugim slinim povodom, treba, takoe, zahtijevati jasan stav svih relevantnih politikih i drugih subjekata u Crnoj Gori o tome kakav se, referendumskom odlukom, koncept drave pretpostavlja? Da li e se, naime, novim ustavom, Crna Gora definisati kao jednonacionalna, odnosno kao drava samo jedniog naroda, jednovjerska, ili, pak, kao drava svih suverenih graana, to e rei i naroda, naravno sa zatienim manjinskim, odnosno pravima na ouvanje duhovnog, kulturo-

gui izbor opcije, odnosno rjeenja ovog statusa. Ovo tim vie to sam pri snanom utisku da su Bonjaci, kao i tokom svih minulih deavanja, ponovo pod posebnom prismotrom. Naime, kao i pr vih devedesetih, kada je pokuana ak i fizika eliminacija Bonjaka i sa ovih prostora, i danas je poprilino onih i to iz obije dominantne strane unionistike i suverenistike, koji na Bonjake gledaju tek kao na potencijalni rezer voar glasova, ili, pak, kao na glavne krivce za eventualni neuspjeh njihove opcije. Sve primjetnija je, takoe, i tendencija marginalizacije i same nebrojano puta ve na najbolji mogui nain potvrene uloge Bonjaka u svim minulim i aktuelnim procesima. Sa ovog skupa i svakim slinim povodom, stoga, u pr vom redu treba jasno i glasno da poruimo da smo mi - i kao narod i kao graani, dio ovdanjeg realnog drutvenog i dravotvornog bia, jednako izvoran i autohton na ovom prostoru koliko i svi ostali narodi koji tu ive, i niko nema pravo da nas bilo ime uslovljava ili obiljeava kojekakvim sopstvenim kompleksima. Mi nijesmo i neemo biti niiji zagarantovani rezer voar glasova, niti bilo iji teg na izbornoj vagi. Hoemo samo da u zajednikoj kui Crnoj Gori budemo ravnopravni, te da i na svaki pojedinani glas bude jednako tretiran kao i svaki drugi. to se tie odnosa prema predstojeem referendumskom izjanjavanju, kao pr vo ne bi, bilo ni politiki, ni ljudski poteno previdjeti i istorijsko i demokratsko pravo Crne Gore na samoopredjeljenje, starije ak od slinog prava veine ostalih bivih jugoslovenskih republika. Kao drugo, hou da vjerujem da niko odgovoran iz bonjakog kao i bilo kojeg drugog naroda, nee propustiti priliku da pr vi put u svom istorijskom trajanju i na ovim prostorima uestvuje u demokratskom utemeljenju drave u kojoj vijekovima ve ivimo i, nadasve, uestvuje u demokratskom utemeljenju sopstvenog mjesta u toj dravi. Bonjaci/Muslimani, stoga, ne bi smjeli dozvoliti da ih bilo to ili bilo ko iskljui iz procesa odluivanja o sudbini drave koju, priznavao ko to ili ne, i sami konstituiu. Ne bi, pogotovu, nipoto i ni pod kakvim uskopolitikim ili drugim motivom, smjeli sami sebe iskljuiti iz procesa od-

Kako glasati
to se tie odnosa prema predstojeem referendumskom izjanjavanju, kao prvo ne bi bilo ni politiki, ni ljudski poteno previdjeti i istorijsko i demokratsko pravo Crne Gore na samoopredjeljenje, starije ak od slinog prava veine ostalih bivih jugoslovenskih republika. Kao drugo, hou da vjerujem da niko odgovoran iz bonjakog kao i bilo kojeg drugog naroda, nee propustiti priliku da prvi put u svom istorijskom trajanju i na ovim prostorima uestvuje u demokratskom utemeljenju drave u kojoj vjekovima ve ivimo i, nadasve, uestvuje u utemeljenu sopstvenog statusa u dravi. Hou, zapravo, da vjerujem da su sadanje genracije Bonjaka nadrasle sve mogue priinjene nepravde, te da , ako ne i zbog sebe, a ono zbog potomaka, nee ponavljati greke iz prolih vremena kada su se olako povlaili za tuim granicama i tako, ak i samoprogonstvom podhranjvali jo uvijek vitalnu iracionalnu svijest o opstojanosti samo jednoetnikih, jednovjerskih ili jednonacionalnih drava, ve da e upravo ueem na predstojeem referendumu i glasanjem za samostalnu, evropsku Crnu Goru i definitivno potvrditi sopstvenu i politiku i dravotvornu zrelost. Moda i najpostojanije uporite upravo za takav stav je istorijsko iskustvo, odnosno injenica da je svaki velikodravni projekat na Balkanu i, pogotovu, svaki tzv. velikosrpski dravni projekat, naprosto pretpostavljao ak i fiziku eliminaciju muslimana, odnosno Bonjaka.

petak, 7. aprila 2006. Revija FORUM

15

KRITIKE PARALELE
lokog i ukupnog nacionalnog identiteta svih brojano manjinskih naroda. Inae, svaka djelotvorna zatita manjinskih prava, sasvim logino, morala bi podrazumijevati i posebne sistemske mehanizme podsticaja breg razvoja prigraninih podruja na kojima, inae, u veini i ive pripadnici brojano manjinskih naroda. Konano, treba naglasiti da je, bez organizovanog i objektivnog suoavanja makar sa najbliskijom ratnom prolou, teko oekivati i bitnije pomake u utemeljenju odnosa primjerenih savremenim i evropskim i civilizacijskim standardima. U cjelini uzev, nema sumnje da e od spremnosti, naravno i sposobnosti vlasti i drugih relevantnih politikih subjekata da se suoe sa naznaenim i drugim slinim pitanjima, u mnogome zavisiti i entuzijazam u referendumskom procesu. Tim prije to bar Bonjaci Crne Gore, nijednom moguom primisli, i ne trae nita to bi bilo na tetu Crne Gore kao drave ili tetu bilo kojeg od ostalih naroda koji konstituiu njeno bie.

r e v i j a

DR SEFER MEEDOVI: USTAVNOPRAVNI POLOAJ B/M

Pitanje svih pitanja

Ustavnopravni poloaj Bonjaka/Muslimana u Crnoj Gori je pitanje svih pitanja. Jer, od toga, u dobroj mjeri, zavisi sudbina ovog naroda u budunosti. Da bi se o tome opredijeljeno moglo govoriti potrebno je najprije imati u vidu opravdanost zahtjeva i mogunost njihovog ostvarenja, vodei rauna o politikoj i ideolokoj podijeljenosti Crne Gore.
PERIOD KNJAEVINE CRNE GORE Na Berlinskom kongresu 1878. godine izvrena je revizija Sanstefanskog mirovnog ugovora zakljuenog izmeu Rusije i Turske sa ciljem da se onemogui stvaranje jakih junoslovenskih drava i umanji uticaj Rusije na Balkanu. Tada su Crna Gora, Srbija i Rumunija dobile svoju nezavisnost. Crna Gora je dobila Bar sa obalom, dok je Ulcinj sa Bojanom ostao Turskoj. Berlinskim ugovorom utvrena je sloboda vjeroispovjesti, tako da razlika vjerospovjesti ne moe biti smetnja za uivanje graanskih i politikih prava, vrenja javnih slubi i drugih funkcija. Iz tog vremena treba pomenuti Proglas crnogorskim muslimanima koji je knjaz Nikola izdao 25.01.1879.godine, u kome se izmeu ostalog kae : Muhamedanci, Vas nee dijeliti preda mnom vjera od vaih pravoslavnih i katoliki sudravljana. Svi skupa uivaete jednaka prava i istu ljubav moju, jednaku i istu pravicu zakona mojih. Svak je slobodan u svojoj vjeri, u svojim dobrim obiajima, u svom radu. One muslimane koji su izbjegli iz Crne Gore ostavljajui svoja ognjita Knjaz Nikola poziva Proglasom od 13.07.1881. godine da se vrate uz garanciju jednakih prava. U Proglasu muslimanima Ulcinja 0d 07.09.1890.godine Knjaz istie: Odobrujem i odreujem mjesto koje ste izabrali za novu damiju... U znak moje vazdanje ljubavi prema Vama, mojim vjernim podanicima i stalne elje da ste u vaoj vjeri slobodni i napredni, naredio sam primite i tri hiljade groa kao pomo za graenje pomenute damije. Ustavom za Knjaevinu Crnu Goru iz 1905.godine, sve priznate vjeroispovjesti imaju pravo na slobodno i javno izvravanje vjerozakonskih obreda, s tim to centralno mjesto zauzima Istono-pravoslavna crkva poto je pravoslavna vjera proglaena kao dravna./l.40/1/ Meutim nema ni govora o narodnom statusu muslimana u Knjaevini Crnoj Gori, jer oni su smatrani samo za vjersku skupinu. Bilo je to vrijeme iseljavanja i bjeanije, koje je naroito intezivirano poslije Balkanskih ratova 1912/13. godine poto je Turska konano protjerana sa Balkana. U potrazi za orujem u mnogim krajevima muslimani su prebijani, ubijani i protjerivani sa svojih ognjita. U psihozi straha i masovnih odmazdi mnogi Muslimani su se iselili za Tursku i druge krajeve to je bitno uticalo na njihovo nacionalno sazrijevanje. Smatra se da da se od aprila do juna 1914. godine preko Bara za Tursku iselilo oko 200 hiljada muslimana. 4/ Nastanku masovnog egzodusa za Tursku kumovala je dravna politika koja je imala za cilj da se novoosloboeni krajevi oiste od muslimanskog ivlja, to se pored ostalog vidi iz povjerljivog dopisa Stojana Protia ispred srpske vlade, da se broj muslimanskog stanovnitva u narednih 10 godina mora smanjiti na 15% njihovog tadanjeg brojnog stanja.Oni koji su ostali pokrtavani su, terorisani i osporavani po svakom osnovu.

Poruke
Sa ovog skupa i svakim slinim povodom, u prvom redu, trebamo jasno i glasno poruiti da smo mi - i kao narod i kao graani, dio ovdanjeg realnog drutvenog i dravotvornog bia, jednako izvoran i autohton na ovom prostoru koliko i svi ostali narodi koji tu ive, i niko nema pravo da nas bilo ime uslovljava ili obiljeava kojekakvim sopstvenim kompleksima. Mi nijesmo i neemo biti niiji zagarantovani rezervoar glasova, niti bilo iji teg na izbornoj vagi. Hoemo samo da u zajednikoj kui Crnoj Gori budemo ravnopravni, te da i na svaki pojedinani glas bude jednako tretiran kao i svaki drugi. Sa ovog skupa, takoe, treba zahtijevati jasan stav svih relevantnih politikih i drugih subjekata u Crnoj Gori o tome da li e se, novim ustavom, Crna Gora definisati kao jednonacionalna, odnosno kao drava samo jednog naroda, jednovjerska, ili, pak, kao drava svih suverenih graana, to e rei i naroda, naravno sa zatienim manjinskim, odnosno pravima na ouvanje duhovnog, kulturolokog i ukupnog nacionalnog identiteta svih brojano manjinskih naroda.

16

petak, 7. aprila 2006. Revija FORUM

r e v i j a

KRITIKE PARALELE

PERIOD KRALJEVINE SHS Poslije Pr vog svjetskog rata, stvaranjem Drave Srba, Hrvata i Slovenaca, poloaj Muslimana u Crnoj Gori se nije poboljao. Naprotiv, zlodjela su se umnoavala do nesluenih razmjera, tako da je bilo nemogue ostati na svojoj vjekovnoj imovini. O tome je uverljivo pisao Bekir Omersofti u Gajretu od 1940.godine. Neodgovorni elementi vrili su esta razna zlodjela koje ovdje neemo spominjati. Zlo je prijetilo da pree u katastrofu. Svi oni koji su bili ueni, moni i bogati selili su se za Bosnu ili u Tursku naputajui rodnu grudu i ostavljajui narod bez ikakve zatite da tone u duevnoj tmini i imovinskoj nematini. Iseljavanju muslimana pomoglo je jo neto. Crnogorski useljenici, iji je broj rastao naglo, otvoreno su manifestovali neraspoloenje prema muslimanima, i pored toga to je u Crnoj Gori u tradiciji bilo da tamo ive muslimani sa pravoslavnima u bratskoj slozi i ljubavi. Osim toga sav inovniki aparat u Sandaku regrutovan je iz crnogorskih redova. Zbog zloupotrebe krstareih odreda smrti u potrazi sa muslimanskim odmetnicima kada su stradala itava muslimanska sela upuen je memorandum sandakih muslimana Ljubi Davidoviu u avgustu 1919. godine. Traena je dravna zatita uz konstataciju da je od formiranja Kraljevine SHS u junom dijelu Sandaka opljakano 194 muslimanskih sela i ubijeno 1.300. muslimana. U svoj interpelaciji upuenoj Ministru unutranjih djela erif Hadi Bajram kao narodni poslanik, istakao je, da je od ulaska crnogorskih komita do polovine 19. vijeka uniteno 150 muslimanskih sela i ubijeno 1.200 muslinana. Oni koji su se nekako snali pobjegli su u Bijelo Polje. U izvetaju dravne komisije koju je pod pritiskom javnosti obrazovao Nikola Pai od septembra 1921.godine navodi se da su vjerski i politiki odnosi stanovnitva u Sandaku zaotreni, naroito zbog sprovoenja agrarne reforme i zloupotrebe inovnikog aparata. Vojnici nisu tedjeli ni imovinu ni ast pojedinaca i da su andarmi vrili nasilja naroito u okrugu Beranskome. Letei odredi Koste Peanca su uvrivali vlast tokom 1921., 1922. i 1923. godine masovnim zloinima nad nedunim muslimanskim stanovnitvom. Vrhunac takvih zloina prestavlja pokolj u ahoviima 1924.godine, kada je 2.000 naoruanih Kolainaca i Poljana na zvjerski nain pobila i protjerala nekoliko hiljada

Radno predsjednitvo: H. Koan, Dr A. Dizdarevi, H. Tuzovi i S. Mustafi

muslimana. Sarajevska Pravda pisala je o ovom pokolju kao zloinu aveti gdje su ispoljene najnie ljudske strasti. Prolih je dana u jednoj sandakoj andarmerijskoj stanici /kod ahovia/ upala ena muslimanska, sva okrvavljena. andarmi su ustanovili da je ona enula pameu, Za njom su dole druge dvije muslimanke, koje su za onom jadnicom ile, i ove su objasnile uas prve muslimanke: za vrijeme stranih zvjerstava u ahoviima i Pavinom Polju, ona je naruju nosila svoje dijete od mjesec dana. Krvoloci su nevinace noem priklali u njenom naruju, Krv vlastitog djeteta okrvavila je nesretnu majku, koja je smjesta enula pameu./ Nakon toga delegacija preivjelih muslimana traila je kraljevsku zatitu, jer vie nisu vjerovali nikakvim komisijama. Zahtijevali su preseljenje na drugo mjesto kako bi mogli opstati. U to vrijeme rijetki muslimanski intelektualac Zeir Musi je pisao, da Sandaki begovi ale za prolou, a sandaka muslimanska sirotinja za budunou. Sandaki muslimani kako oni sa sela, tako i oni iz varoi dijele se na dvije grupe: klasu feudalnih ostataka i klasu vjeitih patnika iji je socijalni poloaj u statinom stanju prema promjeni istorijskih epoha. Ne mogavi da izdre kontinuirani teror, Muslimani su se masovno iseljavali za Tursku, u pasivnim krajevima Anadolije iz kojih se vie nisu mogli vratiti, jer su svoja vjekovna imanja prodali u bescenje. Uasna sjeanja na te godine prenosila su se s

koljena na koljeno, uvijek s bolnim uzdasima pomenulo se, ali se ne povratilo. Kasnije je ova problematika nauno i publicistiki obraena, ali jo nedovoljno, da bi se u cjelosti shvatila ukupna tragika. U drugom svetskom ratu etnika ideologija Drae Mihajlovia intezivirala je svoju istorijsku misao u stvaranju Velike Srbije s posebnom platformom o istrebljenju muslimanskog stanovnitva kao vjekovnog neprijatelja. Revanistika politika i bolesna mrnja prema nenaoruanom narodu ostavljala je pusto u svim muslimanskim krajevima. Spaljen je veliki broj sela, dok je stoka i druga imovina opljakana, a neja pobijena ili protjerana. I danas se prepriavaju stravine prie o spaljivanju staraca, ena i djece u kuama od slame, o silovanju djevojaka i klanju nemonih ljudi. Pod komandom Pavla uriia i Vojislava Lukaevia etniki odredi su napravili najstravinije zloine. S druge strane, Nezavisna drava Hrvatska je eljela da podruje Sandaka pripoji svojoj dravi kao najistoniji dio dravne zajednice. U posebno uraenom elaboratu o ekonomskom potencijalu i nacionalnoj strukturi Sandaka istie se da Sandak sainjava devet srezova /Berane, Bijelo Polje, Pljevlja, Nova Varo, Novi Pazar, Prijepolje, Sjenica i Tutin/ ije stanovnitvo ine Hrvati-muslimani, poto muslimani nisu narod za se, niti to mogu biti Ustaka vlast je svojom propagandom oznaavala muslimana kao cvijee hrvatskog naroda Prema tome nema ni govora o ustav-

petak, 7. aprila 2006. Revija FORUM

17

KRITIKE PARALELE
nopravnom statusu Bonjaka/Muslimana do drugog svetskog rata, jer su oni u tom periodu tretirani iskljuivo kao vjerska skupina i kao narodna balast, koju zbog svoje tuinske religije treba istrijebiti sa prostora jugoslovenskih zemalja. Zato je taj period obiljeen svojevrsnim krstakim pohodom na najiroj osnovi. PERIOD KOMUNISTIKE JUGOSLAVIJE (SFRJ) U periodu poslije Drugog svjetskog rata komunistika vlast je stvarala podjednake uslove za razvoj svih naroda i narodnosti u tenji da se ratom poruena i privredno opustoena zemlja to bre oporavi. Ipak komunisti nisu imali razumijevanja za nacionalnost Bonjaka, pa su ih u svim popisima do 1971.godine negativno tretirali. Naime, prema popisu od 1948. godine Bonjaci su se izjanjavali pod rubrikom Musliman-neopredijeljen, po popisu iz 1953.godine kao Jugoslovenneopredijeljen, po popisu iz 1961. godine Muslimani-u etnikom smislu, a tek 1971., 1981. i 1991.godine omogueno je da se Muslimani izjasne kao nacija, pod istim imenom, ali sa velikim poetnim slovom M. Stalno etniki osporavani i svojatani Bonjaci/Muslimani su doivjeli deset velikih genocida. Deseti se desio u BiH na samom kraju 20.vijeka na oigled cijelog svijeta. Za neke zloine kao to je srebreniki, kriva je i OUN. Zato i ne udi stav velikih sila da je u Bosni bilo etniko ienje, umjesto holokausta. AKTUELNI PERIOD I u periodu nakon uruavanja bive SFRJ i uspostavljanja novih dravnih aranmana Crne Gore i Srbije(SRJ a, potom, i S i CG) ustavnopravni poloaj Bonjaka/Muslimana u Crnoj Gori je pitanje svih pitanja. Jer, od toga, u dobroj mjeri, zavisi sudbina ovog naroda u budunosti. Da bi se o tome opredijeljeno moglo govoriti potrebno je najprije imati u vidu opravdanost zahtjeva i mogunost njihovog ostvarenja, vodei rauna o politikoj i ideolokoj podijeljenosti Crne Gore. Najprije treba razjasniti zahtjev, da li je Bonjako/Muslimanski narod konstitutivni narod, manjinski narod, nacionalna manjina ili jednostavno nacionalna zajednica, to bi bila najoptija etnika odrednica? Neke nacionalne institucije Muslimana u Crnoj Gori smatraju da je Crna Gora njihova matina drava /npr. Matica Muslimanska/ to se pak Bonjaka tie, miljenja intelektualne elite, pa i pojedinih politikih stranaka su razliita. Jedni smatraju da je BiH matina drava Bonjaka u Crnoj Gori, dok drugi dre, da je matina drava Bonjaka Crna Gora, jer su oni svoji na svome, autohtoni su i po broju su trei narod u Crnoj Gori, iako su prevaziene kategorije broja, veliine i starosti jednog naroda. Postavlja se pitanje, da li Bonjaci tre-

r e v i j a

Strategija iseljavanja
Brojni dokumenti i svjedoenja jasno ukazuju da je iseljavanje muslimana direktna posljedica dravne politike, kako u Kraljevini SHS tako i Kraljevini Jugoslavije a u mnogome i treoj - komunistikoj SFRJ kao i do nedavnoj SRJ. Interesantno je navesti seriju predavanja u Srpskom kulturnom klubu u Beogradu o planskom i sistematskom iseljavanju albanskog i muslimanskog stanovnitva iz Kraljevine. U tome je naroito prednjaio istoriar Vasa ubrilovi koji je iznio razraene planove za iseljevanje. Naglaavao je uticaj svetenstva, novca i prijetnji. Trebalo je preduzeti mnoge opsene mjere, ne alei truda i novca, samo da se mnogi krajevi oslobode albanskog i muslimanskog stanovnitva. Nastavak osporavanja nacionalne posebnosti muslimanskog stanovnitva i u komunistikoj SFRJ, kao i ekonomska zaostalost podruja u kojima je ova populacija ivjela, ponovo su stvarale karavane iseljenika. Par tijsko-dravna rukovodstva su bila krajnje pasivna na proces iseljavanja ime su zapravo sauestvovali u organizovanom iseljavanju za Tursku. Taj proces je trajao kontinuirano od 1950-1970. godine. Ni dan danas se ne zna taan broj ukupno iseljenih muslimana sa prostora bive Jugoslavije ali pouzdane predpostavke govore o vie miliona iseljenih.

ba da prihvate status nacionalne manjine? Moe li se to uraditi jednostrano bez konsultacije i odgovaraeg pristanka matine drave? Pri tome valja podsjetiti da je nacionalna manjina dio nacije koji ne ivi u svojoj nacionalnoj dravi, nego u drugoj. One su ivotno zainteresovane da sauvaju svoju nacionalnu individualnost i da u dravi u kojoj ive sa nekom drugom nacijom obezbijede slobodu, ravnopravnost i nacionalnu afirmaciju. Meutim, u prolosti postoje brojni primjeri negativnog tretmana nacionalnih manjina do potpunog eliminisanja, izmjenom granica, fizikim i kulturnim genocidom, iseljavanjem ili asimilacijom. Toga nisu bili poteeni ni Bonjaci/Muslimani na prostoru bive SFRJ. Svjedoci smo masovnih zloina koji su izvreni nad Bonjacima u BiH, od kojih se Srebrnika golgota smatra najveim ratnim zloinom poslije drugog svetskog rata. Bonjaci/Muslimani Crne Gore nikada nisu bili bosanski dravljani, ve uvijek dravljani Crne Gore i SFRJ, odnosno SRJ. U SFRJ oni su bili jedan od est konstitutivnih naroda, poev od ustavnih amandmana 1971.godine. Sa propau SFRJ i formiranjem nacionalnih drava od strane bivi jugoslovenskih republika Bonjaci su u BiH dravotvoran narod, dodue u federaciji sa Hrvatima sa kojima ine poseban entitet, dok je na drugoj strani Republika Srpska kao zaseban entitet. U novonastalim uslovima pocijepano je nacionalno bie Bonjaka/Muslimana na vie djelova. Najvei dio je ostao u BiH, jer je tako bilo i prije raspada SFRJ, dok su ostali djelovi ovog naroda ostali u drugim djelovima bive Jugoslavije. Sve ove razloge kao i mnoge druge treba imati u vidu prilikom osmiljavanja predloga o ustavnopravnom statusu Bonjaka/Muslimana. Ako se prihvati predlog da su Bonjaci/Muslimani nacionalna manjina onda bi za njih vrijedjeli svi meunarodnopravni standardi, sadrani u opteprihvaenim pravilima meunarodnog prava i meunarodnim ugovorima, Povelji o ljudskim i manjinskim pravima i graanskim slobodama kao i Saveznom zakonu o zatiti prava i sloboda nacionalnih manjina od 27.02.2002.godine 9/ U tom sluaju novi crnogorski ustav prihvatio bi sadanja rjeenja Povelje o ljudskim i manjinskim pravima koja bi se ostvarivala u skladu sa meunarodnom zatitom i praksom meunarodnih tijela koja nadziru njihovo spro-

18

petak, 7. aprila 2006. Revija FORUM

r e v i j a

KRITIKE PARALELE
cionalnom kontekstu ostalo sve isto. Mnogo vie znai odrednica konstitutivni narod , tim prije to su Muslimani bili konstitutivni narod jugoslovenske federacije, sa ime se u potpunosti sloila i Crna Gora kao jedna od jugoslovenskih republika. Konstitutivnost podrazumijeva potpunu ravnopravnost naroda, slobodan razvoj i jednaku odgovornost. U tom sluaju ustavne odredbe o manjinskim pravima nebi se odnosile na Bonjake/Muslimane. Izdejstvovati konstitutivnost znailo bi najpovoljnije rjeenje ustavnopravnog statusa ovog naroda. Ako zaivi ideja o konstitutivnosti naroda Crna Gora bi se potpunije afirmisala kao graanska drava i samim tim olakao proces ulaska u evropske i evroatlanske integracije. Meutim, kako sada stvari stoje Crna Gora se postojeim ustavom deklarisala kao nacionalna drava crnogorskog naroda, jer u preambuli ustava doslovno pie : Na osnovu istorijskog prava crnogorskog naroda na sopstvenu dravu, steenog u vjekovnim borbama za slobodu Ako i novi ustav poe od istog idejnog koncepta nacionalne drave, slino kao i Ustav Srbije iz 1990. godine te i radne verzije novog ustava Srbije, ideju konstitutivnosti Bonjaka/Muslimana je tee braniti. Zbog svega toga krajnje je vrijeme da se usvoji bonjaka platforma o konstitutivnosti Bonjaka/Muslimana u Crnoj Gori kao to je uraeno u pogledu imena i jezika i napusti teza o manjinskim pravima koja pripadaju nacionalnim manjinama.

voenje. /l.10/ S druge strane, ako se politika elita, nezavisni intelektualci i politike partije koje okupljaju Bonjake/Muslimane opredijele i zahtijevaju da Bonjaci/Muslimani budu ustavom tretirani kao narod, postavlja se pitanje, da li da budu konstitutivni narod ili jednostavno manjinski narod.Odmah da kaem da odrednica manjinski narod praktino ne znai nita, osim to ljepe zvui, u odnosu na dosadanju ustavnu kategoriju nacionalna i etnika grupa koja u svakom sluaju ima peorativno znaenje. Politiki dogovor koji je postignut 1997.godine, da se u politikoj komunikaciji ustanovi termin manjinski narodi samo je donekle ublaio nedostatak adekvatnijeg termina, budui da je u normativnom, a posebno u institu-

RIFAT RASTODER: REAGOVANJE

tetna konfuzija
Povodom, htio bih da vjerujem nesvjesne ali, u svakom sluaju tetne, konfuzije kod jednog broja diskutanata oko sutine jednog broja pojmova, samo nekoliko naznaka.

Narod i drava suverenih graana

Nije, naime, tano da koncept drave suverenih graana, kako to neki tvrde, negira bilo iji kolektivni, odnosno narodnosni identitet, niti iskljuuje bilo ije pravo i kao naroda na dravotvornu konstitutivnost u odnosnoj i bilo kojoj dugoj dravi. Rije je samo o najsavremenijem i najirem moguem okviru drutvenog organizovanja. Dok su, zapravo, tokom ovjekovog milenijumskog trajanja, prvobitno rodbinska a, potom, plemenska, pa vjerska, etnika i nacionalna zajednica bile i jedini osnov i okvir drutvenog organizovanja ljudi, danas je to sve vie najira mogua zajednica graana, koja, naravno, ne iskljuuje, niti moe iskljuiti ni iju konstitutivnost niti pripadnost ni rodbinskoj zajednici, ni plemenu, ni naciji, odnosno narodu. Naprotiv, ovaj koncept drave samo obuhvata i podrazumijeva i zatitu svih specifinosti.

Manjinska prava i konstitutivnost

Nije, takoe, tana ni tvrdnja da se zatita tzv. manjinskih prava iskljuivo odnosi na nacionalne manjine, to jest samo one zajednice koje ive u odnosnoj dravi a imaju i drugu matinu nacionalnu dravu. Jer, zatita manjinskih prava je upravo i ustanovljena u cilju dodatne zatite u prvom redu starosjedelakih naroda koji su, sticajem istorijskih okolnosti, postali brojano manjinski, kao i svih drugih brojano manjinskih nacionalnih i etnikih zajednica. Upravo zbog toga je na Skuptini Savjeta Evrope, prilikom rasprave o Predlogu okvirne konvencije o zatiti parva pripadnika nacionalnih manjina, i najspornije pitanje bilo termin: nacionalna manjina. Ovim terminom bili su nezado-

voljni predstavnici starosjedelakih naroda, pa je, zbog toga, Okvirna konvencija usvojena tek prostom veinom, ali uz decidno obrazloenje, koje i povodom jedne od brojnih verzija Nacr ta zakona o zatiti manjinskih prava u Crnoj Gori, ponavlja i Evropska komisija za demokratiju posredstvom zakona(Venecijanska komisija): I ako se danas termin nacionalna manjina generalno koristi kao odnosni termin za naznaavanje brojane manjine u dravi, ne postoji specifini uslov prema kome meunarodni zakon diktira da se ovaj termin i koristi prilikom od strane Drave prilikom garancije prava koja se tiu osoba koje pripadaju manjinama... (Strazbur, 24. maja 2004.; Miljenje br. 270/2003). Slino je miljenje i Savjetodavnog komiteta za Okvirnu konvenciju, iskazano povodom neto ranijeg sluaja Norveke: Primjenjivost Okvirne konvencije ne mora neophodno da znai da vlasti u svojim domaim zakonodavstvima i praksi, moraju i da koriste termin: nacionalna manjina, kako bi opisala grupu koja je u pitanju... Shodno citiranim stavovima, ni jedna od evropskih zemalja sa iole znaajnijom par ticipacijom brojano manjinskih nacionalnih zajednica, poev od vajcarske, Belgije, Finske, Norveke, ak i Njemake, Austrije, Slovenije, itd, itd, u svom zakonodavstvu o zatiti manjinskih prava za svoje autohtone brojano manjinske narode ne koriste termin nacionalna manjina, ve jednostavno: narod ili, pak, zajednica pripadnika odnosnog naroda.

Pojmovi: manjinski narod i narod

Termin manjinski narod nije sam po sebi naikakva nova odrednica, odnosno klasifikacija naroda i, pogotovu, prevara, izuzev to je kvantitavina karakteristika u odnosu na najbrojniju zajednicu, odnosno narod u dravi. U konkretnom sluaju, Bonjaci su u Crnoj Gori, zaista, brojano manjinski u odnosu na Crnogorce, ali to ne znai da i jedni i drugi nijesu narod. Naprotiv.

petak, 7. aprila 2006. Revija FORUM

19

KRITIKE PARALELE
DR ASIM DIZDAREVI, POSLANIK U SKUPTINI S I CG

r e v i j a

Pasivnost nije rjeenje

Pozicija naroda kome pripadamo i uloga Bonjaka/Muslimana Crne Gore u procesu odluivanja, odnosno referendumskog izjanjavanja, na nivou je istorijske odgovornosti za sopstvenu budunost i budunost svoga naroda
ievjekovna dravnost Crne Gore, kao istorijska injenica, izdrala je sve probe nespornog u smislu postojanja i njenog trajanja kao jedne od najstarijih evropskih drava sa priznatim meunarodnim subjektivitetom. O tradiciji te dravnosti svjedoe nesporni istorijski dokazi sa poecima u 9.vijeku, preko zvaninog meunarodnog priznanja na Berlinskom kongresu, 1878. godine pa do sadanjih dana. U kontekstu istorijskih dogaaja, vjekovnih razmea, uspona i padova, drava Crna Gora se, u grubim formama suoavala sa brojnim potekoama, pa i posrnuem u smislu gubitka dravnog identiteta i suvereniteta. U vrlo drastinom obliku krenja demokratskih normi, Crna Gora je od 1918 1943. godine postala bezimeni dio centralizovane drave Srba, Hrvata i Slovenaca, tretirana kao dio integralnog srpskog prostora. Tim aktom je ponitena crnogorska drava, prekinut njen meunarodni legitimitet. Svrgnut je kralj Nikola i Petrovi Njego, svrgnuta Vlada, crnogorska Skuptina i crnogorski Dvor, ukinut crnogorski Ustav i zakoni. I sada je Crna Gora, iako sa dosta atributa faktike dravnosti i samostalnosti, u grubom zagrljaju velikog brata koji ovjeka, naviknutog na nesputanu slobodu, dri u poloaju savijene glave i sputenog pogleda. Na svim sektorima drutvenog ivota ponavlja se, u otroj formi, negacija najbliih, usmjerena na dokaze nepostojanja ili potpunog utapanja jedne prema drugoj naciji. Dihotomija jednog naroda je sada stvarnost u Crnoj Gori, u svakom plemenu, u skoro svakoj kui. Odnos violentan, do spremnosti meusobnog sukobljavanja, pa i zatiranja. Iracionalna svijest vladajue klase u Srbiji jo ivi u afektu hegemonistikog projekta dominacije velikih nad malima i nacionalne superiornosti, koja ne trpi ni esencijalne potrebe za identitetom bliskih. Ipak, na nivou odnosa, donoenjem Polaznih osnova za preureenje odnosa Srbije i Crne Gore i Ustavnom poveljom dolo je do znaajnih kvalitativnih izmjena koje su, prema M. ukoviu sadrane u slijedeem: legalizovan je sveukupni poredak Crne Gore, izgraen u proteklih pet godina, do tada pravno neregularan, ali politiki legitiman. Legalizacija je dvostruka: pravnim osloboenjem od nadreenosti do tada vaeeg Ustava SRJ i njegovim priznanjem kao legalnog i legitimnog od strane Srbije i Evropske Unije; osloboenje od ogranienja, proizalih iz Ustava SRJ proirena je sloboda djelovanja Crne Gore na podruju izgradnje politikog i ekonomskog sistema po mjeri svojih potreba i interesa, ime je uvean sistem dravne nezavisnosti; znaajna sutina zatite od nadglasavanja drava lanica otklonila je petogodinju praksu zaobilaenja legalnih i legi-

timnih organa Crne Gore u procesima donoenja odluka u organima zajednice; u formalnom smislu, Crna Gora, putem svoga imena u imenu dravne zajednice, postala je nezaobilazan meunarodni inilac. Referendum, kao neotuivo, Poveljom usaglaeno pravo drava lanica o izjanjavanju graana Srbije i graana Crne Gore o dravno - pravnom statusu zemlje u kojoj ive, na nivou je esencijalnog ivotnog pitanja za svakog graanina Crne Gore bez razlika, eli li ovjek osloboeno da ivi u sopstvenoj kui, svojoj domovini, sa nesumnjivim identitetom i punim dravnim, meunarodno priznatim legitimitetom. Hoe li graanin Crne Gore da ima svoju prosperitetnu, demokratsku Crnu Goru, ravnopravnu lanicu savremenih drava Evrope i svijeta i dravu ravnopravnih, slobodnih ljudi i naroda koji u njoj ive? Pozicija naroda kome pripadamo i uloga Bonjaka/Muslimana Crne Gore u procesu odluivanja, odnosno referendumskog izjanjavanja, na nivou je istorijske odgovornosti za sopstvenu budunost i budunost svoga naroda. Istiem samo nekoliko znaajnosti koje mogu biti prednosti ili oteavajue okolnosti da damo jedinstven izraz i doprinos u nezaobilaznom trenutku odluke: proces nacionalne identifikacije je i dalje u toku i, po svim parametrima, na fonu je povoljnog odnosa; prisustvo dihotomije u izjanjavanju na popisu, to oznaava razdvojenost naeg nacionalnog bia, uz pojedinanu rigidnost i nespremnost za komunikaciju i racionalno, mirno raz-

Nema razloga za promjenu stava

Bonjaci/ Muslimani Crne Gore nemaju razloga za promjenu stava. Ve dokazana privrenost i elja da ive u slobodnoj, prosperitetnoj Crnoj Gori i ovog puta bie nedvosmisleno potvrena. Ne moemo u ovim trenucima sebi dopustiti ulogu pasivnog posmatraa. Iako svjesni injenice naeg stabilnog identifikacionog koda koji je jo uvijek nedovoljno priznat, esto od drugih kvalifikovan i kao svojevrsno istorijsko izdajstvo, a nepotpuno prihvaen od dijela svojih po rodu, krvi, porodinoj tradiciji i vjerovanju, nuno je okupljanje svih i jedinstvena podrka budunosti zemlje u kojoj smo ponikli i mi i nai preci i u kojoj ozbiljno raunamo na jednakopravnu i ljudsku demokratsku ansu za mlae generacije.

20

petak, 7. aprila 2006. Revija FORUM

r e v i j a

KRITIKE PARALELE
nu povjerenja u kadrove iz korpusa naeg naroda. zauujua rigidnost, do nesklonosti, izraena je i u okvirima intelektualne elite Univerziteta Crne Gore koja pomalo postaje zatvoreni krug, nedostupan za kadrove iz kruga manjinskih naroda i pored nesumnjivih naunih i strunih referenci i dokazane kompetentnosti; Preovlaujua je potreba da se ivi u naprednoj, demokratskoj, meunarodno priznatoj dravi u kojoj je uvrena vladavina prava i jednakost graana i naroda, dravi koja moe i hoe da obezbijedi svakom pojedincu jednaku priliku i mogunost izbora da iskoristi sopstvene fizike i umne potencijale. Jednako tako nezaobilazan je uslov dosljednog potovanja i unapreenja ljudskih prava i premisa humanog razvoja. I to ne samo u pojednostavljenom obliku esencijalnih sloboda i prava pojedinca, nego i univerzalnosti, jednakosti i nediskriminaciji, jednakosti u pristupu javnim sredstvima, pravu na aktivno, slobodno i sutinsko ukljuivanje u sve pore javnog ivota. Nesumnjivo je da je slobodna, demokratska, nezavisna, graanska drava Crna Gora, sa dokazanim meunacionalnim i meukonfesionalnim skladom i tolerancijom, kao i iskazanom odgovornou i sposobnosti za ostvarenje humanog razvoja, potovanje ljudskih i manjinskih prava, te dokazanim resursima, najbolji dravno pravni okvir za sve njene graane.

matranje problema, u znatnoj mjeri slabi mogunost jedinstvenog promiljanja i djelovanja; u ovom svijetlu, ini se potpuno nepotrebnim iskljuivost u dokazivanju krivice drugoga. Veoma je vano zadrati sposobnost za otvoreni dijalog i, naroito, sauvati svijest o tome da, bez obzira na izjanjavanje, pripadamo jednom narodu; na jedinstveni zahtjev da Bonjaci / Muslimani ni u statistikom izrazu ne budu razdvojeni, nije uvaen. Da li je to posljedica tvrdoglavih pravila statistike nauke, izraz potrebe ili obaveze dosljednog verifikovanja slobodnog izjanjavanja graana, ili je u pitanju neto tree? Saznanje o tome ne rjeava problem. Jedno je sigurno. Nanesena je teta naem nacionalnom korpusu. Moda i Crnoj Gori. politika opredijeljenost Bonjaka / Muslimana skoro u potpunosti je okrenuta prema partijama napredne, demokratske, gradjanske profilacije, koje u iu svojeg djelovanja nose viziju slobodnog, naprednog ovjeka, sposobnog da stvara povoljan ambijent u mirnom pluralistikom drutvu, u kome svi ljudi ive kreativan, bezbjedan i dostojan ivot na principima mira, pravde, slobode, meuljudske, meunacionalne i meuvjerske tolerancije; nedovoljna zastupljenost Bonjaka / Muslimana u javnim institucijama na republikom i nivou lokalnih samouprava postaje ve hronian problem i svjedoi o nedovoljnom stepe-

DR AMER HALILOVI, POTPREDSJEDNIK BONJAKOG NACIONALNOG VIJEA S I CG

Formula opstanka
Polazei od injenice da Bonjaci u Crnoj Gori nemaju rijeen ustavno - pravni poloaj, govori da je Bonjacima uskraeno elementarno pravo na:izvornu zastupljenost i djelotvorno uee u javnom ivotu; pravo na upotrebu Bosanskog jezika i pisma; pravo na obrazovanje na Bosanskom jeziku; pravo na informisanje na Bosanskom jeziku; pravo na zatitu i batinjenje kulture Bonjaka; Iako su ovo evropski principi i standardi,aktuelna vlast do sada nije pokazala politiku volju da stvori zakonske uslove za zatitu i ostvarivanje elementarnih prava, niti potuje postojee zakone preuzete potpisivanjem ustavne povelje.Zato je BNV u SICG kao jedini legitimni predstavnik Bonjaka, zapoelo pregovore sa vladom RCG i predstavnicima medjunarodne zajednice (OEBS, posmatrakom misijom EU i specijalnim izaslanikom Haviera Solane gospodinom Miroslavom Lajakom) o mehanizmu zatite i poetku ostvarivanja prava Bonjaka u RCG. Nai zahtjevi su u pisanoj formi upueni vladi RCG i medjunarodnim institucijama u kojem traimo od vlasti da Bonjacima omogui: 1. Izvornu zastupljenost i djelotvorno uee u javnom ivotu tj. Uee Bonjaka u svim segmentima javnog ivota RCG proprcionalno njihovom broju. 2. Pravo na upotrebu Bosanskog jezika i pisma, odnosno sprovoenje Preporuke Ministarstva za manjine RCG br. 149/05 od 02. 03. 2005 godine da se Bosanski jezik uvrsti u grupu regionalnih ili manjinskih jezika po Evropskoj povelji. 3. Prava na obrazovanje na Bosanskom jeziku, odnosno pravo da Bonjaci,u skladu sa zakonom, izuavaju svoj maternji jezik sa elementima nacinalne istorije i kulture zata su ve uradjeni nastavni programi i planovi. Pravo na informisanje na Bosanskom jeziku, odnosno pravo da se u Javnom servisu RTCG formira redakcija koja e pripremati emisije na Bosanskom jeziku. Pravo na batinjenje Bonjake istorije i kulture, tj obaveza da Vlada RCG, u skladu sa zakonom, preduzme sve mjere u saradnji sa BNV i strunim institucijama da se zatiti i dalje razvija kulturno historijska batina i objekti Bonjaka u CG. Da vlada RCG verifikuje nacionalne simbole i blagdane Bonjaka. Sva ova prava Bonjaci ve uivaju u svim dravama nastalim na prostoru bive Jugoslavije kao i drugoj lanici dravne zajednice SICG. Kada se ovome doda diskriminatorski odnos prema Bonjacima u visokokolskim ustanovama i nemogunost zapoljavanja u tim institucijama bez obzira na njihova akademska zvanja to za posledicu ima odlazak velikog broja Bonjaka sa akademskom titulom, kao i ekonomska zaostalost sjevera Crne Gore gdje Bonjaci ine veinu stanovnitva, onda se namee opravdano pitanje zato je to tako? Sva naprijed pomenuta prava trebala su biti sadrana u Zakonu o nacinalnim manjinama, koji CG jo nije donijela, bez obzira na sugestije medjunarodne zajednice i obavezu preuzetu ustavnom poveljom. Ovi nai zahtjevi su utemeljeni na principima Evropskih konvencija o ljudskim pravima i slobodama, poveljama Ujedinjenih Nacija, domaeg zakonodavstva i FORMULA SU OPSTANAK BONJAKA.

petak, 7. aprila 2006. Revija FORUM

21

KRITIKE PARALELE
ERVIN SPAHI, POSLANIK U SKUPTINI RCG

r e v i j a

Nemamo rezervnu dravu

a samom popoetku izlaganja elim da izrazim uenje to je jedan ovakav skup organizovan na brzinu, ak i prije donoenja odluke o odravanju referenduma i prije objelodanjenih rezultata dogovora dvije suprostavljene strane u crnoj gori. Neu, zapravo, da vjerujem da ovaj skup treba da poslui bilo kome u svrhu dobijanja legitimiteta da moe govoriti u ime ili predstavljati populaciju kojoj pripadamo.Preuranjeno je razmiljati o odlikovanjima u neizvjesnoj borbi i nepoznatom ishodu iste. Nije lijepo ni proizvoditi glasine o navodnom antireferendumskom razmiljanju pojedinaca ili odreenih grupa iz naeg korpusa , time stavljati sebe u prvi plan kao mesiju ili zaslunog graanina koji je uspio iste da odvrati od tog nauma i da na prepunom reveru pronae djeli slobodnog prostora da odlikovanje koje mu nije cilj prikai uz ogromni rizik da prilikom tog ina povrijedi prst. Referendum je i dobra prilika da mnogi ve zaboravljeni politiari ponovo izau na scenu poklone se irokom auditorijumu i stavovima ovakvim ili onakvim skrenu panju na sebe to e biti dobro propraeno od medija koji kao nezavisni imaju pravo da preferiraju jednu ili drugu opciju. U isto vrijeme to je i ansa za one koji politiku vide ka svoju jedinu perspektivu koji maui podrkom graana koja se moe mjeriti u hiljadama, prenabregavaju injenicu da im jo samo preostaje da svoje najbli-

Ja ne vidim problem u tome hoemo li na referendum ili neemo i kako emo glasati jer stvari su tu dovoljno jasne,ve je pitanje ta i kako emo poslije referenduma. Mi Bonjaci-Muslimani nemamo rezervnu dravu i rekli smo to hiljadu puta.Mi jesmo za Crnu Goru ali Crnu Goru svih njenih graana, ne jednonacionalnu i ne dravu jedne vjere
ta je najbolje za Vas.A i tradicija kada je u pitanju trgovina je na naoj straini. to jeste, jeste razmiljam naglas.Ali nije sve na prodaju niti se moe kupovati od svakoga-usprotivih se ja. Zar jedan od Vaih ortaka ne izjavi da je ono to se desilo u Srebrenici u julu1995.godine bio odbrambeni akt vojske Republike Srpske ? Rekoh pa se ujedoh za jezik. Ekonomija ne zna za granice. Kako je lijepo kad te se neko sjeti poslije dueg vremena dati na znaaju i pone da te ubjeuje kako si ti najznaajniji faktor u ovoj dravi i spreman je da ti povjeri njenu sudbinu u ruke. Nemojte molim Vas! Branim se ja, ne zasluujem ja toliko! Ima i preih! Ali na njihovo insistiranje ipak prihvatih! Iskren da budem nije da ne godi.Faktor pa jo najznaajniji! Ali za badava stalno me neto golica zato ba ja da sam jeziak na vagi kad to moe da bude pojedinano svaki Crnogorac,Srbin,Hr vat ili Albanac.Bonjaci Muslimani svi za Crnu Goru! Ostali po nahoenju. Tako nam i treba kada sve ankete govore da smo od svih naroda koji ive na ovim prostorima najvie privreni Crnoj Gori. A kada bi svi Crnogorci ,Albanci i Hrvati glasali na referendumu za samostalnost Crne Gore mi ne bi morali ak ni da izlazimo na glasanje, a ako im se pridrui samo dio Srba koji Crnu Goru doivljavaju kao svoju domovinu uspjeh bi bio zagarantovan.Ali Faktor smo mi,a Faktor ne moe da bjei od odgovornosti ,naprotiv on mora da je priziva

e ubijede u ispravnost njihovih stavova i da im se nametnu kao neprikosnovene voe kako u kui, tako i ire. Iz navedenih razloga i ne udi hajaka, koju je izazvala izjava visokog dravnog funkcionera da Bonjaci-Muslimani preferiraju Crnu Goru kao dravu suverenih graana sa zatienim manjinskim pravima. On nije lan nacionalne partije, ve graanske partije. Bonjake treba pitati ta oni misle o svemu-povikae jedni. Mi Muslimani Crne Gore nemamo drugu dravu od ove u kojoj ivimo-vie drugi.A u izjavi dravnog funkcionera prepozna novi nacionalistiki projekat i to velikobonjaki, koji ima za cilj asimilaciju svih Muslimana bive SFRJ, pa i Balkana. I er budala trai mjesto na minderu ! Nacionalne manjine ne bi trebale da glasaju na eventualnom referendumu o dravnom statusu Crne Gore poruuje funkcioner Narodne stranke,odredivi nam i status i mjesto na predstojeem referendumu. Bila je to zakanjela izjava, jer nam je to isto jo ranije poruio,gospodin koji je tada bio predsjednik Srpske narodne stranke, u svom predizbornom govoru na sjeveru Crne Gore: Muslimani Bonjaci e biti fiksirani kao jedini krivci u slucaju da se Crna Gora otcijepi od Srbije. Ta izjava ga je skupo kotala pojeli su ga mladi lavovi! Vi nijeste sami, poruuju nam nai sunarodnici iz srpskog dijela Sandaka.Mi emo promiljati umjesto Vas, mi najbolje znamo koji je Va pravi interes i

22

petak, 7. aprila 2006. Revija FORUM

r e v i j a

KRITIKE PARALELE

Najau smo podrku dali i reformski orijentisanoj vladi Mila ukanovia,poslije godina represije i proganjanja .To nam je omoguilo da budemo djelimino ukljueni i u institucije vlasti,ali svakako ne dovoljno. U postojeem Ustavu se ne moemo pronai, u udbenicima jo manje, elementarna kolektivna prava nijesu nala jo uvijek adekvatno zakonsko utemeljenje, a kada su u pitanju informisanje i prezentovanje nae kulture u javnim glasilima uinjeni su tek prvi i svakako ne dovoljni koraci. Sa zahtjevima za korienje prava o obrazovanju na maternjem jeziku u sredinama gdje Bonjaci ine veinu,treba biti oprezan jer moemo doi u situaciju da u sredinama gdje brojano ivi najvie pripadnika bonjakog naroda to se pravo ne moe koristiti jer ne ine veinu.Mnogo je cjelishodnije,po mom miljenju izboriti se za ravnopravan tretman bonjakog bosanskog jezika sa ostalim jezicima kada je u pitanju upotreba naziva jezika a akcenat baciti na izuavanje u kolskim udbenicima djela naih pisaca,nae kulture ,nae istorije kao i tradicije naeg naroda. Kada je u pitanju restitucija bode oi namjerno odugovlaenje tog procesa u sredinama gdje ive manjine Valdanos ,Tuzi,Roaje uz zdunu asistenciju pojedinaca koji potiu iz naroda koji ive na tim teritorijama a kojima je lini i samo lini interes iznad svih drugih ,a zaboravlja se da nema stabilne drave dok se ne rei pitanje imovine. Nijedan ozbiljan investitor nee doi ovde, jer je prema njihovim zakonima kanjiva kupovina imovine koja je ukradena. Osim toga, ko e im garantovati da se jednog dana, kada se opet bude menjala vlast, nee ponoviti isto. Ukoliko ne bude dosledno primjenjivan zakon o denacionalizaciji, sigurno e odavde biti brojnih obraanja sudu u Strazburu, a ak e i novi vlasnici fabrika i preduzea, koji su ih kupili po Zakonu o privatizaciji, morati da pregovaraju sa starim vlasnicima. emu treba da poslui pria koja se ovih dana otvara,ako ne opipavanju pulsa, da parlamentarni sistem treba zamijeniti jakim predsjednikim sistemom. emu odlaganje adekvatnije teritorijalne organizacije Republike. Naime, Zakon o teritorijalnoj organizaciji i podjeli na optine tamo gdje za tim postoji suta potreba ne eli se primjenjivati jer za to nedostaje politika volja.Ali se zato zahtijeva od graana koji

Ervin Spahi: Okrugli sto Foruma

ive na tim prostorima da bezrezervno slijede tu politiku kada su neki drugi projekti u pitanju. Zakon o zatiti prava i sloboda manjinskih naroda,sa ijim se donoenjem namjerno odugovlai ili se pak uva da nam se urui kao hedija ukoliko dobro odradimo posao, mogao je da rijei dio problema koji se sada guraju pod tepih, uz jedan jedini uslov da se za-

Kako je lijepo kad te se neko sjeti poslije dueg vremena dati na znaaju i pone da te ubjeuje kako si ti najznaajniji faktor u ovoj dravi i spreman je da ti povjeri njenu sudbinu u ruke. Nemojte molim Vas! Branim se ja, ne zasluujem ja toliko! Ima i preih! Ali na njihovo insistiranje ipak prihvatih! Iskren da budem nije da ne godi. Faktor pa jo najznaajniji! Ali za badava stalno me neto golica zato ba ja da sam jeziak na vagi kad to moe da bude pojedinano svaki Crnogorac, Srbin, Hrvat ili Albanac.
koni koji se donose i potuju. ta je sa zakonom o lustraciji? Konano, imamo i dravne simbole koji ne odslikavaju onakvu Crnu Goru o kojoj mi govorimo,da je vienacionalna, viekonfesionalna, multietnika i graanska Crna Gora. Privatizacija se loe sprovodi i prate je mnoge afere. Bojati se jo da e se uskoro nekima poeti priviati pripadnici AL-Kaide na sjeveru Crne Gore, da e naglo porasti i broj vehabija, to bi sve e to nas tje-

rati da se dokazujemo nanovo i opet nanovo,uslov da nam vjeruju jedni ili drugi bie izlaznost od preko 100% ili potpuni bojkot referenduma. No, uprkos svemu, ja ne vidim problem u tome hoemo li na referendum ili neemo i kako emo glasati jer stvari su tu dovoljno jasne,ve je pitanje ta i kako emo poslije referenduma. Nije pitanje hoe li se ili nee manjinska prava regulisati ustavom ili zakonom,ve hoe li se ili nee graditi graanska i demokratska Crna Gora. Od nas se trai da na predstojeem referendumu uzmemo masovno uee i glasamo za samostalnost Crne Gore,dok se na drugoj strani statistikim akrobacijama pokuava taj doprinos umanjiti.(Prvi rezultati popisa Muslimani+ Bonjaci=4,27%+9,41%=13,68% a zvanini rezultati popisa Muslimani+ Bonjaci=3,97%+7,77%=11,74%) Ni meni se ne vjeruje tako da ja svako pola mjeseca moram da telalim da sam za suverenu i samostalnu Crnu Goru a da ironija bude vea to od mene trae ono koji su me do jue zbog takvih mojih stavova nazivali ustaom i muslimanskim fundamentalistom. Dokle tako. No, nada umire poslednja ! Ljubav je ta koja pomae da se mnoge tekoe lake savladaju,a kada je u pitanju Crna Gora sa nae strane te joj ljubavi ne nedostaje.Mi Bonjaci/Muslimani nemamo rezervnu dravu i rekli smo to hiljadu puta.Mi jesmo za Crnu Goru ali Crnu Goru svih njenih graana, ne jednonacionalnu i ne dravu jedne vjere.

petak, 7. aprila 2006. Revija FORUM

23

KRITIKE PARALELE
KEMAL PURII, POTPREDSJEDNIK BONJAKE STRANKE

r e v i j a

Veliko iskuenje
Sami referendum je za Bonjake veliko demokratsko i bezbijednosno iskuenje. Ma kako odluili na najavljenom referendumu, biemo izloeni estokom pritisku gubitnike strane i kao zajednica emo nuno morati preuzeti veliku odgovornost. Mnogo je bolje da za tu i takvu odluku imamo svoje a ne tue razloge i motive
vije veoma znaajne teme zasluuju nau dananju panju ako zaista elimo da ozbiljnije zagrebemo u postojei problem i pokuamo da pokrenemo procese u nau korist. Jedna od njih se tie nae sposobnosti i volje da zajedniki poradimo na unapreenju poloaja Bonjaka u Crnoj Gori a druga je vezana za nae ambicije u budunosti i u vezi sa tim za na pravno-politiki a potom i ukupni status. Kratki izlet u bliu prolost pokazuje da je neophodno da ovim pitanjima posvetimo vie panje. Veoma izraena polarizacija po gotovo svim vanim pitanjima u Crnoj Gori i na osnovi toga stvoreni odnos politikih snaga je naizgled stvorio Bonjacima priliku da kroz proces vrenja vlasti bitno utiu na svoj status u drutvu i u konanom bitno opredijele dravni status Crne Gore. Kao to se zna, Bonjaci ve desetak godina sa oko 95% svojih glasova podravaju tzv.graanske politike partije u nadi da e neposrednom podrkom vladajuim strankama dokazati svoju lojalnost i popraviti svoj status. Dva puna izborna mandata vlast je treinu svoje legitimnosti crpila od pripadnika bonjake nacionalnosti.Pitanje je da li se u tom periodu bitnije popravio poloaj bonjakog naroda u segmentima vanim za njegov status i prava u Crnoj Gori i da li su Bonjaci imali koristi od svojeg dominantnog politikog izbora i stava.Po mom utisku, sem izvjesnog napretka na planu opte sigurnosti za ivot i imovinu, napredak je bio dosta skroman.Rezultati su naroito skromni kada se uporede sa obeanjima vlasti i oekivanjima Bonjaka. Takoe, mislim da se vie nije moglo ni oekivati od vlasti u kojoj su Bonjaci tek dekor za spoljanji utisak o multina-

cionalnom skladu i ivi dokaz o tzv.crnogorskom modelu na Balkanu.. Izgled dravnih simbola, nacionalni sastav diplomata, graninih jedinica, informativnih redakcija, i dr. najreitije govore u prilog prethodnom sudu. ak i nacionalni sastav predstavnikih i dravnih organa ni blizu ne odgovara izbornoj podrki koju je vlast dobila od Bonjaka i njihovom ueu u stanovnitvu Republike. Proces vraanja dravnih kompetencija Crnoj Gori se u praksi realizuje kao proces izgradnje nacionalne crnogorske drave. U referendumskoj kampanji koja traje vie godina elnici vlasti i suverenistikog bloka,nai mediji i crnogorski intelektualci graanima obrazlau zahtjev za suverenou potrebom da se u takvom dravnom okviru sauvaju od asimilacije i nestanka crnogorska nacionalna, kulturna, jezika i dravna tradicija i posebnost. Istovremeno se na domaem planu sve ini da se te iste vrijednosti negiraju i ospore Bonjacima i otvoreno se na taj nain manifestuju skrivene aspiracije ka asimilaciji. Dodue, svojim injenjem i neinjenjem, a prije svega svojim politikim stavom u posljednjih osam godina sami Bonjaci im u tome obilato pomau. Uinak nemute politike i asimilatorskih projekata je oko 16.000 Crnogoraca islamske vjeroispovijesti na poslednjem popisu organizovanom 2003 godine. Proklamovani graanski koncept drave je u naim uslovima samo misaona imenica i fasada procesa izgradnje klasine nacionalne drave Crnogoraca. U takvom drutvenom konceptu, sa balkanskom svijeu i odgovornou, dolazi do grube majorizacije i krenja osnovnih linih i naroito kolektivnih prava manje brojnih zajednica.

Najavljeni referendum o obnovi dravne suverenosti je opet u velikoj mjeri svrstao Bonjake uz suverenistiki blok tako da, po nekim procjenama, oni ine oko jedne etvrtine pristalica nezavisnosti. Aktuelna vlast je u dobroj mjeri vezala svoju politiku sudbinu za sudbinu dravnog projekta i u izvjesnoj mjeri bi mogla da ovisi o stavu Bonjaka. Da li e i kako e Bonjaci iskoristiti ovu ponovnu i izglednu priliku da sebi poprave poloaj je svakako najvanije pitanje koje trai odgovor. Naalost, po svemu sudei, to ne moemo oekivati kao dominantan politiki stav jer su se oni preteno ve svrstali uz suverenistiku opciju i to bezuslovno. Potpuno je jasno da je i ova vlast,uostalom kao i mnoge prije nje, Bonjacima vratila uvredljivo malo od oekivanog i obeanog. Kao takva, ona sigurno nije dobar politiki izbor i ne bi trebala da ima podrku bonjakih glasaa. Krajnje je vrijeme da kroz prizmu sopstvenih interesa i potreba gledamo na vane aktivnosti kao to su vrenja vlasti i definisanje dravnog statusa. Bilo bi jako udno i neodgovorno pred budunou ako Bonjaci stvore dravotvornim Crnogorcima i Srbima u Crnoj Gori suverenu dravu a da pri tome prethodno ne obezbijede i sebi ravnopravan status u toj dravi. Bonjaci naravno, kao i drugi u Crnoj Gori imaju pravo da ele puno toga i da se nadaju ostvarenju svojih elja, jer im puno toga i nedostaje. Meutim, ivot nas ui da se elje ostvaruju samo odgovornim i posveenim ljudima, koji slijede svoju viziju i odgovorno rade na njenom ostvarenju. U ovom vremenu i na ovom mjestu za nas Bonjake je najvanije da imamo svoju poziciju i slijedimo na cilj.Taj cilj treba da bude opstanak Bonjaka u Crnoj Gori, njihova jednakopravnost i ouvanje i razvijanje njihove kulturne batine. Demokratska i socijalno stabilna drava Crna Gora sa izraenim senzibilitetom za njenu multietniku strukturu i potrebnim dravnim kapacitetom da to obezbijedi, moe da bude poeljan ambijent za ostvarenje ambicija Bonjaka u

24

petak, 7. aprila 2006. Revija FORUM

r e v i j a

KRITIKE PARALELE
ponovo bi povratili ranije dostojanstvo i polagali jednako pravo na dravu kao zajedniki projekat. U tom sluaju bi im Crna Gora bila i domovina i matina drava. Bosna i Hercegovina bi bila drava u kojoj ivi i dravotvoran je njihov matini narod. Naravno, Bonjaci u Crnoj Gori imaju sve uslove i prava da trae i dobiju takav status. Ako se predvide djelotvorni mehanizmi zatite njihovih prava kao dravotvornog naroda, onda bi kao narod mogli mnogo spokojnije ekati nau budunost. Ukoliko bi dobili samo status konstitutivnosti bez nekih efikasnih mehanizama zatite naih prava i batine, onda bi bili u jednom provizorijumu slinom sadanjem, gdje bi samo na papiru bili jednakopravni a sutinski se ne bi desilo nita bitno. Na nas kao konstitutivni narod, u tom sluaju se ne bi odnosio Zakon o zatiti manjina koji e se vjerovatno uskoro donijeti u Crnoj Gori, niti set normi meunarodnog prava koje inae titi pripadnike nacionalnih manjina i njihova kolektivna prava. Ukoliko bi Bonjaci imali status nacionalne manjine, njihova lina i i korpus kolektivnih prava bi se titila i garantovala propisima unutranjeg i meunarodnog prava. Predloeni Zakon o zatiti manjina, sem u segmentu koji govori o autentinom predstavljanju u Parlamentu je u osnovi dobro zakonsko rjeenje. Njihova domovina bi bila Crna Gora a njihova matina drava BiH. Tree rjeenje u vidu tzv, manjinskog naroda.ne postoji kao isti model, osim kao propagandni trik vladajuih stranaka. Zato ono ne treba da zasluuje nau panju iz vie razloga. U pravnom smislu etnika grupa,nacionalna manjina i manjinski narod imaju isti tretman u radnoj verziji Zakona o manjinama i istovjetne mehanizme zatite. Izradom i usvajanjem niza dokumenata poev od vaeeg Ustava, preko Ustavne povelje i tzv. male Ustavne povelje, te konano prijedloga Zakona o zatiti manjina, vlast je za nas projektovala manjinski status. Zato je sa aspekta kvaliteta ponude potpuno svejedno koji emo od ponuenih rjeenja dobiti. Status tzv.manjinskog naroda je samo domaa kovanica koja je smiljena da nam samo u pojmovnom smislu kompenzira izgubljeni narodnosni status a da nam sutinski ne ponudi nita bitno. Ovaj pojam treba da se samo dobro proda narodu, bilo kao poklon vlasti ili kao doprinos graanski orjentisanih Bonjaka. Vie od toga me brine upotrijebljena argumentacija u korist ovakvog ustavno-pravnog tretmana i odreenja. Naime, esto se istie da smo u Crnoj Gori autohton manjinski narod koji je bitno razliit od ostalih Bonjaka, naroito onih u BiH. Bosna nam po ovom konceptu nije matina drava nego drava naeg matinog naroda. Podcrtava se njena sloena narodnosna i dravna struktura i njen slab kapacitet i senzibilnost da pomogne svojim manjinama u okruenju. Ovaj koncept zanemaruje injenicu da je Bosna duhovno, vjersko i kulturno sredite svih Bonjaka i da se sa tih izvora nuno emituju u nau, prije svega duhovnu sferu, najjai uticaji. Ko ignorie tu injenicu on negira stvarnost i rizikuje da brzo izgubi ono to nas okuplja na ovakvim skupovima. Zato sam lino radiji da izaberem neto to se samo naizgled ini kao nii status ali prua vie mehanizama zatite a to se u naim uslovima esto pokae boljim izborom. Bonjaci trebaju da se koncentriu na kvalitetno i trajno rjeavanje svoga statusa u Crnoj Gori. Za njih najavljeni referendum treba da bude samo jedna od aktuelnih politikih inicijativa i dobra prilika da naprave iskorak u eljenom pravcu. U tom procesu na partner trebaju da budu demokratske strukture u crnogorskom drutvu koje e prirodno imati vie razumijevanja za nae potrebe. Nova nacionalna mapa Crne Gore i znaajna podudarnost stavova po vanim pitanjima daje prostora i prua nade za postizanje punog uspjeha. Demokratska i suverena Crna Gora u kojoj bi i Bonjaci bili zadovoljni svojim statusom je dostini i prije svega pravedan ishod. To je cilj vrijedan naih napora.

Crnoj Gori. Da li e se proces naeg uspravljanja i vremenski preklopiti sa eventualnim ostvarenjem projekta dravne nezavisnosti i da li e on istovremeno ispuniti i naa oekivanja u vezi sa tim, zavisi prije svega od nae sposobnosti da upravljamo tim procesom i krajnjih namjera aktuelne vlasti. Za to nam svakako ne treba tradicionalna ser vilnost ve mnogo aktivnija pozicija i konsenzus oko buduih aktivnosti. Sami referendum je za Bonjake veliko demokratsko i bezbijednosno iskuenje. Ma kako odluili na najavljenom referendumu, biemo izloeni estokom pritisku gubitnike strane i kao zajednica emo nuno morati preuzeti veliku odgovornost. Mnogo je bolje da za tu i takvu odluku imamo svoje a ne tue razloge i motive. Mislim da je krajnje vrijeme da kao ozbiljni ljudi saoptimo svoju viziju Crne Gore i definiemo nae politike zahtjeve, one koje su vremenski situirani u predreferendumski period kao i one koje treba ispuniti nakon referenduma.To e ovih dana uiniti i Bonjaka stranka, novi politiki subjekt u Crnoj Gori koji je nastao ujedinjavanjem vie bonjakih nacionalnih stranaka. Druga vana dilema je da li Bonjaci u Crnoj Gori, u procesu izrade novog Ustava Republike trebaju da trae status konstitutivnog naroda ili da prihvate status nacionalne manjine. Za pravilan stav po ovom pitanju treba imati u vidu prednosti i mane jednog i drugog opredjeljenja, nae stvarne potrebe i politiki ambijent u Crnoj Gori. Ukoliko Bonjaci kao autohtoni dravljani zatrae status konstitutivnog naroda, po ve steenom pravu iz perioda SFRJ,

Sa Okruglog stola

petak, 7. aprila 2006. Revija FORUM

25

KRITIKE PARALELE
HAMDO KOAN, SAVJETNIK PREDSJEDNIKA OPTINE PODGORICA

r e v i j a

Ako su ovo sudbonosni dani za budunost Crne Gore, a jesu, vie sam nego uvjeren da e Bonjaci-Muslimani svoj glas dati za njenu nezavisnost i puni suverenitet, jer je to njihov i graanski i nacionalni interes. To nije stvar ni emocija, ni elja, to je realni interes.
rna Gora e 21. maja biti pred istorijskim izazovom. Vrijeme je da ispravi dva pogrena izbora s poetka i kraja XX vijeka koji su doveli u pitanje smisao ideje dravne suverenosti. Pogotovo, to je Evropa i dalje tretira kao nezrelo istorijsko bie. Da bi izbjegla sudbinu ponavljaa istorije, razuman i racionalan izbor potrebniji joj je nego ikad. Zrelost kojom je u stanju da ouva svoj identitet, ne znai da je pripremljena za sve to neminovno dolazi. Proevropsku retoriku nije pratila izgradnja odgovarajuih demokratskih institucija. Zakone i procedure koje smo uveli, primjenjujemo isuvie na originalan, tranzicijski nain. to znai, da mnogo toga ostaje isto. Raanje moderne Crne Gore mogue je samo kroz zdravo i stabilno drutvo. Babicu takvog drutva mora preuzeti moderna politika i intelektualna elita. Ta elita za sad postoji samo u formi pojedinanih sluajeva. Zato mnogi intelektualci - kunjaju u uglu i ekaju ishod - pita se knjievnik Veljko Radovi. Moe li pojedinac u Crnoj Gori ostvariti svoju pravnu sigurnost kao dravljanin, svoj politiki subjektivitet kao graanin i svoju ekonomsku slobodu kao privatni vlasnik? Odgovor je - naravno da moe, ali uz bitno drugaije ponaanje. Ni opozicione partije, i to je na specifikum, ne pretru se u nametanju demokratskih vrijednosti. Ne sluajno, jedan od osnovnih pokazatelja demokratinosti i tolerantnosti svake drave je odnos prema manjinama. Osnovna vrijednost koja je ovdje dugo nedostajala, a i danas nedostaje, je samosvijest i svijest o drugome. Uvaavanje drugog i svijest o pravu na razliitost, stoljeima je ugraivana u evropski nain ivota. Stvar je izbora ta emo da prihvatimo, njegovanje ili zatiranje razlika. Ako su ovo sudbonosni dani za budunost Crne Gore, a jesu, vie sam nego uvjeren da e Bonjaci-Muslimani svoj glas dati za njenu nezavisnost i puni suverenitet, jer je to njihov i graanski i nacionalni interes. To nije stvar ni emocija, ni elja, to je realni interes. To potvruju brojna empiriska istraivanja. Dodue, takav odnos nije ni nov, ni od jue. Kao konstitutivni narod savremene Crne Gore bili smo dosljednji dravopravni branitelji njenog suvereniteta i nezavisnosti. Toliko puta smo dokazali, da nikada nijesmo izazivali negativna osjeanja i odnose. Zato se moramo osloboditi svake iracionalne podozrivosti o nama i zabluda da e neko drugi da rjeava nae probleme. To znai da moramo prvo potovati sebe da bi i nas drugi potovali. U tom pogledu prvi znaajan napredak je uinjen zasad skromnom infrastrukturom udruenja, asopisa i izdavake djelatnosti Almanah , Foruma M/B i prvih pozitivnih promjena u nastavnim programima i udbenicima iz isto-

Nacionalni i graanski interes

C
rije jezika i knjievnosti. Na prioritet jeste civilna i evropska drava ali nemamo pravo na nemar u odnosu na nau tradiciju. Nacionalna i vjerska samobitnost ne smije da se istopi u loncu graanskog drutva. A mi smo se decenijama kretali putem samozaborava. Iskreno vezani za Crnu Goru kao svoju dravu, nesebino smo doprinosili stabilizaciji njenih politikih prilika priguujui svoje realne interese. esto nam i to nije uzvraeno. Naprotiv. Prstom se upiralo na nas kao na deurne krivce. Svima je smetalo ako se nijesmo ponaali po oekivanom receptu. No, nije sutina u tome to mnogi ne razumiju problem manjinskih zajednica. Mnogo je vei to ne ele da ih razumiju. Ve due, neke partije, uoi svakih izbora raunaju na nau apsolutnu podrku. Oekuju da smo svi, apsolutno svi, za njihove programe. Ni najminimalnije osipanje nije prihvatljivo. Naa podrka od 90% nije dovoljna, ona od samo 70% je zabrinjavajua. Sa podrkom od 56% bili bi ponovo igosani kao vjeito nepouzdani i teko da bismo oprali obraz. Sa takvim rezultatom najbrojniji narod napravio bi istorijski iskorak, u samoosvjeivanju. Nije sporno da Muslimani/Bonjaci u suverenoj i meunarodno priznatoj Crnoj Gori, moraju biti aktivan sudionik svih promjena crnogorskog drutva ali i sopstvenog emancipatorskog procesa. Meutim, zato mora postojati podloga preciznijeg definisanja nae ustavne pozicije i kao pojedinaca i kao koletiviteta. Za ostvarenje i kontrolu zagarantovanih prava moraju biti ugraeni jasni mehanizmi. Ukoliko primjena propisanih prava izostane nita se bitno nee promijeniti. Da li je Crna Gora multietniki uzor u regionu, pria je koju mi najbolje znamo. Uz nesporno povoljnija kretanja i ambi-

Paradoksi
Naa podrka suverenoj Crnoj Gori, u bloku za ouvanje zajednike drave, doivljava se kao no u lea i priprema za realizaciju snova o komadanju male i nezatiene Crne Gore. Ne tako davno, na predizbornim promocijama suverenistikih par tija, pojedinim liderima prospskih stranaka priinjavali su se Muslimani iz Novog Pazara. Danas, ba oni po Novom Pazaru mole Bonjake da ubjeuju svoje sunarodnike kako treba glasati u Crnoj Gori. Da i ne govorimo o prijetnjama pojedinih elnika da dobro vodimo rauna kome emo dati na glas.

26

petak, 7. aprila 2006. Revija FORUM

r e v i j a

KRITIKE PARALELE
o manjinskim i ljudskim pravima? Ako je smisao dravnih simbola da pobuuju pozitivne emocije svojih graana, jesu li novi dravni simboli ba primjereni jednoj istinski multietnikoj i graanskoj dravi? Zar Crna Gora sluaj deportacije Bonjaka 1992. ili sluaj trbaca, Bukovice treba da tretira kao obine incidente. Odgovorni za te zloine, uglavnom su ivi i zdravi i uporno im neko uva obraz, bjeei od istine i o njima i o sebi. Zato, svaka pria o nama, je prije svega, izraz nae volje, znanja i koliine politike i ekonomske moi. Na intelektualni i stvaralaki potencijal i snaga, ni izbliza nikada nijesu bili ovoliki. Zato je i realno oekivati da e mnoga pitanja koja nijesu od jue bre dobiti kompetentan odgovor. Za tim odgovorom, tj. vizijom rjeenja problema Crne Gore, moramo zajedno tragati. Vakat je.

jent, da li je ba realno, ako to nijesmo u ekonomiji, nauci, kulturi, sportu,... da budemo neka vrsta ampiona multietninosti. Teko da emo u to nekog ubijediti sve dok su podruja naseljena bonjakim, ali i drugim manjinskim stanovnitvom i dalje ekonomski najnerazvijenija. Kako to da bar ustavno naelo o srazmjernoj zastupljenosti nacionalnih i etnikih grupa?! u javnim slubama, u organima dravne vlasti i lokalne samouprave nijesmo jo ni izbliza dosegli. Prosto je neshvatljivo da na mnogim vanim dravnim instancama nema, ili pak samo, sibolino ima pripadnika manjinskih zajednica. Niko ozbiljan to vie ne moe pravdati nedostatkom kvalitetnih kadrova. Nedavno formirana Uprava za kadrove, ako hoe da radi svoj posao kako treba o ovome mora ozbiljno povesti rauna. Konano, zar je bilo razlika za toliko otezanje sa Zakonom

MIRSAD RASTODER, UREDNIK U RADIJU CRNE GORE

Optina u Luksemburgu
Crna Gora nema razloga da strepi od Bonjaka/Muslimana, jer nijesu i nee uraditi nita protiv interesa drave u ijem biu participiraju. Ovaj narod hoe demokratsku Crnu Goru, drutvo jednakih ansi realne kvalitetne i srazmjerne zastupljenosti nacionalnih zajednica u institucijama sistema. Hoemo, Crnu Goru u kojoj e se shvatiti i prihvatiti da su Muslimani odnosno Bonjaci od poetka 90-ih do danas uinili i ine za Crnu Goru vie nego to je ONA uinila za njih. Otrpjeli smo prijetnje, pogranino etniko ienje, otmice, izruenja, raseljavanje, otkaze, siromatvo. I kroz sve to, uporno i veinski bili na strani i meu misionarima suverenistie ideje. Nije ovo uvod za prvoborake zasluge (Bonjaci se ne laktaju za medalje), ali jeste konstatacija od koje valja poi prema eljenoj, Crnoj Gori, koju hoemo da gradimo kao demokratsko i drutvo jednakih ansi. Vrijeme je da sebi i drugima, otvoreno i samouvjereno kaemo. Crna Gora je (ni manje ni vie nego i drugih) naa koliko nas ima, koliko znamo i umijemo da svoj interes i mogunosti racionalno, realno, ljudski razmijenimo sa drugima teei sve kvalitetnijem ivotu u zajednikom bogatsvu. U tom smislu veoma vanom ini se namjera ili zahtjev da modernu dravu moemo graditi na principima sistemske i institucionalne ureenosti, koji iskljuuju praksu podanike zahvalnosti za sve i svata. Ne treba ovom narodu niko posebno nita da daje, nego da mu po uzorima na evropske modele legitimiteta omogui da se nadje na mjestima koja mu u dobru i odgovornosti pripadaju. Crna Gora jeste multietnika i multikulturalna, ali da bi smo doli do sutine tih pojmova valja dosta uiniti da se obezbijede forme za istinsko, trajno proivljavanje identiteta i proimanje civilizacijskih slojeva i moderne duhovnosti u novi kvalitet prepoznatljivosti. Ka tom cilju podrazumijeva se znatno kvalitetniji i suptilniji odnos institucija u Crnoj Gori prema tradiciji, batini i vrijednostima Bonjaka/Muslimana. One programski planirano i redovno treba da budu dio svakodnevice i medijske prezentacije, a medij je ne samo radio televizija, nego i Crnogorsko narodno pozorite, akademska katedra, kolska uionica, politika scena... Vjerujem da i od toga zavise odgovori na pitanja kao to su: Hoe li stara varo u Podgorici opstati samo u pjesmama ili emo zajedno sa naim VISOKIM sugraanima rekonstruisati, bar dio sokaka, duana i hanova, za trajnu uspomenu i turistuku atrakciju? Hoe li nasjelje Konik sa preko 15 hiljada stanovnika ostati decenijama iza glavnog grada ili nekim udom budua gradska optina Podgorice? Moe li se preko Dinoe i brda do gusinjskih izvora i plavskog jezera? Da li e Turijak dobiti zatitu, makar i regionalnog parka? Hoe li i po kom kriteriju uprava za kadrove u Crnoj Gori obezbijediti podsticaj za usavravanje i kadrovskih potencijala iz Bonjako/Muslimanske populacije? Kada e Crna Gora institucionalnom brigom uzvratiti naoj dijaspori bar dio ljubavi i plansko razvojne panje? Itd...i itd.... da ne nabrajam sugestivna pitanja sasvim realno ostvariva, ako Crna Gora iskreno, planski i strateki hoe da bude MAJKA i Balotiima i Mojanoviima, i Hodiima ka Popoviima. Da ne traimo od Vlade Luksemburga da nam da prostor za optinu Petnjica, nego da je makar i za deset godina Bihorci imaju tamo gdje joj je mjesto, u Crnoj Gori. U to ime, sasvim otvoreno istiem, Crna Gora je preko 80 godina bila u poznatim u drutvenim ureenjima, valjda je vakat da ba mi zajedno sa ostalima demokratski, slobodno i bez predrasuda probamo kako je to ivjeti u suverenoj, ali i dravi svih. Referendum je, stoga, mnogo vie od izbora. Posebno ovaj, predstojei od kojega zavisi hoemo li se i naredne tri godine, ili vie baviti nepravdama izmeu Beograda i Podgorice ili ivotom u Crnoj Gori na putu ka evropskoj zajednici. Da u zavisnosti od optih i posebnih interesa traimo-nalazimo kvalitetna rjeenja i biramo vlast koja e praktikovati principe demokratije. A kuda emo i kako stii ,zavisi i od obinih referendumskih prepucavanja ,za i protiv ,u stilu prijateljskih rodbinskih debata koje se zavravaju i ovako: Sluaj Rajo, glasaj ti ovoga puta za Crnu Goru a ja ti obeavam da u poslije na izborima glasati za partiju koju ti odabere !

petak, 7. aprila 2006. Revija FORUM

27

KRITIKE PARALELE
RAFET HUSOVI, PREDSJEDNIK BONJAKE STRANKE

r e v i j a

Za dravu svih naroda

onjaka stranka, kao politika partija jedinstvenog bonjakomuslimanskog nacionalnog korpusa, poziva svoje lanove i simpatizere, kao i svegradjane Crne Gore, da ne podlijeu atmosferi podgrijavanja emocija u nastupajuoj referendumsko-antireferendumskoj kampanji, kako ona ne bi prerasla u atmosferu uzavrelih strasti, koja bi mogla zaprijetiti ponovnim poremeajem tek odskora normalizovanih , a u zadnje vrijeme skoro bi se moglo reci i skladnih medjunacionalnih i medjukonfesionalnih odnosa u Crnoj Gori. Bonjaka stranka, ne dovodi u pitanje demokratsko pravo crnogorskog naroda i gradjana Crne Gore da se na osnovu slobodno iskazane volje, u demokratskoj i tolerantnoj atmosferi, odlue u kojoj zajednici ele da ive. Bonjaka stranka, ima puno razumijevanje za tenju veeg dijela crnogorskog naroda da ponovo uspostavi nezavisnu dravu Crnu Goru, ali smatra da bi eventualna suverena Crna Gora trebala da bude drava svih njenih naroda-Crnogoraca, Srba, Bonjaka, Albanaca i drugih nacinalnih zajednica, kao i svih gradjana, a ne drava samo crnogorskog naroda i gradjana koji u njoj ive.Takav konceptsuverene Crne Gore iziskivao bi neizostavno vraanje bonjakom narodu prava na konstitutivnost i uspostavljanje prava na proporcionalnu zastupljenost manjinskih naroda u zakonodavnoj, izvrnoj i sudskoj vlasti u dravnim slubama kao i u institucijama, i organizacijama koje osniva ili finansira drava, kao i pravo na izvornu zastupljenost u zakonodavnoj vlasti, uz primjenu principa pozit-ivnediskriminacije, bez obzira na to hoe li Crna Gora biti samostalna drava ili drava lanica u okviru DZ.Srbija i Crna Gora.Pravo na izvornu zastupljenost smatramo jednim od temeljnih kolektivnih prava nacinalnih zajednica, posebno manjinskih, jer samo izvorni predstavnici mogu na valj- an nain, bez stranakih ogranienja i kompleksa krivice i inferiornosti predstavljati i zastupati nacinalne zajednice i njihove interese. Demokratizovana Crna gora, sa unaprijedjenom medjunacionalnom i Medju-

Sa Okruglog stola

konfesionalnom komunikacijom, unaprijedjenom kulturom dijaloga i znaajno uzdignutim nivoom tolerancije i uvaavanja, cilj je kojem tei BS jer, samo u demokratskom drutvu i ambijentu tolerancije i medjuetnikog, medjukonfesinalnog sklada, Bonjako-muslimanski narod moe dobiti pra-vu priliku da bude ravnopravan sa ostalim narodima i narodnostima koji u njoj ive; priliku da njeguje, razvija i unapredjuje svoje nacinalne, kultura- lne,tradicijske i vjerske specifinosti. Crna Gora kakva je danas, sa nedefinisanim statusom bonjako-mus-limanskog naroda, njegovom disproporcionalnom i vie nego nedovoljnom zastupljenou u vlasti, organizacijama i institucijama koje osniva i finansira drava,bez izvornog predstavljanja u zakonodavnoj vlasti, nije interes naeg naroda! Interes bonjakog, odnosno muslimanskog naroda je da, ako ve uzima uea u konstituisanju nezavisne drave Crne Gore, bude konstitutivni narod te drave. Drugim rijeima: Bonjaci nemaju interesa da prave drugima dravu ako je istovremeno, ne prave i sebi. Sebi e je praviti samo ako u njoj budu imali status konstitutivnog i u svemu ravnopravnog naroda sa veinskim i drugim narodima koji u njoj ive. Pria o gradjanskoj dravi, sa ravnopravnim gradjanima, prevara je i podvala gradjanima-pripadnicima manjinskih nacionalnih kolektiviteta, jer nije mogue da su ravnopravni oni koji su u posjedu individualnih prava sa onima koji imaju i

individualna i kolektivna prava. Gradjanska drava u kojoj ustavnom i zakonskom regulativom nije obezbijedjena puna jednakopravnost nacionalnih i vjerskih zajednica, veoma je pogodan okvir za dominaciju i supremaciju veinskih nacionalnih i vjerskih kolektiviteta to njihovim idividualnim pripadnicima omoguuje da su mnogo ravnop- ravniji od pripadnika manjinskih nacionalnih i vjerskih kolektiviteta. Smatramo, medjutim da imamo pravo na stranake politike stavove i obavezu da Vam ih prezentiramo, kako bi smo Vas podstakli da o njima razmislite i makar ih u obzir uzmete, kao dobronamjerne preporuke po formiranju vaih stavova.To se posebno odnosi na nae stavove o nacionalnom interesu Bonjako-Muslimanskog naroda. Ne elimo ih Vama nametati ali elimo da ih znate, da ih izanalizirate i da o njima dobro razmislite.Mi smo tu da Vam pomognemo da svoje politike stavove uskladite sa svojimdugoronim kolektivnim i linim interesom, da Vam uka- emo da povladjivanje kratkoronom linom interesu na utrb dugoronog kolektivnog interesa nije Va profit, veVa bankrot. Jer ako radite protiv svog dugoronog interesa, rezultate svog loeg rada ponjeete i Vi, a njee ga dugo, i bolno nadolazea pokoljenja. Pristajui na odlaganja rjeavanja gorue problematike Bonjako-Muslimanskog nacionalnog kolektiviteta, neodgovorno i kukaviki nagomilavamo probleme, a teret njihovog rjeavanja prebacujemo na dolazee generacije.

28

petak, 7. aprila 2006. Revija FORUM

r e v i j a

KRITIKE PARALELE

PROF. DR ERBO RASTODER

Crna Gora-multietnika drava

(Iz govora na osnivanju Pokreta za evropsku nezavisnu Crnu Goru, januara 2005)
o davno je neko rekao da se drava ne voli zato to je velika ili mala, ve zato to je osjea kao svoju. Drava je dakle i emocija, ali i racionalni okvir svakodnevnog bitisanja unutar kojeg je granica slobode omeena, ne samo konvencijama, normama i moralom, ve i duom i osjeanjima, koja esto mogu biti iracionalna. Ovo naglaavam zbog davno uoene injenice, karakteristine samo za Crnu Goru u odnosu na sve bive jugoslovenske republike, pokazane kroz brojna socioloka istraivanja i jasno iskazane politikim i drugim ekvivalentima, po kojima manjinske zajednice iskazuju znaajno veu lojalnost Crnoj Gori, od veinske vjerske i nacionalne populacije. Svaki uman ovjek bi morao postaviti pitanje da li je ovo stanovite iracionalno ili prosti egzistencijalni refleks, strah od izbora ili izbor iz straha, politika mimikrija ili zdrava i promiljena vizija? Da li se radi o kreenju sjeanja unutar kojeg se ne vide, ne tako davni valovi ovinizma, netrpeljivosti i netolerancije prepoznavani kroz deportacije nedunih ljudi. Zar trpci, Bukovica, Kaluerski Laz, te brojne vidljive i manje vidljive manifestacije nacionalnog i vjerskog ovinizma u poslednjih petnaest godina nijesu oskrnavili kodove ojske i sojske vertikale Crne Gore? I koliko smo mi danas stvarno daleko od drutva koje ima ambiciju da se mijenja i da bude evropsko? Kada se iz sadanje perspektive osvrnemo za sobom, jasno se uoava da borba za nezavisnu Crnu Goru nije romantina vizija neizivljenih nacionalnih ideologija koje dravu shvataju kao vrijednost samu po sebi, ve stremljenje ka drutvu u kojem e civilizacijske vrijednosti biti njen sadraj. Jer niti jedno nepoinstvo u predhodnoj deceniji nije uraeno u ime Crne Gore, ve u ime ideologije koja ima ambiciju da i Crnu Goru dri u zagrljaju koji nas sve gui poslednjih petnaest godina. Zato i mislim da je lojalnost manjinskih zajednica Crnoj Gori stremljenje ka vrijednostima koje otvaraju perspektivu, ivot ine smislenijim a nadu izvjesnom. To je i znak potovanja prema onoj drugoj, antiratnoj, toleratnoj i modernoj Crnoj Gori, u poetku maloj ali vidljivoj, danas vjerujemo veinskoj, koja u svoju evropsku perspektivu unosi vrsto opredjeljenje da e izgraivati multietniko, multikulturno i multikonfesiona lno drutvo. Naravno ne kao deklarativnu samodopadljivu parolu, ve kao drutvo razlika sa svojim sadrajima, institucijama i modernim pravnim normama koje e se oslanjati na takoe vidljivu izvornu crnogorsku tradiciju multinacionalne i multivjerske harmonije. To je, po meni, i najvei kapital koji smo dobili u naslee a koji moemo ponuditi Evropi kao konkretan dokaz nae civilizacijske zrelosti. Jer, treba imati na umu da mi nijesmo zasluni to je Crna Gora multietnika i multikulturna zjednica. Ali emo biti i te kako zasluni ako to prepoznamo kao vrijednost savremenog drutva. Zato smo multikulturalnost i multietinost tako vidljivo istakli u naoj

programskoj platformi kao istinsko opredjeljenje i ideal drutva kojem stremimo, svjesni da se radi o procesu koji se stalno preispituje i nadograuje. Mi znamo da se pitanje multikulturalnosti pojavilo kao snaan indikator krize projekta moderniteta, odnosno postavljanja prava na razliitost. I da je to liberalni odgovor na izazove savremene demokratije. To je i civilizacijski izazov, jer prevazilazi specifinosti svakog pojedinanog i nacionalnog konteksta u savremenom drutvu. To je brana diskriminaciji, rasizmu, te razliitim oblicima asimilacije, odnosno slika drutva u kulturnoj i etnikoj heterogenosti. To je i dugoroan proces praktiko-politikog uobliavanja i afirmisanja kroz institucije sistema i vrijednosni sadraj vidljiv u medijima, obrazovnom sistemu i kulturi uopte, u koji je Crna Gora zakoraila sigurnim korakom. Multikulturalizam je i etiki izazov koji negira zatvorenost i samodovoljnost i koji prihvata injenicu da su ljudi razliiti i da imaju razliite naine ivota, kao i to da je svaka kultura jedna velika i otvorena mogunost za sve njene pripadnike. Jednom rijeju, multikulturalnost postaje savremeni izazov modernog drutva unutar kojeg treba izbalansirati kolektivna i individualna prava u slobodnom i otvorenom drutvu. Tolerancija se danas smatra liberalnim odgovorom na pitanje razliitosti, odnosno harmonijom razliitosti. Ona se kao stav, vrijednost i princip sastoji u njegovanju prakse unutar politike zajednice, koja manjinama omoguava da se ponaaju u skladu sa sopstvenom kulturom i da se u tome ne ograniavaju sve dotle dok ne naruavaju vrijednosti drugih kultura. Multikulturalizam zahtijeva priznavanje jednakih vrijednosti svih stabilnih i ivotnih zajednica unutar drutva, odnosno shvatanje da se politiko drutvo sastoji od razliitih zajednica i ne pripada nijednoj od njih. Tanije, ni jedna nije unaprijed ovlaena da dravu i politiko drutvo predstavlja kao svoje. Ona je svojina svih graana koji kao individue imaju svoja precizno definisana prava i obaveze. To je savremeno poimanje graanske drave. To je po mom skromnom miljenju i perspektiva nezavisne evropske Crne Gore i vrijednost za koju se vrijedi boriti. Dakle, ne za dravu samu po sebi, ve za demokratsku, graansku, multietniku Crnu Goru unutar koje e pravo na razliitost biti nain ivljenja i koji e nas uvesti u tokove modernih evropskih drutava i drava. Zato je Nezavisna Crna Gora civilizacijska vrijednost i izazov generacije koja ima naizgled jednostavnu ambiciju, da bude integralni dio savremene evropske civilizacije. Zato u na ovom mjestu i saglasno ovom cilju parafrazirati rijei jednog amerikog predsjednika: Ne pitajmo se ta je Crna Gora uradila za nas, ve ta smo mi uradili za nju?

petak, 7. aprila 2006. Revija FORUM

29

MLADI O SEBI
ADNAN PREKI

r e v i j a

Kako preskoiti zid

Bilo je teko sve ove godine izolacije i otuenosti nagaati o tome ta rade i kako razmiljaju nai vrnjaci koji su nam tako daleko, a u sutini tako blizu. Sada nakon vie od petnaest godine lutanja pred mladima u Crnoj Gori postoji toliko velika elja i neskriveni entuzijazam da prou kroz nevidljivive zidove, elja da dokaemo da smo iz svih nevolja koje su nas zadesile neto nauili. Ideali jo neosvojenog otvorenog drutva, ipak htjeli mi to ili ne, svakodnevno postavlja pitanje da li je problem samo sa one druge strane. Godine u kojima su nestali ideali ljudske vrijednosti i perspektive vjerujem da su iza nas, i da je prostor u kojem treba da se borimo otvoren, ali isto tako bez orjentira i putokaza, okrutan i spreman da nam prui samo onoliko koliko smo spremni da se za njega borimo. Ovdje na ovom prostoru na kome okvirno moemo definisati poglede sopstvenih stremljenja, mladi Bonjaci/Muslimani u Crnoj Gori se ne bore dovoljno protiv preostalih zidova iz godina pogrenih ideologija. Kako istrajati u takvoj borbi? Kako se izboriti za ansu kojom e pokazati ta znaju i ta su kadri uiniti? Polazei od pretpostavke da obrazovanje predstavlja snaan instrument ekonomske, demokratske i kulturne emancipacije svake grupe ili pojedinca u naelu moda i dolazimo do odgovora na gore postavljena pitanja. Obrazovanje i sve ono to ide sa tim moglo bi predstavljati preduslov jaanja socijalne kohezije, kao i preduslov za konanu emancipaciju naroda kome pripadamo. Iako ne postoje zvanini podaci, broj Bonjaka/Muslimana koji osvoje fakultetske diplome zabrinjavajue je mali. Umjesto generacija mladih koja vjeruje u znanje i realne anse, mnogo je vrnjaka koji su samo svjedoci svega onoga to se deava oko njih. Malo je upornih i hrabrih da koji e do kraja dokazati da injenjem mjenjaju. Onih koji e sa diplomom u epu svoju sudbinu vezati za ovaj prostor, a ne gledajui preko,traiti svoju budunost kao dobro plaen fiziki radnik na zapadu ili kao lijepa mlada iz potene kue za koju je teta da ostane tamo negdje... Rijetki su oni koji svoje sjutra ne vide danas, ve po opte prihvaenoj ivotnoj koloteini i bezvoljnom iekivanju da li e se i kada neto promijeniti u njihovu korist uredno cijepaju listove kalendara. Tu, naalost, nije kraj prie jer socijalna drama mladih ljudi, naroito onih sa sjevera Crne Gore, koji su nakon srednje kole ostali u svojim mjestima ostala je na marginama. Skoro svi oni brzo ostaju bez snage, motiva i na kraju elje da se neto promjeni. Svijet u kojem ivimo jo uvijek je pun nepravde. Ali, ubijeen sam, to ne moe biti izgovor za mirenje sa sudbinom. Jer, koliko god to udno zvualo, mislim da svi mi ne koristimo dovoljno slobode koje trenutno imamo. One su male, ali sasvim dovoljne da, ako u nama postoji bar malo volje za promjenama, moemo krenuti dalje. Najprije razbijanjem barijera u sebi i najbliem okruenju, zatim znanjem, povezivanjem i zdruivanjem. Evo i konkretne prilike. Za poetak, osvojimo svoj dio prostora na medijskoj i javnoj sceni Crne Gore...
Traganje: Adin Rastoder

30

petak, 7. aprila 2006. Revija FORUM

r e v i j a

MLADI O SEBI

MELITA RASTODER

ega smo zbir?

Treba matati, kae. Matati, ne znai li to: o buduim danima po sjeanju govoriti? O etnjama drugim i davnim, kad ruka se drukije bliila ruci, s neto vie strepnje ula u provjeri. Sve o tome moe grad ovaj da nam kae, jer zacijelo: on pripada nama, i njegova zima naih je dua godinje doba. (ega smo zbir, Abdulah Sidran) Spoznaja: Melita Rastoder

jek. U pokuaju da kaem neto lucidno i reprezentativno o mladim Bonjacima u Crnoj Gori, nala sam pribjeite u poeziji Abdulaha Sidrana. Ova nimalo sluajno odabrana strofa pjesme ega smo zbir obuhvata pojmove na kojima bih se ja ovom prilikom zadrala. Matati, na grad, zima naih dua... Matati o buduim danima po sjeanju govoriti... Da li su se mladi izgubili u matanju ili su potpuno prestali da mataju? Da li mladi danas ive u prolosti, a priaju o budunosti, a sve vrijeme gube sadanjost? Da li su mladi zaista svjesni onoga to je na njima da uine za svoj ivot, za svoje korjene, za svoje tlo? Zabluda u kojoj ovdanji svijet, a u njima i mladi ljudi, ivi jeste da su oni koji su ivjeli prije nas nuno i manje znali od nas. Meutim, to nije ba tako sigurno kao to nam se ini. Nehotice, a moda i hotice, ovjek zamilja svoju prolost kao uzlaznu liniju koja se penje negdje iz dubina mraka i neznanja do vrhunca ovog asa. Za veinu ljudi naeg doba znati znai poznavati injenice. Neosporno je da dananji narataji znaju daleko vei broj injenica od narataja koji su ivjeli prije stotinu, dvije stotine ili hiljadu godina. A svijet i ovjek se ne mogu shvatiti kroz injenice. Istina nije u injenicama ve u njihovoj meusobnoj vezi. I upravo smo tu najslabiji. Ja, kao predstavnica mladjeg narataja Bonjaka u Crnoj Gori, u susretima sa svojim vrnjacima uvijek prepoznajem ovu nit matanja govorenja o budunosti kroz sjeanja, naa ili neija, kao i graenju mita o naoj mladosti, snazi, znanju poznavanju injenica... Na alost, vrlo malo znamo, vrlo malo se trudimo da saznajemo o sebi, o nama, a volimo da pribjegavamo trenutnim mitovima o tome kako svijet na nama SVAKAKO ostaje, iz ega se izvodi zakljuak da e nam svakako neto pripasti i doi u ruke. I tako mi ekamo da nam to neto doe u ruke... ta ekamo? Da porastemo? Da nam stariji daju svijet na ruke? Da nam padne nada sa neba? Neu da prihvatim da moram da ekam da nam neko neto da ili preda, neu ni da pjevam tunu pjesmu kako smo mali i nemoni i kako ne moemo i nemamo mogunosti. Ja, jedna mala i mlada Bonjakinja iz Crne Gore, mogu i hou, i neu da ekam. Naravno, nisam sluajno ni pomenula paralelu izmedju znanja ljudi prije stotinu, dvije ili hiljadu godina i poznavanja injenica dananjeg ovjeka.

isao koju su mislili ljudi svih vremena, misao koju mislimo i mi, misao koja se granii sa traenjem i gubljenjem sopstvene linosti jeste misao ta je ov-

Stari nas nisu sluajno uili SABURU, a izgleda da ni to nismo dobro razumjeli. Izgleda da smo se izgubili negdje izmedju prolosti i ohole budunosti, pa smo zaturili SABUR, hoemo sve i odmah, a ipak nam je teko da ovo danas ispunimo svojim radom i sopstvenom nadom. E, upravo tu se gubimo, dragi nai stariji prijatelji... Gubimo se u lijenoj dananjici, koja nas stie puna informacija i izazova, a mi smo uljuljkani negdje izmeu nekadanjeg mita o naoj kulturi i budue pjesme o zajednikom brisanju razlika naih imena. I neizostavno se krijemo u uskim krugovima, lahkom pijuckanju kahve u oblinjem kafiu i utapanju u arima mobilne telefonije. ak ni aikovanja vie nema bez mobilne telefonije... Zar vam to ne lii na gubljenje nas samih? No, traenje ne bi bilo traenje da nema u njemu i gubljenja. Drim da su mladi Bonjaci u Crnoj Gori tek na poetku svoga traenja, ja sam na poetku svog traenja, moda mi ba

Poziv
Dragi mladi prijatelji, otvoreno i srdano vas pozivamo na saradnju, razgovore, miljenja, umjetnike izraze, prikaze u Reviji Forum... Vaa rije i izraz su nam potrebni!
ovo pomae u traenju, moda je ba tu odgovor na zbunjenost nae mladosti... Uiti ih, ne injenicama, mitovima, lijepom ponaanju, nego tome da su potrebni ovom svijetu, ovom tlu, ovom narodu, da imaju ta da prue... Ne ukati ih u oak prostorije, i obraati im se sa sinko... (iako je meni to osobno toplo), ve im pruiti priliku da se osjete potrebnim i vrijednim. Tada emo se zamisliti i poeljeti da saznamo jo vie, uradimo jo vie, damo vie... I neemo zatvarati oi pred tekoama grubog vremena koje nam je vie toga oduzelo nego dalo, neemo to otuno vrijeme uzimati za opravdanje. Jer nam ne treba opravdanje, sjetite se, mi smo mladi i jedri... Mi moemo... I kao to kae Sidran, sve o tome moe ovaj grad da nam kae, ja dodajem, ova zemlja, jer zacijelo ona pripada nama, jer zacijelo na nama je da joj pruimo i obezbijedimo toplije proljee od naih dua.

petak, 7. aprila 2006. Revija FORUM

31

DRUT VO

r e v i j a

SEAD SADIKOVI: POKUAJI I PERSPEKTIVE POLITIKE SAMOIDENTIFIKACIJE BONJAKA U CRNOJ GORI

Bjekstvo od podanitva
* Nacionalna homogenizacija kao refleksni odgovor * Kobni izbori od 1992. godine * Novi pokuaj
ulminacija politike krize Socijalistike Federativne Republike Jugoslavije bila je I vrijeme samoidentifikacije Bonjaka Muslimana na politikoj sceni Crne Gore. U jeku bujanja nacionalizama, od kojih je onaj koji je dolazio iz srpskog korpusa ve slao otvorene prijetnje i Bonjacima, tada Muslimanima, nacionalna homogenizacija bila je refleksan odgovor. Prva stranka koju su formirali Bonjaci bila je Stranka nacionalne ravnopravnosti. Konstituisana je 26. maja 1990. u Podgorici. Zatita narodnog, nacionalnog, kulturnog i vjerskog identiteta bili su ciljevi koje je proklamovala ova partija u kojoj je pored Bonjaka bilo lanova i iz albanskog i crnogorskog korpusa. Ouvanje SFR Jugoslavije bilo je njihovo opredjeljenje sve do trenutka kada je bilo jasno da je ta drava neminovno postala biva. Stranka nacionalne ravnopravnosti je uoi prvih viestranakih izbora u Crnoj Gori pristupila Savezu reformskih snaga Jugoslavije za Crnu Goru iji je lider bio predsjednik Savezne vlade Ante Markovi. Prvi lider Stranke nacionalne ravnopravnosti bio je David abovi. Septembra 1990. na politikoj sceni Crne Gore pojavljuje se i Stranka demokratske akcija, najmasovnija bonjaka stranka koja je formirana pod jakim uticajem bosanske Stranke demokratske akcije. Prvi predsjednik te partije bio je Harun Hadi, ovjek koji se u to vrijeme smatrao najuticajnijim nacionalnim liderom Bonjaka u Crnoj Gori. Prvi crnogorski izbori znaili su i prvi znaajan rezultat te partije. Procjenjuje se da je vie od treine Bonjaka Muslimana sa pravom glasa dala povjerenje toj politikoj grupaciji. Predizborna koalicija sa albanskim nacionalnim partijama donijela im je na izborima 90. dvanaest poslanikih mandata od kojih je devet pripalo SDA. Dominacija Saveza komunista Crne

Gore, ije je novo rukovodstvo dolo na talasu velikosrpskog nacionalizma u tzv. Antibirokratkoj revoluciji, a koji je osvojio ak 83 mandata, istina, nije se mogla poljuljati, ali su preko liste Saveza reformskih snaga u crnogorski parlament ula i etiri poslanika Stranke nacionalne ravnopravnosti. Ukupno trinaest poslanika iz dvije bonjake partije nalo je tada mjesto u Skuptini Crne Gore. Primjera radi, to je bilo vie i od tada veoma rigidne i prepoznatljivo ekstremno srpske, Narodne stranke Novaka Kilibarde, koja je bila zastupljena sa dvanaest poslanika u Skuptini Crne Gore. Prvi izborni uspjeh Stranke demokratske akcije vie se nije mogao ponoviti. Raspad Jugoslavije pa agresija na Dubrovnik a potom i Bosnu i Hercegovinu stvorili su milje u kojem je aktivnost te partije svedena na bojaljivo djelovanje u

Neizlazak Stranke demokratske akcije na izbore 1992. ispostavie se, bio je koban potez po politiko organizovanje Bonjaka.
kome su uestale torture i progoni aktivista. Neprijatelji drave i vlasti su u tom vremenu postali svi oni koji su mislili drugaije. Jedine politike saveznike SDA je mogla pronai u Liberalnom savezu Crne Gore a kasnije i u Socijaldemokratskoj partiji reformista. Skoro nemogui uslovi za rad nacionalne partije Bonjaka bili su razlog da se na izbore 1992. ta partija ne pojavi. Istovremeno, vano krilo Stranke nacionalne ravnopravnosti predvoeno Davidom aboviem utapa se u SDPr. Glasai SDA prelaze kod jedinih antiratnih snaga u Crnoj Gori, liberala i socijaldemokrata. Neizlazak Stranke demokratske akcije na izbore 1992. ispostavie se, bio je

koban potez po politiko organizovanje Bonjaka. Januara 1994. poinje politiki montiran proces u kome se elnici SDA optuuju za neprijateljsko udruivanje i pripremanje teroristikih akcija. Policijska tortura koja je potom provedena nad Harunom Hadiem, Rifatom Veskoviem, ali i slijepim teroristom Ibrahimom ikiem, i mnogim drugim, a u zatvorima se nalo ukupno 26 ljudi, ostae upamena kao jedna od najtamnijih mrlja na obrazu crnogorskih dravnih organa. Njihova robija trajala je skoro dvije godine, nakon ega su osloboeni i proglaeni nevinim. Pravo iz zatvora elnici Stranke demokratske akcije poli su u predizbornu kampanju 1996. Izmeu dva snana bloka, Demokratske partije socijalista na jednoj i Narodne sloge na drugoj strani, u izborima skrojenim po mjeri DPS, kada je Crna Gora podijeljena na vie izbornih jedinica, SDA je ipak osvojila tri poslanika mandata. Podralo ju je svega oko deset hiljada glasaa. Rascjep DPS-a koji je uslijedio 1997. znaio je i rascjep u Stranci demokratske akcije. Sukob Haruna Hadia i Rifata Veskovia podijelio je tu stranku nakon ega su kao peurke poslije kie poele da se formiraju nacionalne partije bonjaka. Konstituisane su Samostalna SDA, Liberalna bonjaka stranka, Bonjaka demokratska stranka, Bonjaka demokratska stranka Sandaka, Internacionalna demokratska unija... Prag skuptinskog cenzusa od tada nije mogao biti preskoen. Predstavnici bonjakih nacionalnih partija vie se nijesu pojavljivali u Parlamentu. U sutini, na politikoj sceni kao koliko toliko relevantni faktori opstali su samo Internacionalna demokratska unija Haruna Hadia koja je mogla osvojiti tek par hiljada glasova, uglavnom u Roajama i SDA, kasnije se nazvala Bonjaka demokrat-

32

petak, 7. aprila 2006. Revija FORUM

r e v i j a

DRUT VO

ska alternativa, koja je imala slinu snagu, uglavnom u Plavu. Samo se u ta dva grada i moe govoriti o izvjesnom uticaju tih stranaka u lokalnim parlamentima. Pod vostvom Kemala Puriia i Orhana ahmanovia SDA je sa Socijaldemokratskom partijom, iji je predsjednik Optinskog odbora upravo David abovi, uspjela da preuzme vlast u Plavu od Demokratske partije socijalista. U isto vrijeme, na primjer u Bijelom Polju, gradu u kome ivi najvei broj Bonjaka Muslimana u Crnoj Gori, najveu snagu je pokazivala partija koju predvodi Rifat Veskovi a koja se danas zove Demokratska zajednica Bonjaka Muslimana. Njihovi izborni rezultati na lokalnom nivou broje se samo u stotinama glasova, iako u tom gradu ivi vie od dvadeset pet hiljada Bonjaka Muslimana. Poetkom 2000-te uvidjelo se da je nejedinstvo razlog za nemo nacionalnih partija Bonjaka u Crnoj Gori. Alija Matovi, donedavno lider Stranke nacionalne ravnopravnosti kae za Forum da je to bilo jasno svima. Formiranje predizbornih koalicija bez jasne strategije nije davalo zadovoljavajui izborni rezultat. Na poslednjih troje izbora koalicije bonjakih stranaka osvajale su po dvije, odnosno etiri hiljade glasova, zavisno od toga da li su nastupale u jednom ili dva bloka. Konano se 2005. poelo na intenzivnom radu na objedinjavanju esto i posvaanih partijskih lidera. Koordinator toga projekta bio je Alija Matovi. Volja Internacionalne demokratske unije i Bonjake demokratske alternative (nekada SDA) postojala je. U jedinstvenu stranku nije pozvan jedino Rifat Veskovi. Boje se da ne bi ostali u mojoj sjenci, kae on za Forum. Njegova partija nastavie sa samostalnim djelovanjem. Konano, 26. februara 2006. u Roajama je odrana sveana akademija na kojoj je po prvi put promovisana novoformirana i jedinstvena partija Bonjaka stranka. Predsjednik etvorolanog Predsjednitva Bonjake stranke je Rafet Husovi, a njegovi najblii saradnici su Dr Amer Halilovi, Kemal Purii i Osman Nurkovi. Sveanom ruku prireenom povodom formiranja Bonjake stranke prisustvovali su predstavnici veine najvanijih crnogorskih politikih partija, Dragia Pei, potpredsjednik Socijalistike

Roaje

narodne partije, Miodrag ivkovi, predsjednik Liberalne partije, Dr Ranko kadi, predsjednik Demokratske srpske stranke, Predrag Popovi, predsjednik narodne stranke... Mevludin Nuhodi predstavljao je Demokratsku partiju socijalista. On za Forum kae da vjeruje kako e ta partija dati novi kvalitet na politikoj cseni Crne Gore. On istie specifinost Crne Gore u kojoj su njene manjine

Rascjep DPS-a koji je uslijedio 1997. znaio je i rascjep u Stranci demokratske akcije. Sukob Haruna Hadia i Rifata Veskovia podijelio je tu stranku nakon ega su kao peurke poslije kie poele da se formiraju nacionalne partije Bonjaka. Konstituisane su Samostalna SDA, Liberalna bonjaka stranka, Bonjaka demokratska stranka, Bonjaka demokratska stranka Sandaka, Internacionalna demokratska unija...
vie od drugih podrale njenu dravnost. Smatram da nacionalne partije trebaju da budu politiki faktor, ali dobro je to su u vrijeme djelovanja nacionalromantizma Bonjaci i Muslimani u Crnoj Gori pronali sebe u graanskim partijama, kae Nuhodi.

U teoriji politike kulture poznate su faze kroz koje prolaze i Bonjaci u Crnoj Gori, kae, na drugoj strani, Harun Hadi. Izlaskom iz takozvane parohijalne politike kulture, koja je bila karakteristina za vrijeme komunizma, kada su se interesi titili najee na nivou ulice, sela ili bratstva i plemena Bonjaci su uli u takozvanu podaniku politiku kulturu. Ona je karakterisala bonjaki odnos prema vlasti poslednjih petnaestak godina, kada se traila vrta ruka pod kojom bi se u podanitvu pokula pronai prividna zatita. Hadi smatra da je dolo vrijeme za prelazak u narednu, participativnu fazu, u kojoj je bonjaki narod sazreo da se nametne ne kao podanik ve kao partner koji e sutinski participirati u politikom ivotu. Bonjaci u Crnoj Gori, naalost, nikada nisu bili subjekat, bili su objekat, kae Hadi. Platforma Bonjae stranke koja je definisana prilikom konstituisanja te partije postavila je osnovne smjernice. Bonjaci ine jednu estinu ukupnog stanovnitva Crne Gore i Bonjaka stranka smatra Bonjake konstitutivnim narodom u Crnoj Gori, kae se u njoj. Ako bi to bilo upisano i u Ustavu to bi znailo potvrdu multinacionalne i multikonfesionalne opredijeljenosti i demokratskih tendencija u Crnoj Gori. To je steeno pravo u SFRJ i uslov je ouvanje nacionalnog vjerskog i kulturnog identiteta, kae se u Platformi a to je jedan od programskih stavova objedinjene Bonjake stranke formirane nakon petnaestogodinjeg lutanja.

petak, 7. aprila 2006. Revija FORUM

33

EKONOMIJA
DR HALIL KALA: EKONOMSKI AMBIJENT U CRNOJ GORI (I)

r e v i j a

Strategija korak po korak

rajem 80-ih godina prolog vije- najefikasniji oblik svojine u trino naj- ukljuujui i reforme bankarskog i privka dolo je do sloma socijalisti- razvijenijim zemljama razvijenog Zapa- rednog sistema. Radi se o procesu, jer je za sutinske promjene potrebno vrijekog sistema, pojavila se nunost da. Aktuelne tranzicione strategije i pro- me. Jedan od, esto kljunih, faktora je tranzicije u istonoevropskim zemaljama i drugim socijalistikim zemaljama, grami su razliiti od zemlje do zemlje, ali tajming, jer reforme moraju biti usaglaka uspjesnijem sistemu privredjivanja - u osnovi imaju iste (ili sline) elemente: ene sa kompleksnim tranzicionim promakrekonomsku stabilizaciju, liberaliza- cesom, prije svega sa privatizacijom. trinoj ekonomiji. Model socijalistike ekonomije sa ciju trgovine, izgradnju trinih mehaniREFORMA BANKARSKOG SISTEMA drutvenom svojinom, sistem socijalis- zama za prelazak sa planske na trinu tikog samoupravljanja, postali su neo- ekonomiju, promjenu vlasnitva i privaRazvoj preduzetnitva u trinim usdriv sistem privreivanja, zbog svoje tizaciju. Uspjeh tranzicije svake zemlje zavisi lovima privreivanja, u trinoj ekononeefikasnosti. To je razlog, to su Crna Gora (i druge republike SFRJ), ostale od naslijeenog stanja u ekonomiji, od miji, uslov je daljeg uspjenog razvoja ekonomski nerazvijene, u periodu soci- tekue ekonomske politike, kao i od iz- Crne Gore, kako u oblasti privrede i fijalistike ekonomije. U tom periodu raz- bora strategije modela tranzicije i eko- nansija tako i u svim drugim sverama ivoja nije se postigao mogui, planirani nomskih reformi. Prisutne su dvije stra- vota. U trinoj ekonomiji mogue je da Crna Gora ostvari uspjeekonomski razvoj, koji se an razvoj i dostigne viu ekonomskom i privsok standard zapoljenih rednom razvoju Crne Aktuelne tranzicione strategije i programi su i gradjana, to je cilj orgaGore mogao postii, ko- razliiti od zemlje do zemlje, ali u osnovi imanizovanja, svake ekonorienjem domae akumije, svakog ekonommulacije, korienjem ju iste (ili sline) elemente subjekta. inoakomulacije obezbijeCrna Gora odabrala strategiju postepenih eko- skog ene inozaduivanjem i Bankarski sistem Justavljanjem u funkciju nomskih reformi goslsvije i Crne Gore, u razvoja raspoloivih Zbperiodu socijalistickeke og toga je tranzicija - pre- Odrivi ekonomski razvoj Crne Gore, uz optiekonomije, sa karakterislazak na trinu ekono- malno korienje prirodnih resursa (turizma, tikama tradicionalnog miju i trtrini nain pribankarstva, bio je neefivreivanja, postala nu- poljoprivrede, umarstva, drvoprerade, hidrokasan i nije mogao pratinost domaih razvojnih kao takav, trini ekopotencijala, ruda), na trinim osnovama, pri- ti, resursa. nomski razvoj. Reforma finansijskog vatnoj svojini i preduzetnitvu, je ansa njei bankarskog sistema PROCES TRANZICIJE nog daljeg ekonomskog i ukupnog razvoja predstavlja vanu kariku tranzicije i ekonomskih Pod tranzicijom savreformi sa aspekta realiremena ekonomska misao, inae, podrazumijkeva radikalni tegije ili dva modela (metoda) ekonom- zacije strategije budueg razvoja Crne ekonomski, socijalni i optedrutveni skih reformi i tranzicije: (1) model radi- Gore. Zbg toga se reforma finansijskog i preobraaj, odnosno prelazak na uspje- kalnih reformi uz primjenu ok terapije bankarskog sistem nalaze u ii interesoiji nain privreivanja, nain kojim bi se na kratak rok i (2) model strategije pos- vanja. Na to je uticala i veoma izraena obezbijedio dalji uspjean ekonomski i tepenih ekonomskih reformi. Crna Gora nelikvidnost i zabrinjavajue stanje baukupni razvoj Crne Gore. Privatna svoji- je odabrala strategiju postepenih eko- naka u dugom vremenskom periodu. U praksi veine banaka, dominirao na u dominantnom obimu, kao oblik nomskih reformi. Proces tranzicije u Crnoj Gori podra- je interes za ostvarivanje dunike dobivlasnitva, i u optimalnom odnosu sa dravnom svojinom, treba da postane os- zumijeva prelazak na demokratiju, poli- ti i kao takav bio je ugraen u upravljalonac daljeg ekonomskog i privrednog tiki pluralizam, trinu ekonomiju, od- ku strukturu banaka. Razlog za to su i rerazvoja Crne Gore. Ona se pokazala kao nosno ekonomske i drustvene reforme, cidivi tradicionalnog funkcionisanja ba-

34

petak, 7. aprila 2006. Revija FORUM

r e v i j a

EKONOMIJA

naka kao finansijskog servisa sektora no su zavrila proces reforme i privatiza- strategije razvoja nerazvijenog sjevera preduzea. cije. Nihovo sadanje stanje karakterie Republike. Drugi razlog, za loe stanje u bankar- tehnoloka zastarjelost, lo kvalitet proEKONOMSKI ODNOSI skom sektoru je bio ponaanje kontrol- izvoda i nepotovanje meunarodnih SA INOSTRANSTVOM ne sfere. Drava je primarno bila zainte- standarda kvaliteta, odsustvo sa stranih resovana za konsolidaciju sektora pre- trita. Najvea (ranija drutvena) preduCrna Gora se, poslije raspada SFRJ duzea. Ova operacija se najee izvo- zea nelikvidna su, nesolventna i finan(uvo enja sankcija od strane Savjeta bezdila transferom gubitaka iz tog sektora u sijski veoma loe stoje, jer ostvaruju visosektor banaka. Vlasniki reim je uslov ke gubitke koji se nagomilavaju. Nijesu bijednosti UN i kulminiranja ekonomske za normalizaciju odnosa izmeu vlasni- rijeeni ekonomski i tehnoloki vikovi krize), suoila sa problemom otplate inoka i uprave banke. radnika. Proces reforme ovih preduzea dugova. Tek poslije ukidanja sankcija, Model savremenog bankarstva Crne je u toku i od kvaliteta i vremenskog ro- pristupilo se rjeavanju problema inoduGore temelji se na osnovnim principima ka tog procesa u mnogome zavisi us- gova. Izvrena je konana sukcesija imosavremenog poslovanja: domai bankar- pjeh tranzicije privrede i prelazak na tr- vine bive SFRJ, po Sporazumu o sukcesiji zakljuenom u junu 2001. godine u ski sektor otvoren je stranoj konkurenci- ini nain privreivanja ji, pojaana je supervizija i regulativa Odrivi ekonomski razvoj Crne Gore, Beu. Dravnoj Zajednici SiCG pripalo je usaglaena sa meunarodnim standardi- uz optimalno korienje prirodnih resur- 38% finansijske aktive SFRJ. U rjeavanju obaveza po osnovu inoma, (bazelski i drugi standardi), unapri- sa (turizma, poljoprivrede, umarstva, drjeeno je upravljanje rizicima i omogu- voprerade, hidropotencijala, ruda), na tr- dugova, Crna Gora je napravila povoljne eno uvoenje savremenog menad- inim osnovama, privatnoj svojini i pre- aranmane sa inostranim povjeriocima: menta. Crna Gora je donijela Zakon o duzetnitvu, je ansa njenog daljeg eko- Londonskim i Pariskim klubom, MMF, bankama i Zakon o Centralnoj banci Cr- nomskog i ukupnog razvoja. Uspjene Svjetskom bankom, o reprogramiranju ne Gore, kojima je uredila ovu oblast po reforme preduzea i njihova privatizaci- inodugova i njihovim otpisima. Novi pristup politici zastandardima razvijenog Zapaduvanja u inostranstvu, jedan da. je od bitnih uslova daljeg inoOvom zakonodavnom reU Crnoj Gori su danas, dobrim dijelom, rijezaduivanja. Naputa se strategulativom stvorene su prete na os nov na pi ta nja stra te gi je eko nom gija meunarodnog finansirapostavke za poboljanje loeg nja ekonomskog razvoja koja stanja u ovoj oblasti. Nekoliko skih odnosa sa inostranstvom. Ona se realije bila prisutna u socijalististranih banaka dobilo je licenzuju kao slobdan priliv inostranog kapitala kom razvoju Crne Gore. Nacu za rad u Crnoj Gori, nekoliu razliitim oblicima. Strategija daljeg razputa se koncept prioritetnog ko domaih banaka je privatikreditiranja i daje se sloboda trzovano; prudencijalna kontrovoja treba i konkretno da pospjei ukupni inoj alokaciji investicija i ulala banka je poboljana, a Cenekonomski i svaki drugi razvoj. To je razvoj ganja. Strategija slobodnog tralna banka Crne Gore je sa na trinoj ekonomiji, odnosno trinom kretanja kapitala, direktnih invisokim stepenom nezavisvesticija, postaju osnovni elenosti u monetarnoj sveri. Osmodelu privreivanja, po ugledu na razvijementi nove strategije odnosa tavreni su poetni rezultati u ne zemlje Zapada, uz maksimalnu otvoresa inostranstvom i inozaduioblsati bankarstva to stvara nost za sve evropske i evroatlantske intevanja, kao i korienje kredita preduslove za njegov dalji usu realnim okvirima, u zavisnospjeniji razvoj. To e pozitivno gracije i, konano, ulazak u Evropsku uniju. ti od apsorbcione mogunosti uticati i na proces ukupne privrednih subjekata. tranzicije, pospjeivanje ekoU Crnoj Gori su danas, donomskih reformi u sektoru privrede, ja, razvoj malih i srednjih preduzea, pripospjeiti razvoj malih i srednjih predu- sustvo inostranih corporacija i kompani- brim dijelom, rijeena osnovna pitanja zea, dalji razvoj preduzetnitva, priliv ja na crnogorskom tritu, su uslov reali- strategije ekonomskih odnosa sa inosstarnog kapitala. Oekivati je da se sa zacije strategije koja e omoguiti dalji transtvom. Ona se realizuju kao slobdan tranzicijom bankarskog sistema stvaraju uspjean razvoj privrede i ekonomije Cr- priliv inostranog kapitala u razliitim uslovi i za bri ekonomski razvoj i sjeve- ne Gore. Pogrena strategija razvoja Crne oblicima. Strategija daljeg razvoja treba i ra Crne Gore. Ali na ovom podruju, Gore, u periodu socijalistike ekonomije, konkretno da pospjei ukupni ekonomosim Pljevlja, nema ni jedne banke sa (veliko uee sirovinskog sektora, predi- ski i svaki drugi razvoj. To je razvoj na trsjeditem. U nekim opstinama sjevera menzionirani preraivaki kapaciteti inoj ekonomiji, odnosno trinom moprisutne su poslovne jedinice banaka i- uvozno zavisni, zapostavljanje poljopriv- delu privreivanja, po ugledu na razvijeje je sjedite u razvijenom dijelu Crne rede, turizma i usluga), razlog su njenog ne zemlje Zapada, uz maksimalnu otvoGore. viedecenijskog ekonomskog zaostaja- renost za sve evropske i evroatlantske integracije i, konano, ulazak u Evropsku nja. Uspjenost ekonomskih reformi i uniju. REFORMA SEKTORA PRIVREDE (u sljedeem broju: Ekonomski dalji ekonomski razvoj sjevera Crne Gorazvoj sjevera Crne Gore) Ranija drutvena preduzea djelimi- re, zavisi, u velikoj mjeri, od realizacije

petak, 7. aprila 2006. Revija FORUM

35

OBRAZOVANJE
AZIM FETAHOVI: MANJINSKI NARODI I OBRAZOVANJE U CRNOJ GORI

r e v i j a

Koncept boljeg meusobnog upoznavanja

Ovih dana Vladi RCG i iroj crnogorskoj javnosti, obratilo se Bonjako nacionalno vijee u Srbiji i Crnoj Gori (BNV), traei da se omogui Bonjacima da koriste svoja prava u skladu sa Ustavom i Zakonom..... U obrazloenju dostavljenih zahtjeva istie se, izmeu ostalog, da sva ova prava Bonjaci ve uivaju u svim dravama i entitetima nastalim na prostoru bive Jugoslavije, kao i u drugoj dravi lanici Dravne zajednice Srbija i Crna Gora. U dokumentu Bonjakog nacionalnog vijea apostrofiraju se sljedei zahtjevi: - Da crnogorska Vlada verifikuje nacionalne simbole i nacionalne blagdane Bonjaka; - Da se na listu regionalnih i manjinskih jezika u Crnoj Gori uvrsti i bosanski jezik, kao maternji jezik Bonjaka u skladu sa rezultatima popisa stanovnitva u Crnoj Gori i u skladu sa odredbama ve ratifikovane Evropske povelje o regionalnim i manjinskim jezicima u skladu sa odredbama ve ratifikovane Evropske povelje o regionalnim i manjinskim jezicima; - Da se prizna pravo Bonjacima u Crnoj Gori da u osnovnoj i srednjoj koli u optinama, gdje u skladu sa Zakonom imaju pravo, izuavaju svoj maternji jezik sa elementima nacionalne kulture (za ta ve postoje uradjeni nastavni planovi i programi i programi za tri razreda osnovne kole)... NACIONALNI PRAZNICI I SIMBOLI Kada je u pitanju zahtjev da crnogorska Vlada verifikuje nacionalne simbole i nacionalne blagdane Bonjaka, moe se lako utvrditi da je zahtjev, bar u dijelu o vjerskim praznicima, pogreno koncipiran uslijed nedovoljnog poznavanja, odnosno raspolaganja injeninim stanjem. U Crnoj Gori, naime, oblast praznovanja vjerskih praznika (blagdana) u cjelosti je ureen Zakonom o svetkovanju vjerskih praznika (Sl.RCG br. 56/93). Odredbama navedenog Zakona je uredjeno praznovanje vjerskih blagdana pripadnika svih konfensija u Crnoj Gori, ukljuujue, naravno, i Bonjake/ Muslimane. U Zakonu su, kao blagdani Bonjaka/Muslimana navedeni: Kurban Bajram i Ramazanski Bajram. Zakonom je propisano da su Preduzea, ustanove, druga pravna lica, dravni organi i preduzetnici obavezni da zaposlenima, koji ele da svetkuju svoje vjerske praznike, daju plaeno odsustvo za radne dane koji padaju u dane vjerskih praznika. U skladu sa Zakonom i Ministartvo prosvjete i nauke je obezbijedilo ostvarivanje jednakih prava na praznovanje vjerskih praznika za sve uenike, pa, dakle, i uenike bonjake/muslimanske nacionalnosti i to tri dana za Ramazanski i tri dana za Kurban Bajram. Rjeenja u pogledu duine i naina praznovanja su najtolerantnija od svih drava u regionu. Dio zahtjeva koji se odnosi na verifikovanje nacionalnih simbola moe se rjeavati jedino kroz neki od posebnih zakona, recimo, kroz Zakon o manjinskim pravima. A u dostavljenim zahtjevima BNV, ni jednom rijeju se ne trai donoenje ovog zakona. MATERNJI JEZIK I NACIONALNA KULTURA Zahtjev za uvodjenje bosanskog jezika kao manjinskog jezika i maternjeg jezika bonjakog naroda u Crnoj Gori, ot-

U sklopu tekue reforme obrazovanja, Ministarstvo prosvjete i nauke je, kada je u pitanje obrazovanje manjinskih naroda kroz izuavanje sadraja koji afirmiu njihov jezik, istoriju, kulturu i umjetnost, ostvarilo visok nivo standarda. Cijeli proces izrade i implementacije navedenih programa uradjen je struno i transparentno uz uee predstavnika manjinskih naroda Nedovoljna upuenost u osnovi veine aktuelnih dilema
vara i niz drugih pitanja. Prije svega, da li je jezik kojim govore Bonjaci Muslimani u Crnoj Gori i koji treba da ue kao maternji (kao izraz njihovog prava i volje), bonjaki, bosanski ili neki drugi jezik? Naime, na posljednjem popisu stanovnitva i imovine veina Bonjaka je svoj maternji jezik identifikovala kao bonjaki. Istina, njih 19,46 odsto ga je identifikovalo kao bosanski, a jedan - manji broj se izjasnio za srpski ili crnogorski jezik. Ministarstvo prosvjete i nauke je prilikom donoenja odluke o nazivu predmetnog programa za izuavanje maternjeg jezika i knjievnosti u Crnoj Gori uvailo relevantne rezultate izjanjavanja graana na Popisu iz 2003. godine o maternjem jeziku, kao i miljenje nadlenih tijela Skuptine Republike Crne Gore Odbora za prosvjetu, nauku, kulturu, zdrastvo, rad i socijalno staranje i Odbora za ljudska prava i slobode. U nazivu predmeta maternji jezik i knjievnost, shodno veinskom opredjeljenju na posljednjem Popisu, usvojena je odrednica bonjaki, a ne bosanski.

36

petak, 7. aprila 2006. Revija FORUM

r e v i j a

OBRAZOVANJE
jom globalizacije i ukidanja granica u kojem, kola treba mlade ljude da pripremi za ivot u multikulturnoj Evropi i demokratskom drutvu. Prednost novog koncepta obrazovanjai novih sadraja iz predmetnog programa bitnih za afirmaciju manjinskih naroda, jeste da veinski narod ui knjievnost, istoriju, kulturu i umjetnost manjinskih naroda. Kada je u pitanju bonjaka nacionalna zajednica u Crnoj Gori njeni predstavse rei da je izuavanje bonjake knjievnosti i bonjakih stvaraoca na prostoru cijele Srbije marginalno. Umjesto da veinski narod u Srbiji kroz redovni obrazovni program na cijeloj svojoj teritoriji izuava i maternji jezik i knjievnost Bonjaka, oni su velikoduno prepustili da to Bonjaci sami i po sopstvenom zahtjevu urade kroz program izbornih predmeta (koji je neobavezan) i realizuje se iskljuivo na teritoriji u kojoj Bonjaci predstavljaju veinski narod ili je znaaj-

OBRAZOVNI PROGRAMI Kada je u pitanju zahtjev kojim se trai da se prizna pravo Bonjacima u Crnoj Gori da u osnovnoj i srednjoj koli u optinama, gdje u skladu sa Zakonom imaju pravo izuavanja svog maternjeg jezika sa elementima nacionalne kulture (za ta ve postoje uradjeni nastavni planovi i programi i programi za tri razreda osnovne kole), kljuno pitanje je: Da li postojei obrazovni sistem u dovoljnoj i potrebnoj mjeri prua jednake mogunosti za postizanje kvalitetnog obrazovanja za svu djecu i da li novi usvojeni obrazovni programi (na svim nivoima) u dovoljnoj mjeri afirmiu maternji jezik, istoriju, umjetnost, tradiciju i kulturu manjinskih naroda? Analizom usvojenih novih predmetnih programa u Crnoj Gori moe se, sa sigurnou, utvrditi da je Ministarvo prosvjete i nauke u okviru tekue reforme obrazovanja, znaajnu panju posvetilo predmetnim programima koji afirmiu gradjanski koncept drutva i multikulturalnost, kroz nastavu maternjeg jezika, istorije i kulture manjinskih naroda u Crnoj Gori. Novi predmetni programi koji su uradjeni za predmete: maternji jezik i knjievnost, istoriju, muziku i likovnu umjetnost, dobili su visoku ocjenu stranih eksperata jer, svojim sadrajem i kvalitetom predstavljaju pozitivan primjer u regionu. Ove predmetne programe su uradile strune komisije u koje su bili uvrteni i referentni predstavnici manjinskih naroda na predlog njihovih institucija. Prije konanog usvajanja navedenih programa od strane nadlenog Savjeta, isti su provjereni i potvrdjeni od strune Komisije za obrazovanje nacionalnih manjina koja je formirana od strane Ministarstva. Ministarstvo se, inae, opredijelilo za interkulturalni koncept u obrazovanju i izuavanje maternjeg jezika kao zajednikog i jedinstvenog predmeta Maternji jezik i knjievnost sa programom za srpski, crnogorski, bonjaki i hrvatski jezik i knjievnosti. Za ovakav koncept, Ministarstvo se opredijelilo zbog injenice da je jezik kojim se govori u Srbiji, BiH, Hrvatskoj i Crnoj Gori, u osnovi, jedinstven jeziki sistem, ali ga svaki narod ima pravo nazvati svojim imenom. Usvojeni koncept je u skladu sa tekuim drutveno-ekonomskim promjenama u Crnoj Gori i sve prisutnijom tendenci-

Prednosti koncepta obrazovanja u CG

Usvojeni predmetni programi u Crnoj Gori su namijenjeni cijeloj populaciji uenika u osnovnom i srednjem obrazovanju i izuavaju se na cijelom prostoru Republike, a ne samo na podrujima u kojima veinsko stanovnitvo ini manjinski narod, ili ga u znajnoj mjeri naseljava. Koncept da samo manjinski narodi, na teritoriji gdje ine veinsko stanovnitvo, ue sadraje iz svoje knjievnosti, istorije, kulture, i tradicije je pogrean i bio bi suporotan konceptu gradjanske drave. Znaajna novina i prednost novih predmetnih programa, kada je u pitanju obrazovanje manjina jeste, njihova otvorenost tj. mogunost da 20% sadraja obrazovnih programa moe urediti lokalna vlast i kola u skladu sa svojim bliim potrebama. Na ovaj nain daje se dodatna mogunost da ak petinu obrazovnih programa uredi lokalna vlast i kola, a potom ih predloi Ministarstvu na usvajanje, to predstavlja dodatnu mogunost za zadovoljenje i uih potreba manjinskih naroda za blie izuavanje odredjenih oblasti. nici u komisijama za predmetni jezik i knjiievnost, uvrteni na predlog NVO ALMANAH, bili su akademik Zuvdija Hodi i prof. Suljo Mustafi. U toku rada Komisija je u najveem stepenu uvaila pisane zahtjeve koji su joj dostavljeni. U predmetni program maternji jezik i knjievnost, program za srpski, crnogorski, bonjaki i hrvatski jezik i knjievnosti, za osnovnu i srednju kolu, uvrteni su sljedei bonjaki knievnici: Avdo Medjedovi, Mea Selimovi, amil Sijari, Mark Dizdar, Husein Bai, Zuvdija Hodi, Zaim Azemovi, Ibrahim Hadi, Safet Hadrovi -Vrbiki, Hasnija Muratagi Tuna, Omer Turkovi i dr. Primjena novih obrazovnih programa u osnovnim i srednjim kolama zapoela je k.2004/05. godine i odvija se postupno. U skladu sa stratekim planom reforme obrazovanja do k. 2008/09. godine, sve kole e biti ukljuene u realizaciju novih obrazovnih programa. Povodom apostrofiranja situacije u vezi sa ovom problematikom u Srbiji, bar kada je u pitanju obrazovanje i, posebno, izuavanje manjinskih jezika, moe nom procentu naseljavaju. Praktino to znai da se ovaj obrazovni koncept primjenjuje na veoma ogranienoj teritoriji (Novi Pazar, Tutin, Sjenica). Postavlja se pitanje ta je sa ostalom teritorijom Republike gdje takodje ivi znaajan broj Bonjaka koji imaju potrebu da ue svoj maternji jezik, istoriju, kulturu, umjetnost. Dakle, zahtjev da se umjesto kroz redovne zajednike obrazovne programe bonjaki-bosanski maternji jezik, izuava kao izborni (neobavezan) predmet na veoma malom i ogranienom prostoru Republike je sutinski pogrean i suprotan interesima Bonjaka. Takav zahtjev je suprotan i interesima Crne Gore kao drave, koja tei utemeljenju multikulturne gradjanske drave. Zagovaranje obrazovnog modela obrazovanja koji se primjenjuje u Srbiji, zagovara se koncept koji jaa segregaciju drutva i nacionalne podjele, ime se umanjuju anse za stvaranje harmoninog multikuluralnog drutva i drave. Stoga taj koncept nije dobra punuda, niti dobar izbor ni za Bonjake Muslimane u Crnoj Gori.

petak, 7. aprila 2006. Revija FORUM

37

KULTURA
SULJO MUSTAFI: KULTURA BONJAKA/MUSLIMANA U CRNOJ GORI

r e v i j a

Kako sauvati sebe

ovijesni kontekst, u kojem je bonjako-muslimanski narod stoljeima ivio i razvijao se, i sve njegove mijene i gibanja , koje ovom narodu nijesu bile ni najmanje naklonjene, uinio je i njegov kulturni razoj znatno drugaijim od ostalih naroda na ovim prosotrima. Gotovo u svim oblastima, evidentno zaostajanje i ak, u nekim vremenima, i kulturni nazadak bilo je i ostalo dominatno oblijeje, koje je svaki narataj nosio kao sudbinu . Bonjako- muslimanska kultura, kao nijedna druga, bila je izloena rastakanju, asimilaciji i neprekidnom propadanju. Samo snaga kolektiviteta sa golemim duhovnim blagom, narodnim usmenim stvaralatvom i specifinim koloritom u svakodnevnom nainu ivota-odijevanju, ishrani, stanovanju, graditeljstvu, uspjeli su da od konanog nestanka sauvaju kulturu Bonjaka/Muslimana. Rijetki entuzijasti koji su to prepoznavali, i kroz svoja djela predstavili dio tog, prije svega , bogatstva kolektiviteta, zasluuju posebnu panji i priznanje.. Ali injenica je, da je i sve to su pokuali napraviti kulturni poslenici ovoga naroda ostajalo na individualnim pokuajima.

Nigdje na tako malom prostoru, kao to je to u Crnoj Gori, nema ivlje i uzbudljivije prie o susretu razliitih civilizacijskih vrijednosti i , samim tim, kulturnih obrazaca izmijeanih i saivljenih ve vijekovima
jednu znaajniju kulturnu instituciju, koja bi na organizovan, sistematski i , prije svega nauno utemeljen nain, brinula o njihovom kulturnom nasljeu, ali i njihovima kulturnim potrebama. Kulturni i, uopte, kulturoloki fenomen, olien u onome to je, tokom proteklih deceniju i po, radio Almanah predstavlja samo jednu srenu okolnost, koja je makar oznaila put kojim treba ii da bi se stalno propadanje i rastakanje zaustavilo. Meutim, njegova neprekidna proizvodnja dogaaja , proizvodila je i virtuelnu stvarnost u kojoj je stvorena iluzija tehniki mone instititucije iji je domet potpuno zadovoljenje kulturnih potreba cijelog jednog naroda. Naalost,stvarnost je drugaija. Zaorati prvu brazdu, najtee je.Ali iz jedne brazde se ne anje. Makar ne za cio jedan narod. Bez svoga krova nad glavom, bez stalne adrese, bez ijedog telefona i bez ijednog stalno zaposlenog ovjeka, Almanahov rad predstavlja podvig vrijedan divljenja. Meutim, volontiranje i mobe pripadaju nekim drugim vremenima, i time se ne bave ozbiljne i utemeljene institucije. Pogotovo ne, kada je kultura naroda u pitanju. Nad ovim se treba ozbiljno zamisliti. BOGATSTVO KOJE NESTAJE Nae kulturno blago se osipa- najvie naom zaslugom. Nemar, nebriga i javaluk, na svakom koraku i u svakom vremenu. Krenimo redom. Svi znamo da su damija i vakuf temeljne institucije n na kojima je, svialo se to nekome iili ne, sazidan i identitet Bonjaka/Muslimana. Po Crnoj Gori se grade nove, lijepe i komotne damije. Dobro je to se grade i to u njima ima vjernika. Ali nije dobro to one stare sa originalnom arhitekturom, stoje naputene i ruinirane. Ni vakufi se ne odravaju, propadaju,

IZ JEDNE BRAZDE SE NE ANJE Ono to je gorka, ali nepobitna istina jeste da Bonjaci/ Muslimani u Crnoj Gori, ni do danas nijesu uspjeli da stvore ni-

Zajednika batina
Ono to zovemo kulturom jednog naroda, predstavlja duhovno nasljee, koje je slijedom odreenih istorijskih, sociolokih ili, pak, politikih injenica, definisano i obiljeeno njegovim imenom. Meutim, kulturna batina ma koliko specifina I originalna bila uvijek je plod razliitih uticaja i upliva, strujanja i gibanja i nikada, po pravilu, nije vlasnitvo samo jednog naroda, nego , makar i dijelom, i svih ostalih koji ive na tom prostoru. Zbog toga i kultura Bonjaka- Muslimana u Crnoj Gori, ne moe se posmatrati izolovano, nego kao dio ukupnog drutvenog, ekonomskog, ali i povijesnog ambijenta.

esma - zadubina iz XVIII vijeka, Tuemili Bar

38

petak, 7. aprila 2006. Revija FORUM

r e v i j a

KULTURA

bama narod prepoznaje, onda Bonjaci/Muslimani ve za koju deceniju ne bi ni postojali. Zapitajmo se, takoe, kakve su nam uprije kojima hodimo, zato su lijepi kameni voltovi poruemi ili oronuli, zaputeni, zarasli u brljan, a ponegdje i sa dogradjenim betonskim konstrukcijama? Zaboravljena su i imena njihovih graditelja, kao i drugih brojnih graevina. Poneka denaza podsjeti nas kakva su nam mezarja, ta je sa starim nianima balacima i natpisima na njima. Zaboravljena, zaputena, neka i preorana i izmjetena uz utnju koja je shvaena kao odobravanje. A groblja najbolje svjedoe i o nama samima. Da nam nijesu uvijek krivi drugi. Moda je knjievnost, usmena i pisana, ponajmanje stradala. Prvo zapisivali su je drugi moniji i jai i odnosili je kao ukras za svoje izloge. Drugo, bilo je i rijetkih entuzijasta koji su se godinama ozbiljno njome bavili i tako kupei rasuto biserje spaavali jezik svog bezimenog naroda. No, nije dovoljan jedan ahinpai, Bai, Azemovi, olakovi. Koliko je sevdalinski u nepovrat otilo, koliko je guslarskih i junakih pjesama nestalo sa smru njihovih interpretatora. Pisana knjievnost, na sreu, imala je drugaiju sudbinu. Iako brojano mala populacija dala je znaajan broj kvalitetnih pisaca, ija su djela, jo za Gania kula u Roajama: Stara preko 200 godi- njihova ivota doivjela priznanje. I to

nestaju ak i tragovi o njima. Treba se zapitati koliko smo sauvali nae sahat-kule, i od propadanja i od naknadnih radova i dodataka na njima, kao na onoj u eherPodgorici. Koliko je arija opstalo sa uskim sokakokom, kaldrmom, basamacima? ta je sa esmama- zadubinama, pjesmom opjevanim? Ima li jo neka avlija i u njoj ulistan? Koliko je ostalo muebaka, damli pendera, ardaka? ta je sa kuama i u njima, musafirhanama, dershanama, odaklijama, soframa i tespihom na zidu, minderlucima i iltetima u oku i ilimimima i serdadama na podu . Dananji narataji , naalost ne znaju ni znaenje svih ovih rijei. Gdje su sofre, musluci, jalaci, sofrapekiri, demirodaci, sadaci, ibrici, tendere? Koliko je starih jemeka u naim jelovnicima? Koliko smo ainica-etno restorana otvorili sa ovakvim jelima sa sahanima i tepsijama ispod saa? ta je sa narodnom nonjom? Ko je jo uo za dolame, dimije, bragee, jamake, fesove, kapame, anterije, jeleke, taraboluse... Zna li neko ta su jatagani, handari, sablje dimiskije, kubure, ledenice, toke, sedla, amovi, uzengije, evre, sindiri,ahati ... Srea da postoji i neki KUD, kao Vrelo Ibra ili Jezero, da nas makar vizuelno podsjeti na sve te neponovljive etnografske i folklorne detalje. Jer, da se po svad-

Pitanja
Treba se zapitati koliko smo sauvali nae sahat-kule, i od propadanja i od naknadnih radova i dodataka na njima, kao na onoj u eher- Podgorici. Koliko je arija opstalo sa uskim sokakokom, kaldrmom, basamacima? ta je sa esmama- zadubinama, pjesmom opjevanim? Ima li jo neka avlija i u njoj ulistan? Koliko je ostalo muebaka, damli pendera, ardaka? ta je sa kuama i u njima, musafirhanama, dershanama, odaklijama, soframa i tespihom na zidu, minderlucima i iltetima u oku i ilimimima i

serdadama na podu . Dananji narataji , naalost ne znaju ni znaenje svih ovih rijei. Gdje su sofre, musluci, jalaci, sofrapekiri, demirodaci, sadaci, ibrici, tendere? Koliko je starih jemeka u naim jelovnicima? Koliko smo ainica-etno restorana otvorili sa ovakvim jelima sa sahanima i tepsijama ispod saa? ta je sa narodnom nonjom? Ko je jo uo za dolame, dimije, bragee, jamake, fesove, kapame, anterije, jeleke, taraboluse... Zna li neko ta su jatagani, handari, sablje dimiskije, kubure, ledenice, toke, sedla, amovi, uzengije, evre, sindiri,ahati ...

se moe izdvojiti kao jedna od malobrojnih svijetlih strana nae kulturne zbilje. INSTITUCIJE KAO SPAS Sve ovo namee potrebu sutinski drugaijeg promiljanja bonjako-muslimanske kulture. U vremenu kompjutera i interneta, novih nosaa zvuka, digitalne fotografije i televizije, svi bi se trebali zapitati koliko moemo da uradimo da od propasti otmemo nae kulturno blago.. Jedan ovjek ne moe sve, ali na svakom pojedincu lei odgovornost. Poeti od svoje avlije i sokaka, od svoje kaldrme, od niana svog pradjeda... Nastojati da sve to je mogue bude spaeno, prije nego to bude prekriveno pepelom zaborava. Treba uiti od drugih. Oni koji imaju novac trebali bi shvatiti da vie vrijedi tampanje jedne kvalitetne knjige od svihteferia, vaara, svadbi, posela i na njima obnaenih pjevaica, koji uz to i ne pjevaju nae pjesme. Isto tako moramo biti svjesni da, bez adekvatnih institucija koje bi se utemeljeno i organizovano bavile sistematskim prouavanjem, uvanjem i prezentacijom bonjako/muslimanske kulture, nee se mnogo promijeniti dosadanje stanje. Svijest o neophodnosti zatite naeg kulturnog bogatstva, mora bitti, izgraena kod svih koji mogu da pomognu u tome. Nema veeg neprijatelja, od nemara i lijenosti, od inertnosti i straha od promjena. Za poetak moraju se mijenjati navike, makar u razmiljanju.

petak, 7. aprila 2006. Revija FORUM

39

KULTURA
IZ RUKOPISA: PJESME

r e v i j a

Enver Muratovi
U VRIJEME IZA UMA
1. Potonuo ja sam, oe, U idilu pustog sela Stopio se u glas kvoke U sivilo od pepela Odnio me vjetar lagan U vrijeme iza uma Kad je ovdje neki Pagan Zamiljao kraj svog druma Pa me sada, oe, nije Nevinog dok ape rosa Po travama noga bosa Nit me ima blizu zmije Sakrivenog ispod koe Dok se nebom slike mnoe... 2. Do svog cilja, do mezara Idemo k'o guske mrakom Dok u nama ivot stvara Bol sa svakim iskorakom I sve lua iskuenja Postavlja nam kao branu Metafore, poreenja Krv djeteta kao hranu Pa se, oe, pitam esto Godinama zar se stara Il' k'o dunja sa ormara Miriemo dugo posve I rastemo k'o tijesto K'o jagode ispod rose?

Enver Muratovi - Enisin, roen je 1978. godine u Roajama. Objavio je sljedee zbirke poezije: Za suncem zaviaja, Pljevlja 1996. godine; Sunce u ai (haiku poezija), Roaje 1997. godine; Uzmi i ostatak mene, Pljevlja 1998. godine; Druga obala, Andrijevica 2001. godine; Naopako, Roaje 2004. godine. Zastupljen je u nekoliko zbornika i antologija bonjake poezije, kao i u ediciji Trenjev cvet-jugoslovensko haiku pjesnitvo, u izdanju Centra za Istonu Aziju filololokog fakulteta u Beogradu 2002. godine. ivi u Roajama.

GORE-DOLJE Avdu Meedoviu

Pria priu pria sama O vremenu kad je tama Od svjetlosti bila jaa, O vremenu nunog plaa; O junaku bez trofeja Pria crna Epopeja; Pria ko smo ispod neba, Sa ognjitem - a bez hljeba! Vazda crni, zemlja crnja. Zapjevani preko trnja, Zapjevani od nevolje Vazda Gore nam je Dolje!

BALKANSKA SLOGA
Sakrila je ra noe I vrebaju vazda vuci Iza kleka, ispod koe. Nasljedie praunuci, Nasljedie ak i ptice, to se tresu ispod gloga, Vuje igre, vuje lice, Vuju goru i urlike; Balkanska je udna sloga Poruenih Nada slike, Slike strane, slike tune... Ponavlja se il' je varka, Golotinja Zemlje June Vatra Pakla sa ugarka!

JAZBINE *
Svakog ljeta proem tiho Pored groblja, pored cilja; Obratim se nekim stihom I pomislim : mi smo bilja Na poetku i na kraju, Bez oslonca i okrilja, Mi smo Nita (vrapci znaju); A opet smo gladni svega I pri zadnjem izdisaju. (*naziv groblja u zaviaju) petak, 7. aprila 2006. Revija FORUM

40

r e v i j a

KULTURA

ZUVDIJA HODI

U katedrali umjetnosti
(Odlomak iz putopisa Dani u Havani)
Treeg dana boravka na Kubi, posjetio sam Katedralu umjetnosti. Palacio del Arte je veleljepna, trospratna katedrala za koju su zadueni ljudi koji brinu o svemu prije no o njoj. Imala je visoki toranj sruio ga je ciklon. Imala je vjernike i one koji su vjernike varali i jedni i drugi otili su zbog bezbonih ljudi. Imala je velika zvona neko ih je prodao, pravi znak da je Katedrali odzvonilo. Imala je svece i njihove pomonike revolucija ih je smijenila. Katedrala Palacio del Arte je najvee skladite raznih starinskih, umjetnikih i drugih predmeta, namijenjenih prodaji. U njenim prostranim odajama nai ete sve to ste imali prilike da vidite u zbirkama muzeja koje ste obili. Nai ete tu i ono to nema nijedan poznati muzej na svijetu. Sve je za prodaju. Sve je otkupljivano, oduzeto ili naslijedjeno od kubanskih bogataa koji su ostavili na cjedilu revoluciju, zemlju, plantae, kue, namjetaj, ukrase, dragulje, bogatstvo i sirotinju. Sve to je izvueno iz bogatakih kua sleglo se i ukrstilo u Katedrali. U donjim, veoma velikim prostorijama, moete nai kompletan namjetaj za salon, dnevne i spavae sobe, terase, kancelarije, prirune biblioteke. Stilovi su razliiti po izboru, kakav ko voli i eli. Kompletan namjetaj u ozbiljnom i otvorenom ampiru, kitnjaste barokne stolice presvuene brokatom ili goblenima fantastinih motiva, trosjedi u rokoko stilu, sa stilizovanim biljkama, egzotinim ivotinjama, ipkanim arabeskama, girlandama. Najljepi djelovi izraeni od ruinog ili limunovog drveta. Predmeti u gotskom i islamskom stilu, u panskom ''mudeharu'' koji ih je pomirio, dajui im neto svoje, ili u kineskom, koji se od svih odvojio ne dajui im nita. Okrugli sto sa ije vas mermerne ploe gledaju ozbiljni, dostojanstveni, uobraeni pripadnici neke vane plemenske loze, svi u uniformama, sa zlatnim epoletama, ukrasima, svilom i kadifom, svi uvjereni da istorija postoji samo zbog njih, svi slavni i zaboravljeni. I sada vrlo jeftini. U Katedrali su se, kao i na Kubi, ukrstili i odvojili svi stilovi. Na Kubi nema samo kubizma. U drugoj prostoriji razni umjetniki predmeti, reljefi, ornamenti, biste, skulpture. Figure od terakote, ute, bijele, smee. Maslinaste crnake maske iz plemena Balu, sanduci od bjelokosne intarzije, sa prizorima iz pastirskog ivota, vrta, lova, raja i pakla. Meksiki bogovi vatre, vode, sunca, vjetra, kie, mraka, dana, cvijea, ena, sjetve, etve, svega i svaega. Bogova je bilo za svakog i svakome dosta. Slonova kljova iz Indije. Dosta je skupa. Rogovi raznih ivotinja iz Afrike. Cijena razliita, zavisno od toga koje rogove elite. Velika venecijanska ogledala u kojima je svako ljepi no to je. Lako se prodaju, iako im je cijena visoka. Pored njih, druga, iznad kojih se puvaju drveni ili pozlaeni zmajevi, adaje, orlovi, pegazi, ikari, aneli, sveci, omorii, paunii i zamorii. Sablja kapetana amerike federalne konjice. Sablje iz Turske, Rusije, Sirije, Misira, alamanke, damaskije, samurajke. Moete ih kupiti za 30 pezosa, donijeti ih kui i izmisliti priu da je pripadala vaem edu, junaku, diki, harambai ili bimbai, serdaru ili kapetanu to je sjekao tue glave kao da su se same priklanjale. Pria e vam se dopasti i ubrzo e te u nju povjerovati. Ma iz Toleda, vlasnitvo novopeenog plemia iz Oklahome. Rezbareni tapovi, u kojima su skriveni tanki noevi od plavog elika. Krivi no sa sedefli drkom, vlasnitvo nekog nakrivo nasaenog arapskog emira. Duga puka nekog zanesenjaka iz redova buntovnika Simona Bolivara. Kratka puka iz Turske. Dvometarska figura bronzanog vojnika Hermana Kortesa. Sjekira nekog nevoljnika koji je krio put uasu, slavi i bogatstvu Dijega Velaskeza. Sablja pustolova iz ordije traginog i samozaljubljenog, neuspjelog osloboditelja Kube Narcisa Lopeza. Spleteni bi kr volinog nadzornika robova sa Jamajke. ljemovi i oklopi straara tvrave ''Del moro'', afrike ogrlice, srebrni pehari, amfore, nepomini konjanici, tvrde kamene

petak, 7. aprila 2006. Revija FORUM

41

BATINA, TRADICIJA I OBIA JI

glave, narukvice, kolajne, kompasi, gusarski kovezi, ramovi, kubure, bokali, gravire, bodei. Platna holandskih, italijanskih i panskih slikara. Figure iz Indije, Kine, Italije, Abisinije, panije sa sve etiri strane svijeta. Japanski samuraj od kalamine, glasnik maratonske bitke od bronze, jednooki opasni gusar iz bande Henri Morgana. Do njega jo jedan, opasniji i straniji, razbojnik iz druine ''Crnobradog'' Edvarda Tia. Njemaki bronzani cvijenjaci, razapeti Hristos i odapeti velikani. Albanski dvoglavi orao od drveta, rairen kao na zastavi. Gobleni iz Skadra. Ogromni i teki kristalni lusteri. Specijalne olje za kafu, namijenjene brkatim ljudima ili onima sa nosem kao u Sirana. Porodini grbovi, sjajni i raskoni. Pribor za jelo rad gotskih zlatara. Porcelanski predmeti iz Sevra i Ruana. Mlin za kafu iz Prizrena. Vaze i viebojne zdjele iz Kine, lavovi od zelenog kamena. Buda od vulkanskog kamena, figura iz Misira, raena od drveta sikomore, pod uticajem memfiske umjetnosti, ena sa frizurom u stilu Kleopatre. abe, krokodili, slonovi, kornjae i dvoglave ene od nefrita. Keramika sa Istoka, stare umjetnike slike sa kojih vas kao sa tv-ekrana gledaju najrazliitiji likovi i linosti. Na jednom mjestu medalje, odlikovanja, sjajno i bljetavo ordenje, zlatne medalje s lica i nalija. Ima ih svih vrsta i za svakog. Za zaslugu u ratu, sportu, krevetu, miru, prevari, radu, neradu, dokolici, vjetini, podvalama i pljakama. Za ubistva, strah, junatvo i bjekstvo. Za nepriznate poraze i poznate pobjede. Neko je s mukom dolazio do njih, krvario, hrabro juriao ili hrabro bjeao, a samo tridesetak godina kasnije moete ih kupiti za male pare, okaiti ih, isprsiti se i epuriti se kao stari generali to se ne pitaju ni sa svojom donjom, sveanom uniformom. Moete da ih birate, kao i bitke u kojima nijeste uestvovali ali ste se hrabro pokazali. Pred njima sam se najdue zadrao. Paljivo sam odabrao desetak i lako dao dvadesetak pezosa. Uzeo sam sve one koje su mojim precima izmakle. Uinio sam to zbog njih, da se naplatim za sve njihove nepotrebne pogibije, zanose, budalatine, hajvanluke i halabuke. Da im se oduim to su u sve bitke stizali na vrijeme ili slavno zakanjavali, borei se najee na suprotnim stranama. I da sam uzeo sreda, ne bih pogrijeio. Nema vojske i drave, carstva i kraljevstva za koje nijesu ratovali i lude glave gubili. Izabrao sam one koje im najvie odgovaraju za zasluge u borbi sa tuima i jo vie, u borbi sa svojima, nedunima i nejakima. Za borbu oko mea na njivama od pedlja, za cara koji za njih nikada nije ni uo i ije ime najee nijesu ni znali, za tuu nafaku i beriet. - Da vam nije skupo, senjor? upitao me Alba, glavni prodavac u ovoj neobinoj radnji. Nije, odgovorio sam. Za njih bi moji preci dali glavu. Ordenje najbolje prolazi, nastavlja Alba Kao i uvijek, dodajem, siguran da je tako moralo biti.

r e v i j a

M.R.

42

petak, 7. aprila 2006. Revija FORUM

r e v i j a

BATINA,TRADICIJA I OBIA JI
MUSLIMANA/BONJAKA

IBI KUJEVI I DELIJA KURPEJOVI: NARODNA NONJA

Boaluk iz Sehare
Bitna karakteristika nonje Bonjaka/Muslimana, od poetka 19-og vijeka do danas, su promjene koje su , u zavisnosti od prostora i vremena, postupno dopunjavale i ukraavale narodnu nonju.

arodna nonja, kao i drtugi oblici tradicionalne narodne kulture sve do novijeg vremena nije bila posebno prouavana. Poznati su samo fragmentarni podaci koje su poetkom 20-og vijeka zabiljeili Gaston Gravije , Jasna Bjeladinovi, Milenko S. Filipovi i dr. Bitna karakteristike nonje Bonjaka/Muslimana, od poetka 19-og vijeka do danas, su promjene koje su , u zavisnosti od prostora i vremena, postupno dopunjavale i ukraavale narodnu nonju. Promjene su bile izraajnije u gradskim sredinama dok je seosko stanovnitvo upornije zadravalo tradicionalne elemente i u materijalu i u kroju, samo to su sve ee umjesto bijelog koristili sukno prirodno smee i mrke boje. OSNOVNI DJELOVI ENSKE NARODNE NONJE

U tradicionalnim porodicama i djevojke i ene dijelile su kosu po sredini glave razdvojak i plele je u dvije pletenice, a djevojke mahom u jednu pletenicu kujruk . Djevojke sa izrazito bujnom kosom , plele su i po tri pletenice . Za pokrivanje glave koristila se krpa ili amija . amije su po ivici ukraavane ojicama od raznobojnog pamuka . Djevojke i mlade ene nosile su amiju savijenu na pero, sa ukrtenim krajevima iza vrata , povraenim i vezanim na vrhu glave. Starije ene zabraivale su se veom maramom, takoe savijenom na pero, a krajeve ukrtene pod bradom kaile su sa strane brade . Za vanjske izlaske obavezan je bio i namazbez - velika amija naroito za starije ene. Nevjeste su nosile malu crvenu kapu fes sa tepelukom kojundijske izrade i podnizanom od sitnih turskih parica po prednjoj ivici. Bogatije ene , posebno one iz grada nosile su umjesto parica dukate i mahmudiju. Preko fesa stavljala se, savijena na pero svile-

na marama parlanta , iji su krajevi slobodno padali niz lea i ramena. Nevjesta se pokrivala posebno za svadbu i svilenom crvenom maramom atkijom ili duvakom . Da bismo imali potpunu sliku o enskoj narodnoj nonji Bonjaka/Muslimana podijeliemo je na seosku i gradsku, zatim ljetnju i zimsku nonju. Razlika izmeu ljetnje i zimske nonje seoskog podruja sastoji se u tome jer su se zimi nosili krai i ui fistani ispod kojih su bile duge debele gae , tkane od lana ili konoplje, koje su ispod koljena od hintanog platna sa bumama na dnu. Bume su sakupljene iroke nogavice ispletene kukiavom iglom ilom, raene od punijeg pamunog konca, ispod njih su arape dokoljena, pletene od fine vune, na prstima vezene (arene, raznim arama preko kojih su se obuvali prijesni opanci. Zimi se preko fistana, sa prednje strane nosila velika tkana (uetvir) pregaa, duga do koljena, dok se ljeti nosila puno kraa pregaa. Ljeti se nosio dugaak fistan i mnogo iri, ak do 12 pola. Zimi se preko orte nosio miltan, a ljeti jelek i jelee. Ova nonja je svakako najatraktivnija , a moe se s pravom rei i najoriginalnija . Ona je raena iskljuivo u domaoj radinosti, tkanjem i pletenjem . ene na glavi nose tanku

amiju sa ojicama , preteno bijele boje proaranu cvjetovima . Koulja je od platna kao i gae, krojena od jedne, jedne ipo do dvije pole, ima prorez na grudima, a oko vrata i pri dnu rukava remu usku ipku raenu na ilo, najee je raena od hintanoh platna. Starije ene nosile su zapregu (ukurnjau). Preko gaa sa bumama , nosila se dua koulja do ispod koljena (jednu podlanicu), a preko nje dolazi ukurnjaa (okrugaa ) do koljena (od sukna raena u etvor) , bijele boje, cr veno zatvorene ili sigave. Na dnu ivica i preko sredine priiveni su gajtani crne boje. Na gornjem dijelu tijela nosio se miltan do pojasa sa dugim rukavima od crnog atlasa izvezen utim ili crvenim koncem. Oko pasa nosio se pojas tkan, u kockicama, cr venih ili crveno bijele boje iji su se struci sa zadnje strane irili u redove, a sa prednje strane jedan preko drugog , preko se kojih se izvlaila koulja koja se nekada nosila i preko ukurnjae umjesto bohe . Nakit je bio domae izrade. ene su izraivale raz-

petak, 7. aprila 2006. Revija FORUM

43

BATINA,TRADICIJA I OBIA JI
nosili kapu: fes ili ulaf od bijele stupane vune . Tkana duga koulja od konoplje ili lana , u novije vrijeme od hinta i enara preko gaa . Gae su raene od istog materijala sa veim tulom , nogavice vezene do ispod koljena . Preko pasa nosio se iroki pojas , aren, tkan od hinta , a nosila se i crvena ili kafena frculja , na krajevima okiena tufnicama . Ovaj haljetak se koristio za razliite potrebe i imao je razliite namjene ( kao pekir za brisanje, za podvezivanje loma ruke ili noge, to je bila esta pojava kod obana). Na nogama su se nosile vunene arape i naglavci priglavci , preko njih opanci od prijesne govee ili ovje koe , a u novije vrijeme opanci od lastike (gume) , raeni koncem od dokuma (pamuni konac). obani su nosili i jandik (torbicu) tkan ili pleten. Na selu se u toku zime nosila odjea preteno od sukna . Bijelo sukneno odijelo, sastojalo se od damadana, miltana, pantalona, preko kojih se nose gete. Koulja je od slinog materijala kao i enska koulja, preko koje se nosio damadan. Pojas je tkani, dug 3-5 metara , tkan u etiri niti od kvalitetnije i raznobojnije vune. obani su nosili talagan (kabanica). Za razliku od seoske nonje, gradska nonja je bogatija, to je odraz standarda sa jedne strane i raznih uticaja koji su bre stizali do grada nego do sela, s druge strane. Mukarci su na glavi nosili fes sa kiankom, koulju od pamuka i svile sa prugastim arama ,sa taslicama na rukama. Preko koulje nosio se ferman ukraen crnim ili kafenim gajtanima a na grudima tokama. Pojas je svilen i dosta irok, preteno crvene boje. U Roajskom kraju noene su i alvare bez tura, preteno crvene boje, sa ka-

r e v i j a

fenim gajtanima , kao i one bordo sa braon gajtanima, preko je dolazio koni pojas sa pregradma, takozvani silah, a na nogama crne plitke cipele bez peta. MATERIJAL ZA NONJE Materijal za izradu enske i muke nonje bio je preteno domae , kune proizvodnje. Izraivale su ga ene od lana, konoplje , pamuka i vune. Od lana i konoplje tkalo se platno za izradu platnenih djelova odjee za svakodnevnu upotrebu . Pamuno hintano platno , tkano od raznih vrsta pamuka, razliite debljine i boje koristilo se za izradu koulja, gaa, pekira mahrama , zatim za

ne ogrllice od inuva perlica , od parica itd. U posljednje vrijeme noene su i na selu dimije, koje su primljenje od gradske nonje. U gradu su ene , na glavi nosile amiju podvezau , a preko nje veliku maramu zvanu ( namazbes). Koulja je svilenica irokih a u novije vrijeme i uskih rukava, preko koulje jelek (jelee) zlatom ili srmom vezen, a i kafenim gajtanima . Noen je i miltan dugih rukava za sveane prilike . Nevjeste su , u sveanim prilikama nosile feredu od crvene oje, vezenu gajtanom , dimije sa paalucima , a preko njih svilen pojas trombolos . U posebnim prilikama noen je kolan (kujundijski rad) , srebren ili od drugog metala, a na nogama ene su nosile papue ili nanule. OSNOVNI DJELOVI MUKE NARODNE NONJE Mukarci su i mlai i stariji, na glavi

zaprege, pregae boe . Gradsko stanovnitvo, rjee seosko, pored tkanina domae proizvodnje za izradu pojedinih djelova nonje koristilo je i materijale fabrike proizvodnje. oha, somot, atlas, vunene, pamune i svilene tkanine bile su u upotrebi za izradu enske , a dijelom i muke nonje za imune porodice. oha je upotrebljavana za izradu fermena i mukih alvara. Izrada nonje bila je dijelom enski posao, a dijelom majstora terzija i abadija. Od obue najiru primjenu imali su prijesni opanci od govee ili ovje koe.

44

petak, 7. aprila 2006. Revija FORUM

r e v i j a

REPORTAA, ZAPIS

NADA RAHOVI, REDITELJ: KAKO SAM SNIMALA SERIJU O DAMIJAMA

Ispit pred bogom

U zanatskom smislu, moglo se uraditi i bolje i drugaije, a ako je iskrenost uvjerenost da govorimo istinu, iskrenije nije moglo
Ideja da snimam dzamije dola je spontano. Kao da je spavala u meni i odjednom me osvojila bez borbe. Pisati o neemu to nedovoljno poznajem teko je, a tek snimati - vrlo opasno, jer slika odaje vie od rijeci. Strah postoji, svjesna sam, uvukao se u mene kao hladnoa u kosti i smeta mi da se uhvatim u zagrljaj sa idejom koja me mami i sve vie osvaja. Strah, od ega? Od nepoznate staze kojom hodam u mislima, u noima kada mislim da spavam, a tek pred zoru shvatam da cijelu no tumaram od ideje do realizacije. Sta ako pogrijeim? Kako e to ljudi protumaiti? Da sam muslimanka, bilo bi mi lake. Ako napravi greku u svom ataru, manja je teta nego u tudjem. Ideja me ne naputa, ne priznaje moja opravdanja, stoji ispred mene kao imperativ, zahtijeva od mene da izadje kao dijete iz majine utrobe i pone da ivi. Formalnosti koje treba ispuniti da bi se krenulo u realizaciju ideje, obavljam poput mjeseara - pisanje kratkog sinopsisa, ekanje odgovora od urednika redakcije da li je projekat prihvaen od strane kolegijuma ili ne, sve su to stvari koje me ne brinu. Ja znam da e se put otvoriti, ali kako krenuti njime? Odakle poeti? ta proitati? Razgovori poinju. Prvi sagovornik, saradnik, moja uzdanica- arhitekta Rifat Alihodzi. Moj drug iz djetinjstva. ovjek koji zna da uputi i podri. Nije me iznevjerio. Izlazim iz njegovog biroa natovarena knjigama o islamu. Da li je islam teak kao ove knjige, pitam se dok se probijam tako "naoruana" do parkinga, gdje e dio tereta preuzeti moj "Fiat". Prve knjige religioznog sadraja itala sam kao student u Sarajevu. Bile su to knjige o budizmu. Privlailo me je sve to je daleko i nepoznato. Sa svojom vjerom, pravoslavljem, upoznala sam se snimajui dokumentarni film "Iskuenja". Za razliku od budizma, to je bilo stvarno, blisko, moje. Neto to je unijelo promjene u moj ivot, vie unutranji nego ovaj vidljivi. Islam sam poznavala koliko i ljudi oko mene. Rodjena sam u Bijelom Polju, odrastala sa muslimanima. Prvu dovu naucila sam u treem gimnazije, od moje drugarice iz razreda, Kikice Dizdarevic. Bilo mi je interesantno da izgovaram rijei kojima ne znam znaenje. Zvuale su melodino i imale su neku tajanstvenost. Cijeli islam je bio tajanstven. Sada je trebalo podii veo i ui u taj svijet. itam "Mali Ilmihal", "Prie sa Orijenta". Osjeam sa kao dijete, davno zaboravljeni osjeaj. "Oksfordska studija islama" vraa me u zrelo doba. Zaranjam u knjige, traim lijek neznanju. Okreem se prema kibli, da ne izgubim pravac. Teko je, materije mnogo, a vrijeme ogranieno. Ja takodje. Bog mi alje pomo, dva obuena vodia kroz islam, dva mlada imama iz Bijelog Polja: Alena Hasia i Irfana Hasanovia. Osjeam se sigurnije, strah se samo ponekad javi, tek da se ne opustim previe. Sada ja imam svoja dva uvara od eventualne greke. Alen i Irfan su u vjeri cijelim svojim biem, obrazovani, kolovani u arapskim zemljama, tamo gdje se islam rodio. Njima vjerujem bezgranino, ali moj osjeaj odgovornosti mi nalaze da imamo i supervizora. U Crnoj Gori postoji jedan. Idris Demirovi. Jedan i jedinstven. Titule ne nabrajam, svi ih znaju. Podrku i uputstva dobijam s puno topline i dobrih elja. Sada imam sve sto mi je potrebno i punim jedrima kreem u projekat. Prvi teren - Ulcinj. Rifko (Rifat Alihodi) i ja idemo na razgledanje terena. Usput mi pria o arhitekturi damija. Pominje mihrab, mimber, curs, mahvil... panska sela! Kaze: "Brzo e ti nauiti da ih razlikuje." Ja ne mislim tako, ali me sramota da kaem. Sreom, bio je u pravu. U Ulcinju pet damija- prva lekcija prilino velika! Rifko je arhitekta i njegov prvi zadatak je da odabere koje cemo damije snimati. Odluio je- one iz turskog doba, predugo su ekale. Ove sadanje, neka snima neko drugi. Bio je petak kada smo obilazili Ulcinj. Podne nas je zateklo u Painoj damiji. Vjernici poee da pristiu u damiju, ezan se uje sa razglasa, a moj drug me pouruje: "Hajdemo, kae, sad e duma, da im ne smetamo." Znam ja da je duma glavni sedmini namaz koji u isto vrijeme sjedinjuje srca svih vjerujuih muslimana na planeti sa Bogom Dragim. Hou ja da vidim kako izgleda duma namaz. "Ne moe, objanjava Rifko, ti si ena, a ene ne prisustvuju dumi." Zato? Nova pitanja, nove dileme. Hou ja da snimam dumu, odlucila sam. Ne govorim nita, jer ne znam kako u to da izvedem, ali znam da hou. Vraamo se u Bijelo Polje i poinjem da izuavam obrede. Alen je otputovao u Liban, Irfan je tu da mi prui sve informacije. Teoriju sam savladala, ali moram da vidim kako se sprovodi u praksi. Ljetnji dani su dugi, ikindija tek u pet i deset. Propisno odjevena, sjedim na mahvilu i posmatram. Mujezin ui ezan uivo, ne sa trake. Oi mi se pretvaraju u objektiv kamere. Moram da zapamtim redosljed, da ne pogrijeim u montai. Tee bi mi pala greka kod namaza, nego da pogrijeim godinu izgradnje damije. Za veinu se, ionako, ne zna taan period gradnje. Rijetko koja ima sauvan tarih. Ako dobro ne prenesem slike sa namaza, bojim se da bih povrijedila neija osjeanja. I to ona najtananija, koja nas veu sa Bogom. Prvi namaz koji sam snimala bio je podne u Vrhpazar damiji u Ulcinju. Bilo je lijepo i lako. Znala sam ta mi treba. Damija puna, imam obrazovan, svi se trude da saradjuju. Sa snimateljem se dogovaram bez rijei, da ne ometamo molitveni in. U ekipi su, pored mene, tri momka: snimatelj Aleksandar Boovi, majstor tona Jovo Kljaji i majstor svjetla Saa Kosti. Svi smo pravoslavci. Nikome to ne smeta. Pravila ponaanja u damiji se potuju i sve ide kako treba. Dumu smo snimali u Podgorici, u Starodoganjskoj damiji. Mislila sam da je red da glavni namaz snimam u glavnom gra-

petak, 7. aprila 2006. Revija FORUM

45

REPORTAA, ZAPIS
du. Tu je i sjedite Meihata Islamske zajednice Crne Gore. Sa Bajrom Agoviem, sekretarom Meihata i Demom Redematoviem, glavnim imamom, dogovorila sam se o snimanju duma namaza. Vjernicima snimanje nije bilo najavljeno, dolazili su kao i svakog petka. Mjesta vie nije bilo ni na mahvilu. Poneko je pitao ta to snimamo, vie pogledom nego rijeima. Pitanje prisutnosti ene na dumi je izostalo. Hvala Bogu, kau, da se neko sjetio. Donijeli su mi maramu da se pokrijem, da se ispotuje to to moe. Marama zelena kao moje oi. Divno mi je pristajala. Zeleno je boja Boje bate, deneta. Glavni imam drao je hutbu. Tema je bila duma namaz. Hatib je, kae on, doktor za dusu. Sluamo ga paljivo, svima nam lijeka treba. Ibadet koji se iskorjenjuje snimali smo u Roajama. Kelime i tevhid, poznat u narodu kao tegljenje cilime. Znak pitanja visio je u vazduhu dok smo snimali ovu molitvu za umrle. Da li je opravdano sto je postojao, koji su razlozi sto nestaje; ostavljam islamskim teolozima da raspravljaju, moje je da snimim to to se deava u damijama u Crnoj Gori. Snimanje u Roajama kruniemo veselim dogadjajem- erijatskim vjenanjem. Prije odlaska na teren proitala sam erijatsko porodino pravo. Ono sto pie u toj knjizi u neemu se razlikuje od onoga kako se sprovodi u praksi. Zbunjuju me odstupanja od jasno propisanih pravila. Po povratku u Bijelo Polje o pravima ena u okviru erijata razgovaram sa profesoricom islamske teologije Azrom Hasanovi Muovi.Ljubav prema Uzvienom Gospodaru plamti u njenim plavim oima, dok mi objanjava privilegovani poloaj ena u islamu. Citira poglavlje iz Kur"ana, nazvano po eni En-nisa. - Zasto je u praksi drugaije-pitam ja. Zato ene ne odlaze na dumu? Zato su u damiji izdvojene na mahvilu?Zato su pokrivene? Zato ne idu na denazu? Zato u nekim islamskim zemljama nemaju pravo glasa? - Sva nepravda dolazi od ljudi, a sve privilegije dao nam je Alah d. . - spremno odgovara profesorica Azra. Plav ima najstarije damije u Crnoj Gori. Carska damija izgradjena je 1471. god. Malene su kao i kue staroga Plava, a ipak dovoljno velike za vjernike jedne mahale. Ukraeni plafoni, ograde mahvila i mimbera, rezbarena vrata, djela su ruku lokalnih majstora, sauvana do dananjih dana. Ruke koje su tkale ilime za prve islamske bogomolje na ovim prostorima, davno su nestale iz sjeanja ljudi koji su na njima namaz obavljali. Obluci iz Lima kojima su ukraavani mihrabi u ovim skromnim damijama, ostavili su vei utisak na mene od stalaktitima ukraenih mihraba kakve carske damije. U Bijelom Polju postoji samo jedna damija. ime ispuniti emisiju? Ljudima, obredima, manifestacijama. Bjelopoljska Islamska zajednica jedina u Crnoj Gori ima damijski hor. Sastoji se od tridesetak lanova, mladia i djevojaka. Dogovorila sam se sa imamom Irfanom Hasanovicem da snimamo samo djevojke, jer cu se u emisiji posebno baviti poloajem ena u damiji. Djevojke obuene u roze haljine, pokrivene po propisu, stidljivo ulaze u damiju, doaptavaju se i prigueno smiju. Momci iz TV ekipe gledaju iznenadjeno. Nika-

r e v i j a

da nijesu ni uli da u damijama postoji hor, kad ove roze papige doleprae odnekud i ispunie damiju ljepotom, mladou i ilahijama. Itikaf sam ostavila za kraj emisije, pretpostavljajui da e se emitovanje poklopiti sa mjesecom posta -Ramazanom, pa da podsjetimo gledaoce na ovu praksu Muhameda a.s. Pljevlja sam ostavila za kraj serijala zbog Husein-paine damije. Htjela sam da mi najljepa medju damijama ostavi utisak na gledaoce, da da peat cijelom serijalu. To je jedina damija u Crnoj Gori koju su snimale TV ekipe, kojoj se poklanjala panja, to zbog njene ljepote, to zbog znaaja koji je imala od XVI vijeka, pa do

danas. Kada smo doli na obilazak terena Rifat Alihodi i ja, sastali smo se sa mujezinom Husein-paine damije, Jakubom Durgutom i, sada vec poivim, prof.dr Miodragom Bojoviem, urbanistom. Obojica zaljubljenici u ovu ljepoticu, priaju o njoj svaki iz svog ugla. Rifko mjeri, crta, divi se svom kolegi mimaru Hajrudinu, ja zapisujam neobine prie. 1910.godine minaret Huseinpaine damije pao je od udara groma. Istoga dana grom je udario u crkvu na Ilijinom brdu, nedaleko od Pljevalja. Dva dana smo snimali Husein-painu damiju. Osnovne elemente damije svi u ekipi lako razlikuju, mada su ovi posebni,raskoni, carski. O damiji najvie rauna vodi njen mujezin Jakub Durgut. Sve se blista dokle njegova ruka moe da dosegne. Pukotine na zidu ukazuju da joj treba i rekonstrukcija. Te veeri snimali smo tevhid, 52-dnivni pomen eni koja je okonala ovozemaljski zivot. Ekipa je ve umorna, ali ne odbijaju mi molbu da radimo jo sat-dva. Svi znaju da volim da snimam obrede. Ljudi u molitvi daju duu i damijama i mojim emisijama. Razlijee se glas glavnog imama Orhana Mahmutovica. Damija akustina, visina glavne kupole 16m. Ja sam na mahvilu i posmatram sve iz gornjeg rakursa. Prizor velianstven. Ostaviu ovo za kraj emisije, odluila sam. U Pljevljima postoje jo tri mahalske damije koje sam snimala, ali pria o Pljevljima mora poeti i zavriti se u Husein-painoj damiji. Dok smo zavravali snimanje enterijera, Jakub nas zamoli da stanemo ispred mihraba da napravi fotografiju za uspomenu. Pozirajui ovom dobrom mujezinu i umjetnikom fotografu, jedna misao prodje mi kroz glavu - nikada nijesam stala u mihrab. Instiktivno sam to proelje izdvajala kao posebno mjesto namijenjeno prvom medju vjernicima. Ostalo je jos par kadrova da uradimo i zavravamo. Snimatelj Aleksandar silazi sa stepenita koje vodi na minaret, sputa kameru pored mojih bosih nogu i kaze : snimanje je zavreno. Za ekipu, ovo je jedan od svakodnevnih radnih zadataka, za mene ispit pred Bogom, pred ljudima i pred samom sobom. U zanatskom smislu, moglo se uraditi i bolje i drugaije, a ako je iskrenost uvjerenost da govorimo istinu, iskrenije nije moglo.

46

petak, 7. aprila 2006. Revija FORUM

r e v i j a

REPORTAA, ZAPIS

ZUMBER MURATOVI: PISMO IZ SARAJEVA

Zov bihorskog behara

Jedna Petnjica se odselila u Tursku, druga na Zapad, trea u Bosnu, a etvrta u Podgoricu i Bar. etiri Petnjice gledaju sa strane dok vrijeme protie i nosi jednog po jednog Bihorca po dunjaluku, odakle eznu za rodnim krajem.
Ljudska ispovijest bi bila suhoparna i odve opora da nije nade. Da nije sjeanja na pitome livade, sono voe i rani Behar koji Bihorom mirie. Da nije hoafa, tronog krompira, prute, sira.... Da nije praedovskih mezara. Da nije nikad zaboravljenih pogleda na lijepe umarke, gore zelene, studence izvore, sa kojih ljudi piju bistru vodu ... Pored svega, edna je dua bihorska. Kad neko od stanovnika raseljenog Bihora, izmoren od vonje dubokim rupama, ljeti izroni iz ume i pojavi na Duljkovoj stanici, oinji vid na trenutak se odmori na tom prekrasnom zelenilu koje se prostire, preplie i nadovezuje od doline prema brdima, pravei neponovljivu sliku prostora i vremena. Vide se prelijepi pejzai, tajanstveni kao sadraj sehare. Vide se plemenite dade kojima su i prije nas prolazili karavani dobrih ljudi, trgovci, gazije, lehonje.... Oni prolazili, a ova ljepota ostajala. Petnjica je centar Gornjeg Bihora. Tog ednog i zaboravljenog prostora. Narod ovoga kraja je blagosiljao nafaku. Navodio glavu prema njoj, a ivot bio pun ljepote. Ovdje se od vajkada ivjelo uzdignute glave, sa rukom na dohvat sunca. Narod merhametli, uvijek spreman dobronamjernika da ugosti. Pred bilo kojom kuom u Bihoru da musafir zatrai konak bie primljen. Gdje to jo ima? Bihorska mjesta i pored svih nedaa koje ih ibaju, izgledaju tajanstveno. Oni koji u njemu ive to tee primjeuju. Oni koji su u njemu roeni, poli za hljebom po svijetu, pa doli preko ljeta, oknae duu od doivljene ljepote i dragosti. Rijeke Popa i Radmanica mogu biti primjer kako se zajedno dolazi do cilja. One su mogle Petnjicom zasebno da prodju, ali su se skakutajui sastale u jedan tok, zadrale ime vee rijeke I serbes nastavile svoj put. Danas petnjiki kraj puno ta nema, pa je lake nabrajati ta ima. Ima srednju kolu i pet osnovnih u kojima svake godine ima sve manje aka. Ima Fabriku koulja, Zemljoradniku zadrugu, Fabriku Tref, Dom Kulture Ima lepeze kristalno istih rijeka i rjeica koje teku kao ljudski kr votok. Naalost, ira drutvena zajednica je zaboravila ovaj kraj. Onaj koji je i u ovom reimu sebe ugradio u temelje Crne Gore. ta onda eka Crna Gora? Do unazad pola stoljea, Petnjica sa okolinom imala je Optinu koja je nagovjetavala lijep napredak, imala stanovnika priblino koliko i Roaje sa okolinom. Roaje je danas stasalo u lijepu ariju, a ta se desilo sa Petnjicom? Tadaanja vlast je ukinula Optinu i tako zaustavila svaki napredak tog kraja. Zakopali su vedrinu i ljepotu ivljenja, a ubrzali raseljavanje. Onih koji su ostali u svojim domovima nijesu uspjeli da poprave stanje i obezbijede ivot vrijedan ivljenja. A oni koji su otili nijesu se sjetili da bi mu mogli pomoi. Danas postoje viestranaki izbori, pa neko doe i Bihorcima da se moli. Za vrijeme Kraljevine Jugoslavije dolazili su u Bihor ljudi da se mole za glasove. Pred izbore su dijelili lijevi opanak, a ako nerod glasa za njih, doturili bi i desni. Danas Bihorcima za glas ne daju ni opanke. I neka ne daju, njima opanci ne trebaju. Njima treba Optina Petnjica, ko ozeblom sunce. Ali, za to treba ljudi koji nijesu lini, koji ni po cijenu gubljenja nekih varljivih ovodunjalukih koristi, nee pri glasanju o njenom statusu naputati Skuptinu. Dok se o Optini godinama razmilja, Petnjiki kraj ami u siromatvu, a etiri Petnjice su se ve raselile. to bi rekao narod: Mnogo i preko koromana. Jedna Petnjica se odselila u Tursku, druga na Zapad, trea u Bosnu a etrvrta u Podgoricu i Bar. Sveukupno, ukljuujui i ovu petu, imaju preko dvadeset pet hiljada stanovnika. Sve bi bilo bolje kada bi etiri raseljene Petnjice pomogle ovoj petoj. Treba ovu petu iskonsku zakanuti kapljicom svjeine, koja je samo potekla na koju treba nanizati novi ilim. Toliko Bihoraca gleda sa strane kao da se to njih ne tie. Kao da e svako pojedinano da ivi po hiljadu godina, a nee, ve manje nego da imaju Optinu. etiri Petnjice gledaju sa strane dok vrijeme protie i nosi jednog po jednog Bihorca po cijelom dunjaluku, odakle eznu za rodnim krajem. Znajui da bez ekonomskog razvoja nema napretka, treba okupiti ljude iz svih Petnjica. One koji su u inostranstvu i one koji su blizu centra moi na koje lei vea odgovornost i tako uraditi neto korisno i za ovaj kraj. To se moe postii ako se svi zajedno odreknemo mjeseno samo po dvije katule duhana.Pomogle bi i neke druge Optine i njihova dijaspora. Pomogla bi vjerovatno i aktuelna vlast, jer bi tako bre iezle mrlje sa naih obraza, nanesene njihovim dugogodinjim maehinskim odnosom prema ovom kraju. Da bi ivot imao smisla, da bi dan, ta vedrina meu svjetovima, to prije svanuo i ukazala se linija svjetla, potrebno je da i mi imamo mjesto iz kojeg se iktile moe gledati daleko i vieti puno... Na taj nain bi Crna Gora, Petnjica i njen kraj postali bogatiji i ljepi. Ne bi kue ture ostajale. Omalilo bi odlaenje, neko bi se ak i vratio. Oni emotivniji bi mogli due boraviti u svojim kuama, poekati edel u rodnom mjestu i tako doivjeti da i mezaru plaho zapripe.

petak, 7. aprila 2006. Revija FORUM

47

KROZ IS TORIJU
HUSEIN - CENO TUZOVI: MUSLIMANI U DRUTVENOM IVOTU CRNE GORE

r e v i j a

Rame uz rame sa svima

ad su evropske sile na Berlinskom kongresu 1878. godine priznale Crnu Goru kao nezavisnu i suverenu dravu, ivot stanovnitva se bitno mijenja. Ve prvih godina crnogorske uprave u Podgorici, Nikiu, Baru i Ulcinju, dolazi do velikih promjena u nainu ivota i rada. Muslimani Crne Gore su krajem 19. i u prvim decenijama 20. vijeka bili vrlo aktivni u kulturno-umjetnikoj i sportskoj djelatnosti. Podgorica je u tome prednjaila kao najvei i ekonomsko najjai centar. Ali, nijesu zaostajali ni drugi gradovi - Cetinje, Niki, Bar i Ulcinj, a poslije 1912. godine, i zavretka I balkanskog rata, vidan napredak poinje se osjeati u novopripojenim gradovima - Pljevljima, Bijelom Polju, Beranama, Roajama i Plavu. Muslimanske porodice se ukljuuju u potpuni drutveni ivot, daju djecu na kolovanje i koriste njihovu sklonost i elju za aktivnost u drugim djelatnostima. Osobito se njihov uticaj osjea u kulturno-umjetnikim i sportskim drutvima. Vei broj mladia postaju lanovi novoosnovanih kulturno-umjetnikih, pozorinih i pjevakih drutava. Docnije, naroito od

1918. godine, poinju se baviti i sportom i postaju poznati irom Crne Gore. Podgorica je bila pravi centar takvog ivota. Osniva se veliki broj drutava. Bilo ih je 15 sa 1.500 lanova. U njima su muslimanski mladii bili vrlo zapaeni. A postojala su i muslimanska zabavno-pjevaka, kulturno-umjetnika i sportska drutva. Valja spomenuti zabavno-pjevako drutvo ''Podgorica'', muslimansko drutvo ''Napredak'', muslimansko kulturno-prosvjetno drutvo ''Gajret'' itd. Meutim, Muslimani su bili brojno zastupljeni i u drutvima koja su imala drugaiji karakter. Oni su bili u radnikim, akim i gradskim drutvima. Iskusniji i kolovaniji bili su dirigenti, horovoe ili pozorini reditelji. Treba spomenuti predsjednike drutva ''Podgorice'' Selima Bibezia i dirigenta Ahmet - Bega Osmanagia, Ibrahima Mujadevia, Saita Mujadevia, Murata Pokrklia, Ibrahima Koristovia. U tim drutvima vidnu ulogu imali su Hugo Ruevljanin, Aleksa Ivanovi, Milan Vlajina, Milan ejovi i glumac i reditelj piro Mugoa, koji je bio i poznat kao sportista i sportski funkcioner. Omladina se u Podgorici bavila i sokolskim sportom koji je zaokupljao djecu iz imunijih porodica. Podgoriki ''Soko'' brojao je od 800 do 1.000 lanova. U njemu nije bilo mnogo muslimanskih mladia. Za sokolski sport su se najvie intresovali aci. Meu uiteljima gimnastike za lanove Sokola bio je Smail Bibezi, kolovan i darovit ovjek. Slino je bilo i u drugim sportskim granama. U streljatvu se isticao Mahmut - Buto Harovi. U Podgorici su prireivana i takmienja u biciklizmu, motociklizmu, atletici i naroito u fudbalu. Istina, bilo je i mnogo zainteresovanih za ah. Prvo ahovsko drutvo u Podgorici osnovano je 1920. godine. Godinu - dvije docnije organizuju se i ahovska prvjenstva. Od Muslimana se u ahu se isticao Osman Akovi. Tu je bio i profesor Osman Pelja. Ali, muslimanska omladina je bila zainteresovanija za druge drutvene igre. Meu mnogim lanovima u sportskom ivotu Podgorice bilo kao funkcioneri ili aktivni sportisti na terenu izdvajali su se Dervi Selhanovi, Ahmet Kadi, Sait Mujadevi, Omer Abdovi, Mahmut - Buto Krkanovi, air Kapadi, Smajo Ramovi, Beir Abdomerovi, Beir Dervanovi, Duljo Daferadovi, Ahmet i efket Jakupovi, Ahmet Mujadevi - Levi, Musaja i Tahir elebii, Mustafa - Cafo Hodi, Asim urevi, David urevi; Kaplan, Devdet (Deta) i Arslam Mustagrudi; Halil i Ibrahim (Peko) Methadovi, efket abanadovi, Jusuf - Cufo Kapi, Bajram eri, Rizo Serhatli, Ramadan Asovi; Mahmut (Buto), Suljo, air, Halid B. i Halid M. Tuzovi; Ramadan, Sabahudin i Alija arki, Hajdar Strini, Ibrahim - Bimo Alivodi, Faik - Fiko Leki i drugi. Oni su bili ne samo lanovi muslimanskog port kluba ''Balkan'', docnije ''Gajret'' nego i radnikih i graanskih klubova RK ''Zora'' (RK ''Budunost''), GSK ''Bali'', RSK ''Slavija'', i drugih manjih klubova u Podgorici. (U iduem broju objaviemo aktivnosti u drugim gradovima)

48

petak, 7. aprila 2006. Revija FORUM

r e v i j a

KROZ IS TORIJU

POKOLJENJIMA ZA USPOMENU

Podgoriani u Albaniji

im je Podgorica, po odluci Berlinskog kongresa 1878. godine, ula u sastavu Crne Gore, znatan broj Muslimana iz Podgorice prelazi na teritoriju Albanije, najvie u Skadar, tada veliki trgovinski centar na ovom dijelu Balkana. Kako je poznato, Skadar, kao i cijela Albanija sa Makedonijom, Kosovom, Sandakom dijelom Grke i Bugarske, ostaju pod vlau Osmanskog carstva do 1912. godine. U Skadru su Podgoriani bili primljeni dobro pa se moe sa sigurnou tvrditi da danas vie ima Podgoriana u tom gradu nego u Podgorici. Vrijedni Podgoriani su se istakli u raznim djelatnostima, trgovini, zanatima, ali i na polju islamske znanosti. Historiari navode da je Podgorica pala pod Tursku vlast 1474.godine, dakle, ranije nego gradovi u okruenju. Rano je u Podgorici poela sa radom medresa iz koje se regrutuju imami i bivaju postavljeni u veini damija na podruju Bara, Ulcinja i Skadarskog okruga. U Vladimiru kod Ulcinja, u damiji Mide, imamske dunosti od nastanka pa sve do 1905. godine su obavljali Podgoriani. U damiji Klezna posljednji imam iz Podgorice bio je Meikuki, a njegovi potomci i danas ive u tom mjestu. Medjutim, vei broj uleme se nastanio u Skadru. U produkciji izdavake kue Rozafat u Skadru je 1997 godine objavljena knjiga na albanskom jeziku pod naslovom Ne kujmim te brezave (Pokoljenjima za uspomenu) tri akademika skadarskog Univerziteta: Faika Lulija, Islama Dizdarija i Nedimi Buatija. Knjiga je posveena najistaknutijim alimima, muftijama, kadijama, muderrisima, profesorima koji su doprinijeli ouvanju i razvijanju islamske misli na tim prostorima i ire. Medju tim velikanima se nalazi i znatan broj alima porijeklom iz Podgorice, a posebno se istuu Junuz Bulej (Buli) i Hasan Tahsin Haveriku (Haveri). U skraenoj verziji prenosimo biografije i njihovu djelatnost. JUNUZ BULEJ BULI (1892-1966) Familija Bulej(Buli) pripada pr voj grupi emigranata iz Podgorice koji su je

Istaknuti Podgoriani na polju islamske djelatnosti u Albaniji do polovine prolog vijeka

napustili nakon pada pod Crnom Gorom, tj. po Berlinskom kongresu 1878. godine. Po kazavanju Imama Vehbi Ismalija koji danas ivi u Detroit (USA), Junuz Bulej je roen 1892.godine u Skadru, gdje se i kolovao.Od 1905-1910, pohaao je Rudiju i nakon zavretka s odlinim uspjehom bio je postavljen za nastavnika u toj koli. U Rudiji je nauio turski, arapski i njemaki jezik, poslije talijanski i engleski, a kao svoj maternji poznavao je i srpskohrvatski jezik. Poslije balkanskog rata 1913. godine Buli je poao sa Turskom vojskom u jedno selo na granici sa Rusijom i radio kao nastavnik oko godinu i po, a tokom Prvog svjetskog rata se vraa u Albaniju. Reaktivira se u prosvjeti sve do 1924. godine. kada prelazi u administraciju Vakufa u skadarskom muftiluku. Godine 1929. Junuz Buljaj je bio imenovan za zamjenika direktora medrese uz obavezu da predaje: matematiku, fiziku, historiju islama i francuski jezik. Za vrijeme Envera Hode, od 1947.godine, Junuz je bio proganjan tako da je deset mjeseci bio pod istragom, da bi 1948.g. bio osudjen na pet godina zatvora. U zatvoru je u rekordnom roku savladao i ruski jezik, i kasnije angaovan kao prevodilac. Znaajno njegovo djelo je Njerui islam (Islamski ovjek, objavljeno u reviji Zani i nalte od 1928 1938.) Na kraju knjige se nalazi njegova polemika rasprava pod naslovom Jedna zahvalnost i jedna pouka. Treina objavljenih radova u Reviji su original njegova djela, a ostalo prevodi Njemakih i Francuskih autora. Junuzovi prijevodi su : ta je Kuran, Poloaj ene u Islamu, Islam prije i nakon Prvog svjetskog rata, Materijalizam .... Prvi Buljajevi radovi objavljeni su u reviji Zani i nalte 1931.g. pod naslovom Kako se mijenja mentalitet. Zatim Islamska edukacija, Obrazovanje i vrijeme, Mejtimet e botes (1932) i drugo. Da bi se 1936.godine pojavilo najznaajnije djelo to jedan ovjek misli o islamskoj vjeri. HASAN TAHSINI (HAVERIKU - HAVERI 1893 1964.) Roen je u Skadru 1893.godine gdje je zavrio srednju kolu, a 1914. diplomirao na Vojnoj akademiji u Istanbulu. Nije ga zanimala vojna karijera pa se opredjelio za prosvjetu. Radio je kao nastavnik u medresi gdje je predavao ne samo vjerske nego i opte predmete, kao istoriju, matematiku i drugo. Bio je i umjetnik, bavio se i kaligrafijom. Njegove levhe i danas se mogu nai u pojedinim skadarskim kuama. Godine 1930. bio je postavljen za direktora medrese koja je radila samo dvije godine. Kao dobar poznavalac arapskog jezika nastavio je svoj rad u optoj medresi u Tirani. Za vrijeme Envera Hode, bio je osuen na pet godina robije. Po izdravanju kazne nastavio je svoju aktivost, opet u medresi sve do njenog zatvaranja 1964.g.Te godine je i umro. Hasan je autor vie naslova u revijama Zani i nalte i Kultura islame. Isto je i autor sufare za arapski jezik, kao i njegovo originalno djelo Osnovni stubovi Tidanijskog reda izdato 1941.godine u Tirani. Vei broj njegovih radova se izgubio za vrijeme komunistikog reima, kao prijevod Kurana na albanskom jeziku iji su autori bili H. Tahsin Haveriku, H. Ismet Dibra, H Ibrahim Kuduku, Hasan Sharofi i Junuz Buljaj. Veoma zapaeno je djelo Hasana Tahsina Haverikua Veliki islamski vjerovjesnik ,Hazreti Muhammed i Zahvalsnot velikom poslaniku. Pisao je i prozu Kako vrijeme prolazi, kako se nauka uzdie i napreduje i tako se otkrivaju dovitljivosti hadisa. Osim ove dvojice alima, na listi istaknutih muderrisa su: Hasan efendija Podgorica (Oruevi), Hadi Mustafa Sukni, Hadi Ismail Podgorica i izvjesni profesor Sekni i drugi. (Preveo i priredio: air Smailovi)

petak, 7. aprila 2006. Revija FORUM

49

VJERSKI POJMOVNIK
POJMOVI I ZNAENJE

r e v i j a

Islam i musliman
ovjeka na Zemlji i prvog Boijeg poslanika) i da je Kur'an (sveta knjiga muslimana) posljednja Boja objava a Muhammed posljednji Boji poslanik. Islamsko uenje vidi Kranstvo i Judaizam kao derivacije uenja ranijih poslanika i u tome prepoznaje njihove zajednike Abrahamske korijene, a Kur'an ih naziva "Ljudima Knjige" Islam ima tri primarne grane podjele nastale iz razilaenja u podjeli vlasti nakon smrti Muhammeda a.s. Te tri podjele su : Sunniti, iiti i Hariditi i nijedna od njih ne spominje se u Kur-anu.

****
Pripadnost Islamu se oituje ehadetom.Temelj Islamskog vjerovanja nalazi se u ehadetu (svjedoenju) da nema drugog Boga sem Allaha s.w.t. i da je Muhammed s.a.v.s. Boiji rob i Boiji poslanik. Pripadnost Islamu iskazuje se ehadetom te da da bi neko postao musliman mora jezikom izgovoriti i srcem vjerovati slijedee rijei : "Srcem vjerujem i jezikom oitujem da nema drugog Boga osim Allaha, i vjerujem i oitujem da je Muhammed Boiji rob i Boiji poslanik." Postoji est osnovnih vjerovanja koja dijele svi muslimani: - Vjerovanje u Boga, Jednog i Jedinog vrijednog oboavanja. - Vjerovanje u meleke. - Vjerovanje u Boje knjige - Vjerovanje u sve Boije poslanike - Vjerovanje u Sudnji dan. - Vjerovanje u sudbinu, vjerovanje da sve to biva, biva sa Bojom voljom i odreenjem

ISLAM
Rije islam(arapski: al-islm) oznaava "predanost jednom Bogu ". Islam je je monoteistika religija koja je nastala na Arapskom poluostrvu u VII stoljeu nae ere, a danas je druga najrasprostranjenija religija na svijetu sa neto vie od 1.3 milijarde sljedbenika. Takoe, to je religija sa najbrom tendencijom irenja u svijetu Muslimani vjeruju u postojanje samo jednog Boga- Allaha i vjeruju da je Muhammed Njegov rob i poslanik. Zajedno sa judeizmom i hrianstvom Islam je jedna od tri abrahamske ili ibrahimske religije. Etimoloki rije Islm znai "predanost" (jednom Bogu, Allahu.) i opisan je kao Dn (deen al-Islam), to znai "nain ivota" ili "religija". Etimoloki, izvedeno je iz istog korijena kao i Selm, "mir" (pozdrav meu muslimanima).

OSNOVNI PRINCIPI ISLAMA

Dvije najvee podgrupe muslimana su sunnitii i iitii. Sunniti sainjavaju veliki postotak muslimanskog svijeta iako je mogue pronai velike veine iita koje ive u zemljama Bliskog Istoka kao to su Iran ili Irak. Osnovni uslovi za pripadnost Islamu kod sunitskih muslimana nazivaju se jo i Islamskim artima, dok kod iitskee manjine postoji blago razliita terminologija koja opisuje pet osnovnih vjerovanja, tzv. "Korijeni religije". Svi muslimani se slau sa stavom da su i Sunnitska i iitska osnovna vjerovanja ispravna. To su: ehadet : Svjedoenje da niko osim Allaha d.. nije vrijedan oboavanja i da je Muhammed a.s. Njegov rob i poslanik. Namaz: Obavljanje pet dnevnih molitvi-namaza. (salah). Zekat: Davanje Zekata (milostinja) Post: Post svakog dana mjeseca Ramazana od zore pa do zalaska sunca. Had: Hodoae u Mekku za vrijeme mjeseca Zul Hide koje je obavezno jednom za vrijeme ivota onima koji imaju mogunost da ga obave.

MUSLIMAN
Rije musliman je takoer povezana sa rijeju Islm i znai "onaj koji se preda Bogu" i oznaava predanost Bogu i slijedjenje Islama. Sljedbenici Islama, dakle muslimani, vjeruju da je Bog (ili arapski Allah d..) poslao svoju direktnu objavu ovjeanstvu preko poslanika Muhammeda, putem meleka Dibrila(Gabrijela) kao to je poslao objave ostalim poslanicima. Muslimani vjeruju da je Kur'an posljednja od Allahovih knjiga objavljenih ovjeanstvu, da je potpuno tana (bez greaka) i da je nepromjenjiva. Budui da su prethodne knjige koje je Allah slao ljudima meu kojima, Tevrat Tora, Zebur, Indil (Evanelje) izmijenjene od strane ljudi ili djelimino zaboravljene (prepriavane), po islamskom vjerovanju, Allah je poslao Kur'an da bi ukazao ovjeanstvu na pravi put pobonosti. Muslimani smatraju da je Islam ista ona vjera koju su stoljeima propovijedali Boji poslanici sve od Adema a.s,( prvog

50

petak, 7. aprila 2006. Revija FORUM

Poziv
Uvaeni - menaderi, preduzetnici, vizionari, Pred Vama je prvi broj Revije FORUM, koja teko moe opstati bez Vas. Zbog toga smo odluili da Vam se obratimo i ponudimo Vam - na ovoj ili bilo kojoj drugoj strani - prostor za marketing Vae kampanje, trgovine, radnje, agencije, udruenja... Uz prostor i svaka Vaa nadoknada za reklamu bie tretirana i objavljena u posebnoj rubrici, kao dobrotvorni prilog za reviju. elja nam je zajedniki uspjeh! Zato BUJRUM!

Autor: I. Kurpejovi