You are on page 1of 15

Politička sociologija1. Kako Weber definira moć?

Weber definira moć kao izglede jednog čovjeka, ili odreĎenog broja ljudi, da provedu svoju volju u okviru zajedničkog djelovanja, čak i unatoč otporu ostalih koji u tom djelovanju sudjeluju. Drugim riječima, moć se sastoji od mogućnosti provoĎenja vlastite volje čak i kada se drugi protive našim ţeljama. 2. Koji su oblici moći? Sociolozi razlikuju dva oblika moći, vlast i prisilu vlast - oblik moći prihvaćen kao legitiman (pravedan i ispravan oblik kojem se po toj osnovi pokorava) prisila- oblik moći koji nije prihvaćen kao legitiman (podleţni ga ne privaćaju kao legitiman oblik). 3. Što je vlast? To je oblik moći prihvaćen kao legitiman, tj. kao ispravan i pravedan, kojem se po toj osnovi pokorava. 4. Tipovi vlasti prema Weberu? Weber iznosi mišljenje kako postoje tri idealtipska izvora vlasti: karizmatska, tradicionalna i racionalno-legalna (zakonska). 5. Weberova definicija drţave glasi? Drţava je ljudska zajednica ko j a uspješno prisvaja prava na monopol nad legitimnom uporabom fizičke sile na odreĎenom teritoriju. (Sastoji se od vlasti, birokracije, policije i oruţanih snaga) 6. Nastanak drţave- Weber? Weber daje tri primjera –oblici: 1- Društva bez drţave – plemena- nitko nije imao monopol na silu, a zajednica nije bila zasnovana na čvrsto definiranom teritoriju 2- Feudalna drţava- decentralizirana- monarh je vladao, ali vlast je zapravo u rukama nekih feudalaca 3- Moderna drţava- centralizirana- novijeg datuma- porast 19,20. St.- sve je veća vaţnost drţave u industrijskim društvima 7. Dimenzije moći prema Stevenu Lukesu? Lukes polazi od teze kako postoje tri dimenzije odnosno tri lica moći; donošenje odluka- kako pojedinci ili skupine utječu da se neke odluke donesu nedonošenje odluka- kako utječu da se ne donesu, sprečavaju njihovo donošenje oblikovanje ţelja- moć se odraţava i kroz utjecaj na oblikovanje ţelja koje utječu na konačno rješenje 8. Kako glasi Lukesova definicija moci? "A obnasa moć nad B kada utječe na B na način koji je protivan negovim interesima". Drugim riječima, Lukes tvrdi kako se moć obnaša nad onima kojima ta moć šteti, bez obzira jesu li svjesni da im šteti ili ne. 9. Što je pluralizam kao teorija? Pluralizam je teorija čiji je cilj objasniti prirodu i distribuciju moći u zapadnim demokratskim društvima. 10. Čijoj je teoriji slična teorija klasicnog pluralizma? Slicna je funkcionalističkoj teoriji Talcotta Parsonsa- Parsons je bio funkcionalist 11. Na koje lice moci su koncentrirani pluralisti? Istrazivači pluralisti su usredotočeni na donošenje odluka, sukladno Lukasovoj klasifikaciji. 12. Što su politicke stranke? Politicke stranke su organizacije čiji je cilj da njihovi predstavnici budu izabrani na poloţaje u parlamentu ili lokanoj vlasti. Cilj im je osvojiti mjesta u parlamentu, imati zastupnike i ministre i preuzeti vlast. 13. Kako glasi deftnicija demokracije Seymoura Lipseta? Demokracija u sloţenom drustvu moţe se definirati kao politicki sustav koji osigurava redovite ustavne mogućnosti promjene vladinih duţnosnika, i društvene mehanizme koji omogućuju najvećem mogućem dijelu populacije da utječe na ključne odluke, izborom izmedu kandidata za politicku poziciju
1

Tko je razvio teoriju elita? Teoriju elita su prvotno razvili Vilfredo Pareto i Gaetano Mosca. 21. 20. mogu zauzimati pozicije unutar više od jedne elite.štite interese odreĎenih segmenata društva (pr. Te elite uključuju ministre. Za razliku od ranijih teoretičara. ili poslodavaca) b)Promotivne skupine. Velike korporacije. Društvo za zaštitu ţivotinja. Izvorni cilj političkih stranaka Izvorni cilj političkih stranaka je osvojiti vlast ili sudjelovati u njenu izvoĎenju. Savezna drţava. Prema tom gledištu izvor moći u društvu nalazi se u ekonomskoj infrastrukturi.donošenja odluka" u tri glavna problemska područja. a ne psihološka. ona je razmjerno nova pojava u SAD-u. Političke stranke nastale su grupiranjem različitih skupina ljudi koji su imali konkretne zajedničke ciljeve u svrhu toga da unificirani i predstavljani od pojedinaca izraze svoje ţelje i utječu na političku situaciju u drţavi. 25. Politicke nominacije te Obrazovanje. TakoĎer.obrazovanje (uključujući pitanja lokacije škola i nastavničke plaće) 17. Temelj elita po Millsu. Podrazumijeva se da stranka koja je na vlasti najkvalitetnije moţe zastupati svoje i interese onih koji se odluče na izborima podrţati upravo njezine političke stavove i viĎenja. 16. Wright Mills tvrdi kako su pojedinci na vrhu hijerarhije u poziciji monopoliziranja moći. 18. Koja tri problemska podrucčja istraţuje Dahl? Istraţivao je donošenje odluka na primjeru lokalne vlasti. vojska. 24. Gdje je po Marxu izvor moći u društvu? Prema Marxu moć je koncentrirana u rukama onih koji imaju ekonomsku kontrolu nad društvom. nego nastojati utjecati na politicke stranke i na razlicita ministarstva. udruga mladih. Budući da elite i mase imaju različite interese. Na čemu se temelji teorija elita 5O·ih i 60-ih godina? Prema Wright Millsu vladavina elita se temelji na eksploataciji masa.. 19. Tko vlada drţavom prema Millibandu? Prema Millibandu drţavom vlada niz elita koje upravljaju ključnim institucijama. Koji je cilj interesnih skupina? Cilj interesnih skupina nije preuzeti moc u smislu stvaranja vlade. Dahl istraţuje. 22. Oštro se suprotstavljaju Marxovu stajalistu o moći i drţavi. to stvara mogucnost konflikata izmedu tih dviju skupina. stoga se odlučuje za teoriju elita koja se temelji na sukobu. Smatraju da je vladavina elita neizbjeţna i odbacuju mogućnost pojave proleterske revolucije koja bi mogla dovesti do razvoja komunistickog drustva. Obnovu gradskih naselja. Što je samoregrutacija elite? Radi se o fenomenu da se članovi elita regrutiraju iz viših slojeva društva. Kako se dijele interesne skupine? a)Protektivne skupine. vladavina elita nije neizbjeţna u očima Wright Millsa.14. Njihov specifican cilj je zastupati neki odredeni interes u drustvu. 2 . Što je Dahl istraţivao u studiji O Vlasti/Tko Vlada? Dahl je istrazivao lokalnu politiku u New Havenu u Connecticutu. 1-obnova gradskih naselja (koja uključuje urbanističku obnovu gradskih središta) 2-politicke nominacije (s posebnim naglaskom naglaskom na izbor gradonačelnika) 3. Prijatelji zemlje) 15.zagovaraju odreĎeni cilj (pr. Koji je rezultat podudaranja vojne i ekonomske moći po Millsu? Konačni rezultat podudaranja stvara elitu moći koja vlada (američkim)društvom i donosi sve vaţne odluke u nacionalnim i internacionalnim pitanjima. stoga se Mills odlucuje za teoriju elita koja se temelji na sukobu. Prema Millsu vladavina elita temelji se na eksploataciji masa. Definira tri ključne institucije. 23. Pripadnici elita imaju slično porijeklo te samim time sami sebe regrutiraju. proučavao je niz . Ona postaje institucionalna kategorija.

29. 34. Demokracija ne bi funkcionirala kada bi jedna skupina društva dominirala nad drugima. Kako se dijele stranački sustavi? Stranački sustavi se dijele na višestranačke i jednostranačke sustave gdje je pojam dominantne stranke most izmeĎu višestranačkih i jednostranačkih sustava. Tkoje utemeljitelj pluralističke teorije? Utemeljiteljem pluralističkog gledišta smatra se francuski pisac Alexis de Tocqueville. 27. Objasni viĎenje moći klasičnog pluralizma i pluralizma elita. a oni kojima se takva zapovijed izdaje svjesno odlučuju poštivati takvu zapovijed. Pokazatelji moći prema Parsonsu? Prema Parsonsu ako uzmemo da je ekonomski prosperitet zajednički cilj zapadnih društava tada stalni porast ţivotnog standarda i privredni razvoj zemlje moţemo smatrati pokazateljima moći u odreĎenom društvu. 35. odnosno smanjiti. ne usredotočavaju se samo na prvo lice moći te smatraju da su elite odnosno vode skupina glavni sudionici procesa donošenja odluka. Alexis de Tocqueville je napisao djelo „Demokracija u Americi“. 33. zastupnik teze da demokratski politički sustav zahtijeva da pojedinci imaju niz specifičnih interesa. Iz zajedničkih vrijednosti izrastaju kolektivni ciljevi koje dijele svi članovi društva. U skladu s ciljem općeg interesa svi pojedinci mogu proširiti ukupnu moć društva. vlast je proces kompromisa te je moć široko rasprostranje na. a ne samo u vlastitom interesu. Definicija konstantnog zbroja moći? Jedan pojedinac ili skupina drţe moć u onoj mjeri u kojoj je drugi ne drţe. Dakle. Pluralizam elita nasuprot tome ne prihvaća da svi članovi društva raspolaţu istom moći. Kako se očituje autoritarna moć? Autoritativna moć očituje se putem svjesnih.meĎu kojima je krucijalna obrana privatnog vlasništva. Kakve interese imaju ljudi po De Tocqvilleu? Prema de Tocqvilleu ljudi u demokratskim politi čkim sustavima imaju niz specifičnih interesa. Po njemu je to preduvjet za uspješno funkcioniranje demokratskog društva. Suradnja širih razmjera zahtijeva organizaciju i vodstvo. Kojoj koncepciji moći pripada Parsonsovo gledište? Parsonsovo gledište pripada koncepciji varijabilnog zbroja moći. 31. drugim riječi ma moţe rasti ili se smanjivati. 30. Elita djeluje u interesu kapitalizma. Kako se dijeli višestranačje? Osnovno razlikovanje unutar višestranačja je dvostranačje i višestranačje. 28. Koje su im teze zajedničke a koje različite? Zajednički drţe da su zapadna društva demokratska. Radi se o licu moći nazvanim donošenje odluka gdje sociolozi promatraju odluke koje su donešene u zakonskoj proceduri. 36. Usporedba odluke Vlade sa ţeljama javnosti. visoke policijske i vojne duţnosnike te najviše suce. 32. Na koje lice moći su koncentrirani pluralisti? Pluralisti se koncentriraju na prvo lice moći prema Lukesovoj definiciji. stoga je količina moći po ovom shvaćanju konstantna. nasuprot tome ona je varijabilna. Elita svojom ekonomskom moći oblikuje uvjerenja i ţelje ostatka populacije. Dogodila bi se tiranija većine. 26. Moć se rabi za promicanje kolektivnih ciljeva i time profitiraju svi članovi društva. Definicija varijabilnog zbroja moći? Koncepcija moći varijabil nog zbroja je kada se moć koristi u cilju promicanja posebnih interesa pojedinih skupina društva. Oni štite interese vladajuće klase. jer u suprotnom dominira jedna skupina ili jedan interes. 3 . namjernih zapovijedi.parlamentarne zastupnike. Takva situacija bi s vremenom stvorila tiraniju većine nad manjinom. time se moć ne smatra fiksnom ili konstantnom.

GraĎansko. Dvije godine kasnije osuĎen je na dvadeset godina zatvora. 4 . tako da ima dva dijela: “Zatvorske biljeţnice" i “Pisma iz zatvora”. Smatra da se drţava sastoji od političkog i civilnog društva. intelektualci. kulturnog i intelektualnog. Zbog čega (prema Gramsciju) hegemonija vladajuće klase nikad nije potpuna? Povijesni blokovi. prijateljima. zbijeno. Pri tome je političko društvo usko povezano s uporabom sile kako bi provodilo represiju nad problematičnim elementima populacije. Tvrdi da se radi procesom legitimiranja kojeg naziva sustavom "masovne indoktrinacije". potpuno nezavisnim meĎu sobom. Što prema Gramsciju čini drţavu? Gramsci tvrdi da je drţava=političko društvo + civilno društvo. Govori da postoji utjecaj i drugih struktura. Tko je bio Gramsci? Antonio Gramsci je talijanski sociolog i političar. potiče na graĎanski rat. I tako su intelektualci uspjeli stvoriti to što Gramsci naziva “povijesni blok”. kada se vojska sukobljuje s idejama što prevladavaju u društvu. Ana lizira načine kako se uvjerava podreĎenu klasu da prihvati status quo. posredstvom prozimanja. Djeluje pod Marxovim utjecajem. Potlačene karakterizira podvojena svijest. opravdava se posredstvom nametanja svojeg vlastitog poimanja svijeta. su EvanĎeljem proţeli srednjevjekovno društvo. odnosno civilno društvo je sastavljeno od niza institucija koje smatramo privatnima. p olaganog. sabrane jedino po temeljnoj liniji njegova mišljenja. Koje su im teze zajedničke a koje različite? Zajednički drţe da su zapadna društva demokratska. a čini to pomoću ideološkog ustrojstva. cjelovito. niz bilješki i komentara koji su poslije njegove smrti bili objavljeni pod imenom “Zatvorske biljeţnice”. To su pisma dirljiva. ali i cjelokupne vrijednosti i ciljeve odnosno "način ţivota". Tko dijeli intelektualce na tradicionalne i organske? Antonio Gramsci 45. Tko je napisao Zatvorske biljeţnice? Antonio Gramsci 44. Vodeći staleţ se ozakonjuje. Antonio Gramsci dijeli intelektualce na tradicionalne i organske. PodreĎeni staleţ mu daje svoju suglasnost. kršćansko društvo umjelo je doprijeti do masa više nego posredstvom nasilja. sindikati. Osnovni tipovi vladajuće elite prema Paretu? Pareto razlikuje dva tipa vladajuće elite. masovni mediji i političke stranke. ideološki blok. Prihvaća tezu da treće lice moći "oblikovanje ţelja" omogućuje da ekonomska moć vladajućih uvjerava podreĎenu klasu u ispravnost poretka. Ovo je bila njegova velika tema ili “kulturna revolucija” mjesto intelektualca u društvenoj zajednici i o tome što se odnosi na osvajanje političke moći. Gramsci je uhićen optuţen da izaziva mrţnju meĎu staleţima. Daje primjer vojnih diktatura.S druge strane lisci vladaju pomoću lukavština i diplomatske manipulacije. Objasni viĎenje moći klasičnog pluralizma i pluralizma elita. dvije stranice. kada političko društvo raskine slogu s civilnim društvom.Gramsci je jedan od najutjecajnijih teoretičara 20 stoljeća. uloga intelektualaca u društvu.ali se s istim razilazi u koncepciji ekonomskog determinizma te je kao takav neomarksist.Daje primjer europskih demokracija kao opcije koja odgovara datoj podjeli. Pluralizam elita nasuprot tome ne prihvaća da svi članovi društva raspolaţu istom moći.37. Ova su pisma objavljena kao "Pisma iz zatvora". u nekima se pokazuje slomljen bolesću zbog dugog tamnovanja. vlast je proces kompromisa te je moć široko rasprostranje na. Nikada nije napisao knjigu. povijesni blok. u drugima se izraţava zaneseno. po uzoru na Machiavellia on razlikuje lisice i lavove. bilješke o vrlo različitim temama. 43. strpljivog. Izraţajnost naziva “blok”. bez pukotina. Napisao je “Zatvorske biljeţnice”. Kapitalistička klasa nastoji uvjeriti društvo da prihvati politiku koju zagovara. počiva na tome što misleno predstavlja nešto čvrsto. 42. Napravio je otklon od shvaćanja ideologije kao laţne svijesti. kada se prevlaĎe i vlast sučeljuju. Rabi ovaj izraz da opiše poloţaj u kojemu je nastala prevlast jednoga staleţa nad sklopom društva. ne usredotočavaju se samo na prvo lice moći te smatraju da su elite odnosno vode skupina glavni sudionici procesa donošenja odluka. ustupci i podvojena svijest Tradicionalno društvo. to jest. Teškoća nastaje kada se civilno društvo udaljuje od političkog društva. Godine 1926. Crkva. Vodeće skupine. 40. 41. TakoĎer je pisao iz zatvora pisma svojoj ţeni. ali je pisao kratka razmatranja od po jedne. 38. 39. Što je proces legitimiranja? Milliband nudi objašnjenje zašto većina populacije prihvaća drţavu koja djeluje protivno njihovim interesima. Lavovi stječu moć svojom sposobnošću za izravnu i oštru akciju. Čijem se mišljenju o moći suprostavljaju Vilfredo Pareto i Gaetano Mosca? Oštro se suprostavljaju Marxovu viĎenju te smatraju kako je vladavina elite neizbjeţna te odbacuju mogućnost da bi proleterska revolucija mogla dovesti do uspostave komunističkog društva.

sposobnost pojedinaca da navedu druge da im pomognu pri realiziranju vlastitih ciljeva. Intenzivna moć. Za razliku od nje druga razlika je priroda solidarnosti na kojima počivaju. 2-Kolektivna moć.izmeĎu socijalista i kapitalista SUKOB KONZERVATIVACA I LIBERALA –On pripada povijesti.st. a grupe za pritisak na posebnim solidarnostima. S druge strane političke stranke počivaju na općoj solidarnosti društva. a burţoazija prodire u njene redove sklapanjem brakova ili putem plemstva na temelju funkcija.sposobnost organiziranja većeg broja ljudi na prostranim područjima kako bi se ostvarila barem minimalno stabilna suradnja. SUKOB SOCIJALISTA I KAPITALISTA .kada drţava uspijeva uvjeriti protivnike svoje politike da promijene stajališta i podrţe vlast. a konzervativci da je arostokracija inteligentnija i sposobnija za vlast od ostalih. Sva su gledišta moći usredotočena na društvo. 52. Imamo ekstenzivnu moć te intenzivnu. 50. Tip. Pr.st. a takvi su pristupi vrlo utjecajni meĎu graĎanima i u novinarskim i znanstvenim krugovima. 53. Francuska revolucija 1789. U isto vrijeme radnička klasa postaje brojnija. ideološki. Loši uvjeti ţivota i eksploatacija radništva tjera radnike u organiziranu političku borbu protiv krupnih kapitalista. 48. a od 1848.46. konzervativci su bili prisiljeni modernizirati svoje ideje. pojavljuje se u tri tipa: 1. Ekstenzivna moć. javlja se drugi sukob. Moć se rabi za promicanje kolektivnih ciljeva i time profitiraju svi članovi društva. Teorije moći prema Nordlingeru Sve teorije moći i drţave temeljene su ili na društvu ili na drţavi. Dva oblika moći prema Mannu ? 1-Distributivna moć. 2. 54. Oblici u kojima se očituje autonomija demokratske drţave prema Nordlingeru? Sve teorije moći i drţave temeljene su ili na društvu ili na drţavi. 5 .industrijske revolucije. a ponekad su se čak stapali u jednu stranku. Tip. čime je smanjen antagonizam izmeĎu ove dvije stranke.moć u rukama društvenih skupina. prema Nordlingeru. Velik broj aristokrata počinje se baviti trgovinom i proizvodnjom.sukob se zaoštrio tijekom 2.Radi se o moći skupine nad skupinom. Moć i bogatstvo burţoazije rapidno raste i ona nadomješta aristokraciju. Tip. 47. ekonomski. Točnije političke stranke nastoje osvojiti vlast.kada su ţelje i ciljevi drţave u opreci sa ţeljama najvaţnijih skupina društva. Izvori moć i po Mannu su? Mann razlikuje četiri izvora moći. trţišna razmjena 51. do kojeg je došlo pojavom burţoazije koja postupno jača u odnosu na aristokraciju. Socijalisti su bili voĎeni Marxovim idejama. Iz zajedničkih vrijednosti izrastaju kolektivni ciljevi koje dijele svi članovi društva.kad drţava vodi politiku koja uţiva potporu ili barem nije izloţena protivljenju javnosti ili moćnih interesnih skupina u društvu. Kojoj koncepciji moći pripada Parsonsovo gledište? Parsonsovo gledište pripada koncepciji varijabilnog zbroja moći. jer sad imaju sličnije stavove. Liberali vjeruju u ideju da su svi ljudi jednaki po roĎenju. Razlika izmeĎu stranaka i grupa za pritisak? Prva razlika je oblik sudjelovanja u politički borbama. Na koji način se rabi moć prema Mannu ? (ideološka moć) Moć se prema Mannu rabi na dva načina. te drţava provodi svoju politiku unatoč pritiscima društva da to ne čini. 3. dok grupe za pritisak ţele samo vršiti pritisak na vlast. sekta ima intenzivniju moć od Crkve. Dva temeljna sukoba u razvoju europskih stranaka? U prvoj polovici XIX . militarizirano carstvo. Suradnja širih razmjera zahtijeva organizaciju i vodstvo. Tipovi moći po Mannu ? Strukture vojnog zapovjedništva. Primjerice utjecaj religije na vjernike diljem svijeta. opći štrajk. politički i vojni. dovodi ga do vrhunca. dominirao je sukob konzervativaca i liberala.sposobnost čvrste organizacije i snaţne mobilizacije ili podrške sudionika. Padom autoriteta crkve u 20. Autonomija demokratske drţave. Radilo se o klasnom sukobu. ali je revolucija izostala jer je burţoazija popustila pred priličnim brojem radničkih zahtjeva .moć nad drugima tj. 49.

Hong-Kong. Sintagmu "Svijet bez granica "je izrekao? + globalizacija Autor izraza je Kenichi Ohmae. Zakon o čistom zraku. te 1964. ekonomsku politiku. zbog globalizacije vlade sve teţe kontroliraju vlastite ekonomije. politiku socijalne skrbi. Što je cirkulacija elita? Pod pojmom cirkulacije elita Pareto podrazumjeva da su sve elite sklone dekadenciji te da opadaju u kvaliteti i gube snagu . Čime su se bavili Marsh i Grant u svojim istraţivanjima? Proučavaju odnos izmedu vlade i konfederacije britanske industrije (CBI). vojna pitanja postaju globalna. Iz kojih se institucija stvara elita prema Millsu? Prema Millsu elita se stvara iz triju institucija: velike korporacije. Samim time to biva osnova po kojoj se izmjenju lavovi i elite. Singapur. 57. Kozmopolitizam po Heldu ? S ekonomskog aspekta. CBI je stvoren 1965. Zaključak mu je kako niti jedna interesna skupina nije trajno dobivala. Tvrdi da moć sve više prelazi s nacionalnih vlada na pojedinačne potrošače. Po Paretu povijest je beskonačna cirkulacija elita te se nikada zapravo ništa ne mijenja te je povijest stoga "groblje aristokracije". tj. 58. kad vladajuća klasa nije istovremeno i politička upravljajuća klasa. 62. Zakon o čeliku. Smatra da SAD. Kapitalistička drţava najbolje sluţi interesima kapitalističke klase samo kada pripadnici te klase ne sudjeluju izravno u drţavnom aparatu. Koje je Hewittovo područje istraţivanja? Hewitt je istraţivao 24 politička pitanja koja su razmat rana u britanskom parlamentu izmedu 1944. socijalnu politiku. 63. Drţave moraju zadrţati odreĎenu ograničenu moć prije svega da bi osigurale uvjete u kojima će potrošači. Velike kompanije i vlade prisi ljene su ugadati potrošačima ţele li nanovo bit izabrane ili dominirati trţištem. spajanjem triju udruga poslodavaca. 56. Svjetsko gospodarstvo onemogućuje pojedinim vladama da kontroliraju ekonomsku situaciju unutar svojih granica. Objavila je niz radova o drţavi kao izvoru moći i podrţava ono što ona naziva povratak drţave. te funkcioniraju s ciljem zadrţanja postojeći modela proizvodnje. Globalizacija slabi političke i ekomomske struktur Valja uspostaviti skup graĎanskih.ekolološka pitanja seţu izvan granica. vojska te savezna drţava. 60. te sumnjaju da se drţave oblikuju pod utjecajem klasne borbe. Smatra da svi neomarksist ički au tori svoje teorije temelje na pretpostavci da je društvo centar. pa time i osiguravanje vojne sigurnosti gubi na vaţnosti.protive se gledištu o svijetu bez granica (Ohmae) Analiziraju globalizaciju pri čemu ističu razliku izmeĎu globa lizirane ekonomije i meĎunacionalne ekonomije. teţe je provoditi demokraciju. Tko zagovara pristup povratka drţave? Theda Scopol zagovara povratak drţavi. radnici i korporacije moći doţivjeti procvat u globalnom gospodarstvu. 6 . Japan i Europa tvore divovsku meĎusobno povezanu ekonomiju kojoj se priključuju zemlje kao Tajvan. Koje odluke proučavaju Marsh i Grant? Proučavaju 4 zakona. 61. ekonomskih. Što tvrdi Poulantzes? Poulantzas tvdi da vladajuća klasa zapravo izravno ne vlada već se njezini interesi ostvaruju preko drţave. Ustvrdio je da u najrazvijenijim regijama globaliziranog svijeta granice imaju sve manji značaj. Ta pitanja su se odnosila na četiri glavna politička područja: vanjsku politiku. CBI direktno komunicira s vladom o ključnim pitanjima. Stoga su po definiciji mnogo moguće forme autonomnog djelovanja drţave isključene. Zakon o otrovnom otpadu te Zakon o industriji iz 1972. 59. Čime se bave Hirst i Thompson?. On je jedan od najţešćih pobornika globalizacije. 55. Marsh i Grant proučavaju 4 zakonske odluke te zaključuju da je mogućnost izravnog utjecaja na vladine odluke od strane CBI-ja vrlo mala. 64. Cilj im je promicanje interesa sektora proizvodnje. Takav rezultat je uvjetovan potrebom vlade da zadrţi pod r šku birača te istraţivači uzimaju u obzir djelovanje drugih interesnih skupina. političkih i socijalnih prava koja bi bila inkorporirana u ustave nacija-drţava i meĎunarodnih tijela uz zaštitu meĎunarodnih sudova.Zanimljiv je fenomen da su u različitim drţavama socijalisti i kapitalisti zauzimali stranu konzervativaca ili liberala ovisno o tome kako su ovi politički stajali u pojedinim drţavama.

Podjela stranaka prema unutrašnjoj organizaciji? Najvaţnije je razlikovanje na kadrovske i masovne stranke. Transnacionalne korporacije nadmašuju bruto nacionalni proizvod većine zemalja u svijetu. transnacionalnim kapitalističkim klasama te kulturi i ideologiji konzumerizma 70. Tko je napisao djelo “Globalizacija u pitanju”? Paul Hirst i Grahame Thompson 66. 69. 7 . Oni ocjenjuju programe stranaka te usmjeravaju se na nadu u prednosti koje odreĎeni programi nude. no ne smatraju da je drţava nestala.(pojava u poslijeratnom razdoblju kod britanskih glasača) 75. To su obično oni birači koji ne glasaju za stranku koja nekom logikom predstavlja interese njihove klase. Devijantni birači? (objasni) Devijantni birači su ključni faktor za rezultate izbora. 65. političkog te kulturnoideološkog. 72. 68. Dva tipa kadrovskih stranaka? Dva tipa kadrovskih stranaka su europski i američki tip. To su: Indirektne stranke i stranke nerazvijenih zemalja 76. te su takvi birači često predmet proučavanja. Na čemu se temelji Sklairov model? Sklairov model temelji se na ideji transnacionalnog djelovanja. Oni se protive ekstremnom gledištu svijeta bez granica (Keniche Ohmae). 73. Podjela djelovanja transnacionalnih korporacija kod Sklaira? Sklair razlikuje TNC djelovanja u područjima ekonomskog. 67. Najistaknutiji su Butler i Stokes. no izmeĎu njih ima i meĎutipova. Koje stranke pripadaju europskom tipu kadrovskih stranaka? Europskom tipu kadrovskih stranaka pripadaju konzervativne. Ističu kako je autonomija drţave bitno smanjena.Ističu ulogu TNC-a kao osnovni argument. Tko su pokorni birači? Pokorni birači su oni koji poštuju autoritet te se istome pokoravaju. Što je TNC? Radi se o kratici Transnacionalne korporacije. Hirst i Thompson ekonomiju dijele na globaliziranu i meĎunarodnu. 77. Inzistirali su na sličnosti izmeĎu fašističkog i komunističkog jednostranačja. One su pravi tip kadrovskih stranaka. za razliku od političkog i kulturnoideološkog koje odgovaraju. stoljeću. Tko su psefolozi i čime se bave? Psefolozi su društveni znanstvenici koji proučavaju izborne sustave. Smatra da su TNC djelovanja sve vaţnija u usporedbi s meĎunarodnim odnosima. te općenito fenomen i metodologiju biranja političkog predstavništva. liberalne i radikalne stranke. 71. Čemu odgovara ekonomsko kod Sklaira? Ekonomsko kod Sklaira odgovara djelovanjima transnacionalnih korporacija . Tko su sekularni bi rači? Njihova privrţenost stranci temelji se na pragmatičnim razlozima. 74. Tko je napisao glavna djela u proučavanju jednostranačja? Glavna djela posvećena proučavanju jednostranačja napisali su fašistički autori Manoilesco i Marcel Deat. Dakle to je suprotno tvrdnji da je klasna pripadnost temelj politike. Primjer su manualni radnici koji ne glasaju za laburiste ili nemanuelni radnici koji ne glasaju za konzervativce. političkog te kulturno-ideološkog. Razlikuje TNC djelovanja u područjima ekonomskog. Leslie Sklair tvrdi da za razumijevanje globalnog sustava se prvenstveno treba na iste koncentrirati. Tvdre da se globalizirana ekonomija sastoji od sustava u kojem su odreĎene nacionalne ekonomije integralni dio sustava meĎunarodnih procesa i transakcija . Imidţ stranke im je presudan za glasanje. On ih definira kao djelovanja koja se temelje na neodrţivim akterima i koja prelaze drţavne granice. ponašanje u preferencije birača. Te stranke današnje Europe su u cjelini sačuvale strukturu koje su stvorile u 19.

Primjeri pseudo grupa za pritisak ? Pseudogrupe za pritisak su organizacije koje vrše politički pritisak. koje zastupaju interese radništva te teţe uvoĎenju socijalnih prava i zaštiti radnika od kapitalističke eksploatacije. komunistički i fašistički tip. Tipovi masovnih stranaka? Tipovi masovnih stranaka su socijalistički. Indirektne stranke (objasni) Taj je tip uspostavila britanska laburistička stranka. doktrina i ideologija manje su vaţne. okupljene su oko nekoliko snaţnih ličnosti.: izborni fondovi. Ti su odbori odreĎivali kandidate za izbore i vodili promidţbene blagajne koje su uspostavljene doprinosima svake grupacije. discipliniranije i u njima je manji utjecaj zastupnika u parlamentu (tzv. 86. Koji su meĎutipovi kadrovskih i masovnih stranaka? Moguće je opisati dva meĎutipa organizacija masovnih i kadrovskih stranaka: indirektne stranke i stranke nerazvijenih zemalja. Njeni osnovni odbori bili sastavljeni od predstavnika sindikata. a da nisu "grupe" u pravom smislu riječi. školama. prije svega. 8 . nego i za ekonomska i socijalna pitanja. 81.Prednost: a)kontakt meĎu članovima je stalniji i bliţi b)problem poduzeća daje materijal za raspravu. 85. ali tako da ni jedna ni druga ne mogu same dobiti većinu.lobiji).: novine i sluţbe priopćavanja komercijalnog karaktera. svaki član ima osjećaj vaţnosti 84. Tako su lokalne odbore zamjenile čelije u poduzećima (čelije u tvornici. te novine i organe priopćavanja (pr. parlamentarne frakcije). imaju jako vodstvo. Obiljeţava ih razvijena organizacija. stoljeća oblikovale su se moćne masovne organizacije povezane s Crkvom. te se interesiraju ne samo za politička. nastaju sa znatnim proširenjem prava glasa. Masovne stranke. ideološki homogenije. Te su stranke orijentirane prema izborima i parlamentarnoj borbi. Njihova je specifičnost bila i njihova nadnacionalna solidarnost i meĎunarodna povezanost (Socijalistička internacionala).komunističkog tipa. ne financiraju se članarinom.godine. Te su stranke najčešće centraliziranije. u njima postoji premoć parlamentarne frakcije. One nastaju izvan parlamenta iz različitih udruţenja i sindikata te donose novi tip organizacije. a pristupanje stranci je zasnovano na interesu i navici.povezivanjem radništva. One se ne ograničavaju na izbore. nemaju u pravom smislu članstvo ni pravu organizaciju.78. 82. veze meĎu pojedinim dijelovima stranke su labave. Razlikujemo urede za pritisak (pr. Kakva je isključiva. u svojoj prvobitnoj organizacij i iz 1900. (Duverger). plaćene voĎe i masovno članstvo. već djeluju na obrazovanje i aktiviranje svoga članstva. samo pritiskom na javnu plat. kao europski izum. a kakva djelomična grupa za pritisak? Grupa za pritisak je isključiva ako se bavi samo djelovanjem u području politike. okupljaju ih prema random mjestu. a kad se to poveţe s politikom. Imaju razvijen unutarnji demokratski ţivot. No u prvoj polovini 20. koje su u nekim zemljama postale dominantne stranke. kad je uskoća stranaka izraţavala uskoću političkog poprišta i realnu prirodu demokracije iz koje je najveći dio naroda isključen. društva za uzajamnu pomoć. ali umjesto da ih okupljaju prema mjestu stanovanja. Kadrovske stranke (esejistički) Kadrovske stranke odgovaraju razdoblju političke borbe aristokracije i burţoazije (konzervativne i liberalne stranke). trgovini…). Potrebno im je da se poveţu s trećom strankom ili meĎusobno. zadruga i predstavnika intelektualnih udruga koji su pristali zajednički politički djelovati. Masovne stranke predstavljaju interese i vrijednosti odreĎenih dijelova društva i vezane su za njih. 79. Okupljaju stanoviti broj osoba te tako tvore zajednicu. Prototip takvih stranaka su socijalističke i radničke stranke. Što su to paradvojni sustavi ? Paradvojnim se nazivaju sustavi u kojima dvije velike stranke dominiraju političkim ţivotom.Tada uopće nije primala izravne pristaše. 80. 83. Masovne stranke (esejistički) Masovne stranke bile su „izum socijalista“. Objasni pojam čelija! Pojam čelija javlja se kod jednog tipa masovnih stranaka. Obje su bliţe masovnim strankama nego kadrovskima. novine i sluţbe priopćavanja koje vrše pritisak). One nastoje privući pristaše. Ako je grupa djelomična onda je pol!tički pritisak samo dio njezine aktivnosti ako ima druge razloge postojanja i druge načine djelovanja.

95. o „ludilu“ koje je tek u 19. političkih i socijalnih) koja bi se ugradila u ustave nacija. Pojava novih tendencija u političkim strankama? Nacionalni čimbenici izazvali su stvaranje pol. Michel Foucalt – o čemu se radi u njegovu djelu „Nadzor i kazna“? -Foucalt u knjizi „Nadzor i kazna“ ili RaĎanje zatvora (objavljena 1975. da vladajuća klasa zapravo izravno ne vlada već se njezini interesi ostvaruju preko drţave.Od svih samo Švedska gotovo točno odgovara opisu standarda. Kao dio nadgradnje ona automatski sluţi interesima vladajuće klase.vise se sluša stranački stoţer. Francuska) su slabije organizirane pa su savezi slabiji i lakše pucaju. nastoji se čovjeku ukazati na 9 . i tal. Teorija David Held? S ekonomskog aspekta. Zasnovanih na novim klasama ili ideologijama: a) Seljačke stranke (počivaju na društvenoj klasi) b) Nacionalističke stranke (počivaju na socio. istknutija je poslušnost. Drţava je ključna za zadrţavanje stabilnosti kapitalističkog sustava. Valja uspostaviti skup prava (graĎanskih. Od kada postoji dominantna stranka? Kad nastaje pojam dominantna stranka? Pojam dominantna stranka nastaje 1951. Knjiga započinje slikovitim opisom brutalnog javnog smaknuća iz 1757. Juţnjačke stranke (Italija-8 stranaka. Zašto Foucault kaţe da kazne više nisu drastične? Zato što se promjenio objekt kaţnjavanja (više se ne kaţnjava tijelo. S time da kapitalistička drţava najbolje sluţi interesima kapitalističke klase samo kada pripadnici te klase ne sudjeluju izravno u drţavnom aparatu. teţe je provoditi demokraciju. vojna pitanja postaju globalna. 94. stoljeću. koji je pokušao ubiti Luja XV. 2-postoji velika nejednakost izmeĎu tih stranaka s time da je socijaldemokratska u dominantnom poloţaju. 91. a vlade nestabilnije. ekonomskih. a Norveška dvije velike i dvije male 90. Ovo su kratki prikazi dva suprotstavljena tipa Foucultovih "tehnologija kaţnjavanja". godine Robert-Françoisa Damiensa. Što je vaţno za strukturaliste? Poulantzas tvdi. godine. konzervativna te socijalna). Koje su odlike nordijskih.drţava. u njihovim krizama jačali su laburisti) i paradvojni (Belgija.87. Komunističke partije organizirane čvršće od bilo koje skandinavske ili nizozemske stranke. 1 manja koja osigurava prevlast 2)višestranačje –dijeli se u dvije kategorije. Koja su dva velika tipa stranačkih sustava? Dva velika tipa stranačkih sustava su: 1)dvojni (VB-konzervativci i liberali. Kao strukturalist prvenstveno naglašava vaţnost strukture. 93.) prati promjene prirode i ciljeva kaţnjavanja (zatvorenika) u 18. Potom ispituje kako se takva promjena u kaţnjavanju osuĎenika od strane francuskog društva mogla razviti u tako kratkom vremenskom periodu. Stranaka. nordijsko i juţno višestranačje 88. stoljeću počelo promatrati kao mentalnu bolest ) 96. Nizozemska) stranke su snaţno organizirane i disciplinirane. Globalizacija slabi političke i ekomomske strukture. to jest kada vladajuća klasa nije istovremeno i politička upravljajuća klasa. uz zaštitu meĎunarodnih sudova. zbog globalizacije vlade sve teţe kontroliraju vlastite ekonomije. U toj su knjizi detaljnije analizirane teme iz djela Ludilo i civilizacija (u kojoj govori o isključenosti oboljelih od gube.kulturnoj cjelini) 92.ekolološka pitanja seţu izvan granica. 89. Četverostranački sustav je vrlo različit u četiri skandinavske zemlje. kritizirajući Milibanda. Danska tri velike stranke i jednu malu. Austrija) –dvije stranke + ev. tako da su savezi medu njima čvrsti. budući da Finska ima četiri velike sranke i jednu malu. SR Njemačka. Nacionalističke stranke Nacionalističke stranke zahtjevaju nezavisnost jedne nacije koja je podvrgnuta dominaciji druge. liberalna. No te razlike ne treba preuveličavati jer su npr franc. teţe je provoditi demokraciju. a koje juţnjačkih višestranačja?/ Razlika izmeĎu sjevernih I juţnih višestranačja? U nordijskim višestranačkim sustavima (Skandinavski sustav. već ponašanje. Elementi skandinavskog sustava? Skandinavski susta se ističe sa dva elementa: 1-postoje četiri glavne stranke (agrarna.

koji generira društvena značenja. a odbacuje pluralističko gledište. Tko ima tezu da dominantna ideologija ne postoji? Abercrombie. Tko iznosi najekstremnije postmodernističko viĎenje moći i politike? 106. Tko govori o nestanku metapripovijesti? Jean Baudrillard Jean Baudrillard Jean-Francois Lyotard 108. S kojim se feminizmom veţe parola „platite kućni rad“? (John Stuart Mill ?) S modernim feminizmom. Govori se poloţaju ţene u odnosu na muškarca. 99. Što znači kada Jean Lyotard povezuje postmodernozam s nestankom metapripovijesti? To znači da ljudi više ne vjeruju velikim. Koji je glavni izvor moći u postmodernim društvima prema Lyotardu? Znanje 110. Mill se zauzima za stvarnu “zajednicu dobara”. Čije gledište o drţavi odbacuje David Coates? Odbacuje instrumentalističko gledište o drţavi (Miliband) i strukturalistički pristup relativne autonomije (Nicos Poulantzas) 100. 112. o njima raspravlja. Smatra da je moć usko povezana sa znanjem: Moć – znanje stvaraju jedno drugo: Jačanje moći uključuje ujedno i razvoj novih znanja koja omogućuju drţavi da lakše prikuplja informacije o društvu i tako zapravo nadzire svoju populaciju. U politici gube vjeru u političke ideologije kao što su marksizam i fašizam.propust. moć djelomice prelazi u ruke stručnjaka.Ljudi zapravo postaju skeptični prema bilo kakvim sklopovima vjerovanja. brak. Tko tvrdi da u suvremenim društvima dolazi do prijelaza iz predomianntne moderne na postmodernu politiku? Nancy Fraser. Tko govori o nemogučnosti odlučne pozicije moći? 107. 98. zbog promjena u javnoj sferi 111. Kakvu politiku zagovara Nancy Fraiser? Pluralističku 10 .znanje Focault smatra da moć nije koncentrirana na jednom mjestu ili u rukama jednog pojedinca. 103. kazniti ga s ciljem rehabilitacije (dati mu na znanje) 97. Focault moć. 109. Tko tvrdi da više nemoţemo smatrati da moć u Britaniji prije svega postoji unutar samog društva? Kevin Bonnett (teoretičar globalizacije) 105. preispituje ih i mijenja. Tko vjeruje da je napredak moguć razvojem participativne demokracije (alternativa komunističkoj revoluciji)? Tom Bottomore 104. sveobuhvatnim pričama kako svijet funkcionira ili pričama o društvu. a koji odbacuje? Suvremeni neomarksistički pristup zagovara. Primjer suvremenog neomarksističkog viĎenja moći i drţave? Tom Bottomore Bottomore je primjer neomarksističkog pristupa moći i drţavi. Focault pokušava dokazati da uz razvijanje tehnika koje omogućavaju bolji nadzor nad populacijom. što se moţe povezati s modernom feminističkom parolom “platite kućni rad”. te smatraju kako oni nemogu pomoći boljem razumijevanju i rješavanju problema ljudskog roda. Koji pristup drţavi i moći zagovara Tom Bottomore. 102. Hill i Turner 101. Stručnjaci raspolaţu znanjem koje se smatra neophodnim za uporabu moći na način prikladan za mjenjanje ljudi. Razlikovanje je ublaţavanje ekonomskog odreĎenja moći gdje se moć moţe priskrbiti i drugim sredstvima elita ali samo pod odreĎenim uvjetima. Ljudi više ne vjeruju da je savršeno društvo moguće ostvariti. Kako Fraiser opisuje javnu sferu? Fraser javnu sferu opisuje kao prostor u kojem graĎani razmišljaju o problemima od zajedničkg interesa. Izjednačava doprinos ţene-majke u obitelji s doprinosom njezina supruga ekonomskom odrţanju obitelji.

Uzroci prijelaza na novu politiku prema Pakulskom. 11 .radnički sindikati. pr. a kadrovske ne traţe kvantitetu. osiguranjem stručnog mišljenja. kao mlada osoba ili druga kategorija. Temelje se na dva problema: 1-prvi tip bavi se zaštitom prirodnog i socijalnog okoliša koji se smatra ugroţenim (tu spadaju skupine za zaštitu prava ţivotinja.Razlikujemo dvije kategorije. Tko tvrdi da u suvremenim društvima dolazi do prijelaza iz predomianntne moderne na postmodernu politiku? Nancy Fraser 114. izravan pritisak na razini organa vlasti (otvoreno i skriveno-diskretnije) b) a na drugoj strano neizravan pritisak koji se vrši na javnost (pr. a druge djeluju na vlast sekundarno. prema Simonu Hallsworthu? Hallsworth smatra da se termin „novi društveni pokreti“ koristi općenito za pokrete kaom što su feministički. a ona ima četiri institucionalne dimenzije: 1-Kapitalizam (proizvodnja na temelju odnosa izmeĎu izmeĎu priv. razlaganje). a javne djeluju kroz civilno i vojno djelovanje) -masovne i kadrovske (prema organizaciji. obraćaju se društvenim uglednicima (kadrovima)) -promotivne i protektivne 122. ilegalnim plaćanjem izabranih zastupnika i drţavnih duţnosnika .samo na polju politike. na nju vrše pritisak 120. te obuhvaća i religijske probleme.drugi tip se bavi predanošću i borbom za poboljšanje prava povijesno marginaliziranih skupina društva (pr. različitim oblicima graĎanske neposlušnosti ili izravne akcije. putem promidţbe čak i nasilja) 121. masovne nastoje okupiti što vise pristaša.Netko im pripada kao rad nik.ţene. Grupe za pritisak ne sudjeluju izravno u osvajanju i obnašanju vlasti. za zaštotu okoliša. Četiri podjele grupa za pritisak? -isključive i djelomične (isključiva. a ponekad i šire. Imaju svojstva korporativnih organizacija.-interesne skupine.dakle mitom. Načini djelovanja grupa za pritisak? Djelovanje grupe za pritisak izvodi se na dvije različite razine: a) S jedne strane.podudaraju se s institucionalnom sferom industrijalizacije. ali ostaju izvan nje. Okupljaju stanoviti broj osoba i tako tvore zajednicu. One utječu na vlast.113. etničke manjine. Četiri institucionalne dimenzije prema Giddensu? Giddens je uvjeren da u suvremenim društvima dolazi do niza promjena koje su posljedica razvoja modernosti. Kako Giddens definira nove pokrete? Noviji su u tom smislu da posljednjih godina postaju sve vaţniji. Konkretno: Financijskim prilozima u fondove političkih stranaka. apelima na javno mišljenje.stvoreno okruţenje je njihova briga 119. javne vlasti. Giddens ističe dva tipa poporetka kao novije: -mirovni pokreti –usko su povezani sa sredstvima nasilja. Crooku i Watersu? Prvi uzrok je dekompozicija masa (raspadanje. već kvalitetu. Dva tipa problema koji zaokupljaju nove društvene pokrete. protunuklearne skupine ili skupine za zaštitu okoliša) 2. Steven Crook i Malcolm Waters 116. tj. a drugi sve veća vaţnost masovnih medija u postmodernim društvima 117. Postaju sve značajniji zbog rasta rizika povezanih s mogućim izbijanjem rata (nuklearno naoruţanje) -ekološki pokreti. djelomične djeluju i izvan politike) -privatne i javne (privatne su eksluzivne ili parcijalne. no te osobe su stručnjaci. jedne su organizacije s cilje m da djeluju na vlast. nego za račun drugih grupa. o prijelazu na novu politiku postmodernih društava? John Pakulski.tehničari. Što su pseudogrupe? Tako se nazivaju organizacije koje vrše politički pritisak a da nisu grupe u pravom smislu riječi. a ne kao graĎanin. koji ne vrše uvijek pritisak za sebe. Tko govori o procesu postmodernizacije.vlasništva i najamnih radnika) 2-industrijalizam (proizvodnja u kojoj središnju ulogu imaju strojevi) 3-nadzor (nadgledanje aktivnosti populacije u političkoj sferi) 4-vojna moć (kontrola nad sredstvima nasilja) 118. Kako djeluju grupe za pritisak? Grupe za pritisak rade prvenstveno u cilju obrane posebnih interesa. kao protivnik atomske bombe. homoseksualci…) 115.

lobije i promidţbene radionice) b) novine i organi priopćavanja (dijelimo na one koji su komercijalnog karaktera i one koji vrše pritisak-profit u drugom planu) 124. Primjeri pseudogrupa za pritisak? Primjeri pseudogrupa za pritisak: a) tehnički uredi za pritisak (dijele se na izborne fondove. Švedska je u 17. Tko je skovao pojam ideologija i koje godine? Ideologija se pojavljuje 1796. pa imaju veći utjecaj na rezultat izbora. organizacije poslodavaca. psihološki čimbenik. kroz civilno i vojno djelovanje) 126.ideološke i religijske grupacije 130. Obično podrţavaju vlast. takozvana inkarnacija viših vrijednosti 134.pr. Tko je rekao da postoji partikularni i totalni pojam ideologije? Karl Maineim 12 . Nabroji eksluzivne grupe za pritisak -Specijalizirane političke organizacije ( gdje su vaţne kategorije europski pokreti i antirasistički pokreti) -Društva mislilaca . Opća vijeća sastavljena su od strane seljaka pa je to još jedan način na koji seljaštvo drţi lokalnu vlast u šaci. zove se „Elementi ideologije“ 136. Kako dijelimo javne grupe za pritisak u civilnom društvu.tako je nezavisna seljačka klasa stekla običaj da ima svoje nezavisno predstavništvo. burţoaziju i seljaštvo) . Kako dijelimo javne. seljačke organizacije i organizacije zaposlenika 127. postoji mit o zemlji i seljacima. a kako privatne grupe za pritisak? Privatne: ekskluzivne i parscijalne (podjela) Javne: dijelimo na drţavne sluţbe i duţnosnička tijela 133. c-ţenski i obiteljski pokreti.123. b-pokreti mladeţi. Na koja dva načina radničke organizacije vrše pritisak? Radničke organizacije vrše pritisak tako da koriste izbornu ili političku teţinu svojih članova koji su mnogobrojni. a mogu vršiti pritisak štrajkom kao oruţje protiv vlade. koje se dijele na ekskluzivne i parcijalne. odnosno parcijalne grupe 131. Seljaštvo je moćno jer je raštrkano ( radnici su grupirani). a pojam je skovao Antoine Destutt de Tracy 135. Nabroji tehničke urede za pritisak Izborni fondovi. Navedi primjer profesionalne organizacije Primjer profesionalne organizacije su: organizacije poslodavaca u industriji i trgovini. Tko je napisao djelo od četiri sveska i kako se zove? Napisao ga je Antoine Destutt de Tracy. 128. a vojska vrši pritisak intervencijom. 132. plemstvo. seljački pokreti -članovi okupljeni prema ekonomskoj aktivnosti. Nabroji parcijalne grupe za pritisak a-Udruge bivših boraca. pa se ona trudi ispunjavati njihove ţelje. d. brojnije i raznolike mogu biti privatne. ili mogu biti javne. lobiji i promidţbene radionice 125. Na koji način seljaštvo vrši pritisak na vlast i zašto je moćno? Seljačke stranke se razvijaju u Skandinaviji.godine. Ţenske organizacije i obiteljski pokreti su kakve grupe? To su privatne.uredi za pritisak 129. Tu je i treći.st imala četiri staleţa u parlamentu (svećenstvo. Kako se razlikuju grupe za pritisak? Različite grupe za pritisak? 1-Profesionalne grupe (radnički sindikati. silom te političkim pritiskom. profesiji) 2-druge grupe za pritisak (nisu profesionalne. a kako se vrši pritisak kad je vojska u pitanju? Javne grupe u civilnom dijelimo na javne uprave i duţnosnička tijela.

2. posebnu i moćnu mreţu interakcije 2) Imanentni oblik. maoizam. desni centar. a imanencija reproducira i pojačava postojeće odnose moći.konstitucionalizam b) konzervativizma. krajnja desnica 140. kulturna homogenost.poredak.Politički. drţavljanstvo. vezan za naciju kao kulturnu i etničku zajednicu: povijesno podrijetlo.ideologija se moţe širiti preko granica ekonomske. paternalistički. imperijalistički. liberalni c) socijalizma .ideološka moć moţe učvrstiti postojeću organizaciju moći. socijaldemokracija d) feminizma. struktura i sadrţaj mišljenja koje je društveno uvjetovano i koje se moţe razumjeti samo ako se razumije njegova društveno . Marx se ideologijom koristi u širokom značenju kao sinonimom za duhovnu proizvodnju. granica 144.podruštvljenje. jednakost.anarhizam. Ideologija je nadgradnja koja obuhvaća sva područja duhovne djelatnosti.autoritarni. konzervativni. unutrašnji) razvija njen sustav značenja koji utjelovljuje osnovne vrijednosti.vlasništvo c) socijalizma. Na koja dva načina se moţe ostvariti ideološka moć prema Mannu? Michael Mann tvrdi da se ideološk moć ostvaruje u dva glavna oblika: 1) Transcedentni oblik. znanost… U drugom. što proizlazi iz njezine posebne klasne uvjetovanosti i odreĎenosti.rodna jednakost. etnohistorija 145. jednakost. drţava. moral. češće upotrebljavanom pojmu. jedinstva i identiteta u ime stanovništva za koje njegovi pripadnici smatraju da čine stvarnu ili potencijalnu naciju. Nabroji elemente: a) liberalizma.klasični.137.sloboda. svijet je podijeljen na nacije od kojih svaka ima svoju individualnost. vojne i političke moći. oblikujuću novu. tradicija. pannacionalni. participacija. socijalni. rituale. 4. demokracija. U njoj se zbiljski odnosi izokreću naglavačke i taj pojam izraţava interes onoga koji spoznaje sliku o sebi i društvu u kojem ţivi 139. Razlikuje partikularni pojam ideologije gdje se istraţuje mišljenje protivnika kao ideološko u značenju laţnog i pogrešnog. odnosno nastanak i proces razvoja. Širi se transcedentno (nadiskustveno. Dva pojma ideologije po Marxu? Prvo. povijest i sudbinu. kozmopolitski 143. religiju. ideologija je je način. 138. Dva shvaćanja nacionalnog identiteta po Anthony Smithu? Teritorijalnopolitički (zapadni) i etnički (istočni) identitet . nadosjetno. U totalnom.povjesna geneza. integralni. Nacionalizam prema Smithu? Smith: Nacionalizam je ideološki pokret za postizanje i odrţavanje autonomije. Nabroji tipove: a) liberalizma. Po njeu. osloboĎenje ţene e)nacionalizma. te totalni pojam ideologije. Kako Bobbio dijeli političke ideologije i koliko centara ima? Norberto Bobbio sve političke doktrine dijeli na 4 vrste: krajnja ljevica. tolerancija. nacija je izvor ukupne političke i društvene moći i lojalnost naciji veća je od svake druge privrţenosti. individualnost. vlasništvo. ljudska nesavršenost. bratstvo. ljudska se bića moraju poistovjetiti s nacijom ako ţele slobodu i samoostvarenje. lijevi centar.norme.organicizam. demokratski. spolna dominacija. radikalni e)nacionalizma.nacija. vezan za drţavu: teritorijalnost.domoljublje. titoizam. antikolonijalni.liberalni. socijalistički. etatistički. zajednički mitovi i sjećanja. izvan granice). kooperacija. Trancedencija stvara autonoman oblik moći. u Marxa je ideologija izvrnuta. Kako Mainheim definira ideologiju? Karl Maineim ne shvaća ideologiju kao iskrivljenu i laţnu svijest. laţna i pogrešna svijest i spoznaja. nacije moraju biti slobodne i sigurne ako se ţeli da u svijetu vladaju mir i pravda 13 . sloboda d) feminizma.liberalni. religija. nacionalni identitet. drţava. graĎansko obrazovanje . Glavne postavke nacionalizma kao ideologije: 1. 142. neoliberalni b) konzervativizma. što omogućuje ispitivanje funkcionalnog odnosa ideja i društvenih uvjeta. autoritet. komunizam. razvijajući njezin imanentni moral (unutar granice.Etnički. U kojoj knjizi i tko pokazuje da je ideološka moć jedna od četiri oblika socijalne moći? Michael Mann u knjizi „The Sources of Social Power“ (Izvori socijalne moći) 141. se pokazuje da su sustavi ideja svih društvenih grupa društveno vezani i uvjetovani. 3.

To je mješavina ideja i tema koja obuhvaća liberalne i konzervativne tradicije. 157. francuski ekomist Bernard Lavergne. jer drţava mora biti toliko jaka koliko to zahtijeva obnavljanje njezinih funkcija. Imperijalistički – svjetsko gospodstvo. Tko je otac nacionalizma? Giussepe Mazzini 147. Neokonzervatizam Neokonzervatizam je politička i društvena ideologija nastala u Sjedinjenim Američkim Drţavama koja je definirala njenu vanjsku politiku uvoĎenja demokracije. podjela na “prave” i “izmišljene” nacije 2. Konzervativni – obrana tradicionalnih institucija. 155. moraju htjeti ţivjeti sa sunarodnjacima 149. ukloniti sve što je slabi 4. Razlika izmeĎu neoliberalizma i neokonzervatizma? Neoliberalizam je svoj dio popularnosti vratio tijekom i nakon 2. Socijalno-psihološka dimenzija. 2. zanemaruje se proces konstruiranja identiteta. 1789. Billig – postojanje svakodnevnih teţe uočljivih elemenata nacionalizma koji utječu na oblikovanje načina mišljenja nacije 150. Tko i kada prvi put rabi pojam nacionalizam? Pojam nacionalizam prvi rabi Augustin Barruel. kulturnih ili tradicionalnih skupina 3. nacizam 5. Liberalni – vladavina nacije nad sobom. nacionalnog jedinstva i identiteta 3. Navedi i objasni elemente nacionalizma Drţava i nacija. Kakva je to nočobdijska drţava? Nočobdijska drţava ne znači slabu drţavu. Romantični nacionalizam (organski)-drţava izvodi legitimitet kao prirodni produţetak zajedničke rase 4. Sredinom 80-ih neoliberalizam je postao vodeća struja opozicijskog mišljenja u komunističkim drţavama. njoj sve podrediti. Povijesno-politička dimenzija. Koje i čije je remek djelo bilo vaţno za očuvanje i obnovu ideja klasičnog liberalizma? Djelo „Ustrojstvo slobode“ („Constitution of freedom“). moţe biti u skladu s tradicionalnom konzervativnom socijalnom filozofijom koja se temelji na vrijednostima. Friedrich Hayek 154. 'Neoliberalizam je ideologija koja tvrdi da je najbolje da se drzava ukloni iz ekonomije i da prepusti sve slobodnom trzistu. Što je neoliberalizam? Neoliberalizam (iz starogrčkog neos „novo“. Filozofsko-antropološka dimenzija. povijest i sudbinu. Antikolonijalni – Gandhi. otuĎen je od svoje “biti” 4.te se tvrdnje pozitivno vrednuju: nacija se mora boriti za nezavisnost a pojedinci imati jak nacionalni identitet. GraĎanski nacionalizam –drţava izvodi politički legitimitet od aktivne participacije graĎanstva 2. Tko je napisao djelo „Konzervatizam kao ideologija“? 14 .nacionalni identitet pojedinca je “prirodan” fenomen (kao visina ili spol). Svjetskog rata. Francuzi. Četiri dimenzije nacionalizma (možda pitanje) 1. Tko je otac modernog konzervatizma? Edmund Burke Samuel Huntigton 158. ali te funkcije mora obavljati efikasno. Drţavni nacionalizam –nacionalni osjećaji imaju prioritet pred univerzalnim pravima i slobodama. liberalis „o slobodi“) je izraz kojeg je skovao 1938. teritorij i granica? 151.146. u konfliktu s principima demokratskog društva 6. psihološke dimenzije manje ili veće vaţnosti nacionalnog identiteta za pojedinca. Integralni – nacija je uzvišena ljepota. Evaluativna dimenzija. pluralnost identiteta danas 3. Tko je uveo razlikovanje pozitivne i negativne slobode? Isaiah Berlin 152. Stoga ona razumijeva ograničenost drţave s obzirom na opseg povjerenih joj funkcija. Kulturni nacionalizam – kultura kao glavni element konstitucije nacije 5. Dakle da nema regulacija na kapital itd. jer su komunisti počeli shvaćati opasnost od desničarskih tiranija. Tzv. Etnički nacionalizam – drţava izvodi legitimitet iz povijesnih. 153.godine 148. liberalni i neliberalni. Senghor Obzirom na oblik izraţavanja: 1.ljudi iste nacionalnosti ţele ţivjeti u zajedničkoj političkoj jedinici – drţavi i ne ţele da im vladaju stranci. Tu vladaju ideje individualzma. 5 idealtipova: 1. Polazi od ideje da liberalna ekonomija utemeljena na individualnoj slobodi stjecanja i raspolaganja. Religijski nacionalizam – drţava izvodi legitimitet iz zajedničke religije 7. pa se obnavlja odeja društva kao umne samoregulirajuće sfere trţištem pomoću povezanih pojedinaca. a tko nema takvu identifikaciju. Potreba identifikacija s nacijom. Tipovi nacionalizma (možda pitanje) GraĎanski i etnički.svijet je “prirodno” podijeljen u nacije. miroljubivi i agresivni. svaka ima individualitet. 156. krize i neuspjeha socijalnoliberalnih ekonomskih politika u SAD-u. “banalni nacionalizam” koncept uveo M. ljudskih prava i liberalnog kapitalizma. Neokonzervatizam je liberalni konzervatizam. i lat.

„Dijalektika spola“ 168.) . nacionalna privrţenost itd. znači staromodnost. religija. čak revolucionarni proces društvene promjene koja zahvaća sva područja. E. Feminističke knjige? Mary Wollstonecraft – „Obrana ţenskih prava“ (liberalni feminizam“ Harriet Taylor. Što je i kad se pojavljuje konzervatizam? Konzervativizam je u osnovnom značenju društveni i politički svjetonazor i djelovanje koje se protivi naglim društvenim promjenama. Ne moţe se ukinuti zakonskim promjenama ili političkim reformama.gradansko . Koje su inačice komunizma? Maoizam i titoizam 164. Zajedno su napisali esej „Ţensko pravo glasa“ u kojem se zauzimaju za ukidanje restriktivnih zakona o braku i razvodu.neokonzervatizam (1945. ali i sjećanja i zaborava (prvotnog nasilja i etničke raznolikosti) 165. razgovornom značenju.nacionalni konzervatizam (1848. rezultat ugovora.159. društva. .predstavnica radikalnog feminizma 167. feminizam i ekologizam označio kao slabo usredotočene ideologije? Michael Freeden 162. Što je patrijarhat? Patrijarhat je ideja koja se veţe uz feminizam kao potpuna vlast muškarca nad ţenama. "nacija je svakodnevni plebiscit". politike do socijalne teorije 166.1848.) . učmalost. U prenesenom. u djelu „Što je vlasništvo“? . 1840.protudemokratski konzervatizam (1918.tradicionalni konzervatizam (1789.). Tko je nacionalizam. Harriet Taylor.1918. 161. za jednakost obrazovnih mogućnosti i otvaranje svih zanimanja podjednako ţenama kao i muškarcima. . termin konzervativizam označava nesposobnost da se prihvati društveni razvoj i modernitet.1933. 15 .od privatne sfere.) . Konzervatizam nastaje kao reakcija na revolucionarna zbivanja pa razlikujemo: . Bila je supruga John Stuarta Milla i zajedno su često obraĎivali ovakve teme. Renan: Što je nacija (1887) – volja i ţelja da ţive zajedno. reforme prihvaća samo ako su striktno pragmatične i ne narušavaju društvenu stabilnost.„Ţensko pravo glasa“ -esej Kate Millet. Tko je rekao da je zajednica “svakodnevni plebiscit”? Ernest Renan. Tko razlikuje naciju kao kulturnu i kao političku zajednicu? Njemački povjesničar Friedrich Meinecke 163. teme ţenskih prava. a zagovara stabilnost poretka.„Spolna politika“ (temelj radikalnog feminiza) Juliet Mitchell. . osobito revolucionarnim. -) 160. oslonac na tradiciju i na tradicionalne institucije i vrijednosti (porodica.Zajednica ili nacija je svakodnevni plebiscit svojih članova glede zajedničke budućnosti. Najpoznatija radikalna feministkinja? Kate Millet. Tko je i kada rekao „ja sam anarhist“? Pierre Joseph Proudhon.„The longest revolution“ i „Women's Estate“ (socijalistički feminizam) Shulamith Firestone.„Ţensko pravo glasa“ –esej Harriet Taylor bila je jedna od prvih feminističkih aktivistica u povijesti. nego zahtijeva radikalni.