You are on page 1of 10

GRUPA A 1. to je znanost?

o Znanost je sistematizirana i argumentirana suma znanja u odreenom povijesnom razdoblju o objektivnoj stvarnosti do koje se dolo svjesnom primjenom odreenih objektivnih metoda istraivanja sa svrhom spoznaje zakona prirodnih i drutvenih zbivanja da se omogudi tono predvianje bududih dogaaja i maksimalne djelotvornosti ljudske prakse. Znanost je univerzalna djelatnost koja ne poznaje nacionalne i dravne granice. 2. to je uvod? o Uvod je poetni dio djela koji itatelja upoznaje s problematikom i nastoji ga za nju zainteresirati. Mora biti pisan jasno i zanimljivo i ne smije biti ni prekratak ni predug. U njemu je potrebno opisati problem i obrazloiti njegovo rjeenje . Uobiajeno je, posebice kod diplomskih i magistarskih radova i disertacija, da uvod upoznaje itatelja s predmetom, ciljevima i metodama istraivanja te s izvorima podataka i strukturom rada. o Uvod moe imati razliit poloaj u tekstu pa tako on moe biti zasebna cjelina ipsred osnovnog dijela teksta,prvo poglavlje ili se uvod moe pisati ispred svakog poglavlja. Ukoliko je uvod zasebna cijelina ispred osnovnog dijela teksta tada on stoji na poetku djela iz sadraja. o Neto je dulji od predgovora i opdenitog je karaktera. o U sluaju kad predstavlja prvo poglavlje njime se definira predmet,c cilj djela i metod eistraivanja. o Kada se pie ispred svakog poglavlja tada nastoji upoznati itatelja s problematikom svakog pojedinog poglavlja. o Numeriranje stranica uobiajeno poinje od uvoda i oznaava se arapskim brojem 1, naslov UVOD takoer se oznaava arapskim brojem 1 i pie se velikim (verzal slovima). o Raslanjivanje teksta uvoda: 1.UVOD 1.1.Predmet i cilj rada 1.2.Izvori podataka i metode prikupljanja 1.3.Sadraj i struktura rada 3. to je zakljuak? o Zavrni dio gotovo svakog pisanog djela o Obavezan je dio-seminarskih,diplomskih i mag.radova,disertacija,kritikih prikaza,znanstveni i strunih lanaka o Neobavezan dio-udbenika.leksikona,enciklopedija i slinih djela o U zakljuku se na sustavan i koncizan nain trebaju sintetizirati sve bitne info.,zavrni stavovi te znan.injenice ,teorije i zakoni koju su izneseni u osnovnom dijelu djela o On nikada ne donosi nove spozanje,injenice,info. Ili teorije ved se formulira na temelju prethodno iznesenih spoznaja,teorija ,dokaza o Prilikom pisanja zakljuka autori moraju paziti da ne koriste iste rijei,reenice ili fraze koje su koristili u osn. dijelu o Najvanije misli u zakljuku moraju biti pisane jasnije,jezgorvitije i konciznije kako bi djelovale uvjerljivije o Opseg zakljuka ovisi o vrsti djela i sloenosti obraivane problematike,no nesmije biti ni predugaak ni prekratak(max.15 str.) o Zakljuak mora zapoeti na zasebnoj strani, a naslov ZAKLJUAK oznaava se arap.br. i pie velikim slovima o Oznaavanje zakljuka-npr. 5.ZAKLJUAK 4. Grane ekonomije. o Ekonomika poduzetnitva, financije, kvantitativna ekonomija, organizacija i management,meunarodna ekonomija, opda ekonomija, trgovina i turizam, poslovna informativa, makro i mikro ekonomija, ekonomska matematika i statistika, marketing, raunovodstvo. 5. Metoda analize. o Metoda analize - postupak znanstvenog istraivanja i objanjavanja stvarnosti ralanjivanjem sloenih misaonih tvorevina na njihove jednostavnije dijelove i elemente i izuavanje svakog dijela i elementa za sebe i u odnosu na druge dijelove (cjeline). o Metoda analize nas vodi ka raslanjivanju,razlaganju,tj.razdvajanju kompleksa neke cijeline odnosno objekta istraivanja pa tako pronalazimo i utvrujemo elemente, sadraje i imbenike promatrane cijeline ali i odnose u toj cjelini. o Sam znanstvni rad nije mogud bez analize.

o Neovisno o nainu na koji su prikupljeni neki podaci tijekom istraivanja,oni se moraju na neki nain analizirati te se na osnovi njih stvaraju i zakljuci u odnosu na hipoteze koje su postavljene u poetnoj fazi istraivanja. o Postupak analize podataka usko je poveza sa metodama pomodu kojih su ti podaci pribavljeni jer o tome ovisi oblik i sadraj podataka. o obliku i sadraju podataka ovise pak mogudnosti i pravci njihove analiize. o Stoga je potrebno vedu poetnoj fazi osim metoda za prikupljanje podataka,predvidjeti i metode njigove analize. o U sluaju da podaci nisu onakvi kakve smo oekivali, tada treba metode analize suavati,a ukoliko podaci premae naa oekivanja tada treba koristiti dodoatne metode analize koje u poetku nisu bile predviene. 6. Metoda diobe (divizija). o Divizija je logiki postupak kojim se odreuje opseg nekog pojma. o Divizijom odreujemo opseg pojma o U svakoj diviziji razlikujemo pojam iji opseg utvrujemo divizijom (divizijska cjelina), princip ili stajalite po kojem se divizija radi (osnova divizije) i nie pojmove koje ulaze u opseg nekog pojma (lanovi divizije). 7. Koja je razlika izmeu metode ankete i metode intervjua? o Metoda intervjua provodi se neposredno,usmeno,putem razgovora(papirom na kojem su pitanja). Provodi se putem razmjene misli i ideja o Intervju se mora pripremiti unaprijed,pripremiti pitanja vezana uz odreenu prblematiku o Odgovore treba odmah biljeoto o Preporua se koristiti tehnika sredstva-o tome moramo nuno dobiti privolu sugovornika o Intervju je elastiniji,ali osoboa kod intervjua mora biti strudna(izvrsno pripremaljena) o Spadaju u empirijska istraivanja sa visokim stupnjem strogode u znanstvenom i strunom smislu o Metoda anketiranja-pismenim putem,metoda neposrednog istraivanja,ispitaivanje javnom mnijenja o Treba odvojiti puka anketiranja(mediji,polit.organizacij) od metode anketiranja u struci i znanosti o Metoda anketiranja jest metoda gdje se na temu anketnog upitnika vri prikupljanje odreenih podataka,informacija,stavova,miljenja o nekim gospodarskim problemima,procesima o Mora postojati pripremljeni anketni upitnik s mogudnodu odgovora o Moe se vriti neposredno, i na dr.naine(potom) 8. to je enciklopedija? o Enciklopedija je djelo u kojem se abecednim ili kojim drugim metodikim slijedom okupljaju i sustavno obrauju injenice i spoznaje o svim ljudskim znanjima (opda enciklopedija) i sva graa jedne znanosti, umjetnosti ili podruja (strukovna ili posebna enciklopedija). o Sastavljaju se na osnovi znanstvenog plana prema kojem se vedina djela dijeli na znanstvene discipline ili njihove subdiscipline te na popis rijei koji sadri sve rijei za koje su odreene natuknice(odrednice) 9. to je metoda kompilacije? o Metoda kompilacije je postupak preuzimanja tuih promatranja, spoznaja, zakljuaka, sudova i rezultata. o Nemoe se svrstati u znan.metode bududi da se ona prvenstveno koristi rezultatima znanstvenoistraivakog rada drugih autira o Sva djela koja su nastala kompilacijom su nesamostalna, neorginalna i sastavljena iz vie dijelova. Autori koji se koriste ovom metodom moraju voditi rauna da njihovo djelo ne preraste u plagijat o Ova metoda nalazi svoju primjenu i to prvenstveno u kombinaciji sa drguim metodama 10. Navedi primjer navoenja literature. o Popis koritene literature dolazi iza zakljuka,a prije popisa tablica i ostalih ilustracija te priloga,ako oni postoje o Naslov LITERATURA pie se velikim slovima,centrirano pri vrhu stranice o Popis literature pie seu uovisnosti o nainu pisanja pozitivnih biljeki Npr.- 1. autori: prezime i prvo slovo imena (npr. Babid, A.) po abecednom redu, ako su dva autora nastavi se navoditi autore dalje po istom principu, 2.naziv rada (Znanost-najveda avantura i izazov ljudskog roda), 3.izdava (Medicinska naklada), 4. mjesto izdanja(Zagreb), 5. godina izdanja(2005.)

GRUPA B 1. Obiljeja i cilj znanosti. o Temeljne karakteristike znanosti su: drutveni karakter znanosti, jedinstvenost znanosti, jedinstvo znanstvene teorije i prakse, kreativnost u znanosti, svjestan kolektivni rad znanstvenika, ubrzani razvoj znanosti, slinost u etapama razvoja znanosti, dinamiki karakter znanosti, znanost kao komponenta kulture te diferencijacija i integracija znanosti. o Krajnji cilj je unapreenje proizvodnje ili drutvenih odnosa. 2. Nabroji znanstvena podruja i strune radove. o Znan.podruja-Prirodne znanosti, tehnike znanosti, biomedicina i zdravstvo, biotehnike znanosti, drutvene znanosti, humanistike znanosti, umjetniko podruje, interdisciplinarna podruja znanosti i interdisciplinarna podruja umjetnosti. o Struni radovi-Struni lanak, struni prikaz, magistarski struni rad, struni elaborat, struna ekspertiza, struni izvjetaj, meditacija, recenzija i vodi. 3. to je pojam? o Pojam je misaoni koncept do kojeg se dolazi apstrakcijom, a s pomodu kojeg se predmeti ili odnosi meu stvarima klasificiraju na temelju odreenih svojstava ili odnosa. o To je zajednika misao kojom se osmiljava neki predmet ili pojava, odn. misao o bitnim karakterist ikama onoga to mislimo. o Pojmom se predpuje ono to je zajedniko za vie stvari,odn.on odgovara simbolikoj predodbi verbalne naravi,koja ima opde zn aenje i odgovara cjelom nizu konkretnih predmeta koji posjeduju zajednika svojstva o Pojmom se predmet zahvada s obziromna to to jest, a de se nita ne ispakuje o njemu o Pojmovi se izraavaju rijeima pa je takav jezini izraz termin (naziv). o Mode postojati vie termina za jedan pojam,ali i jedan termin mode oznaavati vie pojmova to ponekad moe dovesti do nesporazuma u komunikaciji o Vie termina ima kao svoj znaenje isti pojam-suznanost ili sinonimija o Neki termin kao znaenje ima vie razl.pojmova-vieznanost ili ekvivokacija o Pojmovi se nemoraju nuno izraavati terminom ili nazivom negi i itavim opisom o Svaki pojam ima svoj opseg, sadraj i doseg. 4. to je hipoteza? o Hipoteza je teorija za koju se misli da bi mogla rijeiti neki problem, ali bududi da nismo u to sigurni, privremeno ju ne tvrdimo nego je podvrgavamo postupku koji treba pokazati njenu istinitost ili neistinitost. o Ona je znan.pretpostavka postavljena za objanjavanje neke pojave koju treba provjeriti i dokazati ili opovrgnuti,da bi postala vjerodostojna znan.teorija ili znan.zakon o U teoriji spoznaje,hipoteza je opdi stav od kojeg se polazi pri logikom izvodu nekog naela,a koji nije strogo provjeren o Znan.hipoteza-misaono teoretska dopuna izvjesnih praznina u poznavanju odreene pojave ili itavog sklopa pojava ije izvjesne segmente,dijelove ili aspekte ved poznajemo o Podjela: plodne, prazne, preliminarne, radne, pomodne, fiktivne, znanstvene hipoteze i hipoteze ad hoc.

5.Faze kod statistike metode. o Prikupljanje (statistiko promatranje) definiranje skupa, odabranih jedinica i na taj nain utvrivanje statistike mase na koju valja primijeniti statistiku metodu o Klasifikacija (statistiko grupiranje) sreivanje statistikih podataka o Obrada podataka pomodu statistike analize sam statistiki opis pojave nije dovoljan o Izvoenje opdih zakljuaka uopdavanje i tumaenje dobivenih rezultata i stvaranje hipoteze o zakonitosti masovnih pojava

6.Objasni razliku izmeu sveuilita i veleuilita. o Sveuilite je zajednica fakulteta i drugih ustanova visokog obrazovanja osnovana sa ciljem unapreivanja znanstvene, nastavne ili umjetnike djelatnosti. o Sveu.putem fakulteta osigurava studiranje fundamentalnih i primjenjenih znan. Te stjecanje najviih stupnjeva znan.obrazov. o Sveu.-izuzetni vaan imbenik znan.,gosp.,kultur. I drutv.razvitka svake zemlje ili njene pojedine regije o Veleuilita su visokokolske ustanove koje ustrojavaju i izvode strune studije te razvijaju visokostruni i umjetniki, a iznimno i znanstveni rad o Uloga i zna.veleu u visokokol.obrazov.-u injenici da studentima prua primjenjena znanja koja ih osposobaljvaju za brzo i kvalitetno ukljuivanje u posl.aktivnosti o Za razliku od sveu.znan.studija koji su rekativno tono utvreni i odreeni u okvirima pojedinih znan.disciplina, veleu.studiji su puno fleksibilniji i svoje programe mogu prilagoavati trenutnim potrebama gosp.i tr.rada 7.Imaginarna tabela. o Pirkupljanje i ureivanjem statis.podat.nastaju statist.nizovi koje je mogue prikazati u obliku tablice o Tablice-sistematizirani pregled kvalitat. I kvantitat. Obiljeja neke pojave o Svaka tablica se mora interpretirati to znai sa se podaci zi tablice ne smiju ostaviti neobjanjeni o Mora imati: redni broj(ispoda naslova), naslov(jasan,kratak i tono upudivati na to se odnose podaci iz tablice), zaglavlje( u zag. I pretkol. Moraju biti rijeima o metrikim oznakama pojanjeni num.podaci koji se nalaze u red. I stupc.) , pretkolona, redovi i stupci, izvor podataka i napomenu(ispoda tablice, a iznad izvora) 8.to je prazna hipoteza? o Prazna hipoteza je hipoteza koja se ne moe provjeriti iako se kasnije moe utvrditi da je bila tona. 9.radovi priznanja o Studenti preddipl.,dipl., i posljedipl.studija obvezni su tijekom studija ili na kraju odgovar.stupnja studija izraditi i obraniti odreena djela o Obranom takvih djel studenti dobivaju odreeno priznanje-ocjenu,svjedodbu,diplomi ili dozvolu predavanja stoga se takva djela esto nazivju radovima priznanja o Na preddipl. I dipl.studiju-programi,referati,seminarski radovi,zavrni ili diplomski radovi o Na poslijedipl.stud.-kritiki prikazi, seminarski radoiv i disertacija,rad posljedipl.specijalist.studija o Habilitacijski radovi 10.pouzdanost ankete o Elementi pouzdanosti: 1. anketu treba dobro pripremiti pitanja moraju biti smiljena, konzistentna, logina i moraju imati logini redoslijed 2. pitanja treba sastaviti strunjak 3. nuno je da anketu redigira (pregleda) jeziar. Jezina recenzija izbjegavati tuice 4. dobro je da anketu recenzira (pregleda) psiholog previe ili premalo pitanja, preteka ili prelaka pitanja s obzirom kome se upuduju pitanja 5. pitanja ne smiju biti subjektivna 6. pitanja ne smiju biti spekulativna 7. odgovori moraju biti jednostavni

GRUPA C 1. Kako se pie citat? Navedi primjer. o Citiranje je potrebano kada se eli itatelju dati do znanja da se polazilo od tuih misli ili rez.istraiv. te kada se neki problem eli ilustrirati ili se neto eli dokazati ili poduprijeti vlastitim tvrdnjama o Moraju se ukloiti u cjelinu izlaganja odn.moraju biti povezani s glavnom idejom rada o Doslovno preuzimanje tuih misli oznaava se sastavljanjem tog teksta u znakove navoenja () i citiranjem tueg dijela u pozivnoj biljeci na dnu stranice ili u uglatoj zagradi u tekstu rada, odn. na druge uobiajene naine. I u sluaju kada se tui tekst prepriava vlastitim rijeima, odn. parafrazira, potrebno je navesti izvor iz kojeg je tekst preuzet. o Pr.: Dio se mora uklopiti u cjelinu. 1 o Kreid, C.: Znanost u praksi, Sveuilite u Zagrebu, Zagreb, 2009., str. 268 2. Navedi periodike publikacije. o Periodine publikacije su novine, asopisi, publikacije znanstvenih i strunih tijela, statistike To su sve publikacije koje se tiskaju u redovnim vremenskim razmacima, imaju iste naslove i slian sadraj. 3. Definiraj doktorski rad. o Doktorski rad (disertacija) predstavlja uenu raspravu, a posebno znanstvenu raspravu kojom se postie znanstveni stupanj, najede doktora znanosti u nekom znanstvenom podruju. o To je izvorno znanstveno djelo koje samostalno izrauje doktorand na temelju fundamentalnih i primijenjenih istraivanja te primjenom znanstvenih metoda. o Mora biti samostalan prilog znanosti,a ocjenjuje je komisija fakultet.znan. s doktoratom znan. Ili komisija istaknutih znan.djelatnika koju bira fakultet.znanstvenonast.vjede ili vjede znan.ustanove o Disertacijom doktorand dokazuje sposobnost djelovanjanja kad samostal.istraiv.u znan.podru. i polju za koje se dodjeljuje doktorat znan. o Mora sadravati nove znanstvene spoznaje, teorije i zakonitosti. o Mora pridonositi razvoju znan. 4. Kakav mora biti stil pisanja? o Stil mora biti: jasan, jednostavan, prirodan, koncizan (ne ponavljati se, saeto iznositi), drati se principa koherentnosti (logika povezanost reenica), tekst mora imati logiku ivosti i apsolutno koristiti vokabular strunosti. o Treba izbjegavati pisanje u prvom licu jednine i mnoine, treba izbjegavati upotrebu izraza kao to su opde je poznato..., treba izbjegavati upotrebu rijei i fraza koje su kvantitativno neodreene ili suvie teke (malo, puno), tre ba izbjegavati uporabu tuica, kod pisanja brojeva u numerikom i tekstualnom obliku treba primjenjivati naelo prema kojem se jednoznamenkasti brojevi piu slovima, a vieznamenkasti brojevima. 5. Nabroji najmanje 5 obiljeja znanosti. o Drutveni karakter znanosti, jedinstvenost znanosti, jedinstvo znanstvene teorije i prakse, kreativnost u znanosti, svjestan kolektivni rad znanstvenika, ubrzani razvoj znanosti, slinost u etapama razvoja znanosti, dinamiki karakter znanosti, znanost kao komponenta kulture te diferencijacija i integracija znanosti. 6. Koje su znanstvene kategorije? o Znanstvene kategorije su elementi znanosti koje svaki znanstvenik treba poznavati da bi uinkovito mogao obavljati znanstvenu djelatnost. o To su pojam, sud, zakljuak, definicija, divizija, distinkcija, deskripcija, eksplanacija, predvianje, znanstveno otkride, dokaz, opovrgavanje, znanstveni problem, hipoteza, teorija, zakon, verifikacija i znanstvena injenica. 7. Koje se metode ubrajaju u neznanstvene metode? o Metoda ustrajnosti (inercije) u osnovi je shvadanje da navika podrava stav ili vjerovanje u neku tvrdnju; tradicionalistiki stav,vrlo krut pa se nemoe osigurati stabilnost neijeg vjerovanja

o Metoda autoriteta polazi u shvadanju da se netko,umjesto da se dri svojih stavova i uvjerenja ili rez.znan.istraiv., poziva na miljenje autoriteta neke osobe i na taj nain eli potvrditi kako je ono u to vjeruje ispravno i uvjeriti javnost da je neto tono o Metoda intuicije polazi od shvadanja da ovjek ima sposobnost intuicije i predosjedanja,tj.direktnog shvadanja objektivne stvarnosti,tako da mu u procesu spoznaje nije potreban logiko metodoloki instrumentarij 8. Koja metoda izdvaja samo bitne sastojke i zato? o Metoda apstrakcije-misaoni postupak pomodu kojeg se utvruje ono to je bitno,odn.to je opda tvorevina pojave ili procesa koji se istrauje o Pojmovi i pojave koje su predmet istraivanja iste se od nebitnih svojstava i info.kao i kod promjenjivnih karakteristika sa ciljem sagledavanja i spoznavanja njene sutine,tj.tem.obiljeja i osobina o Apstrahiranjem onih elemenata koji nisu bitni za mjesto i nain odreene pojave ili procesa, u spoznaji poinju funkcionirati kljuni elementi koji strukturiraju neto objektivno to je dio stvarnosti a ne samo naa zamisao posmatrada 9.nedostaci statistike metode o Statis.metodom utvruju se samo kvantitativ. Odn.numer.odreenost pojava. Kvalitat. Se odreenost pokuava utvrditi neizravnim putem tj.kvantitativno o Statis.se metodaom pokuava,na osnovi pojedinanih podataka,spoznati opda zakonitost i odreenost ne samo krajnjih ved i beskrajnih skupina masovnih pojava. U tom s e sluaju koa tem.problem pojavljuje pitanje mogudnosti spoznaje opdeg n a temelju pojedinanog i posebnog 10.preliminarna hipozeza o Ili prethodna o Predstavlja nedovrene odreene i u pravilu opdenite hipoteze za koje se zna da nisu ni valjane ni dovoljne i da se tijekom daljnjeg istraivanja moraju popravljati,dopunjavati ili napustiti

GRUPA D 1. to je zakljuak i koji su njegovi elementi? o Zakljuak je misaoni (logiki) postupak kojim se iz dva ili vie sudova nunom vezom izvodi novi sud. o Postojanje dva ili vie sudova-nuan ali ne dovoljan uvjet da bi se formirao zakljuak o Da bi spoj davju ili vie sudova bio zakljuak-potrebno je imati i misao da jedan od tih sudova slijedi (proizlazi) iz jednog ili vie drugih o Izraava se pomodu dvije ili vie reenica. o Sud ili sudovi iz kojih izvodimo nove sudove nazivamo premise (pretpostavke), a sud koji se izvodi iz premise se zove zakljuak (zakljuni sud ili konkluzija). 2. o U koju znanost spada ekonomija? Ekonomija spada u podruje drutvenih znanosti.

3. Koje su opde, a koje posebne metode? o Opde metode su one koje se odnose na cjelokupnu znanost i bilo koji objekt prouavanja. Tu ubrajamo dijalektiku, komparativnu, historijsku, eksperimentalnu, induktivnu, deduktivnu metodu, metodu analize, sinteze, generalizacije o Posebne metode su one koje su karakteristine za odreene znanosti. Tako postoji metoda aktualizacije u geologiji, metoda kozmike biologije, spektralna analiza, metoda intervjua u socijalnoj psihologiji 4. Vrste statistike metode.

Metoda mjerenja, brojenja, sred.vrijednosti(mod,medijan,aritmet.sredina) mjere disperzije i korelacije,mjere asimetrije, indeksa, grafiki prikaz i mjere sezonskih oscilacija 5. Nacrtaj graf. to sve mora sadravati? o Grafikon-dijagram koji pokazuje kako se dva ili vie skupova podataka ili varijabli odnose jedna prema drugome, ili prua uvid u strukturu pojave izraene statistikim nizom o Mora sadravati redni broj(ispred naslova), naslov(iznad graf.velikim ili podebljanim malim slovima,kratak i jasan), izvor podataka(ozna.publikaciju iz koje su preuzeti podaci za izradu grafa, ispoda grafa i mora sadravati sve bitne elemente kako bi itatelj moga provjeriti tonost podataka) i legendu(ukoliko se na graf.prikazuje vie var.) 6. to je metoda promatranja i kakva mora biti? o Metoda promatranja je osnovna metoda u svim znanstvenim podrujima. o Predstavlja istraivanje gdje se istraiva na nesposredan nain upoznaje s predmetima, pojavama, procesima i odnosima meu njima o Promatranje mora biti to objektivnije, svestranije, potpuno, to preciznije i sistematinije, mora biti unaprije planirano, mora se utvrditi predmet i cilj promatranja te se mora promatrati egzaktno i precizno. 7. to su i koje su sekundarne publikacije? o Sekundarne publikacije nastaju obradom primarnih publikacija i predstavljaju vodi kroz znanstvenu i strunu literaturu. To su bibliografije, indeksi, pregledi, enciklopedije, biblioteni katalozi, rijenici pojmova, vodii 8. Nabroji barem tri znanstvena rada. o Znanstveni lanak(originalni ili izvorni,prethodno priopdenje,pregledni lanak,izlaganja na znan.skupovima) , doktorski rad, magistarski znanstveni rad, znanstveni projekt, monografija i patent. 9. o Kakav opis mora biti? Opis mora biti valjan, objektivan, cjelovit, sistematian, pouzdan i precizan.

o Valjanost podaci koje prikupljamo odnose se na pojave i procese koje elimo opisati o Objektivnost opis ne moe ovisiti o onome tko ga opisuje, nego o onome to se opisuje o Cjelovitost opisivanje pojava i procesa treba zahvatiti u cjelini, tj. ne smije se donositi zakljuak o cjelini na osnovi podataka o dijelovima o Sistematinost u postupku opisivanja se mora strogo pridravati plana koji je unaprijed donesen o Pouzdanost osigurana je kada ista osoba koja provodi deskripciju pri ponovljenom pisu dobije iste rezultate o Preciznost pomodu nje se mogu registrirati i najmanje razlike u obiljeju koje nas zanima

10. Kakva mora biti definicija? o Po opsegu ne smije biti ni preuska ni preiroka u odnosu na pojam koji se definira (adekvatnost definicije) o ne smije biti preobilna,mora sadravati smo bitne oznake po kojima se sadraj nekog pjma razlikuje od sadraja drugih pojmova (akuratnost definicije), o jedan pojam se ne moe definirati drugim koji je definiran pomodu onog prvog (cirkularnost definicije), treba utvrditi ono to jest, a ne ono to nije (negativna definicija), o ne smije biti nejasnih, dvosmislenih ili neodreenih pojmova (jasnoda definicije) i o definicije se ne smiju sluiti slikama (slikovitost definicije).

GRUPA E 1. Navedi pisana djela prema stilskom obiljeju.

2. to su i koje su primarne publikacije? o Primarne publikacije sadre nove znanstvene spoznaje ili na nov nain prezentiraju ved poznate spoznaje ili injenice. To su knjige, asopisi i novine, znanstveni izvjetaji, magistarski i doktorski radovi te serijske i druge publika cije koje sadre rezultate znanstvenih istraivanja. 3. Nabroji etiri razlike izmeu znanstvenih i neznanstvenih djela. o Razlike: po objektivnosti (neutralna, a ne u funkciji neega ili nekoga, uvijek sumnja i ispituje), po pouzdanosti (nije znanstveno ako nije dokazano), po sustavnosti (svaka hipoteza mora biti dokazana da bi bila t eorija, a istraivanja ne smiju imati vremenski tempo) i po racionalizaciji (rezultati istraivanja moraju biti jednaki utroku vremena). 4. Koji faktori utjeu na pogreno zakljuivanje? o Pogreke nastaju radi pripadnosti odreenom drutvenom sloju, stupnju razvoja znanosti i drutva u cjelini, nedostatnog opdeg i logikog obrazovanja, slijepog povjerenja u autoritete, strasti, mrnje, pohlepe, ljubavi, zavisti 5. Koji je sadraj pojma kod suda? o Logiki sud je sastavljen od subjekta (pojam o kojemu se neto tv rdi), predikata (pojam koji se tvrdi o subjektu) i kopule/spone (poveznica koja izrie razliit odnos izmeu subjekta i predikata). 6. Koje metode se koriste i u znanstvenim i u strunim radovima? o Metode analize i sinteze, induktivna i deduktivna metoda, apstrakcija i konkretizacija, generalizacija i specijalizacija, klasifikacija, komparativna metoda, povijesna metoda, statistika metoda, metoda dokazivanja i opovrgavanja, deskriptivna metoda, aksiomatska metoda, metoda kompilacije, matematia metoda, met oda modeliranja, eksperimentalna metoda 7. o Jesu li znanstveni radovi rijenici ili neka vrsta enciklopedije? Neka vrsta enciklopedije.

8. U kojim radovima se koristi mikroanaliza, a u kojima makroanaliza? o makro je ne razini nacionalne razine drave (mjerenje dohotka npr), o mikro je na razini podzudea, banka, proizvoada itd (rjeava probleme u prodaji, osobni dohodak, kadrovski problemi)... Jo se od metoda na mikro razini koristi eksperimentalna metoda...

9.

Napravi dijagram ili neku shemu te ju oznai.

10. Klasifikacija znanosti u RH. o Klasifikacija znanosti koja je u upotrebi u RH je objavljena u Pravilniku o znanstvenim i umjetnikim podrujima, poljama i granama temelju Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i Poslovnika o radu Nacionalnog vijeda za znanost. o Znanstvena podruja: prirodne znanosti, tehnike znanosti, biomedicina i zdravstvo, biotehnike znanost, drutvene znanosti, humanistike znanosti, umjetniko podruje, interdisciplinarna podruja znanosti i interdisciplinarna podruja umjetnosti