You are on page 1of 26

UNIVERZITET U TUZLI

EKONOMSKI FAKULTET Via poslovna kola

MENADMENT MALIH I SREDNJIH PREDUZEA Uvod u menadment malih i srednjih preduzea

Dr.sc. Bahrija Umihani, docent


e-mail: bahrijau@bih.net.ba Konsultacije u kabinetu br. 410.

Srijeda: 15-16 sati


1

Struktura nastavnog gradiva iz nastavnog predmeta MENADMENT MALIH I SREDNJIH PREDUZEA


POKRETANJE NOVOG POSLA POKRETANJE NOVOG POSLA VOENJE SME

Uvod u menadment MSP


POKRETANJE NOVOG POSLA

Finansiranje MSP
POKRETANJE NOVOG POSLA

Finansije
(finansijski izvjetaji)
VOENJE SME

ivotni ciklus MSP


POKRETANJE NOVOG POSLA

Organizacijsko planiranje
VOENJE SME

Raunovodstvo
VOENJE SME

Izrada poslovnog plana za SME


POKRETANJE NOVOG POSLA

Upravljanje ljudskim potencijalima


VOENJE SME

Porezi
VOENJE SME

Pravna pitanja
POKRETANJE NOVOG POSLA

Marketing
(Istraivanje i marketinki splet)
VOENJE SME

Kontrola
VOENJE SME

Lokacija

Drutvena odgoNabavno i prodajno vornost poduzetnika poslovanje 2

Ciljevi uenja:
1. Prisjetiti se i zapamtiti temeljne definicije menadmenta, malih i srednjih preduzea 2. Upoznati se sa karakteristikama ambijenta za razvoj MSP 3. Razumjeti da li su naela nove ekonomije ansa ili prijetnja za razvoj MSP 4. Zapamtiti gdje najee uspijevaju MSP 5. Upoznati se sa razlozima pokretanja novog posla 6. Razumjeti prednosti i nedostatke pokretanja novog posla odnosno osnivanja vlastitog preduzea 7. Nauiti neke od elemenata uspjenog voenja MSP

Interesantno je studirati mali biznis


Zaista je interesantno, pravi je izazov studirati-prouavati mali biznis. Posjedovanje vlastite firme je najbolji put da i Vi ostvarite tzv veliki ameriki san jer veina Amerikanaca vjeruje da je ovo jedan od najboljih naina da se obogati. Isto miljenje dijele i stanovnici Europske Unije i Japana. Zato tako ne misle stanovnici u Bosni i Hercegovini? Stavovi stanovnika u najrazvijenijim zemljama dolaze zbog sljedeih razloga: 1. Broj malih biznisa raste brzo 2. Male firme kreiraju mnogo novih zanimanja 3. Opte prednostu malog biznisa 4. Tu je porast interesa u malom biznisu, poduzetnitvo u malim kolama i koledima 5. Porastao je trend to se tie samozaposlenja 6. Poduzetnitvo je atraktivno za ljude svih godina

Definisanje menadmenta:
Menadment je nesumnjivo kljuni faktor organizacijskog uspjeha i razvoja. Na globalnom, drutvenom nivou posmatranja on se smatra glavnim i najvanijim resursom ekonomskog razvoja, a na organizacijskoj osnovi, poluzi i njenim ivanim sistemom, jednom od najvanijih ljudskih aktivnosti.
Menadment oznaava posebnu, najvaniju funkciju unutar organizacije,a isto tako profesiju sa specifinom strukturom znanja i metoda, primjenjivih u praktinom djelovanju.

Menadment predstavlja proces oblikovanja i odravanja okruenja, u kojem pojedinci, radei zajedno u skupinama, efikasno ostvaruju odabrane ciljeve.
5

Definisanje malih preduzea u SAD


PRVA DEFINICIJA:

Federalne vlade za pomo malim preduzeima (Small Business Administration SBA) koja u pogledu odreivanja veliine preduzea razlikuje:
veoma malo preduzee do 20 zaposlenika, srednje sa 100-499, a veliko od 500 navie zaposlenih prosjeno na godinu, pri emu u SAD postoje razlike za neke grane.

DRUGA DEFINICIJA:

Ameriki komitet za ekonomski razvoj:


vlasnik je veinom i rukovodilac preduzea; pravo vlasnitva i potreban kapital je koncentriran kod jedne linosti ili kod grupe ljudi; podruje aktivnosti je uglavnom lokalno ogranieno, pri emu trita ne moraju biti u mjestu proizvodnje; radnici i vlasnici rade zajedno; relativna veliina prometa unutar brane je mala u poreenju sa velikim pojedinanim firmama
6

Definisanje malih i srednjih preduzea u EU


EU definicija za MSP-a definira broj uposlenika i financijski nivo koji odreuju kategoriju preduzea: Kategoriju mikro, malih i srednje velikih preduzea ine preduzea koja zapoljavaju manje od 250 osoba, sa godinjim prometom koji ne prelazi 50 miliona (97.791.500 KM), i iji ukupan godinji bilans stanja ne prelazi 43 miliona (84.100.690 KM) . U okviru kategorije MSP-a, malo preduzee se definira kao preduzee koje zapoljava manje od 50 osoba i iji godinji promet i/ili ukupan godinji bilans stanja ne prelazi 10 miliona (19.558.300 KM) . U okviru kategorije MSP-a, mikro preduzee se definira kao preduzee koje zapoljava manje od 10 osoba i iji godinji promet i/ili ukupan godinji bilans stanja ne prelazi 2 miliona (3.911.660 KM) . Ona takoer definira neophodne mjere za prikupljanje i prezentiranje statistikih podataka o MSP-a da bi se identificirale sljedee klase preduzea po veliini: 0 1 osobe; 2 9 osoba; 10 49 osoba; 50 249 osoba. 7

Definisanje malih i srednjih preduzea u BiH


Kategoriju srednje velikih preduzea ine preduzea koja zapoljavaju manje od 250 osoba, sa godinjim prometom koji ne prelazi 20 miliona (39.116.600 KM), i iji ukupan godinji bilans stanja ne prelazi 15 miliona (29.337.450 KM). U okviru kategorije MSP-a, malo preduzee se definira kao preduzee koje zapoljava manje od 50 osoba i iji godinji promet ne prelazi 2 miliona (3.911.660 KM). U okviru kategorije MSP-a, mikro preduzee se definira kao preduzee koje zapoljava manje od 10 osoba i iji godinji promet ne prelazi 200.000 (391.166 KM).

Doprinosi malih preduzea (primjer SAD)


Od 25.5 miliona biznisa u Sjedinjenim Dravama danas, priblino 25.1 milion, ili 98.5 procenata, moe biti smatrano kao malim.. Oni rastu virtualno u svakoj industriji, iako je veina malih kompanija koncentrirana u uslunim i industrijama prodaje.

12 20

8 6 8 Usluge Maloprodaja Gradjevina Veleprodaja Proizvodnja 6 Finansiranja Ostalo 40


9

Doprinosi malih preduzea (primjer SAD)


Mala preduzea stvaraju 51 % nacionalnog BDP-a Mala preduzea uestvuju sa 47 % u ukupnoj prodaji SAD Dvije treine svih novih izuma su kreirane od strane malih kompanija Mala preduzea kreiraju etiri puta vise inovacija, po novcu izdvojenom za istraivanje i razvoj (R&D), nego srednje firme i 24 puta vise od velikih firmi. Mala preduzea stvore 13 do 14 puta vise patenata po uposleniku nego velika preduzea Mnogi vani izumi vuku svoje korijenje ba od poduzetnika/privatnika (personalni raunar, FM radio, klima ureaj, eskalator (pomine mehanike stepenice), sijalica, i automatski prenos podataka svi potiu iz malog poduzetnitva) Poduzetnici nastavljaju kreiranje inovacija u mnogim vanim oblastima u rasponu od energije do komunikacija.
10

Struktura MSP

[Na osnovu podataka poreskih uprava o broju poreskih obveznika decembar 2005]

Tabela 1: Struktura MSP u FBiH

Broj zaposlenih

Ukupan broj pravnih lica i preduzetnika 48.635 3.159 3.610 1.150 56.554

% u celokupnom broju MSP-a 86 % 5,5 % 6,5 % 2% 100 %

1-5 6 - 10 11 - 50 51 - 250 UKUPNO

11

Struktura MSP

[Na osnovu podataka poreskih uprava o broju poreskih obveznika decembar 2005]

Tabela 2: Struktura MSP u RS:


Broj zaposlenih
Broj pravnih lica

Broj poduzetnika

Ukupan broj pravnih lica i preduzetnika

% u celokupnom broju MSP-a

1-5 6 - 10 11 - 50
51 - 250 UKUPNO

12.805 1.828 2.390


1.191 18.214

24.144 187 38
0 24.369

36.949 2.015 2.428


1.191 42.583

86,5 % 5% 5,5 %
3% 100 %

12

Struktura MSP

[Na osnovu podataka poreskih uprava o broju poreskih obveznika decembar 2005]

Tabela 3: Struktura MSP u Brko Distriktu Broj zaposlenih Broj preduzea

% u celokupnom broju MSP-a 65 %


14 % 20 % 1%

1-5
6 - 10 11 - 50 51 - 250

2.924
641 889 53

UKUPNO

4.507

100 %

Tabela 4: Struktura MSP-a u FBiH, RS i DB: Broj zaposlenih 1-5 6 - 10 11 - 50 51 - 250 UKUPNO Ukupan broj pravnih lica i preduzetnika u FBiH, RS i DB 88.508 5.815 6.927 2.394 103.644 % u ukupnom broju 85,4 % 5,6 % 6,7 % 2,3 % 100 %
13

Najei razlozi (motivi) za osnivanje novih MSP:

elja pojedinca da svoje znanje, kapital i rad uloi u vlastiti posao; Potreba za preivljavanjem praena velikim poveanjem nezaposlenosti to se pretvara u oblik samozapoljavanja;

Osnivanje preduzea kao svojevrsna rezerva za sluaj gubitka posla;


Dopuna zaradi koju ostvaruje u drugom (sigurnom zaposlenju ili osnovnom zaposlenju) preduzeu.

14

Prednosti pokretanja vlastitog posla

Neovisnost

Finansijske mogunosti
Sigurnost posla

Porodino zapoljavanje
Izazov - samoaktualizacija

15

Karakteristike ambijenta za ubrzani razvoj MSP


1. Nove tehnologije uzrokuju decentralizirani uinak koji je na kraju vei od centraliziranog, smanjujui istovremeno minimalni nivo obima preduzea; 2. Rastua globalizacija uinila je trita nemirnima zbog sve vee konkurencije. U takvoj situaciji mala preduzea zbog sve vee fleksibilnosti dobivaju na znaaju u ukupnoj privrednoj strukturi; 3. Primijetan je gotovo eksplozivni porast broja ena kao pokretaa i voditelja malih novih preduzea; 4. Promjene u potranji, koje se oituju u stiliziranim i individualiziranim promjenama proizvoda i usluga, bolje mogu zadovoljiti mala preduzea. Ona u tom poloaju prestaju biti inferiorna pogotovo s obzirom na sve prisutniju maloserijsku proizvodnju; 5. Gotovo u svim razvijenim zamljama svijeta biljei se proces deregulacije koji omoguuje ulaz manjih preduzea i niz novih oblasti, kao to su: telekomunikacije, bankarstvo, razne intelektualne usluge prenoenje znanja od savjetovanja do projektovanja. [Aeas Z.J., Audreutsch
D.B., Invention and Small Firms, Cambridge, 1990.] 16

Naela nove ekonomije- prijetnja ili ansa razvoju MSP ?

Znanstveno intenzivna industrija

Inovacije su primijenjene proizvodnim djelatnostima djelatnosti.

sve uestalije i znatnim dijelom proizilaze iz znanosti. Znanstveni pristup u upravljanju, i uslunim procesima tj. svim poslovnim prisutan je od poljoprivrede do uslunih

Pametni proizvodi

Elektronike se komponente ugrauju u sve veoj mjeri u gotovo sve proizvode, od odijela do alatnih strojeva. Proizvodi su multifunkcionalni. Tako npr. senzori u automobilu upozoravaju na promjenu vanjske temperature, a muzika s radija automatski se pojaava u skladu s jainom zvuka motora. Trina vrijednost kompanije esto je nekoliko puta vea od knjigovodstvene vrijednosti, odnosno vrijednosti materijalne imovine. Kljuni trenutak dogodio se 1988. kad je Philip Morris kupio Kraft za 12,6 milijardi amerikih dolara, to je bilo est puta vie od knjigovodstvene vrijednosti. Tokom 90-tih godina 20. stoljea na taj fenomen je upuivala korporacija Microsoft. Podaci, informacije i znanje postaju esti predmet trgovine. Tako je 1980 ghodine vrijednost trgovanja licencama, patentima i ostalim oblicima znanja porasla s tri milijarde amerikih dolara na vie od 100 milijardi amerikih dolara. 17

Nedodirljiva vrijednost

Nedodirljiva trgovina

Gdje mogu najvie uspjeti MSP?


1. Gdje je tehnoloka inovacija ekonomina, kako na maloj tako i na velikoj skali poslovanja; 2. Malo preduzee tei ka poslu koji je nisko kapitalan, a visoko radno intenzivan; 3. Malo preduzee je uspjenije u poslu koji zavisi od specijalizovanih znanja i uloga; 4. Malo preduzee je esto uspjeno na malim, nesavrenim tritima; izolovanim ili

5. Malo preduzee esto posluje na nedovoljno provjerenim ili nestabilnim tritima ili ispunjavanjem marginalne, fluktuirajue tranje: 6. Malo preduzee opstaje, jer je u uskom kontaktu sa tritem i reaguje brzo i mudro na njegove promjene; 7. Mala preduzee esto opstaju zahvaljujui organizovanju sopstvenih kontratenih ekonomija veliine-udruuju se u razne dobrovoljne asocijacije.
18

Elementi uspjenog voenja MSP Plasiranje robe i usluga na precizno utvreno trite Pribavljanje dovoljnog kapitala Djelotvorno pribavljanje ljudskih potencijala i upravljanje njima Osiguravanje potrebnih i pravodobnih informacija

Uspjeno suoavanje sa vladinim-upravnim mjerama


Racinalno upravljanje vremenom Pribavljanje informacija kupcima

Analiziranje trita
Nedoputanje nepotizma Osiguranje tehniko-poslovne strunosti Uspostavljanje odgovarajueg menadmenta
19

Poduzetniki kviz: Koliki je moj poduzetniki potencijal?


0 1 2 3 4 5 6 7

Ja sam sposoban da komuniciram.

Ja sam u mogunosti da motiviram druge Ja sam u mogunosti da organiziram Ja mogu prihvatiti odgovornost Ja se mogu lahko prilagoditi promjenama

20

Poduzetniki kviz: Koliki je moj poduzetniki potencijal?


0 1 2 3 4 5 6 7

Ja imam smiljene odluke kako da djelujem Ja imam strast i energiju

Ja sam dobrog zdravlja Ja imam dobre humane odnose i vjetine Ja imam inicijative
21

Poduzetniki kviz: Koliki je moj poduzetniki potencijal?


0 1 2 3 4 5 6 7

Ja sam zainteresovan u ljude Ja imam dobre presude Ja sam otvoren i primjenjujem nove ideje Ja imam planove sposobnosti Ja sam izdrljiv
22

Poduzetniki kviz: Koliki je moj poduzetniki potencijal?


0 1 2 3 4 5 6 7

Ja sam snalaljiv Ja sam samopouzdan Ja sam otpoinjem Ja sam dobar slua Ja sam spreman da budm preuzima rizika

23

Poduzetniki kviz: Koliki je moj poduzetniki potencijal?

Bodovi:
110-140 85-110 Veoma jak Jak

55-84
do 55

Umjeren
Slab

24

Pitanja za pismeni ispit:

25

Pitanja za usmeni ispit:

26