Postupci i alati oblikovanja deformiranjem

Kovanje
Kovanje je najstariji postupak oblikovanja deformiranjem. Najčešće se obavlja u toplom stanju, ali je za izratke manjih dimenzija moguće i hladno oblikovanje. Oblikovanje u toplom stanju zahtjeva manje deformacijske sile i manji utrošak rada, ali i utrošak energije za zagrijavanje. Osim toga, neminovno je i stvaranje obgora i oksida. Osim onečišćenja površine to znači i gubitak mase od 2 do 5%, ovisno o brojnim faktorima, a najviše o temperaturi i trajanju zagrijavanja. Moguće je da oksidi budu uvučeni u uprešani ispod površine te postati razlog loma. Stoga ih se nastoji ukloniti, što se izvodi udaranjem. Do traženog oblika proizvoda dolazi se postepeno. Razlozi za kovanje su postizanje određenog oblika i postizanje određene kvalitete proizvoda, koja je neostvariva drugim tehnologijama (važno za dinamički opterećene dijelove).

Slobodno kovanje
Slobodno kovanje je najstariji postupak. Radi se o postupku deformiranja bez upotrebe kalupa, a primjenjuje se za otkovke svih veličina.

Osnovne operacije su sabijanje – redukcija visine i slobodno tečenje u transverzalnom smijeru

-

iskivanje i raskivanje – smanjivanje poprečnog presjeka (debljine)

pa je tečenje materijala ograničeno stjenkama ukovnja. Automatizacija također uzrokuje i ujednačenu kvalitetu. Završna gravira treba imati kanal za vijenac na rubu. oblik i dimenzije gotovo svih izradaka. pa je pogodniji za serijsku i masovnu proizvodnju. glavni cilj je preraspodjela mase i približavanje završnom obliku (I-III) završno kovanje – zadnji korak pri kojem otkovak poprima završni oblik i nastaje vijenac (IV) Sve gravure se nalaze u istom kalupu. U kanal za vijenac odlazi višak materijala. što omogućuje brži rad i uklanja potrebu za više grijanja.- probijanje – oblikovanje slijepe rupe i probijanje - zasijecanje – predoperacija iskivanja - savijanje Kovanje u ukovnjima U ovom postupku metal pod udarcem malja ili kovačkog bata. a ako je kovanje korektno ispuni se do 70% i . Postupak se dijeli na pripremno kovanje – u pripremnim gravurama. Postupak se može automatizirati. te pritiskom preše ispunjava profiliranu šupljinu u ukovnju.

u zatvorenim su ukovnjima naprezanja puno veća.vijenac ima jednoliku širinu. slijepe rupe i drugo. Provlačenje Provlačenje je postupak kojim se proizvode različiti šipkasti materijali jednostavnih i složenih oblika.1 do 10 mm.008 do 6 mm i cijevi promjera od 1 do 360 mm s debljinama stjenki od 0. a očituje se kroz vijenac. ali je potrebno precizno odrediti količinu materijala. Osim toga. Ukovnji se dijele na otvorene i zatvorene. Zatvoreni ukovnji nemaju gubitak materijala za vijenac. obgor. a oko 40% ukupne energije deformiranja troši se na njegovo formiranje. Vijenac se odstranjuje posebnim kovačkim alatom operacijom odsvijecanja. . Mogu se provlačiti žice debljine od 0. Kod otvorenih ukovnja javlja se gubitak materijala oko 25%. pa se uglavnom koriste otvoreni ukovnji. Provlače se i valjani i ekstrudirani profili. što može biti problematično.

Postupak se uglavnom sastoji od više faza jer se do konačnog oblika vrlo rijetko može doći samo jednom fazom vučenja. nejednolike debljine lima. S obzirom na to da se uglavnom obrađuju limovi debljine oko 1 mm ipak je najčešća hladna deformacija. honanjem ili lepanjem. Lim tijekom deformiranja ne mijenja debljinu. Kalibriranjem se postiže točnost i jednoličnost dimenzija presjeka po čitavoj duljini. prevelike zračnosti između žiga i matrice i drugo . Provlačenje je u nekim slučajevima jedini ekonomski isplativ i tehnološki primjenjiv postupak obrade (npr. dok se toplo deformiranje koristi za limove deblje od 10 mm. Alat za duboko vučenje sastoji se od žiga. Duboko vučenje Duboko vučenje je tehnologija oblikovanja limene robe debljine lima od 0. što znači da mu sadržaj ugljika treba biti ispod 0. a nije ga nužno koristiti ako je lim dovoljno debeo. Greške pri dubokom vučenju pucanje lima pri dnu posude. više finoće od postizive poliranjem.8%. neadekvatnog podmazivanja. ako je odnos vučenja i sile tlačnog prstena prevelik nejednolika visina posude. Tim se postupkom na površini stvara sloj fosfida koji sprječava kontakt materijala i alata. Osim toga mora biti površinski kemijski obrađen – dekapiran. istrošenosti alata.02 do 50 mm pri sobnim ili povišenim temperaturama.Osim promjene oblika. a nakon 3 do 4 faze lim se mora meko žariti kako ne bi došlo do pucanja. ovim se postupkom ostvaruje i očvršćenje (što je važno za materijale koji se ne mogu toplinski obrađivati). Tlačni prsten sprječava pojavu nabora na rubu posude. matrice i tlačnog prstena. Izbjegava se iskrivljenje koje je tipična posljedica zagrijavanja. koja je posljedica anizotropije lima (veće istezljivosti u smjeru valjanja) raspucavanje ruba. pa mora biti vrlo istezljiv. Površina profila nakon provlačenja vrlo je visoke kvalitete. U svakoj fazi dolazi do očvršćenja. za tanke žice i bešavne cijevi). može biti posljedica ekscentriciteta žiga i matrice.

Razmak među valjcima se postupno smanjuje te se tako i . kako bi se izbjeglo škart. kada je omjer površina preko 1400) istovremeno se istiskuje više profila. Mogu se oblikovati profilirane (često je to jedini način za dobivanje nekih profila) šipke i cijevi. ekstrudirani profili uvijek su topli zato što se jedan dio energije pretvori u toplinu. Pri ovom postupku alat se kreće u jednom. kada se temperatura na kraju istiskivanja spusti blizu temperature rekristalizacije oksidni uključci i šupljine Valjanje Valjanje je najzastupljenija tehnologija među tehnologijama oblikovanja deformiranjem. Dobar stupanj prognječenja postiže se ako je omjer površine presjeka trupa i površine presjeka istiskivanog profila veći od 7. Trupac (sirovac) za ekstruziju lijeva se kontinuiranim lijevom kako u njemu ne bi bilo šupljina i troske. Ekstrudira se oko 90% ukupne duljine trupca. Za šuplje profile stap preše nosi trn. a primjenjuje se za čelike. Ako je ovaj omjer prevelik (npr. lake i obojene metale. najčešće od lakih metala i legura. To je uzrok lakog deformiranja materijala na izlasku iz matrice.07 sekundi) udara u materijal. Neovisno o tome je li materijal prije ekstruzija zagrijan. a materijal u drugom smjeru. a time i razlog za propuštanje kroz sustav valjaka ili u uređaj za natezanje trazejm.01 do 0. Ako se materijal ugrije na previsoku temperaturu dolazi lijepljenja materijala na matricu. polutoplom ili toplom stanju.Ekstruzija (istiskivanje) Ekstruzija ili istiskivanje je postupak oblikovanja deformiranjem u hladnom. a on zatim teče u suprotnom smjeru. Osim ovih postupaka moguće je i protusmjerno istiskivanje. Greške kod ekstrudiranja uključuju izdužavanje kristalnog zrna u smjeru deformiranja i anizotropiju ispucanost zbog prevelike brzine ili neadekvatno zagrijanog materijala krupno zrno. Žig u vrlo kratkom vremenskom intervalu (od 0. kod istiskivanja žica za dalekovode. Valjanje se vrši prolazom materijala između parova suprotno rotirajućih valjaka koji su međusobno udaljeni manje od debljine materijala. Uz to. a u praksi on često iznosi od 20 do 60. a postupkom homogenizacije postiže se homogena struktura. potrebne sile za istiskivanje pri kraju trupca rastu.

a time je potrebna i manja snaga. ali i homogeniji materijal. . Nedostatak manjih valjaka je manja krutost. Time se dobiva veća produktivnost. i to rušenjem usijanog sirovca i utiskivanjem trna ukošenim valjcima. dok se širina i dužina povećavaju. Valjci manjeg promjera imaju manje trenje s metalom. Zadnji stupnjevi valjanja u toplom stanju i većina valjanja u hladnom stanju obavljaju se na sistemima s više valjaka. Predmeti većih presjeka oblikuju se u toplom stanju. profile. Za prvi dio valjanja u toplom stanju dovoljno je do najviše tri para valjaka jer ingot više puta prolazi kroz iste valjke. što rezultira iskrivljenjem i većom debljinom valjanog materijala u sredini. ovisno o tome želi li se proizvesti materijal glatke površine (poput limova i folija) ili nekog profila (npr. Bešavne cijevi imaju bolja mehanička svojstva i viši stupanj sigurnosti. a tek zatim u konačni proizvod (tračnice. U prvoj fazi oblikuje se cijevnica. trake i durgo). Tanki limovi i trake valjaju se u hladnom stanju jer se time postiže kvalitetnija površina i uža tolerancijska polja. Postupak oblikovanja sastoji se od dvije glavne faze. gredice). Šipke i profili valjaju se iz kvadratnih i osmerokutnih ingota prolaskom materijala kroz odgovarajuće kalibre koji oblikuju profil. Redukcija presjeka ovisi o materijalu i njegovoj debljini. limove. tračnice). slab. ali se u pravilu nastoji postići maksimalna redukcija. Problematično je valjanje cijevi. Ovaj se problem rješava bombiranjem (zadebljanjem centra valjka) i sistemima s više valjaka (u kojima su manji valjci poduprti s do 12 drugih valjka veće krutosti) koji daju bolju dimenzijsku točnost. Valjci mogu biti glatki ili profilni. Zagrijavanje tankih materijala neekonomično je zbog odnosa površine i mase.debljina materijala kontinuirano smanjuje. Pri tome se ingot najprije valja u polufabrikat (blum. jer je time omogućena veća redukcija debljine u jednom prolasku uz manje sile i manji utrošak energije. a postupak se razlikuje za valjanje bešavnih i šavnih cijevi.

Primjenjuju se i za male i za velike serije. te stoga trpe i manja opterećenja. te se sve više koriste u industriji. Kružno savijanje obavlja se na posebnim strojevima. . Postupci savijanja dijele se na kružno i oštro ili profilno kutno savijanje. Postupak valjanja šavnih cijevi uvijek se sastoji od savijanja lima ili trake u oblik cijevi. debele limove i cijevi velikih promjera u toplom. Pri pilgerovanju cijevnica je zahvaćena jednim dijelom kalibra. koji joj stanjuje stjenku. pa ih je potrebno predsaviti. Nakon pola okretaja dolazi do zastoja i cijevnica se pomiče unazad te tako korak po korak prolazi postupak valjanja. a zatim zavarivanja. kalibriranje. Ovaj je postupak brži i zato ima prednost kod velike produkcije.Tijek proizvodnje može se nastaviti pilgerovanjem ili kontinuiranim postupkom valjanja. dok se treći. U završnim postupcima cijevima se može još povećati ili smanjiti promjer. Šavne cijevi služe za protok fluida pri nižim tlakovima. Savijalice imaju tri ili rjeđe četiri valjka. Kod kontinuiranog postupka valjanja cijevnica prolazi kroz 7 do 9 naizmjence nagnutih parova valjaka. a za teške profile. koji je obično većeg promjera. pomiče vertikalno. Zbog toga rubovi lima ostaju ravni. Po potrebi može se nastaviti ravnanje. a nakon svakog prolaza gornji se valjak spušta. Kod savijalica s tri valjka pogonjena su dva donja. savijalicama. Savijanje se provodi u više prolaza. sužavanje ili proširivanje. a zatim joj drugi dio luka zagladi površinu. pretežno u hladnom stanju. Savijanje Postupci savijanja koriste se pri proizvodnji različite limene robe.

a suštinski je utiskivanje žiga od tvrdog materijala u blok relativno mekšeg materijala. a dolazi do promjene presjeka i debljine lima te premještanja neutralne površine. Materijal se deformira samo plastično. Oštro ili profilno kutno savijanje primjenjuje se za proizvodnju limene robe (prvenstveno limenih traka) kojoj je omjer polumjera zakrivljenosti i debljine lima malen. S obzirom na veliko plastično deformiranje dolazi i do znatnog očvrsnuća. Površinsko valjanje je postupak kojim se povećava glatkoća površine. Utiskivanje navoja i ozubljenja je način formiranja navoja na vijku ili svornjaku. dok se manji valjci mogu premještati. Postupak se može provoditi postupno (na hidrauličkoj ili koljenastoj preši) ili kontinuirano (na valjcima i valjačkim stanovima). a efikasniji je od narezivanja. veći valjak. ali su brzine male. Time je omogućeno i predsavijanje. .Savijalice s četiri valjka imaju pogonjen samo gornji. Tlakovi koji se postižu prelaze 1500 MPa. Navoj se utiskuje kalibriranim valjcima ili profiliranim čeljustima u vijak. ujednačuju odstupanja od propisanih dimenzija te povećava tvrdoća i čvrstoća površinskog sloja. Posebni postupci Hladno duboko utiskivanje je postupak koji se provodi u hladnom stanju.

Postupak se često primjenuje za izradu obradaka velikih dimenzija. Eksplozijom iznad lima dolazi do širenja udarnog vala kroz kapljeviti medij. Izradak se prstenom stegne na nosač zavojnice.Tiskanje (spinning) je metoda izrade limenih tanjurastih ili zdjelastih predmeta. Oblikovanje eksplozijom je postupak koji koristi detonaciju eksplozivnog punjenja. Duboko vučenje primjenom magnetskog polja je postupak dubokog vučenja gdje se umjesto žiga koristi naglo pražnjenje magnetskog polja. Radi se o tlačenju lima pomičnim valjkom na oblik matrice koja se vrti zajedno s limom. gdje bi korištenje konvencionalnih alata bilo vrlo skupo. Propuštanjem struje kroz kondenzatorske baterija stvara se kratkotrajno magnetsko polje koje tlači lim. Duboko vučenje primjenom pražnjenja električnog polja je postupak pri kojem se kroz obradak stegnut na matricu pušta struja. obično u hladnom stanju. . Iskrenjem dolazi do pražnjenja i naglog isparavanja kapljevitog medija koji stvara pritisak i oblikuje lime. što oblikuje izradak.

pneumatske (zračne) i parne. ali imaju veoma mali broj udaraca u minuti.Strojevi za oblikovanje deformiranjem Batovi Batovi su najstariji alati za oblikovanje deformiranjem. Kod jednoradnih rad pina se koristi samo za dizanje malja. Koriste se i gravitacijski batovi kod kojih malj slobodno pada. Zračni i parni batovi dijele se na jednoradne i dvoradne. Pogonjeni su elektromotorom. Dvoradni batovi zato za istu masu imaju 35 do 40% veću energiju udarca. Kao radni medij za ove batove koristi se vodena para (za tlakove do 9 bara) i komprimirani zrak (za tlakove do 7 bara). Prema vrsti pogona dijele se na mehaničke. Energija koja je na raspolaganju je mala. dok se broj udaraca u minuti kreće između 120 i 300. Mase maljeva kreću se između 40 i 250 kg. odnosno jednaku energiju za podizanje na manju visinu. li dovoljan za kovanje plitkih predmeta. Zahtijevaju se posebne izvedbe konstrukcija koje moraju biti dobro utemeljene zbog opasnosti prenašanja vibracija na okolinu. . Ovi su batovi jednostavne konstrukcije i lako se održavaju. a kod dvoradnih dodaje se energija komprimiranog plina. a ekscentrom s rotacijsko gibanje pretvara u pravocrtno. Mehanički batovi često se izvode kao polužni s oprugom od čeličnih lamela. Time se pojačava efekt udarca i produljuje vrijeme kontakta malja i obratka. što povećava frekvenciju (kratkohodni batovi).

S obzirom na pogon razlikuju se preše s pogonom direktno na pumpi i preše s akumulatorom pritiska.05 MN) i podnošenje velikih pritisaka. a veći tlakovi uzrokuju probleme u brtvljenju. Hidrauličke preše imaju malu brzinu rada pa se koriste za oblikovanje teže deformabilnih materijala. ali i drugih postupaka oblikovanja deformiranjem. Pritisci tlačnog medija iznose 180 do 240bara. ne trebaju temelj. Preše Preše se mogu koristiti kod kovanja.95. koji se sastoji od niza čeličnih boca kapaciteta 8 m3. Kod batova s mirujućim nakovnjem efikasnost iznosi oko 0. dubokog vučenja. vretenaste i koljenaste. a kod protuudarnih 1. pa se mogu seliti unutar pogona. Dijele se na hidrauličke. Vretenaste preše su tarne ili frikcijske. Tipična konstrukcija ima dva vetikalna i jedan horizontalni disk. Trapezno navoj omogućuje prijenos velikih sila (0. Protuudarni batovi. istiskivanja. ali su i oko 30% skuplji. Hidrauličke preše stvaraju izuzetno velike sile. a to su mali dodatci na obradu i veća dimenzijska točnost. . Mirniji rad ima i prednosti.8 do 3. do 1000 MN.Batovi se također mogu podijeliti na batove s mirujućim nakovnjem i protuudarne batove. savijanja. provlačenja. a pogonski se moment dobiva pomoću elektromotora. Za razliku od batova s mirujućim nakovnjem. ali je broj udaraca malen te su stoga pogodne za otkovke koji se kuju samo jednim udarcem. Imaju izraženo udarno djelovanje (karakteristika bata) i pritiske žiga manje nego kod koljenaste preše.

Pogodne su za širok dijapazon kovanja. Rade sa silama od 5 do 100 MN.Koljenaste preše sastoje se od elektromotora koji preko reduktora i spojke energiju prenosi na koljenastu osovinu (pretvara rotacijsko gibanje u pravocrtno). pa se. . motke. unatoč činjenici da su skuplje od batova sve više koriste u privredi. Horizontalni kovački strojevi Horizontalni kovački strojevi se najčešće koriste za kovanje sitnih dijelova u motornoj industriji. Od polaznog materijala (šipka) izrađuju se svornjaci. poluge. Sile sabijanja su do 30 MN. a hod iznosi 80 do 380 mm. a broj hodova je im je od 35 do 90 u minuti. cijevne spojnie i drugo.