You are on page 1of 17

INTERNACIONALNI UNIVERZITET,TRAVNIK Saobraajni fakultet

Oprema mosta
(seminarski rad)

Travnik, decembar 2013

Prof: dr.sc. Ahmed Pokrkli Student: Admir Terzic

SADRAJ:

1. Leaji 2. Prijelazne naprve 3. Odvodnja mosta 4. Pjeake staze 5. Ograde 6. Kolniki zastor i hidroizolacija

2. 7. 8. 12. 14. 17.

Utjecaj opreme na uporabljivost i trajnost mostova Pored konstruktivnih elemenata most sadri i opremu - dijelove koji opsluuju prometne potrebe. Opremi pripadaju i leaji koji prenose optereenje s gornjeg na donji ustroj. Oprema mosta zavisi od namjene, veliine,lokacije, klase mosta (prometnog optereenja), gradiva i konstruktivnih znaajki. Elementi opreme mogu se konstruirati i proizvesti, odnosno izgraditi, kao dijelovi mosta ili kritiki usvojiti kao gotovi tvorniki proizvodi. Njihovo konstruiranje spada u ua specijalistika znanja, no sam odabir i pravilna ugradba pripadaju znanjima koja mora posjedovati svaki graditelj. Opremu mostova ine : - leajevi (koristi se i rije leaji) i zglobovi - prijelazne naprave oprema za dilatacijske prekide na nosivoj konstrukciji mostova - prijelazne ploe - oprema za odvodnju mosta - oprema pjeakih staza na mostovima (rubnjaci, vijenci, ograde i odbojnici) - kolniki zastor i hidroizolacija - oprema za rasvjetu mosta - oprema za prevoenje raznih instalacija preko mosta - ureaji za pregled i odravanje mostova. Ako je most ispravno konstruktivno koncipiran te projektiran i izveden sukladno propisima i pravilima zanata, oprema presudno utjee na njegovu trajnost i uporabivost. Iskustvo pokazuje da se veina mostova popravlja,ak i rui ili rekonstruira uslijed ugroenosti od loe projektirane, izvedene ili posebice neodravane opreme. Ovaj problem ne smije se pomijeati s potrebom redovite zamijene dijelova opreme tijekom uporabnog vijeka mosta: vijek trajanja dijelova opreme moe biti manji od predvienog uporabnog vijeka graevine ako su predvieni uvjeti za njihovu zamjenu (npr. mogunost odizanja sklopa radi zamjene leaja).

1.Leaji
Leaji su konstruktivni elementi koji slue za prijenos optereenja s rasponskog sklopa na potpore. Pri tome omoguuju pomake i zakretanja sklopa kako bi se ostvarila raspodjela naprezanja, deformacija i pomaka predviena koncepcijom i statikim proraunom. Osnovna podjela leajeva vri se prema omoguavanju pomaka: nepomini leaji omoguuju zakretanje rasponskog sklopa i prenose horizontalne sile na potpore, dok pomini omoguuju ostvarenje pomaka u jednom smjeru ili u svim smjerovima. Primjenom polimernih materijala nastali su novi leaji elastomerni, koji omoguuju pomake ali i prenose horizontalne sile na potpore. Rasponski sklop moe biti i upet u potpore, ime se ostvaruje okvirno djelovanje, no tada se leaji i ne ugrauju.
3

NEPOMINI LEAJI osim vertikalnih optereenja preuzimaju i horizontalne sile (sile koenja, vjetra, trenja u pominim leajima, sile otpora elastino deformabilnih stupova, otpora na dilatacijskim rekama ili napravama i sile od potresa). POMINI LEAJI prema uobiajenim pretpostavkama kod rjeavanja statikih sustava ovi leaji preuzimaju samo sile okomite na ravninu podloge. Naime iako pomini leajevi preuzimaju i male horizontalne sile zbog koeficijenta trenja kotrljanja odnosno klizanja, u statikom proraunu te sile se redovito zanemaruju upravo zbog svoje veliine. Pomini leaji moraju omoguiti promjenu duljine rasponske konstrukcije koja potjee od promjene temperature, od skupljanja i puzanja betona, te skraenja od prednapinjanja i progiba. ELASTOMERNI LEAJI preuzimaju osim vertikalnih i horizontalne sile. Pri tome se deformiraju i omoguuju pomake konstrukcije pa se nazivaju i deformabilni leaji. I ostali se leaji pri optereenju deformiraju, ali su deformacije EL leaja znatno vee i slue za ostvarenje osnovne funkcije leaja

Raspored (dispozicija), podjela i oznaavanje leaja Uzduni raspored Kod malih betonskih ploastih mostova mogue je osloniti nosa na betonski zglob s obje strane, raunajui na to da e se pomaci ostvariti minimalnim zakretanjem zida upornjaka1. Kod manjih graevina najvie se izvode betonski zglobovi, a u posljednje vrijeme i elastomerni leaji, pa e ti tipovi oslonaca biti prikazani detaljnije. Kod kraih kontinuiranih nosaa nepomian leaj je na jednom upornjaku, gdje je najjednostavnije prenijeti horizontalne sile u tlo. Pri tome se najvee dilatacije pojavljuju na suprotnom upornjaku iznad pominog leaja. Za dulje sklopove moe biti ekonomino postavljanje nepominog leaja na stup u blizini sredine mosta. Pritom se poveani izdatak za stup koji mora preuzeti horizontalne sile usporeuje s izdacima za manje prijelazne konstrukcije na upornjacima. Ako su stupovi vitki postoji mogunost rjeenja s nekoliko nepominih leaja oko sredine mosta.

Tlocrtni raspored (dispozicija) Nepomini leaji postavljaju se u paru samo kod uskih mostova na razmaku do 5 m. Za vee irine mora se omoguiti i popreno dilatiranje.

Neki tipovi leajeva

Neki leaji za preuzimanje veih sila i pomaka prikazani su u Tablici 4. elini leaji se razlikuju od elastomernih po nainu prijenosa optereenja. Kod elinih leaja se optereenje prenosi malim, tzv. tokastim ili linijskim dodirnim plohama zbog ega se na tim mjestima javlja velika koncentracija naprezanja, dok se kod elastomernih leaja optereenje prenosi preko vee plohe, to je povoljno kod unosa koncentrirane sile u sklop i potporu. Betonski zglobovi Uvijek kada je potrebno ostvariti zakretanje masivnog sklopa uz sprijeene pomake treba ispitati mogunost ispunjenja zahtjeva betonskim zglobom. Ovo rjeenje je trajno i pouzdano ako su potovana pravila oblikovanja i armiranja koja pripadaju podruju Betonskih konstrukcija. Ovdje e biti prikazano oblikovanje kraja manjeg ploastog mosta koji se preko betonskog zgloba oslanja na zid upornjaka Armirani elastomerni leaji (AEL) Obino se odabire iz tablica tipskih proizvoda, na osnovi prorauna najveih i najmanjih vertikalnih i horizontalnih reakcija te pomaka2. Ukoliko nije ispunjen zahtijev na minimalnu vertikalnu silu, treba odabrati usidrene leaje Standardni AEL Tip 1 neusidreni elastomerni leaj (proklizavanje leaja sprijeeno trenjem - najei) Tip 2 usidreni AEL, pomian u svim smjerovima; usidrenje pomou trnova ili vijaka Tip 4 usidreni AEL, pomian u svim smjerovima; usidrenje pomou okruglih ploa i modanika Tip 5 usidreni AEL, pomian u svim smjerovima; usidrenje pomou rebrastog lima Prema narudbi mogu se naruiti i nestandardni AEL. . Ono to je bitno znati i predvidjeti kod razrade projekta su oblici i izmjere mjesta na konstrukciji i potpori u izravnom kontaktu s leajem. Osnovni zahtjevi pri tome su a) omoguen ravnomjeran unos koncentrirane sile, b) zatita od vode i oneienja c) pristup radi pregleda i mogunost zamjene leaja. ad a) Kod ispunjavanja ovog zahtjeva treba pripaziti na ravnou i horizontalnost oslonakih ploha, te oblikovanje leajnih kvadera b) Osigurava se nagibom i odvodnjom ploha c) Zamjena leaja vri se odizanjem rasponskog sklopa hidraulinim preama, za koje treba unaprijed predvidjeti mjesto u sklopu

2.Prijelazne naprave
Na mjestima gdje se promjene duljine rasponske konstrukcije i pomaci u razini kolnika oituju kao irenje isuavanje reke izmeu susjednih dijelova mosta potrebno je izraditi ili ugraditi prijelazne naprave. One slue osiguranju kontinuiteta prijelaza u kolniku na mjestima prekida u konstrukciji te na prijelazu s rasponske konstrukcije na upornjak. Takoer spreavaju prolaz vodi i neistoi u donje djelove mosta. Prijelaznom napravom treba se osigurati mogunost deformacija u sva tri smjera: - u smjeru osi mosta (pomak usljed zaokretanja: sredite zaokretanja je na leaju, a dilatacija na plohi kolnika) - po visini (jer se prijelazni ureaj ne nalazi u presjeku sredita zaokretanja) - po irini (kod irokih mostova i kod potresa) Neki od tih pomaka bit e neprimjetno mali, ali ako ih ne omoguimo oni mogu izazvati raspucavanje dijelova konstrukcije ili samo kolnikog zastora. Izbor dilatacijske naprave ovisi o potrebnoj veliini uzdunog pomaka. Ovi prijelazi su najslabija mjesta na mostu, esto trpe velika oteenja uslijed nepravilne ugradbe i odravanja, a trokove popravka i zamjene su znatni, pa treba birati najotpornije dilatacijske naprave. Kod neto vee duljine sklopa moe se izvesti elastina prijelazna naprava u profilu kolnikog zastora, dok kod veih duljina dilatacija treba postavljati vee ugradbene naprave.

Elastina prijelazna naprava u kolnikom zastoru

Primjer: naprava Thorma joint

Ovaj tip prijelaznice odlikuje se jednostavnom ugradbom. Ispod sloja mase za ispunu korita postavlja se metalna ploa, preko nje neoprenska gumena traka. Da bi se sprijeilo eventualno ispadanje brtvene trake, ona se privruje za metalnu plou posebnim avliima. Korito se ispunjava masom od modificiranog bitumenskog veziva. Ova prijelazna naprava omoguuje

pomake do 35mm3. Nije pogodna za mostove u veem nagibu (npr. >4%), jer elastina masa pokazuje sklonost teenju.

Prijelazna naprava za male pomake (do 40 mm) Ovakve naprave izrauju posebne radionice, a zadatak projektanta je da predvidi zahtjeve na napravu i mogunost ugradbe. Podruje pomaka koje naprava pokriva je 40mm . Sastoji se od dva osnovna elementa: eline letve sa eljusti usidrene u betonsku plou kolnika i elastomernog uloka ugraenog nakon asfaltiranja kolnika. Elastomerni uloak uz redovito odravanje, osigurava vodonepropusnost. elina letva sidri se u beton sklopa posredstvom privarenih krilaca s petljama od betonskog eljeza koje su vezane s armaturom kolnika umetnutim ipkama. Bitno je unaprijed predvidjeti otvor za ugradbu u betonu konstrukcije, odnosno upornjaka, koji se betonira po namjetanju letvi i armature

3. Odvodnja mosta
Veina oteenja na mostovima nastaje zbog loe postavljenog, izvedenog ili odravanog sustava odvodnje i hidroizolacije. Sustav odvodnje obuhvaa sve graevinske preduvjete za brzo i uinkovito odvoenje vode s kolnika i hodnika te vode s razine hidroizolacije. Pored oborinske vode na prometnicu dolazi i sol za odleivanje, sipina, a mogue je i izlijevanje drugih tekuina (gorivo, mazivo, kemikalije). Osim zatite konstrukcije i poboljanja prometnih uvjeta, odvodnjom se zatiuje okoli. Cjelovit sustav odvodnje sadri: - odvodnju prometnih povrina - odvodnju s razine hidroizolacije i otputanje parnog pritiska - odvodnju upljina u sklopu - odvodnju nasipa iza upornjaka - prikljuak na kanalizaciju ceste (zatvorena odvodnja)
8

- nain odravanja sustava odvodnje. Osnovno je pravilo kod planiranja sustava odvodnje je da svi elementi trebaju biti dostupni pregledu i ienju te zamjenjivi, kao i da ne smiju zadirati u nosivu konstrukciju u podruje glavne armature i kabela.

Osnovni uvjeti dobre odvodnje kolnika su dovoljni padovi i ravnost kolnikog zastora. Popreni nagibi kolnika trebaju iznositi najmanje 2 %, ali je bolje 2.5%, pa uvjeti odvodnje mogu diktirati uvjete na osnovnu koncepciju mosta. Za manje mostove (do oko 20 m ukupne duljine) dovoljno je predvidjeti slivnike ili otvorene kanale za odvodnju ispred i iza mosta. Kod veih graevina povrinska voda skuplja se slivnicima postavljenim na mostu, iji broj i raspored u naelu valja provjeriti hidraulikim raunom, a potom se cijevima ili kanalima odvodi izvan mosta. Razlikujemo otvoreni i zatvoreni sustav odvodnje mosta. OTVORENI SUSTAV ODVODNJE je izravno odvoenje povrinske vode u slobodnom padu pod most. Ovaj nain je jednostavniji za izvedbu, jeftiniji i lako se odrava, ali u ekolokom smislu moe biti neprihvatljiv.
9

Slivnici se postavljaju na mjestima dovoljno udaljenim od stupova i temelja, tako da se onemogui prskanje na donji ustroj mosta. Koristi se ondje gdje je to mogue, obzirom na namjenu prostora ispod mosta: u slabo naseljenim podrujima, kad nema ogranienja s obzirom na prometnicu ispod mosta, ili ako to nije izriito zabranjeno zbog ekolokih razloga. Na mostu preko Drave kod Belia odvodna cijev otvorenog sustava pruena je ispod razine elinog, odnosno prednapetog sklopa, kako bi se izbjeglo prskanje. Povoljnije rjeenje je ono s vertikalnim cijevima, kakvo je na prednapetom sklopu, jer se zakrivljene cijevi lake zaepe i tee iste. Projektant sklopa postavio je zahtjev da se cijevi ne vide u pogledu na most, pa su one na spregnutom dijelu zakrivljene i prolaze kroz zonu glavne armature i modanika. Kod nadvonjaka, visokih cesta, na mostovima preko plovnih rijeka, u naseljenim i vodozatitnim podrujima koristi se ZATVORENI SUSTAV ODVODNJE, gdje se voda sustavom poprenih i uzdunih cijevi odvodi u kanalizaciju, slijepi zdenac, odvodnu jamu, vodotok ili neki drugi recipijent. Klasino rjeenje, sa poprenim i uzdunim cijevima u sanduastom sklopu, prikazano je na primjeru mosta Kamanik. Osim cijevima, uzduna odvodnja se moe vriti i otvorenim kanalom.

Slivnici moraju imati mogunost naknadne regulacije poloaja reetke po visini i nagibu, a dobro je da imaju mogunost vodoravnog pomaka, kako bi se naknadno mogli prilagoditi korekcijama prometne plohe (npr. kod izmjene asfalta na mostu). Takoer moraju imati
10

obrubni pojas irine 80 mm kojim se prikljuuju na izolaciju (uspostava kontinuiteta izolacije). Poeljno je da imaju i talonicu, koja se kod odvodnje izravno na teren pod mostom moe i izostaviti . Slivnici se izvode od elinog lijeva koji je otporan na koroziju. Broj i razmak ovisi im o uljevnoj povrini reetke, nagibu kolnike plohe (tablica ), obliku poprenog presjeka, vrste prometa, prometnog optereenja, kao i o brzini izgradnje. Na jedan slivnik dimenzija 30 40cm ne smije otpasti vie od 400m2 povrine mosta. Pod povoljnim okolnostima moe se uzeti
doputeni najvei razmak slivnika 25 m. Uzduni nagib nivelete (%) Najvei razmak slivnika (m)

Tablica Razmak slivnika ovisno o poprenom nagibu kolnika i uzdunom nagibu nivelete. Podaci su orjentacioni i treba ih potvrditi hidraulikim proraunom. Popreni nagib kolnika - 2 %

Ako je uzduni nagib nivelete manji od 0.2 % izrauje se uzduni lijeb s poklopcem u obliku rotilja. Kad je ploha kolnika iz prometnih razloga vodoravna ili gotovo vodoravna odvodnja se rjeava slivnicima u obliku cijevi 10cm 15cm na razmacima 5 m i s uljevom 1 cm ispod razine kolnike plohe. Na najniim tokama mosta treba predvidjeti i odvodnju procjedne vode s gornje povrine hidroizolacije, i to procjednim cijevima koje se nalaze u niskim tokama izolacije, ukoliko na tim mjestima nije predvien slivnik POPRENE CIJEVI Unutarnji promjer cijevi mora biti najmanje 150 mm. Nagib treba biti minimalno 5%. . Poprene cijevi ubetonirane u konzolnu plou trebaju u tlocrtu biti okomite na os mosta, kako bi se izbjegle potekoe oko armiranja. Slobodno poloene poprene cijevi kod prodora kroz hrbat postavljaju se u zatitne cijevi UZDUNE CIJEVI Uzdune cijevi ne smiju biti ubetonirane, a za prolaz kroz poprene nosae ili druge dijelove konstrukcije treba koristiti zatitne cijevi. Uobiajeni nutarnji promjer sabirnih cijevi iznosi 200 mm. Ako nisu prikljuena vie od tri slivnika, kod povoljnog pada cijevi unutarnji promjer moe biti 150 mm. U okviru raspoloive visine hrpta i uzdunog nagiba mosta uvijek treba iskoristiti mogui nagib. Najmanji nagib treba po mogunosti iznositi 2%. USPRAVNE CIJEVI

11

Kod mostova velike duljine, uspravne odvodne cijevi bit e potrebno postaviti i na stupovima. Po mogunosti one se vode pravocrtno i ne smiju biti ubetonirane u stupove, jer se usljed zaepljenja voda moe zadravati u cijevima, pa zimi, uslijed smrzavanja mogu popucati cijevi i beton. Treba ih postaviti slobodno, uz stup, ili u niama. Kod visokih stupova ove cijevi moraju imati dilatacije na razmacima 20 do 30 m. Na dnu stupa, prije prikljuka na vodoravnu cijev mora se izraditi sanduk za apsorpciju energije pada vode.Ubetonirane cijevi u upornjacima su doputene ukoliko su zagarantirani dostatni zatitni sloj betona i besprijekorno ienje. Kod prolaza kroz glave stupova, ploe, podeste itd. treba koristiti zatitne cijevi promjera veeg od odvodnih. ODVODNJA PROMETNICE ISPRED I IZA MOSTA Voda koja tee prema mostu skuplja se ispred rasponskog sklopa u slivnike na prometnici. Voda s rasponskog sklopa prikuplja se i odvodi kako je ranije opisano. U posebnim sluajevima slivnici na mostu mogu se izostaviti, npr. kod kratkih mostova, industrijskih ili pjeakih mostova, mostova s manjim prometnim optereenjem, kao i kod mostova s veim uzdunim i poprenim padom. Voda koja tee od mosta odvodi se s prometnice iza mosta slivnicima na krajevima krila upornjaka , ukoliko nema prikljuka na odvodni kanal (rigol). ODVODNJA ISPUNE IZA UPORNJAKA Za smanjenje hidrostatskog tlaka vode iz slojeva iza zida i krila upornjaka i za preuzimanje oborinske vode koja eventualno prodire predvia se procjedni sloj od ljunka, drobljenca ili slinog gradiva. Procjedna voda po potrebi se odvodi u podnoju procjednog sloja pomou drenane cijevi ili sabirnim rigolom.

4. Pjeake staze (hodnici)


Prije razmatranja razliitih rjeenja pjeakih staza treba utvrditi intenzitet pjeakog prometa na mostu. Na autocesti je on zabranjen, pa je dovoljno predvidjeti poslunu stazu najmanje mogue irine. Najmanja irina pjeake staze na mostovima za nie kategorije cesta je 75 cm, dok je irina prikladna za pjeaki promet osrednjeg intenziteta 150 cm. RUBNJACI I ODBOJNICI Mogunost naleta vozila na pjeaku stazu sprijeava se povienim rubnjakom ili odbojnom ogradom, koja moe biti elina (ee) ili betonska (rjee). Rubnjak visine 20 cm (sl 54) titi od naleta vozila na cestama nie kategorije (manje projektne brzine, do 40 km/h), dok za intenzivniji pjeaki promet, odnosno vee brzine na mostu treba izmeu ceste i pjeake staze predvidjeti odbojnu ogradu. U tom sluaju postavlja se niski rubnjak, visine 7 cm, u nagibu 5:1. VIJENCI, HODNICI Vijenac je rubna istaka na kraju konzole mosta, vrlo bitna za konani izgled graevine. Hodnik se izvodi betoniranjem na mjestu, nakon polaganja hidroizolacije. U njemu se ostavljaju otvori za ugradbu ograde i cijevi za provoenje instalacija preko mosta. Rjeenja prema njemakim smjernicama predviaju izvedbu hodnika i vijenca zajedno, betoniranjem u oplati, prema. Vijenac je povezan s rasponskim sklopom putem kuka, koje su ostavljene iz konzole hodnika. Hidroizolacija kolnika nesmetano se polae po itavoj
12

njegovoj irini. Naknadno betonirani hodnik je gusto armiran, kako bi se sprijeilo njegovo raspucavanje uslijed sudjelovanja u radu rasponskog sklopa. U podebljanu istaku vijenca usidrena je metalna ograda.

Uvrijeeno rjeenje u naoj graditeljskoj praksi sastoji se od hodnika u kombinaciji betoniranja na mjestu i predgotovljenih dijelova. Prethodno izraeni elementi vijenca i rubnjaka zamjenjuju oplatu dijela hodnika koji se betonira na mjestu. Vijenac je isputenim petljama armature povezan s naknadno dobetoniranim dijelom staze. Potekou predstavlja povezivanje armaturom hodnika i konzole rasponskog sklopa. Ukoliko se usvoji rjeenje s isputenim vilicama, nije mogue ispravno poloiti trakastu hidroizolaciju ispod hodnika.Rjeenje predstavljaju tanjurasta sidra koja osiguravaju brtvljenje na mjestu proboja izolacije. Minimalna visina dobetoniranog dijela hodnika uvjetovana je neophodnom visinom rubnjaka s jedne strane i minimalnom dubinom koja je potrebna za sidrenje ograde (cca 23 cm) s druge strane Prednosti njemakog rjeenja su povoljnije voenje hidroizolacije i lake usidrenje ograde. Kontinuirani vijenac osim estetskog ima i prednost u pogledu trajnosti. Naelna zamjerka ovom rjeenju je u poveanoj sloenosti radova i potrebi izvedbe oplate. Domae rjeenje je jednostavnije za izvedbu, ali voda koja se cijedi kroz reke izmeu montanih ploa vijenca ostavlja rune tragove. Osim toga, postavljanje hidroizolacije isidrenje ograde nije jednostavno kao kod drugog rjeenja.

13

a) bez odbojne ograde, b) s elinom odbojnom ogrados povienim rubnjakom Pjeaka staza s montanim vijencem i rubnjakom

5.Ograde
Na mostovima, potpornim zidovima, a po potrebi i na nasipima potrebno je postaviti ograde pored pjeakih i biciklistikih staza, nunih prolaza i revizionih staza. Oblikovanje ograde ovisi o vrsti prometa i lokaciji mosta. Na mostovima s intenzivnim pjeakim prometom treba izvesti gue ograde nego na mostovima za autocestu ili preteno cestovni promet. Gradski mostovi dobivaju posebno oblikovane ograde. Za potrebe separata biti e obraeni standardizirani jednostavni oblici. Kod projektiranja ograde mosta nuno je briljivo razraditi nain sidrenja, jer o njemu presudno ovisi sigurnost i trajnost. Njemake smjernice preporuuju da se na cestovnim mostovima s duljinom izmeu krajeva krila upornjaka 20 m preporua se postaviti elino ue (zategu) u rukohvat, kako bi se vozila dodatno osigurala protiv izlijetanja s mosta.
Oblici ograda primjena razmak stupaca: -ograda s prekama (Sl. 56) za revizione staze i nune prolaze r = 2000 2500 mm -ograda s tapnom ispunom (Sl. 57) za pjeake i biciklistike staze r = 2000 2500 mm -ograda od cijevi na revizionim stazama i nasipima r = 1500 2000 mm 14

Ograda s prekama, za slab intenzitet pjeakog prometa.

Visina ograde: -uobiajeno H 1000mm -za visinu nad tlom 12 m H 1100mm -na biciklistikim stazama H 1200mm U iznimnim sluajevima, kada pjeaki promet na mostu uope nije predvien, te kod biciklistikih staza,zatitna ograda privruje se na odbojnik. Na autocestama se esto izvodi betonska odbojna ograda,koja moe imat i ulogu zatite prometnice od vjetra

Slika a Zatitna ograda na odbojniku. 15

Slika b Betonska odbojna ograda.

6. Kolniki zastor i hidroizolacija


Openito Danas se na cestovnim mostovima uvrijeeno izvodi asfaltni zastor, dok je betonski vrlo rijedak. Kolniki zastori od betonske kocke su zastarjeli, i ne primjenjuju se za mostove. Niti jedan zastor, ak ni lijevani asfalt, nije potpuno nepropustan za vodu, pa ispod zastora obvezno ugraujemo hidroizolaciju. Ona je posebno bitna obzirom na koritenje soli kao sredstva za odleivanje kolnika. U Hrvatskoj se primjenjuju izolacije na bazi bitumena i na bazi reakcijskih smola. Sustavi koji ukljuuju runo razastiranje zbog skupoe rada ustupaju mjesto sustavima sa zavarenim trakama. Razliite folije od bakra, aluminija ili plastike, koje se koriste u drugim zemljama, nisu kod nas nale iru primjenu. Hidroizolacije na bazi bitumena Preporuljiva hidroizolacija kolnike ploe izvodi se bitumenskim trakama koje se vare na pripremljenu podlogu u jednom ili dva sloja. Podloga mora biti ravna, bez otrih ispupenja, odmaena i suha. Temperatura pri izvedbi ne smije pasti ispod 5C. Prijeklopi i nain ugradbe moraju biti usklaeni s proizvoakom specifikacijom. Prije izvedbe kolnikog zastora ne smije se dopustiti vonja tekih vozila po hidroizolaciji. Hidroizolacija od asfaltnog mastiksa izvodi se u sloju debljine od 8 do 10 mm, koji je od betonske povrine odvojen slojem staklenog voala. Prije polaganja voala i izolacije plou treba premazati bit umenskim lakom. Nedostatak ovakve hidroizolacije oituje se u tome, to postoji opasnost podlijevanja povrinske vode kroz stakleni voal, kroz mjesto oteenja. Stoga se sloj staklenog voala moe zamijeniti premazom od epoksidne smole, koji djeluje kao parna brana. Hidroizolacije na bazi reakcionih smola Za hidroizolaciju povrine betonske ploe dolaze u obzir dvokomponentne epoxy smole otporne na poviene temperatura kod ugradnje slojeva asfaltnih mjeavina kolnika. Zatitni sloj hidroizolacije Iznad izolacije se mora izvesti zatitni sloj asfalta. Na cestovnim mostovima to j e najprikladnije izvesti slojem lijevanog asfalta, debljine 4 do 5 cm, no koristi se i asfalt beton, najmanje debljine 3 cm. Kolniki zastor Asfaltni zastori na mostovima izvode se najee od dva sloja. Oba mogu biti izvedena od iste vrste asfalta, ali je zbog gore navedenih razloga danas uvrijeeno rjeenje sa zatitnim slojem od lijevanog asfalta i gornjim, habajuim slojem, od asfaltnog betona, debljine 4 do 6 cm. Ako je pristupna cesta izvedena s betonskim kolnikom, uputno je i na mostu predvidjeti ovakav kolnik, koji treba biti armiran, debljine najmanje 18 cm, i mora biti osiguran protiv klizanja po izolaciji.

16

17