Soc. Ekol. Vol. 1 (1992) No. 1 (83-104) Z Oštrić: Ekološki pokreti u Jugoslaviji 1971-1991. UDK329.63:504](497.

1)"1971/1991" Pregledni članak Primljeno: 19. siječnja 1992.

Ekološki pokreti u Jugoslaviji
Građa za proučavanje razdoblja 1971-1991. Zoran Oštrić Zelena akcija Zagreb, Zagreb

Sažetak Razmatrajući ekološki pokret u. bivšoj Jugoslaviji, autor razlikuje tri razdoblja: (1) pokušaj osnivanja pokreta početkom 70-tih godina i kasnije opadanje; (2) kriza legitimnosti sistema ipojava ekološkog pokreta sredinom 80-tih; (3)pokušaj ujedinjavanja i pojava zelenih stranki krajem 80-tih i početkom 90-tih godina. Ekološke borbe autorrazmatra kao sukob "svijetaživtita."isistema,pri čemupolazi od analitičke deftnidje Alberta Meluccija: društveni pokretje oblik kolektivne akcije zasnovan na solldarnosti, koji unosi konflikt i ruši limite sistema unutar kojeg se akcija zbiva. Nafočit značaj u sklopu ekološkog pokreta u bivšoj Jugoslaviji imaoje vrlojak i f masovan antinuklearni pokret. Treba razlikovati spontane lokalne proteste i samoorganiziranje građana od spontanističkih ekoloških skupina koje zastupaju altemativne vrijednosti i načela djelovanja. Krizom političkog sistema ekološki pokret ne uspijeva se, osim u Sloveniji, organizirati u značajnu društvenu ipolitičku snagu. Dominacija užepolitičkih i državotvomih tema stavlja ga na marginu. Sredinom 70-tih godina sistem uspijeva suzbiti spontanu ekološku akciju, ali desetak godina kasnije to više nije u stanju. Ekološki pokret pridoniojerušenju sistema, ali odnos sukobljenih strana nije se bitno promijenio. To je najvidljivije u slučaju nuklearne energije. Kljuene riječi: antinuklearni pokret, društueni sukobi, društveni pokret, ekološki pokret, zeleni

UVODNE NAPOMENE Problem metođe Prihvaćajući se ove teme, autor se nalazi u nezahvalnom položaju da analizira događaje u kojima u posljednjih pet godina i sam intenzivno sudjeluje. Prednost tog položaja jest poznavanje teme iz osobnog iskustva i kontakata s aktivistima iz svih dijelova bivše Jugoslavije. Valjan uvid u zbivanja ne bi se mogao dobiti samim pregledom malobrojnih dokumenata. Problem je subjektivnost koju je nemoguće izbjeći. Promjenompolitičkogsustavatijekomgodine 1990, teraspadomJugoslavije 1991, jedno razdoblje je završeno. U ekološkom pokretu nastupilo je zatišje, ali sve dileme koje su se javljale i u kojima je i autor sudjelovao i opredjeljivao se i dalje su aktualne. Ovaj članak treba shvatiti kao izvještaj o nastojanjima da se vlastito djelovanje cjelovito sagleda.

83

Soc. Ekol. Vol. 1 (1992)No. 1 (83-104) Z. Oštrić: Ekološki pokreti u Jugoslaviji 1971-1991.

U raspravama među aktivistima i teoretičarima pojavljuje se dvojba: može li se u Jugoslaviji uopće govoriti o postojanju ekološkog pokreta, ili je riječ samo o nizu protesta, akcija i inicijativa? Smatramo da se može govoriti barem o nizu lokalnih ekoloških pokreta. Pri tome polazimo od "analitičke definicije" AlbertaMeluccija: društveni pokretje oblik kolektivne akcije zasnovan na solidarnosti (sposobnosti aktera da dijele kolektivni identitet) koji unosi konflikt (sukob dvaju aktera za kontrolu nad resursima),lomećilimitesistemaunutarkojegseakcijazbiva(Melucci, 1984).Društveni pokreti su oblik borbe svijeta života protiv porobljivačkih težnji sistema (poretka). Ova definicija primjenljiva je na ekološke sukobe u Jugoslaviji 80-tih godina, iako nije riječ o "post-političkim" pokretima kao u razvijenim zemljama liberalne demokracije, nego prije o "pred-političkim". Oni izražavaju društveni konflikt i pridonose rušenju limita sistema nakon čega se tek stvaraju uvjeti za odvajanje posebnog podrueja političkog. Periodizacija 0 nastanku ekološkog pokreta može se govoriti sredinom osamdesetih godina. Ne treba zaboraviti "predigru" koja se zbila početkom sedamdesetih. Moguće je razlikovati tri razdoblja: 1) Pokušaji početkom 70-tih i kasnije opadanje; 2) Sredina 80-tih: kriza legitimnosti sistema i pojava ekološkog pokreta; 3) Kraj 80-tih i početak 90-tih: pokušaji ujedinjavanja, osnivanje zelenih stranki. U skladu s time, ovaj rad podijejjen je na tri poglavlja. Ekološki pokret u Sloveniji dobio je 80-tih godina izuzetnu snagu i značaj. Zato će mu biti posvećena naročita pozornost.

1. POKUŠAJIPOČETKOM 70-TIHIKASNIJE OPADANJE 1.1 Pokušaj osnivanja ekološkog pokreta 1971-1973. Jugoslavija je primjereno brzo reagirala na pojavu svjetske ekološke krize. Već godine 1971. u petogodišnjem planu razvoja SFRJ navodi se: "Rešavanje problema kvaliteta čovekove sredine tretiraće se i kao bitan element životnogstandarda. (...) Ekonomskim merama i odgovarajućim propisima podsticaće se uvođenje takve tehnologije koja nije štetna za čovekovu sredinu." (Jović, 1973:34-35). Iste je godine u Herceg Novom održana IV. međunarodna konferencija "Nauka i društvo" s temom Nauka, čovek i njegova okolina, To je ujedno bila pripremna konferencija za Konferenciju OUN-a o problemima čovjekove okoline u Stokcholmu godine 1972. Niz pojedinaca u svim dijelovima zemlje prihvaća nove ideje i pokreće inicijative za zaštitu okoliša. One, naravno, idu kroz "institucije sistema", ali na različite načine: u Srbiji i u Bosni i Hercegovini prvenstveno kroz Pokretgorana (Pokret gorana Srbije 1960-1980, 1981), u Hrvatskoj kroz-Savez omladine, a u Sloveniji osnivanjem Skupnosti za varstvo okolja (kasnije Zveza društev za varstvo okolja — ZVOS); (Ki-aigher, 1987).
84

Pokrenut je časopis Ćovek i životna sredina. govorio je Edvard Kardelj.Soc. rudnika ugljena i termoelektrane. a ne samo sistema. U Zaječaru je godine 1980. u Ustav SFRJ unesena je odredba o pravu na zdravu životnu okolinu. Sljedećih godina razvija se znanstvena i stručna aktivnost u ekologiji i zaštiti okoliša. niz napisa u novinama itd. komisija i sl. Skup je bio impresivan i obuhvatio je sve postojeće "društvene subjekte" koji imaju bilo kakve veze s problemima okoliša. Sistem je već sredinora 70-tih "pojeo" pokret. 1 (83-104) Z. apeli i protesti znanstvenika i stručnjaka ostaiu u pravilu bez odjeka u široj javnosti i bez utjecaja na donošenje razvojnih odluka. Kodificiranje sistema samoupravnog socijalizma značilo je trijumf poretka nad svijetom života. Na pobudu Savjeta. U Prpgramu se savjet naziva "društvenim pokretom". zajednica. koji objavljuje mnoge zanimljive stručne priloge. koju ističe Rudi Supek: Stručnjaci koji su ukazivali na promašenost lociranja koksare u Bakarskom zaljevu izoliram. sistem uspješno sprečava "subverzivnost ekologije". 1973:192). izložba. Početkom veljače godine 1973. Inicijative su imale širok odjek i ubrzo dolazi do ujedinjavanja. a Statut ga određuje kao "federaciju društvenih tela.2 Pobjeda sistema Osnutak Savjeta bio je možda posljednji proplamsaj stvaralačkih inicijativa u socijalističkoj Jugoslaviji. U sprečavanju plana o gradnji ceste koja bi presjekla Botanički vrt prireden je hapenning. 750 gradana potpisalo peticiju sa zahtjevom da Fabrika kristala ugradi filtere. udruženja. Sprečavanjem samoorganiziranja građana i autonomnog povezivanja raznih inicijativa i protesta. DANAS od 5. Velik otpor izazvalo je spominjanje samoupravljanja kao društvenog pokreta. naročito treba istaknuti četiri konferencije o zaštiti Jadrana (1974. održanaje u Beogradu osnivačka skupština Jugoslavenskog saveta za zaštitu i unapređenje čovekoue okoline. i 1989. Savjetje postao jedna od brojnih birokratiziranih institucija izgubljenih u delegatskim labirintima. Prijedlozi. 1 (1992) No.1984. Ekol. od Saveznog izvršnog vijeća do Saveza speleologa i Saveza pionira.uz akciju organa društvene zajednice — pojavio i pokret građana za brigu o čovjekovoj prirodnoj sredini.) koja se u republikama i pokrajinama SFRJ sveobuhvatno bave zaštitom i unapređivanjem čovekove okoline" (Prelog. Prema sudjelovanju stručnjaka i umiješnoj medijskoj kampanji značajnajeAfccij'azaBofartičfci vrt koju su organizirali Ivana Radić i Zlatko Uzelac uZagrebu godine 1981. Kao izaslanik predsjednika SFRJ Josipa Broza Tita. 1973:15). Oštrić: Ekološki pokreti u Jugoslaviji 1971-1991. započetog privrednom reformom godine 1965. Treba pozdraviti činjenicu što su se spontano pojavila društva koja na dobrovoljnoj osnovi okupljaju građane iz svih slojeva društva. 85 .1983) U Kaknju godine 1979. nakon čega nije bilo teško zavarati lokalno stanovništvo obećanjima o čistoj tehnologiji. 1. medijskom blokadom i inizistiranjem da se problemi rješavaju u "institucijama sistema. oko 2500 Ijudi demonstrira zbog zagadivanja iz Tvornice cementa.07. anketa među građanima. Karakter pokreta ističe i Kardelj: "Treba pozdraviti činjenicu što se kod nas . 1979. Politički obračuni početkom sedamdesetih značili su kraj razdoblja inovacija i rušenja dogme. su. umjesto barem formalno samostalne institucije ubrzo postaje sekcija SSRN. koji je bio pokrovitelj osnivačke skupštine. u "sociološkom separatu" Dugoročnog programa ekonomske stabilizacije godine 1983 (vidi intervju S. Ta je shema često uspješno primjenjivana. Povremeni spontani protesti građana zbog zagađivanja dočekivani su ideološkim optužbama." (Prelog. Bolčića. Vol. organizacija i interesnih zajednica (saveta. tako da će ponovna pojava pojma "društveni pokret" izazvati sablazan. godine).

Postupno sazrijevaju teoretičari i aktivisti koji o problemima okoliša i odnosa društva prema njemu razmišljaju nedogmatski. ne ulazeći u dublje teorijske rasprave. pragmatično i multidisciplinarno. u nedostatku pravne prisile. "Nevoljaje ekologije u tome štojedno pitanje povlači za sobom drugo. EkoLVol. U sistemu "samoupravnog dogovaranja". SREDINA 80-TIH: KRIZA LEGITIMNOSTI SISTEMA IPOJAVA EKOLOŠKOG POKRETA Razdoblje od početka 70-tih do sredine 80-tih godina obilježeno je "paralizom" društvenih energija. 2. drugo mu odmah pokazuje da je ono samo djelomično i da zavisi. pakad je čovjek povjerovao da je našao rješenje za jedno. Proklamirani stavovi o tome da "zaštita i unapređivanje ćovjekovog okoliša mora postati integralan dio ukupnog planiranja društvenog razvoja". Kaosamorazumljivaponavljala se ideološka ocjena koju je dao Kardelj u govoru na osnutku Saujeta: sistem samoupravnogsocijalizma riješit će problem "granica rasta". 1986)." (Supek. Rastući ekološki problemi objašnjavaju se time što svijest radnih Ijudi nije dovoljno razvijena ili što sistem nije "zaživio". 86 . te "nedvosmisleno potvrđuju bitnu opredeljenost svojih pripadnika za socijalno-demokratsku i socijalističko-samoupravnu alternativu" (Kljakić. Već sredinom 70-tih osnovanje Republički komitet za zaštitu okoliša. nakon izbpra 1990. Zahvaljujući očitom narušavanju stranaćke stege medu zastupnicima vladajuće stranke. pa se od nevine preporuke da se stave filteri na tvorničke dimnjake vrlo brzo dolazi do pitanja što zapravo ovi dimnjaci proizvode. koji ne mogu riještii oba velika konkurentska sistema. ZVOS je djelovala uspješnije od svojih pandana u ostalim republikama. zato je svako zalaganje za ogramčavanje rasta reakcionarno. prema njegovim riječima. 1987:151-152). nova vlada uporno odbija brojne slične inicijative. investitori i njihovi politički zaštitnici lako su se "dogovarali" oko izbjegavanja propisa o zaštiti okoliša (vidi npr. od rješenja drugoga. I tako dalje. Todorović. donosi odluku da treba osnovati zasebno Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja. Sabor krajem prosinca 1990. Isto ministarstvo osnovano je u Srbiji tek godine 1989. 1 (83-104) Z. 1986. Krašovec. Slovenija već u to vrijeme pokazuje određene specifičnosti. To će doći do izražaja 80-tih godina. štrajkovi rudara i antinuklearni pokret istodobno istakli problem energetske politike Jugoslavije (Pavlović. 1983).Soc. Tako su. Više vrsta spontanih akcija javlja se istodobno. čemu proizvodi u tvornicama služe i kakvi bi proizvodi bolje odgovarali Ijudima. Ljubomir Kljakić smatra da su antinuklearni pokret i "pokret za građanska prava i slobode Srba i Crnogoraca na Kosovu" prema opredjeljenju podjednako antitotalitarni i demokratski. Bitne razvojne i investicijske odluke 70-tih godina donošene su bez imalo brige o ekološkim kriterijima. Tek rastućom neefikasnošću i narušenom legitimnošću sistema pojavljuju se sredinom 80-tih nove građanske akcije "odozdo". Do danas odluka nije provedena. U Hrvatskoj. naknadno su "nakalemljeni" na izrazito antiekološku razvojnu strategiju. lako nije izmakla trendu birokratizacije. ali je točno da sistem jednako reagira na sve spontane inicijative. Teza je očito problematična. u stvari. Vukašin Pavlović dovodi u vezu val štrajkova i pojavu novih društvenih pokreta. Oštr/'ć: Ekološki pokreti u Jugoslaviji 1971-1991. 1978:210-211). Oficijelna samoupravna ideologija brzoje apsolvirala ekološke teme i ekologističke ideje. 1983). 1 (1992) No. I "oficijelna" društvena znanost ostaje u zadanim okvirima (Marković.

1991). direktor OOUR-a Fizika Instituta Ruđer Bošković u Zagrebu kritizirali su teze dr. Čulig. Javnost je vrlo naklonjena alternativnim izvorima energije i vrednnje njihove ne samo ekološke. nego i ekonomske prednosti više nego što u ovom trenutku i u bliskoj budućnosti objektivno zaslužuju (Cifrić i sur. Erozija legitimiteta dovodi do nesposobnosti sistema da suzbija spontanost.1 Antinuklearni pokret Usprkos pojedinim kritičnim istupima'. Tako visok stupanj odbijanja je možda jedinstven fenomen u sv^jetu. Kada se antinuklearni pokret pojavio. Oštrić: Eko/oški pokreti u Jugoslaviji 1971-1991. Dejan Dimov izjiosi prijedlog o proglašenju moratorija na gradnju Jedan od rijetkih primjera je polemika koja se razvila u časopisu START 1979. planovi postaju sve skromniji. Cifrić i Čulig. 2) spontani lokalni protesti i samoorganiziranje građana.1. Možemo iznijeti hipotezu da je uzrok u tome što su Ijudi prvi puta dobili prigodu da javno iskažu protivljenje nečemu što zastupaju predstavnici sistema. Glede ekološkog pokreta. Vladimira Paara.. Novinski napisi o nuklearnoj energiji su gotovo uvijek afirmativni (Čaldarović i Matić. godine Polemike o gradnji novih nuklearnih elektrana vođene su tijekom prve polovice 80-tih daleko od očijujavnosti. 2. Gradnjuje bitno poskupila rekonstrukcija parogeneratora zbog ustanovljene konstrukcione greške. možemo govoriti o tri kategorije novih društvenih pojava: 1) antinuklearni pokret. 1987. nego i interesa šire javnosti za probleme nuklearne energetike. 1988). 1979). Ivo Derada. godine (vidi: Derada i Zovko. ali novinari ne smiju u tu temu dublje ulaziti6. 1985. vrlo snažno antinuklearno raspoložena (Slovensko javno mnijenje 1978-1991. odlučno odbila planove gradnje nuklearne centrale na otoku Viru i tu odlučnost tijekom sljedećeg desetljeća nekoliko puta potvrdila. u kojem je općinska skupština još 1979.1 Antinuklearnipokret 1985-1986. Nikola Zovko. Umjesto sredinom 1979. U ekonomskoj krizi. a veći dio dodatnih troškova bio je obveza naručitelja. Savezni društveni savjet za odnose s inozemstvom organizira raspravu na temu Aktualni međunarodni problemi korištenja nuklearne energije. njegova širina i silina bili su zaprepašćujući. u cijeloj Jugoslaviji podjednako. Cifrić. 1 (1992) No. tako su sada jedan od predznaka njegovog pada. koji je branio nuklearnu energiju od lavine optužbi nakon nesreće na centrali Otok tri milje svibnja te godine. elektranaje puštena u pogon krajem godine 1982. Kao izuzetak možemo spomenuti Zadar. 1990. 1 (83-104) Z. Ekol.Soc. Istraživanjajavnogmnijenja pokazuju dajejavnost. To je bio odjek sličnih polemika među znanstvenicima u svijetu. 3) spontanističke omladinske skupine. Ožujka 1985. U skladu s time je i ovo poglavlje podijeljeno na tri dijela. Pojavljuju se kritičke napomene u povodu očitih poslovnih promašaja u govoru s Westinghouseom o gradnjiNE "Krško". Kao što su ekološke inicijative početkom 70-tih bile zadnji "odsjaj" pokušaja reformi realnog socijalizma. Dr. za Jugoslaviju je sve do sredine 80-tih karakteristična odsutnost ne samo antinuklearnog raspoloženja. direktor Laboratorija za Fiziku visokih energija Instituta Max Planck u Miinchenu i dr. Vjerojatno je sukob raznih lobbyja pomogao da antinukelarci dobiju mogućnost prodora u javnost. Postoje sukobi različitih interesa koji se u energetici prepliću. Dr. 2. dvojbe se prešućuju ili pripisuju iracionalnom strahu od nepoznatog. Vol. 87 . Čaldarović. 1990).

Spisak spontanih protesta zauzeo bi podeblju knjigu. Dragiše Ivanovića (VJESNIK. tjjela SSO-a. 1986:18). podneseno je nekoliko stotina amandmana u kojima se traži brisanje gradnje NE Prevlaka. kaže da su mu prijetili sa 60 dana zatvora. radne organizacije itd. pa je mnogo iritiranih građana reagiralo jednako. u siječnju i ožujku godine 1986. sela u Vojvodini u čijoj je blizini bila jedna od mogućih lokacija nuklearne elektrane. iskazuje se fatalno nerazumijevanje zakonitosti marketinga i medija. Osim toga. da će njegov otac izgubiti posao itd.000 srednjoškolaca iz Srbije. Pokretač akcije. prosinca 1986). U Hrvatskoj. 6. naročito u omladinskim listovima. da je primila tridesetak peticija protiv gradnje nuklearnih elektrana (NIN. Krajem 1986. Urednik emisije Aleksandar Spasić navodi da ga je upravo takvo ponašanje nagnalo da od početne neutralnosti postane protivnik nuklearne opcije (Spasić. lipnja 1986. Ta medijska aktivnost imala je brz i snažan učinak. novinari. Antinuklearni tekstovi počinju se pojavljivati sve češće. piše i u drugim listovima i govori na broj nim tribinama. nastavnici. Izjavivši u spomenutoj emisiji. Čak i na sjednici CK SKJ-u dolazi do žestokogantinuklearnog istupa đr. Sabor odlučuje da iz Plana izbaci rezerviranje lokacija za eventualnu dalju gradnju nuklearki. Ljubljanski Radio Študent travnja 1985. omladinski aktivisti itd. Velik značaj imale su dvije emisije televizijske serije KINO-OKO. 1986). srpnja 1986). umjetnici. nuklearnih objekata u Jugoslaviji. borci Krajišnici. svibanj 1986. 1985). Zastupnici nuklearne energije uporno su odbijali da se u emisijamapojave i pokušavali su spriječiti njihovo emitiranje. Peticiju je poslalo i tridesetak znanstvenih radnika iz Instituta zafiziku u Zemunu (NIN. dr. Slično je bilo i s raspravom o Prostornom planu SFRJ. beogradskog studija. 18. Na okruglom stolu sudjelovalo je pedesetakljudi iz cijele Jugoslavije — znanstvenici raznih struka. Komisija za predstevke Skupštine SFRJ objavila je lipnja 1986. Na primjer. strana 18). U Beogradu. učenik Aleksandar Knežević. Jednu od njih potpisalo je 70.Soc. travnja 1986). Prikazom te rasprave (Jovanović. Ekol. 1 (1992) No. Naim Afgan zaslužio je da mu antinuklearci podignu spomenik. da je "većiria Jugoslovena neobaveštena i neuka poput onog zairskog plemena koje se plaši jalovosti. Svaki dalji pritisak za izgradnju nuklearki na tlu Jugoslavije smatraćemo neprijateljskim aktom. Predsjedništvo SUBNOR-a Mladenova (kolonizirani krajišnici. 13. 7. nikada nikome nećemo dozvoliti. srpnja 1986). 88 . Jedan od zastupnika nazvao je to "povijesnom odlukom" (VJESNIK. svibnja 1986. vlasti su zabranile okupljanje na otvorenom pa je antinuklearni skup održan u prostorijama Studentskog kulturnog centra. veljače 1986). dva tjedna nakon Černobilske katastrofe. 580 članova). po cenu života.. 6. piše: "Mi. 22. On brzo radikalizira svoj antinuklearni stav. groma i bronhitisa" (Spasić. pristaša i protivnika (Štrajn i sur. Antinuklearne demonstracije organizira SSO Slovenije u Ljubljani 10. pred milijunima gledatelja. Proteste šalju mjesne zajednice." Na tribini u selu nekoliko dana kasnije prijeti se postavljanjem bombe pod temejje ako gradnja počne (GALAKSIJA. 1985) počinje serija značajnih napisa Dragana Jovanovića u beogradskom NIN-u. organizira kontakt-program o nuklearnoj energiji s nizom gostiju u studiju. tijekom rasprave o srednj oročnom društvenom planu SRH tij ekom godine 1986. Broj od nekoliko stotina sudionika narastao je na sljedećim demonstracijama godinu dana kasnije na nekoliko tisuća. (NIN. podružnice SUBNOR-a. tolika zaduženja naše zemlje. Vol. Prezir prema javnosti i nestručnjacima opća su karakteristika zastupnika nuklearne energije. 1 (83-104) Z Oštrić: EkoloSki pokreti u Jugoslaviji 1971 -1991.

1987). Nakon pobjede DEMOS-a to. novine su uvele redovne rubrike u kojima su izvješćivale o održanim razgovorima u poduzeeima. 2. 2. razvoj. žestoki kritičar "tvrde varijante" energetskog razvitka (Tomšič.2 Daljnji razvitak antinuklearnogpokreta Razvitak je nakon godine 1986. Vukašin Pavlović. ali jezgro aktivista ostaje aktivno — postavlja nove zahtjeve i razrađuje nenuklearnu energetsku alternativu.. organizacijskih sposobnosti i utjecaja ekološkog i antinuklearnog pokreta bila je javna rasprava pod nazivom Energija. obojica nukelarni fizičari.1. mjesnim zajednicama i sl. ekonomisti. fizičari itd. koja je trajala od sredine 1986. ali bez ikakvog vremenskog ograničenja. Početkom 1990.2 Srbija U Srbiji je rasprava bila podjednako intenzivna. Vladimir Ajdačić i dr. 1 (83-104) Z. Oštrić: Ekološki pokreti u Jugoslaviji 1971-1991. Rasprava jebila masovna. Ministar energetike postaje dr. Rezultat rasprave bilo je opredjeljenje za "meku" varijantu energetskog razvitka i održivi (sustanaible) razvitak općenito. kompromisno. već da se indirektno sporilo o tome koje životne projekte treba da sledi industrijski sistem.1.1 Slovenija U Slovenijijeantinukelarnipokretimao najvećiutjecaj. do završne tematske konferencije SSRNS 25. Manirom dobrog birokrata ne pita se čemu ta energija. 1986:5). prihvaćanje tog zahljeva uvjet je Zelenih Slovenije za ulazak u predizbornu koaliciju DEMOS. slovenski aktivisti su zarana jasno uočili da je nuklearna energija samo povod.. koju su trebali zajednički graditi Slovenija i Hrvatska) . Skupština Sloven\je proglasila je moratorij na gradnju nukleafnih elektrana do godine 2000 (uključujući i NE Prevlaka kod Zagreba.) iznosili su razloge protiv gradnje nuklearnih elektrana i elemente za nenuklearnu energetsku strategiju. svibnja godine 1987 (Oštrić. a bitno je pitanje energetske strategije. 89 . 1991:8). inače nuklearni fizičar koji je sudjelovao u gradnji NE Krško. školama.. U pitanju nuklearne energije "subverzivnost" ekologije naročito jasno dolazi do izražaja. Hrvatsku i Srbiju (u ostalim republikama nema značajnih zbivanja).Soc.postaje dio vladinog programa." (Klemenc. donijela je Skupština SFRJ godinu dana kasnije. na godinu 1995. Naročito se ističu dr. Pojavjjuje se zahtjev za zatvaranjem NE Krško.. 2. Branko Lalović. "S pravom se slutilo da u kontroverzi oko atomske energije nisu bili posredi energetsko-politički problemi u užem smislu. Sljedećih godina šira javnost manje se uključuje u zbivanja. ekologija. Ekonpmski problemi međutim uzrokuju nagli pad podrške građana tom prijedlogu.2. 1986). To je možda jedinstveni slučaj da je SSRN djelovao onako kako je zamišjjen. Vol. pa moramo odijeljeno prikazati Sloveniju. 1986). mobilizirana je značajna društvena energija. Rezultat narasle ekološke svijesti. Mnogi istaknuti znanstvenici raznih struka (sociolozi. 1 (1992) No. Ekol. Dobro obaviještenii povezani s antinuklearnim pokretom u svijetu (Jedrske. "Jugoslavenski energetičar još uvijek sanja kako stići i prestići Ameriku u potrošnji energije. Problem energije sada je stvarno bio pogodan za simboličko sažimanje društveno-političkih projekcija. te politolog i teoretičar novih društvenih pokreta dr. Antinuklearni aktivisti 7 Istu odluku. 1986:129)." (Sieferle. bio bitno različit u raznim republikama. rok je pomaknut s 1992. o kojem bi se trebali izjasniti do kraja ove godine (Toš i sur. kao efikasni i ključni čimbenik socijalističke demokracije (ubrzo se pokazalo da to nije dovoljno). Miha Tomšič.1.2.

Privukao je dosta pozornosti i komentara u tisku (VJESNIK. Josip Čiček. ali nisu postigli gotovo nikakav utjecaj na tijela vlasti. Oštrić: Ekološkipokreti u Jugoslaviji 1971-1991. sumnjaju u urotu.Vjekoslav Srb. Svi u^jecajniji stručnjaci u Hrvatskoj zastupnici su "tvrde varijante" energetskog razvitka. VJESNIK. Hrvatska je zbog nedostatka ugljena najzainteresiranija za gradnju nuklearnih elektrana. Nukelarni lobby djeluje jedinstveno u cijeloj Jugoslaviji. Preostali aktivni antinuklearci ostaju na apstraktnom suprotstavljanju. Ukazuju na prijeteću energetsku kataklizmu ako se odustane od gradnje nuklearki. ali je u Hrvatskoj najjači.. Ekol. Polazeći od problematičnih indicija. 1 (83-104) Z. Nije se uspjelo postići da masovni otpor postane temelj za razvitak valjanije utemeljenog ekološkog pokreta. ožujka 1991: "SAMOSTALNOJ REPUBLICI TREBAT ĆE NUKLEARKE". dolazi do rasapa aktivista i znatno opada pozornost javnosti. ali njezin značaj potvrđuje i naslov koji se pojavio u VJESNIKU od 6. 24. nije stvorena skupina koja nastupa planski kao intelektualno i akciono jezgro pokreta. 9 Travnja 1988. Reakcija Ijudi na vlasti na pojavu spontanih antinukelarnih protesta bila je u Hrvatskoj naročito nervozna. kojoj je na čelu bio prvo dr. 1988. industriju.. govore o "genocidu". koji bi istinski doveo u pitanje limite sistema. autor ovog rada pripremio je. veljače 1986. Nacionalistička euforija postupno briše iz društvene svijesti sye ostale teme. daleko ispod koncentracija koje bi mogle ugroziti zdravlje. Nakon početne masovnosti. predsjeđnik Republičkog komiteta za energetiku. optužuju antinuklearce za suradnju s "kolubarskim ugfjenim lobbjjem" i pozivaju na političke mjere.nekim stručnjacima (Mišijenja i stavovi.3 Hrvatska Prigovori nukelarnoj energiji dolazili su. bez nuđenja realne alternative. 8 . Najaktivnija na tom planu bila je omladinska grupa Svarun iz Zagreba . ponajviše iz Sekcije za zaštitu i unapređivanje čovjekove okoline SKSSRNH. Dragan Jovanović i njegovaZe/e«a stranka mjesecima podjaruju javnost. još od gradnje NE Krško. 1 (1992) No. JUMEL. Inzistiranje na toj temi štetno djeluje za razvitak ekološkog pokreta.Soc. opsežan materijal Mlšljenja i stavovi o izgradnji nuklearnih elektrana. a zatim dr. postići stvarni utjecaj na oficijelnu politiku (Srbija je odustala od gradnje nuklearnih elektrana. Nema valjanog razloga da se sumnja u njihov nalaz. pripremile Cetiri asocijacije koje okupljaju nuklearni lobby (JUGEL. Materijal je šapirografiran i poslan na mnoge adrese. BORBA i dr. kao odgovor na istoimeni materijal koji su u veljači 1988. kao član Svaruna.2. od godine 1987.1. Antinuklearci su uspjeli zadobiti povjerenje javnog mnijenja. "Tko to i zašto želi nesigurnu elektroenergetsku budućnost SR Hrvatske. rudarstvo i zanatstvo. NUKLIN i 4E). 90 . 2. najavljuju dolazak inozemnih eksperata koji će ispitati stvar itd. jer Srbija svakako ima mnogo aktualnije i teže ekološke probleme. Djeluju uglavnom pojedinačno. i kako to da se najviše protivnika atomske struie javlja upravo iz dijelova zemlje u kojima se barem zasad neće graditi nuklearke?" Tema međurepubličkih odnosa bila je u polemikama sporedna. Vol. Oštrić. ali samo zato jer ima dovoljno vlastitihklasičnih izvora) niti usmjeriti pobuđenu društvenu energiju. Marko Branica. 1989:83-90). Poučan primjer pogrešne strategije jest afera s navodno pojačanom radijacijom u istočnoj Srbiji kolovoza godine 1989.) i medu. Stručna komisija Srpske akademije nauka i umetnosti zaključila je da se radilo samo o uobičajenim fluktuacijama radioaktivnosti u atmosferi. nisu uspjeli stvoriti efikasnu organizaciju. pa i Jugoslavije. kad su izrečene sumnje da se u topionici olova u Boru spaljuje uvezeni nuklearni otpad.

iako je još bila "u ilegali"! Čak je i u Sloveniji "alternativna" organizacija Ekološki zbor — Zueza zelenih na Slovenskem imala velikih teškoda kada se 1987-88. Okupljanje većegbroja Ijudi bilo je dobro sredstvo protiv represije. U veljači 1991. ali represija sprečava trajnije samoorganiziranje.. akcije uglavnom usmjerene na "utjecaj na svijest". Prvenstvena je aktivnost rad sa školskom djecom. Izneseni zahtjevi u pravilu su skromni.2 Spontani lokalni protesti i samoorganiziranje građana Spontani protesti zbog ekoloških problema jav\jaju se i ranije (vidi bilješku 3). i 1991. U nekim su slučajevima. svibnja 1990. u SrbijiDniStoo za zaititu ćovekove okoline Niš (listopad 1987). 10 Vjerojatnoje najstarijeDruitoo za stvaranje kulture čuvanja i zaštite rijeke Une UNSKISMARAGDI. Jedna slična peticija potpisivana je i na području Žumberka. Tek od godine 1985. Tijekom 1991. ali ulaze i u društveni konflikt suprotstavljajuđ se namjeri Elektroprivrede da na Uni sagradi niz brana. na ulazu u sabornicu. Redovito imaju velike probleme s registracijom (dobivanje suglasnosti SSRN-a o "društvenoj opravdanosti" njihovog postojanja) . Sakupljeno je 12. zajedno s Društvom energetićara Zagreba i poduzećem Energopool poslalaje Saboru opsežne primjedbe na Strategiju razvoja energetike Hrvatske (Kritički osvrt. na poticaj Hrvatske narodne stranke osnovan Požeški ekološki odbor koji je organizirao potpisivanje peticije protiv gradnje deponije na području Papuka i Psunja. pojavljigu se "alternativne" ekološke organizacije izvan "institucjja sistema"10. protestni letak zbog imenovanja za ministra energetike i industrije dr. za razliku od spontanističkih omladinskih skupina. vrlo rijetko potpuno svjesno išli na artikulaciju društvenog konflikta.000 potpisa. Ekol. U Hrvatskoj je najstarije Sveučilišno udrulenje "Ekohškajavnost" (lipanj 1986). 1 (83-104) Z. žestokog zastupnika nuklearne energije i "tvrde" energetske strategije. ekologija. dvojica aktivista Zelene akcije Zagreb obilježila su dijeleći zastupnicima. ali je pridonijelo konzervativnosti.. Zelena akcija Zagreb organizirala je znanstveno savjetovanje Energija. svijest društvenih aktera zaostaje za onim što čine. Rasprava koju su Slovenci obavili u razdoblju 1986-87. 30. U isto vrijeme ukljućili su se u europsku mrežu nevladinih organizacija koje se bave obnovljivim izvorima energije i održivim energetskim razvojem. odbacujući oficijelne načine "samoupravnog dogovaranja i sporazumijevanja". Kritiku je podržala i Privredna komora Hrvatske. razvoj. U studenom 1990. osnovano svibnja 1985. ali Strategija je u Saboru prihvaćena bez izmjena. te dovelo do krize i raskola 1990. a neposredni revolt vrlo se rijetko proširuje na kritiku sistema. Zelena akcija iz Splita osnovana je ujesen 1988. novoosnovane "alternativne" organizacije vjerojatno korištene za "pacifikaciju" suviše žestokih spontanih protesta. 1 (1992)No. Treba istaknuti da su ti lokalni pokreti. bilo je nekoliko burnih reakcija mještana na spominjanje potencijalnih lokacija za skladišta nukelarnog otpada. u Crnoj Gori Ekološko društvo "Biserka" iz Pljevalja (rujan 1989) a u Makedoniji Opstanak iz Skopja (1989). u Hrvatskoj tek predstoji. Bože Udovičića. Od institucija sistema jedino im omladinska organizacija ponekad pruža podršku. 1991). izvan oficijelne Zveze društev za varstvo okolja (ta organizacija kasnije se raspala). 91 . Promjenom vlasti nije se promijenila situacija. i godinu dana kasnije dobila je nagradu "Sedam sekretara SKOJ-a".Soc.. U Požegi je lipnja 1991. Prvo zasjedanje višestranačkog Sabora. Oštrić: EkološkipokretiuJugoslaviji 1971-1991. 2. Tako su se ekološki aktivisti iz Zelene akcije Zagreb povezali sa stručnjadma. dapače. One ruše limite sistema ulazeći u javni dništveni konflikt. 11 Ekološka javnost je formalno registrirana tek dvije godine nakon osnutka. To je otežalo ujedinjavanje pokreta na razini republika i federacije. Vol. godine pokušala registrirati samostalno.

a seljaci iz okolnih sela osiguravaju provedbu odluke sprečavanjem prilaza. Kanjon Tare. i 1991. Visoko ili Valjevo. Aktivne skupine postoje u brojnira manjim gradovima. zauzimanja zemljišta i trovanja podzemnih voda. nego i za nesposobnost aktera da se uzdignu iznad neposredne reakcije na kriznu situaciju: između dvije skupine građana suprotnih interesa nije došlo ni do kakvog kontakta. koji je UNESCO godine 1980. u selu Mraclin pored Velike Gorice . osnovan Pokretzelenih Vukovar.2. Takvi sukobi zabilježeni su u selima i naseljima na periferiji i u okolici niza gradova (Zagreb. Problem ostaje nedostatak efikasne komunikacije i koordinacije na razini republike. Vol. Dulje od mjesec dana smeće se gomila na ulicama. tako da su negativni popratni efekti na okoliš česti. Ekol. Mještani iz okoline gube strpjjenje zbog smrada. 1 (83-104) Z.). Kao dvije karakteristične teme protesta izdvajamo deponije smeća i gradnju " hiđroelektrana. Nakon brojnih uzahidnih upozorenja općinskim vlastima sanitarni inspektor zabranjuje upotrebu smetlišta Abesinija. Tipičan primjer su planovi za gradnju HE Buk Bijela na rijeci Tari. prijetnje oružjem). 2. Oštrić'-Ekološki pokreti u Jugoslaviji 1971. 1991). nova vlast "rješava" problem dobivanjem dozvole za odvoz smeća na centralno zagrebačko odlagalište Jakuševec. 2. travnja 1991. Otkrivanje strašnog zagađenja rijeke Krupe otrovnim polikloriranim bifenilima (PCB) zbog nepropisnog postupanja u Tvornici transformatora Iskra Semič (Plut.1991. Zenica.nakon mjesec dana blokade.1 Problemi oko otpada Protestne akcije usmjerene protiv odlagališta otpada privlače pozornost zbog svoje brojnosti i žestine (Oštrić. a na tribinu o problemima komunalnog otpada organiziranu desetak dana nakon što je smeće uklonjeno s ulica došlo je svega desetak Ijudi. blokada prilaza smetlištu dovodi do intervencije specijalnih jedinica milicije. kada se pozornost javnosti okreće klasičnim političkim temama. Slična situacija ponavjja se početkom 1991. Odlagališta komunalnog i tehnološkog otpada u Jugoslaviji su u pravilu smetlišta koja "bujaju" bez ikakvih sanitarnih mjera. jednog ponedjeljka.Soc. Mostar. Osijek. Karlovac. To se događa u vrijeme izbora. U Mostaru godine 1989. prolaz kamionima sa smećem osiguralo je štotinjak policajaca. Međutim. Valjevo. proglasio za dio "prirodne baštine čovječanstva". golem odjek i utjecaj na ekološku svijest u Sloveniji. javljaju se i nove inicijative ili stare obnavljaju. zgrada općinske skupštine osvanula je zatrpana tonama smeća koje su tijekom noći istovarili nezadovoljni građani. Mnogi lokalni pokreti prestali su djelovati tijekom 1990. U Zadru skupina mladih Ijudi nezadovoljnih nedostatkom akcije u postojećem Urboekološkom društvu osniva Pokret zelenih Zadar. te pokreću protestne akcije u kojima pokazuju izuzetnu agresivnost i upornost (blokiranje prilaza. U Vukovaru je 22. Ovaj je slučaj karakterističan ne samo za nesposobnost vlasti. Kod gradnje HE u Jugoslaviji redovito se gledao samo interes elektroprivrede za proizvodnju što više električne energije. a kasnije zbog eskalacije oružanih sukoba. uputili su Zelenima u Europi apel za pomoć Vukovaru. 92 .2. 1 (1992) No.2 Ekološke pobune uporječjima Protesti protiv gradnje hidroelektrana u pravilu su promišljeniji i organiziraniji. kao što su Stari Mikanovci. nadzora i planiranja. osim u Sloveniji. Osobito su zanimljiva zbivanja u Sesvetama kraj Zagreba u prvoj polovici 1990. Listopada 1991. pri čemu ima desetak ozlijeđenih. 1987:143-163) imalo je godine 1984. Mojkovac itd. Sarajevo.

U toj akciji Slovenci su surađivali s ekološkim skupinama iz Austrije i Mađarske. Osnovano je Ekološko društvo Ðurđevac i uspostavljen kontakt s iskusnijim aktivistima iz Zagreba i ekološkim pokretom u Mađarskoj. Proteste su počeli seljaci iz Prekodravlja koji su se protivili komasaciji. bez sudjelovanja stručnjaka za zaštitu okoliša i javnosti.3. uz uništavanje krajolika i negativan utjecaj na poljoprivredu. Zajedničkom akcijom stručnjaka-ekologa. Rujna 1982. skupine omladinaca i seljaka iz Prekomurja spriječen je plan premakojem se ta nizinska rijeka potpuno podređivala proizvodnji električne energije. ali početkom 1991. Ekol.) Dobiva se utisak daje stvoren jedan oblik organizacije kao uzor u koji se nasilno uteruju svi mogutfi programi. Izdaju brojne. 1981:5). u Ljubljani) i uspostavljaju suradnju sa starijim aktivistima i znanstvenicimakoji su djelovali u ZVOS-u. Ponovno počinju protesti ali ovog puta samo u Crnoj Gori i Srbiji. koji se na javnoj sceni pojavljuju . Digla se "bura" protesta prvo u stručnoj. 1985-1986 (prve demonstracije protiv zagađivanja zraka organizira nekoliko desetaka mladih u veljači 1985. Pojavljuju se ekološki. 1 (1992) No. Te skupine imale su golemu ulogu u Sloveniji. Oštrić: Ekološki pokreti u Jugos/aviji 1971-1991. "Nesaglediva je moć slobodnih Ijudi kada se nađu na poslu koga su sami. 1981:4).. U njima sazrijevaju mladi aktivisti. Podršku im je pružilo i Hrvatsko ekološko društvo . Sljedećih godina sve je više neformalnih skupina mladih okupljenih oko novih ideja i inicijativa. svojom voljom prihvatili". 2. 93 . Tek godine 1988. Velik značaj imala je kampanja protiv gradnje niza HE na Muri. Nakon tri godine nesmanjenih protesta objavljenoje da se od projekta odustalo. 1 (83-104) Z. organiziraju tribine. Projekt je napravljen i prihvaćen godine 1984. osnovana je Delovna skupina za alternativna gibanja pri RK ZSMS. Treba ga razlikovati od spontano nastalih "ekoloških društava" koja osnivaju gradani. (Leković. čemu duguje svoj širok razvitak tijekom dva deset^j eća. Mađarska vlada odustala je od sudjelovanja u gradnji tako da je projekt za sada napušten.. 12 Ono postoji od godine 1969 (u prvo vrijeme kao ogranak Društva ekologa Jugoslavije) i okuplja stručnjake iz prirodnih znanosti. spontano i autonomno.1 Slovenija Nove inicijative dobivaju potporu Zveze socijalistične mladine Slovenije (ZSMS). mirovni. a zatim su se šumarski stručnjaci suprotstavili planu gradnje kanala kroz uzorno uzgajanu hrastovu šumu Repaš. a izvan nje ostaje marginalna pojava. dolazi do snažnih protesta protiv planirane gradnje HE Ðurđevac na Dravi. do visine od 60 do 135 metara. saznaje se da je plan opet aktualiziran. bio bi potopljen u dužini od 80 kilometara. Ali sustav je našao načina da tu nepoželjnu moć ukroti: "Najviše je bilo muke oko prilagođavanja našeg statusa delegatskom sistemu. 1984. ali nisu uspjeli uspostaviti kontakt s Hrvatima. ženski i duhovni pokreti. Osnovano jeEkološko društvo "Biserka" u Pljevljima. Treba spomenuti da je prethodnik takvom načinu rada bio Pokret gorana Srbije. istraživačke akcije itd. pretežito šapirografirane letke i brošure. 2. Vol. (.3 Spontanističke omladinske skupine Početkom 80-tih u Sloveniji javljaju se omladinske skupine koje djeligu neformalno.Soc. a zatim i široj jugoslavenskoj javnosti: to je jedna od rijetkih općejugoslavenskih kampanja. do 1988. kampove." (Leković.

Kada je prestala represija sistema prijeti im opasnost da budu odgurnute na društvenu marginu. i 1988. pa tako i ekoloških. Vol. Ekološka grupa gradske konferencije ZSMS Ljubljane u svojem letku tome suprotstavjja tvrdnju: "Samodoprinosi nisu sredstva za rješavanje problema. tijekom 1987-1989. Faraona i Boba Dylana bili u trenucima malodušja. Ekol. jer novac je bio namijenjen za nekoliko programa zaštite i sanacije okoliša. idejni artikulatori novih društvenih pokreta svjesni su ograničenja takvog načina rada. 1988). Globalno se zaključuje da tu ima mnogo vrijednih inidjativa ali pozornost treba posvetiti idejnim devijacijama.2 Ostale republike Pojava novih društvenih pokreta izazvala je između 1986. "postmoderni" prilaz životu i vlastitom djelovanju. neposrednost. Ali bez "socijalne baze" bila je riječ samo o teorijskom interesu za "osvježavanje" lijeve političke misli. formalno-pravnoj organiziranosti. 14 Zanimljivo je navesti posvetu iz knjige dr. Spontanost je bila izazov za totalitarni sistem. autonomiju. Lumumbi. Beogradu i Novom Sadu. Nekoliko mladih teoretičara istodobno razvija paradigmu "civilnog društva" u kojoj novi društveni pokreti imajuključnu ulogu (Mastnak. brojne rasprave u "institudjama sistema". 2. Do odmjeravanja snaga pokreta i sistema dolazi u povodu referenduma o samodoprinosu u Ljubljani. iđejnih artikulatora i organizatora (Lay. Dušana Pluta. Time ekološki pokret dobiva ono što drugdje u Jugoslaviji nije uspjelo . samo 30% građana glasovalo je za samodoprinos.) Bez toga se pokreti mogu pretvoriti u usku revolucionarnu sektu.3. 1987). Pojedinci ih kasnije prenose u neke manje 13 Ta paradigma privukla je veliku pozornost i drugih teoretičara u Jugoslaviji.odbacuju revolucionarnu retoriku i sklonost autoritarnosti. kongresu u Krškom. te prihvadaju ležerniji. Autentične ideje novih društvenih pokreta preuzimaju tih godina skupine studenata u Zagrebu. Rasprave su beznadežno sterilne. inače će zagađivati i dalje. svibnja 1986. Ivi Loli Ribaru.. ne odričući se težnji za radikalnim društvenim promjenama. oni bitno mijenjaju lijevu paradigmu . Polazeći odlijeve političke tradicije. Kao rezultat. 94 . "Posvećeno već malo požutjelim likovima ideala mladosti: Che Guevari. dakle prestaju postojati. 1985). Zato od godine 1983 (sociološki susreti u Komiži) dolazi do nesporazuma s "disidentskim" teoretičarima iz drugih republika. Janu Palachu. Ideološke anateme najviše se odnose na mirovni pokret. pluralizam i nehijerarhičnost.. Neki aktivisti novih društvenih pokreta prelaze u Zelene Slovenije. Crvenome Rudiju i Angeli Davis. neke skupine uspješno djeluju na lokalnoj razini. ideolozi sistema nisu sposobni voditi suvisle rasprave. lako ističu spontanost. 1986). ona se preobražava u stranku i gubi dosadašnju ulogu pokrovitelja i zastupnika.. 1 (1992) No. (. 1987). u irvjetima pluralizma pozornost se ponovno posvećuje pitanjima organizacije. Brojnost takvih rasprava i novinskih napisa koji ih prate u raskoraku je sa stvarnim brojem takvih inicijativa istočno od Sutie.Soc. "Društveni pokreti teže institucionalizaciji. razočaranja i poraza primjeri za ustrajnost i stvaralačku upornost" (Plut. Organizirana je široka kampanja dijeljenja letaka. Bitnu transformaciju doživljava ZSMS na 12.. (. do pojave političkih Stranaka. Rolling Stonesa." (Zelena smer. ali ne u okviru države."jezgro" inicijatora." (Janša. Bio je to četvrti petogodišnji samodoprinos i vlasti su ga propagirale kao ekološki.) Neka plaća onaj koji zagađuje. Nakon tako uspješnog proboja na javnu scenu. Krajem 1989. neki ostaju u Liberalno-demokratskoj stranci. nego su problemi sredstva za uvođenje samodoprinosa. koji su mi uz svježinu Beatlesa. U sljedeće tri godine. on postaje zastupnik svih alternativnih i opozicijskih stremljenja. studenog 1986. 1 (83-104) Z Oštrić: Ekološki pokreti u Jugoslaviji 1971-1991.

osnovana travnja 1986. Vol. politički utjecaj i podršku čak i u gradskoj vladi. 1 (1992) No. odsutnost kontinuiteta u radu zbog previše dosljednog shvaćanja spontanosti. Izuzetnu aktivnost razvila je ekološka skupina Zelenapega u Pančevu. kandidat Zelene stranke dobio je zavidnih 13 posto glasova. izdaje brošure.rasipanje snaga. Oštrić: Ekološkipokreti u Jugoslaviji 1971-1991. lako je našla branitelje čak i u vrhovima vlasti. studenog 1988. Ona okuplja šarolike "alternativce" i poduzima različite akcije . osnovana studenog 1987. b) proširivanje revolta na kritiku sistema. 1990:105-106).bila je Radnagrupa za ekološke. ali i odlično informirani. čiji su delegati u Vijeću udruženog rada Skupštine općine prethodnih godina stalno pokušavali pokrenuti raspravu o ekološkim problemima. Nakon početnog razdoblja borbe za legitimitet i ekspanzije. Nastupaju žestoko. Predsjednik općine sudjelovao je u demonstracijama protiv zagađivača. Razlozi su nedovoljna samosvijest. gradove. 3. nije bilo. stalnu podršku lokalnog lista Pančevac. njegov nasljednik upisao se u Zelenu stranku. vožnje biciklima središtem grada zabranjenim smjerom itd. akcije su prekidane i aktivisti privođeni. ta skupina nije uspjela proširiti svoj utjecaj u omladinskoj organizaciji niti osigurati suradnju nekih "etabliranih" intelektualaca. KRAJ 80-TIH I POČETAK 90-TIH: POKUŠAJI UJEDINJAVANJAI OSNIVANJE ZELENIH STRANKI 3. skupina Zelena zvezda u Novom Sadu i slične. d) reagiranje institucija sistema (Cifrić. česti su bili pozivi na "informativne razgovore". hapeninge. jedan od središta mirovnog pokreta u Srbiji. Ideje novih društvenih pokreta najveći su utjecaj postigle u Vojvodini. privlače pozornost javnosti. PiTa takva skupina izvan Slovenije . nisu se mogle prevladati unutrašnje slabosti . ipak. koji prihvaća elastičnu i nehijerarhijsku organizaciju.dijeli letke. Osniva se Savet za ekologijupriPKSSOV. pokreti doživljavaju krizu: to nije mimoišlo ni Sloveniju.. ostaje na margini. Ona praktički prestaje postojati ujesen 1988. pripremili su šapirografiranu brošuru Prilozi za ekološki dosije Pančeva s obiljem podataka o nesnosnom stanju zbog niza postrojenja kemijske industrije.1 Kriza razvitka krajem 8ft-tih Kao što je već spomenuto pokušaji objedinjavanja spontano nastalih skupina na republičkoj razini uglavnom su neuspješni. organizira tribine. neiskustvo u samoorganizaciji i nedostatak financijskih i materijalnih sredstava. c) organizirano djelovanje. 1 (83-104) Z. natjecanja za bicikliste i invalide. feminističke i duhovne inicijative "Svarun". Treba dodati i to da je Pančevo krajem 1991. a kada je smijenjen. Ozbiljnije represije. Nekoliko Ijudi na biciklima diglo je jednom prigodom na noge stotinjak policajaca. te Pokrajinska konferencija SSOV organiziraju niz zbivanja. Dobro su surađivali s lokalnom policijom (!). gdje uspostavljaju kontakt sa spontanim građanskim protestima i pridonose njihovoj organiziranosti i utjecaju. ubacivani su doušnici.. pa čak želi potaknuti stvaranje Saveza zelenih Jugoslavije. mirovne. B<ol. Ivan Cifrić navodi sljedeće etape ekološki motivirane pobune: a) reagiranje na pojedinačne probleme. omladinski list Glas omladine (kasnije Stav). ipak. "Jogurt revolucija" ubrzo skida takve težnje s dnevnog reda. prisluškivani telefoni. Do stupnja b) 95 . Na izborima za narodnu skupštinu Srbije krajem 1990. Organiziraju nekoliko većih protestnih akcija. Bez poticaja izvana. u Zagrebu . Od 1987.Soc. Sve to.

Rammstadtu ključan korak za artikulaciju protesta (Milardović. pa i oni u nešto većem broju (koji je doveo do "prijelaza kvantitete u kvalitetu") samo u Sloveniji . a te razlike nisu jasno artikulirane. prilagođava novim izazovima. koncepcija Saveza ostala je nejasna. ali razvitak političkih zbivanja u međuvremenu je tu dilemu učinio neaktualnom.1 Hrvatska Prvi ekološki sabor SR Hruatske održan je na inicijativu Sveučilišnog udruženja "Ekološkajavnosf'u Zagrebu ožujka 1989. 1 (83-104) Z. kao labava federacija lokalnih organizacija. Savez zelenih Hrvatske osnovan je početkom veljače godine 1990. dolazi u Jugoslaviji samo u slučaju nuklearnog pokreta. Nagrizajući legitimitet sistema ekološki pokret imao je značajnu ulogu i "pripremio teren" za konačni čin. Ošttić: Ekološki pokreti u Jugoslaviji 1971 -1991. koja je po 0.Soc. Osim u Sloveniji. Reakcija institucija sistema (etapa d) uvijek je ista nemaštovita represija i dosadna ideologija.2 Republičke organizacije 3. gotovo svi predstavnici stručnih društava i stručnjaci odustali su od ulaska u SZH. Zato su njihove ideje i vrijednost kod nas mogli u cjelini preuzeti samo rijetki kritički intelektualci. kriza Zelene stranke sa sedištem u Beogradu to potvrđuje. osim verbalno. ali u kritičnim godinama 1989-1990. Usprkos dugim pripremama. Razgovori o osnivanju republičke organizacije otegli su se tijekom gotovo godinu dana. pobijedila je druga koncepcija. Usprkos tome. To otežava stvaranje kolektivnog identiteta na razini višoj od lokalne i u dulj em razdoblju (opće parole o zaštiti prirode i okoliša. 3. sistem je sve manje sposoban zadovoljiti Ijudske potrebe. Jedno od ključnih spornih pitanja bilo je da li djelovati unutar SSRN ili autonomno. koje nitko javno ne osporava. Za razliku od liberalno-demokratskog političkog sistema koji je odgovarajući na ekološki izazov pokazao svoju fleksibilnost (barem do sada). Uspostavom političkog pluralizma i slobode izražavanja pokazuje se da su zbog promašenosti sistema ostale nezadovojjene potrebe većine na mnogo primitivnijoj razini od onog koji artikuliraju novi društveni pokreti u najrazvijenijim zemljama. 1989:63). Okupio je oko dvije stotine vrlo raznolikih Ijudi i zbog nesnalaženja u tim začecima pluralizma (loše vođenje i nejasan cilj sastanka. lako se ubrzano rastače.2. Ipak je utemeljen Ekološki koordinacioni odbor u koji su ušli predstavnici lokalnih skupina. diskurzivna moć sistema još je dovoljno jaka spriječiti nastanak jasne svijesti o suprotstavljenosti vladajućih i potčinjenih. socijalistički sistem (kako etatistički tako i "samoupravni") nesposoban je đa se. Možemo postaviti naižgled paradoksalnu tezu da je jedan od uzroka slabosti ekološkog pokreta to što on nema pravog protivnika — sistem koji je efikasan prema svojim vlastitim proklamiranira normama. ne uspijeva se (osim u Sloveniji) organizirati u značajniju društvenu i političku silu. Problemi se gomilaju. Vol. stručnih udruženja i neki istaknuti pojedinci.ne samo zbog višeg standarda. 1 (199S)No. Pri osnivanju većina članica odbacila je političko djelovanje i sudjelovanje na izborima. nisu za to dovoljne). Bilo je očito da su nazočni vrlo različiti temperamenti i uvjerenja. zeleno političko djelovanje nema socijalnu bazu. 96 . Bez rušenja sistema nije moguće riješiti probleme. 1984). Neposredni revolt i kritika sistema uglavnom ostaju razdvojeni u spontanim protestima s jedne i spontanističkim skupinama s druge strane. Pokretačke sile pokreta su nezadovoljene potrebe (Heller. nego i zato jer je u Šloveniji sistem u cjelini funkcionirao bolje nego u drugim republikama. Ekol. do stupnja c) na republičkoj razini samo u Sloveniji. dugi i apstraktni govori) završio je u konfuziji.

2. Okupio je dvadesetak Ijudi iz svih republika osim Makedonije. Okupio je 30-ak lokalnih pokreta. proglašeno je da tri organizaćije pod imenom Zelena akcija. osnovano je Društvo prijatelja prirode "Lijepa naša". Ekološki pokret nije se uspio oduprijeti sveopćem raskidanju kontakata među republikama. 1 (1992)No. "alternativnih" političkih organizacija tijekom 1989. iako je bilo nekih pokušaja i aktivnih lokalnih pokreta. Zagreba i Šibenika. akcije pošumljavanja. u Zagrebu. 26-27. ima.Soc. Politički značaj imalo je zalaganje zaljudska prava i slobodne izbore prema proporcionalnom izbornom sustavu.o&ZelenihSlovenijedLoEkološkekomisijeSrpskoglekarskogdruštva podružnica Šabac. Konačno je prestao djelovati krajem 1990. Zbog političkih razlika nije okupio starije lokalne pokrete. 3. Znatno bolje organiziran i medijski popraćen bio je skup u Splitu. osnovan Ekološki pokret SR Srbije. Na godišnjoj skupštini ožujka 199_1. tako da danas faktički djeluje samo na području Titograda. Krajem 1990.2 Ostale republike U Nišu je svibnja 1990. U drugoj polovici 1991. Prihvaćena je zajednička izjava i uspostavljeni neki trajniji kontakti. Ekološkipokret Crne Gore. 3. To nije pomoglo i danas SZH praktički ne postoji. koji su predstavljali vrlo različite subjekte . nuklearna energija i "zeleni marketing". znatan utjecaj i na zbivanja u ekološkom pokretu. Univerzalnost se unosi pomoću vjerskih (kršćanskih) kategorija. intenzivno se bavi mirovnim inicijativama. naravno. Dvojbe koje se javljaju 97 . i 1990. te za suverenost republika. U političkoj atmosferi nenaklonjenoj ekološkim temama djeluje relativno uspješno. Razlike dokojihje došlo glede političkog djelovanja nisu prevladane. izdane dvije knjige) a od jeseni 1991. bavi se iskljućivo humanitarnim radom. predstavnici 31 skupine i organizacije iz svih republika. Sudjelovalo je gotovo stotinu Ijudi. 1 (83-104) Z. ali to nije đovelo do kontinuirane koordinacije. Društvo je imalo nekoliko uspješnih akcija (stručni okrugli stol u povodu donošenja Prostornog plana Parka prirode Medvednica. iako ono ne proturjeći statutu. ali bez značajnijeg efekta. To je vjerojatno bio smišljen potez vlasti da "parira" u međuvremenu osnovanoj Zelenoj stranci od koje su se osnivači izričito ogradili. U Bosni i Hercegovini do danas ne postoji republička organizacija niti efikasna koordinacija. Istupanja Nikole Viskovića u Saboru izazvala su brojne proteste i ograđivanje Izvršnogodbora SZH. U Crnoj Gori osnovan je godine 1990. siječnja 1990. Oštrić: Ekološki pokreti u Jugoslaviji 1971-1991. u koji je izabrano 11 članova.3 Skupovi ekoloških skupina iz Jugoslavije Prvi pokušaj uspostave stalnog kontakta u sklopu ekološkog pokreta u Jugoslaviji bio je okrugli stol Budućnost zelenih u. Niti kasnije SZH nije uspio organizirati efikasnu koordinaciju i kontinuirano djelovanje. Taj odbor sastao se nekoliko puta i raspravljao o temama kao što su ekolbška katastrofa Zenice. Programska deklaracija govori o zaštiti prirode i okoliša pi-venstveno u nacionalnim kategorijama. Jugoslaviji listopada 1989. 3. Vol. Pokret nije nikada stvarno počeo djelovati. nasuprot univerzalnim kategorijama u programu SZH. Ekol. više ne mogu biti članice zbog političkog djelovanja. osigurati suradnju stručnjaka i izgraditi identitet. Dogovoreno je osnivanje Koordinacionog odbora ekologističkih skupina Jugoslavije.4 Izbori i pojava zelenih stranki Pojava niza novih. iz Splita. Pokret ekologista Makedonije (Dviženje na ekologistite na Makedonija) osnovan je svibnja 1990.

Naime. smatrajuđ da nisu dovoljno žestoki atikomunisti. Zeleni isprva čuvaju karakteristike pokreta. a njihov predsjednik dr. Slične situacije ponavljaju se u svim republikama. koja u programu zadržava neke ekologističke stavove. jer neka Društva za varstvo oko^ja postaju podružnice Zelenih. Ipak. 1989). Zato razvijene države oba društvena uređenja ostaju ekološki paraziti cijele planete (Plut. obveza da.Soc. dolazi do preokreta zbog nezadovoljstvaZefeni/z materijalnom i organizacijskom potporom koju su od ZSMS-a dobili. od kojih su mnogi istodobno članovi drugih političkih organizaqja. Hubert Požarnik bio je član Programskog savjeta Zelenih. tj. lista građana iza kojih ne stoji stranka. Inicijativu za osnutak dao je dr. ali krajem 1989. daleko od 15 Dr.) Zelimo nadvladati našu razdrobljenost i dosadašnja usko postavljena nastojanja za očuvanje okoliša. a drugi oko jedan posto glasova i ne ulaze u republičku skupštinu. 'a istodobno je u srpnju 1989 postao predsjednik Slovenske demokratske zveze. Niz članova Zelenih nije se složio s pristupanjem DEMOS-u (prvenstveno zbog dominacije konzervativnog svjetonazora) i ostaju u liberalima ili u SDP-u. 3. političko svrstavanje je neizbježno. Ulazak zelenih u vladu jedinstven je slučaj u Europi i zato njihovo iskustvo zaslužuje dublje istraživanje. redovito dovode do raskola ." U tom manifestu on precizno formulira temeljno ekologističko načelo: "Na ograničenom planetu. Njihov član dr. 1 (83-104) Z. U SDP-u se uoči izbora formira Zelena frakdja. čiji pripadnici izlaze na izbore kao Meščanska zelena lista. nego kada sudjeluju u vlasti.. spomenuli bismo jednu na izgled paradoksalnu hipotezu za dalje istraživanje: zeleni često mogu više postići kada su u oporbi. Neki raniji aktivisti novih društvenih pokreta sudjeluju na izborima kao Lista novih društvenih gibanj. sa ograničenim prirodnim izvorima i ograničenim samoregulacijskim sposobnostima. U Nacrtu zelenog manifesta on kaže: "Zeleni žele prekinuti mrtvilo nastalo nakon sve davnije ekološke konferencije SSRN. Očekivalo se da će ZSMS iZeleni ići na izbore kao koalicija. zbog potenciranja pojedinca i univerzalnih kategorija. te na one koji postupaju oportunistički s druge strane. nasuprot inzistiraiya na nacionalnom pitanju ostalih novoosnovanih stranaka . Nakon toga povlači se iz Zelenih. Oštrić: Ekološki pokretl u Jugoslaviji 1971 -1991. Dušan Plut krajem 1988. Miha Tomšić postat će ministar energetike.. skupina iskusnih ekoloških aktivista osnivaZe/ene Slovenije. Dolazi do polemika između Zelenih i ZVOS.na one koji idu u otvoreni draštveni konflikt i sudjelovanje na izborima s jedne. ZSMS postaje Liberalno-demokratska stranka. utjecajna stranka^upfeo. Dušan Plut na neposrednim izborima postaje jedan od članova predsjedništva Slovenije. Vol. 1 (1992)No. 1987) i koju je u međuvremenu prihvatio i Milan Kučan (Kučan. 98 . vezani su uz ZSMS i okupljaju šarolik skup Ijudi. Zeleni ulaze u antikomunističku koaliciju DEMOS koja pobjeđuje faa izborima. te konačno nedvosmisleno raskida s kardeljevskom dogmom i odbacuje kovanicu "ekolpški socijalizam" koju je ranije i sam koristio (Plut.1 Slovenija Lipnja 1989. a istodobno mnogi ćlanovi ZVOS-a ne žele biti članovi stranke. Prateći njihovo djelovanje u toj ulozi.4. nije moguće mehaničko povećavanje rasta stanovništva. Time jasno formulira ono što je specifičnost zelenih (jer i sve druge stranke ističu značaj zaštite prirode i okoliša). 1989). nije moguće neprekidno povećavanje materijalnog standarda u kolićinskom pogledu. Zelene doživljavaju kao dio \jevice. Zeleni dobivaju devet posto glasova. Prvi dobivaju oko dva. Ekol. (.

slobodni izbori još nisu bili na vidiku i "alternativne" političke stranke tek su se počele osnivati). pojavila se radikalna ekološka skupina Živo zeleni u Ljubljani. pregovaraju i sklapaju kompromise sa svojim koalicijskim partnerima. stranka je imala 34 kandidata za republičku skupštinu. S druge strane. a zatim i svagdašnjom političkom pragmatikom. 3. brzopleto i neutemeljeno najavljivanje skorog proglašavanja Crne Gore "ekološkom državom"). Raskoli na slovenskoj političkoj sceni krajem 1991 (raskol na "liberale" i "klerikalce") nisu rii njih zaobišli. a etabliranje zelenih stranki odvaja ih od raznolikog i dinairiičog svijeta civilnodruštvenih inicijativa iz kojih su izrasle. povremeno polemiziraju "crveno-zeleni" i 16 "Demosovi zeleni". Ekologija je nadstranačka i civilna stvar. brzo je zaboravljen projekt potpune demilitarizacije Slovenije. 7. osim toga nisu bili spremni preuzeti odgovornost i nešto učiniti u vladi. lišavaih mogućnosti mobilizirati širu javnost. koji je osobito vatreno zastupao Dušan Plut. Stranka je dosljedno antinacionalistička i zato nije imala veći utjecaj. koji bi time imao dvostruko značenje. ugled im je srozala sklonost senzacionalizmu i fundamentalizmu (afera oko navođne povišene radijacije i spaljivanja uvezenog nuklearnog otpada u Boru. Primjerice. U zaokupljenosti borbom za postignuće slovenske suverenosti. koji često zastupaju suprotne interese. 16 Npr. Tyekom 1991.2 Srbija Zelena stranka sa sedištem u Beogradu osnovana je u veljači 1990. Agresijom savezne vojske sredinom 1991. ekologistička paradigma postaje sve manje vidljiva. izbjegavanje velikih tema kao što je ujedinjenje Njemačke. za razliku od Slovenije i Hrvatske. Oštrić: Ekološki pokreti u Jugoslaviji 1971-1991. ponovno raste aktivnost ZVOS-a.. ili se držati dosljedno po strani od borbi za vlast? Na izborima prosinca 1990. jer se tome suprotstavila Slovenska kmečka zveza koja zastupa interes bogatih seljaka koji žele proširiti svoja imanja. Vol. Zelenima Slovenije prijeti opasnost od gubitka identiteta. veljače 1991 (KATEDRA." 99 . Slični problemi oko identiteta i strategije muče danas i druge zelene stranke u svijetu: druge stranke preuzele su dijelove njihovih programa.Soc. veljača 1991). očiju javnosti. promičba "povratka prirodi" u stilu romantizma 60-tih godina.4 posto građana izjavljuje da bi glasali za Zelene. Igor Klinar: "Formalizacija zelenih kao stranke je najvedi blcf u povijesti političkih borbi. U nekim stajalištima (ukidanje prava na pobačaj u ime prava na život) zastupaju konzervativne stavove. Ekol. podržavala ga je većina građana. ispitivanja javnog mnijenja pokazuju da su uspjeli sačuvati pristaše: krajem 1991. 1 (1992) No. a manji uspjeh na zadnjim izborima je posljedica frakcijskih borbi u stranki.4. iako je zahvaljujući iskustvu predsjeđnika Dragana Jovanovića vješto koristila sredstva javnog priopćavanja. a prema istraživanjima javnog mnijenja u svibnju 1991. 1 (83-104) Z. u čemu je njihovo najjače oružje bez obzira na broj njihovih članova i glasaća. Uzrok raskola bio je (zanemarujući osobne sukobe) u raznim pogledima prema političkom djelovanju: treba li ići otvoreno u oporbu prema postojećem političkom sustavu i vladajućoj stranci (u to vryeme. tako da je danas u dubokoj krizi. Osnutku je prethodio sukob i raskol unutar ranije osnovanog Ekološkog pokreta Beograda. koji su dobili između jedan i 13 posto glasova (najviše u Pančevu). kao i žestoke borbe oko liderstva. 1991:23). S druge strane.1 posto se nije izjasnilo). Ipak.5 posto opredjeljenih (49. (Toš i sur." Dušan Plut: "Njemački Zeleni su takoder stranka. na ekološkim susretima u Murskoj Soboti. U nekoliko navrata došlo je do unutrašnjih sukoba i istupanja nekih uglednih članova iz stranke. Zeleni su morali odustati od zahtjeva za proglašavanjem moratorija na dalje melioracijske zahvate u Sloveniji. što znači čak 14. Zbog njihovog protivljenja nije ostvarena inicijativa Zelenih Europe za velik antiratni miting ispred NE Krško rujna 1991.

ali za većinu u ekološkom pokretu prežestok. U Hrvatskoj. Zelena akcija Split išla je na izbore s neutralnim. čestu osionost vladajuće stranke i sl.Soc. od njegovih se istupa već nakon konstitucione sjednice novog Sabora (krajem svibnja 1990). npr. dvojba o izlasku na izbore bila je predmet žestokih polemika pri osnutku Saveza zelenih Hrvatske u veljači 1990. Zahvaljujući proporcionalnom izbornom sustavu. Visković se istakao u Saboru kao najuporniji kritičar vlasti. moguće je da se u sljedećih nekoliko godina pojave dvije zelene stranke. tako da su na izbore izašli Zelena akcija Zagreb i Zelena stranka Rijeke u sklopu koalicije Evropska zelena lista (s "otcjepljenim" dijelom SSOH pod imenom Autonomni demokratski savez Hrvatske. Niz aktivista uključuje se u rad mirovnog pokreta (Odbor antiratne kampanje). prelazak cestovnog gradskog prijevoza na plin ili ukidanje matičnogbroja građana. Tako Visković. Zbog političkih razlika. ponovno razvija aktivnost. Rat u Hrvatskoj. Dosljedno se zalaže za slobode i prava jedinke i za participativnu demokraciju. Oštrii: Ekološkipokreti u Jugoslaviji 1971 . rješava neke temeljne organizacijske probleme. odustaje od stranačkih pretenzija i nastoji izgraditi efikasnu nevladinu i nestranačku organizaciju.4.4 Ostale republike U Bosni i Hercegovini ne postoji republička organizacija niti efikasna koordinacija. Većina članica (oko 30 lokalnih pokreta i organizacija) izjasnila se protiv politizacije. ZAZ od kraja godine 1990. naravno. u Austriji). Ekol. uže ekološkim programom. a u Rijeci su zeleni kandidati za općinsku skupštinu dobili u prosjeku 15 posto glasova i da je izborni sustav bio proporcionalan bili bi treća snaga u Skupštini. javljaju se inicijative za osnivanje Zelene stranke. Nastup posve prikladan predodžbi o zelenom poslaniku. međutim. 3. ogradio i Izvršni odbor Saueza zelenih Hrvatske. Transnadonalnom radikalnom strankom i skupinom aktivistkinja ženskog pokreta). Okolnosti su. bez podrške i unutar SDP-a djeluje kao "slobodni strijelac". za to krajnje nepovoljne. Zahvaljujući dobroj upućenosti u kretanja u ekološkom pokretu u Europi.1991. tako da je među njezinim kandidatima bilo i onih koji su simpatizirali HDZ. Zelena akcija Šibenik dobilaje dva mjesta u Općinskoj skupštini. a opća nagla politizacija dovodi do osipanja članstva i oni nemaju nasljednika. Za Sabor su istaknuta ukupno 23 zelena kandidata. braneći načela formalne demokracije i kritizirajući opsjednutost simbolikom i državnim institucijama. usporio je taj razvitak. koja je na izbore išla s vrlo opsežnim programom rađenim prema uzoru na programe zelenih stranaka u Europi. Nakon razumljive krize (nedostatak prostorija i materijalnih sredstava).5 posto glasova. uglavnom. Mnogi su "alternativci" prema osnivanju stranki vrlo skeptični i više vole djelovati u civilnom društvu. 1 (83-104) Z.3 Hrvatsko. od općenitih kao što je model reprivatizacije vlasništva do specifičnih. 1 (1992) No. Taj program ulazi u brojna specifična područja i nudi brojne originalne prijedloge. Dr. ulazi u organizacijsku krizu jer se nekoliko Ijudi iz "jezgre" okreće privatnim i drugim interesima. te samostalno Zelena akcija Šibenik i Zelena akcija Split. međutim. Nikola Visković postao je zastupnikom u Saboru kao zajednički kandidat zelene akcije Spliti SKH-SDP. Zbog radikalnog stava i ironije koju su mnogi smatrali za uvredu nacionalnih osječaja. Krajem 1991. 3. Nekilokalni ekološki pokreti sudjelovali su na izborima nalokalnoj razini.4. Nakon izbornih napora. Vol. jedna konzervativnija i jedna alternativnija (kao npr. Drugačiju evoluciju doživjela je Zelena akcija Zagreb. uspjeli su dobiti mjestau nekim općinskim 100 . koji su dobili u prosjeku (ne radunajući Viskovića) oko 4. privlači određeni broj novih aktivista i razvija niž projekata.

koji je rezultirao osnutkom Zelenih Makedonije kao stranke.03. Zbornik radova sa II zasedanja Jugoslovenskog saveta za zaštitu i unapređenje čovekove sredine (str. I u Makedoniji je došlo do raskola u Dviženju na ekologistite na Makedonija. Pokreti. A-centrale: Da li ih graditi? U: NIN.03. Ekol. (1983).. Kraigher. Rogić. Lj. Globalne ekološke orijentacije. (1990). Šesnajst let prizadevanj za varstvo okolja v Sloveniji.) Kriza energije i društvo. Vol. Kjakić. jer niz lokalnih pokreta (u Cetinju. Diskusije sa znanstvene tribine 27. 101 . Uvodnik U: Jedrske. Sociologijska istraživanja o upotrebi energije (str. Istoricitet i fundamentalizam.. Čulig. Energo-pool Zagreb. Zagreb: CDD. (1986).. (1985). sudjeluju na "Konvenciji o novoj Jugoslaviji" u Beogradu. 95-195). Zagreb: Društvo energetičara Zagreb. I. 153-165). Zovko. Čaldarović... Pljevljima. 33^12). J. Goriup. travnja godine 1991. Ekološka svijest mlađih. 35-40). Zaštita i unapredivanje čovjekove okoline u Zagrebu. Ekološkipokret Crne Gore izjavio je pred izbore da podržava Savez komunista. O. (ur.1979. I. U Crnoj Gori ekološki pokret nije sudjelovao na izborima. Derada. Tko se ne boji atomske centrale. Matić. Kraigher. Ahačić. Jović. Ljubljana: Zveza društev za varstvo okolja Slovenije. Zbornik. Čovek i životna sredina. Klemenc. kao stranku s najboljim ekološkim programom.. Zagreb: Radničke novine. N. Kulturni radnik. (ur.. 28(10): 1831-1841. Nova društvena gibanja pri nas. Mostar). Usprkos imenu. START. 11(6):16-19. I. B. (1990). Boki Kotorskoj. O.. Zelena akcija Zagreb (11. I. Zadaci subjektivnih faktora kvaliteta čovekove okoline u socijalizmu. I. Čulig. (1987). (1986).Spc. U: Ivančević. Kritički osvrt na "Strategiju razvoja energetike Republike Hrvatske" (1991). D. Elementi zasnivanja ekološke svijesti u nas. (1987). ovaj pokret nema republički karakter. ali nisu imali aktivniju ulogu. (ur. Krašovec.) djeluje samostalno. tehnika i životna sredina. Planiranje razvoja Jugoslavije i čovekova sređina. Koalicija je dobila dva mjesta u republičkoj skupštini.. Hgerarhijska faktorska analiza. J. (1979). Beograd: Jugoslovenski savet za zaštitu i unapređenje čovekove sredine. Jovanović. (1974).. (1984). 22(1):121-151. Početkom 1991. (1991). Cifrić. Heller. B. (1985). 29(1-2):68-83. Revija za sociologiju. U: Cifrić.02.06. U: Adamič. (1988). Jedrske elektrane da-ne (1986). 1 (83-104) Z Oštrić: Ekološki pokret u Jugoslaviji 1971-1991. R.: Na svoji strani. Ekološka adaptacija i socijalna pobuna. A. U: Janša. B. J. Matić. Međunarodni radnički pokret. D. Interpretacija rezultata pilot-sociologijskog istraživanja o podobnosti lociranja pojeđinih tipova energetskih postrojenja. 1 (1992) No. Janša. LITERATURAj Cifrić. Cifrić. 27.. (87-88): 3-88 (Tematski broj. U: Čaldarović. (1986). Ćaldarović. I. O. /ur. D. Zagreb: Sociološko društvo Hrvatske.) Društvo i ekološka kriza (str. J. Čaldarović. Ljubljana: Časopis za kritiko znanosti (tekst je prvobitno objavljen u zborniku Hlaclni mir in druge vroče teme (1986) Ljubljana: Delovna skupina za mirovno gibanje pri RK ZSMS). S.91). Tzv.1986). Z. (1988).1985. F. skupštinama (Zenica. D.. 31. Zagreb: Centar za ' idejno-teorijski rad SDP Zagreb. I u ekološkom pokretu ponavlja se u Crnoj Gori neizbježna podjela na "bjelaše" i "zelenaše". A. Ekološki pokret Zeleni Sarajevo sudjelovao je na izborima u koaliciji s SSOBiH (sada Liberalna stranka). Čulig.) Nauka. O. B. Časopis za kritiko znanosti../: Zbornik Zveze društev za varstvo okolja v Sloveniji (str. Za kraj siječnja stranka priprema prvi koordinativni sastanak zelenih stranaka Balkana u Ohridu. 38(6):168-192. Naše teme..

Spasić. Socijalistićna civilna družba? Ljubljana: Knjižnica revolucionarne tcorije. Bilten ekološke skupine v ustanavljanju (14. (1986). V. tehnologija. Vol.1991. društvo. Oštrić: Eko/oški pokreti u Jugoslaviji 1971-1991.01. 1 (83-104) Z. N. T. Todorović. (1986). Socijalna ekologija. Mišljenja i stavovi o izgradnji nuklearnih elektrana sa energetskog gledišta./ (1985). Nuklearke.Spc. Kučan. Nacrt zelenog manifesta. Pravni vjesnik. Demokracija na djelu. M.01. Beograd: Jugoslovenska naučna tribina. Mclucci. Zelena smer. 165-180). Uloga smeća u padu rea^nog socijalizma. (1987). (1989). (1989). A. STUDENTSKILIST. 19(l-2):47-55. DELO. L. mirovne. (1981). Z. (1989). A. 16. Z. MLADINA. Novi protestni pokreti. Nikšić: Univerzitetska riječ. GALAKSIJA. (1986). (1983). Pavlović. Slovensko javno mnjenje (redovna istraživanja od 1971. javnost i televizija. A.1986 (str. 9(3):4-5. 3. Tomšić. Pretpostavke nastajanja i metode artikulacije društvenih pokreta s osvrtom na realni socijalizam. 16-18).06. Milardović. Oštrić. Z. ZK Slovenije za demokratično. (1991). godine). 5(l-2):79-91. Beograd: Zavod za uđžbenike i nastavna sredstva. /ur. maj 1986 (str. R. 1987). D. Pokret gorana Srbije 1960-1980. Međunarodni radnički pokret. R. M. 1(2). Kraj društvenih pokreta? Naše teme. Toš. feminističke i duhovne inicijative Svcučilišne konfercncije SSOH (travnja 1988. Marković. Mastnak. Beograd: Mladi istraživači Srbije. Ljubljana: Knjižnica revolucionarne teorije. ekološki humano razvojno strategijo (Referat na simpoziju Ekosocijalizam — nov družbeno-razvojni projekt. 22). Energija in ekologija. (1986). Ekol. Radna grupa za ekološke. Dve decenije pokreta gorana Srbije — nezamenljiva društvena snaga.04. Beograd: Izdavački centar Komunist i Jugoslovenski savet za zaštitu i unapređenje čovekove okoline. (1981) Beograd: Republička konferencija Pokreta gorana Srbije. Prilog cjelovitoj strategiji razvoja: Energija. M. ekonomskih mogućnosti i potreba tehnološkog razvoja Jugoslavije (1988). Pryedlog programa pokreta zelenih. Zagreb: SNL.1989)./ (1985). D. Spontanost i institucionalnost. Plut. Prelog. D. Maribor. (1984). Plut. 102 . Leković. (1986). Lay. 1 (1992) No. U: Energija i razvoj (str.10.. (1978). /ur. D. A. Poredak i alternativa. V.. ekologija. N. Šešerko. dokumcntacionu i izdavačku djelatnost PK SSOJ. Međunarodni radnički pokret. šapirografirano). Izazov novih pokreta.04. AKTIVA. Slovensko javno nmjenje 1991/2. Platforma za ekološku akciju. Supek. 19-30).P.1989. 12. Ljubljana: Centar za raziskovanje javiiega mnjenja in množičnih komunikac\j Fakulteta za družbene vede. (1987). Štrajn. Slovenija — zelena dežela ali pustinja. V. Ova jedina zemlja. Zagreb: "Svarun". in skupina (1991).1987). Borba za život. Formiranje politike racionalne potrošnje energije. Čovek i životna sredina. Moguća rešenja u sistemu čovek-društvo-životna sredina. Oštrić.Ž. Sieferle. /ur. 25. Klemenc./ (1973). 29(1-2):121146. Oštrić. (1989).1985 (str. 28(10):1842-1852. 14. Beograd: Centar za istraživačku.

the ecology movement did not succeed. the green parties are appearing. the author distinguish. Vol. social conflicts. 1 (83-104) Z. environmental movement. Oštrič: EkološkipokretiuJugoslaviji 1971-1991. Key vvords: anti-nudear movement. Zogreb Summary Having studied the ecology movements in ex-Yugoslavia.which is introducing the conflict and is destroying the limits ofthe system in which the action is being performed. except in Slovenia. (3) there is an attempt to uniting the ezisting and. social movements. The present day domination ofratherpolitical and more state forming themes is pushing it away andthis time into a marginalposition. covering the gradual decrease ofinterest as uiell. thegreen 103 . by the end of eighties and the beginning of nineties. ECOLOGT MOVEMENTS IN YUGOSLAVIA 1971 . Ekol. (2) there is a crisis oflegitimacy ofthe system and the appearance of the ecology movement by mid eighties. 1 (19921 No. but the relations betiveen the opponent parties did not change for the better. Ouiing to the crisis ofpolitical system. the spontaneity ecology groups uuhich are supporting alternative values and acting principles. to organize itself as a significant sodal and political pouier. but ten years later it cannot be doing it any more. on the other. a social movement is a form ofcollective action founded on solidarity.1991 Zoran Oštrić Green Action Zogreb. The very strong. By mid seventies the system is Succeeding to control the spontaneous ecology action. That is mostly evident on the question ofnudear energy problem.Soc. The difference should be made betiveen the spontaneous local protests and self-organizing of the citizens on one side..es Speriods: (1) there is an attempt to founding ofthe movement at the beginning ofseventies. and. The ecology movement actively helped to pull doivn the system. anti-nuclear mass movement was of guite special significance within the ecology movement in ex-Yugoslavia. and his opinion is based upon the analytic definiton of Albert Melucci. The author is considering the ecology flghtings as a conflict of "the world oflife" with the system.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful