You are on page 1of 61

1

OSNOVE ELEKTROTEHNIKE I
Kapacitet, elektrostatske mree
2
Kapacitet, kapacitivnost, kondenzatori
U elektrinim mreama posebnu ulogu imaju naprave koje se
izrauju tako da mogu uskladititi odreenu koliinu naboja
KONDENZATORI
Kondenzatori su komponente strujnog kruga koji dominantno
imaju svojstvo kapacitivnosti
KAPACITIVNOST je svojstvo nekog tijela da na sebi
uskladiti odreenu koliinu naboja Q u danim naponskim
prilikama
KAPACITET je naziv za koeficijent proporcionalnosti izmeu
naboja i napona na takvim tijelima, ali
KAPACITET je i naziv za idealni element strujnog kruga koji
ima sposobnost uskladitenja energije elektrinog polja
3
Kapacitet usamljenog tijela
Promatramo izoliranu vodljivu kuglu. Polje kugle
naelektrizirane s nabojem Q jednako je
2
4 r
Q
E
tc
=
Ako poveamo Q proporcionalno e se poveati i
potencijal
R
Q
tc

4
=
Potencijal na kojem se nalazi kugla (polumjera R) u tom
polju je potencijal povrine kugle
4
Koeficijent proporcionalnosti izmeu Q i nazivamo
KAPACITET usamljenog tijela
] [F
Q
C

=
kapacitet usamljenog
vodljivog tijela
Kapacitet usamljene kugle e biti
R
R
Q
Q Q
C tc
tc

4
4
= = =
5
Moemo primjetiti da kapacitet ovisi iskljuivo o
geometriji tijela i dielektrinoj konstanti prostora oko
kugle

Npr. moemo promotriti kapacitet Zemlje kao vodljive
kugle
polumjer Zemlje je R
Z
= 6,37
.
10
6
m,
c
r
=1, c
0
=8.854
.
10
-12
[As/Vm],
pa dobijemo C
Z
= 708 F


kapacitet usamljene kugle
R C
r
c tc
0
4 =
6
Jedinica za kapacitivnost (kapacitet) je farad (1 F), ija je
dimenzija As/V
Jedinica 1F je izuzetno velika pa se u praksi susreemo s

F pF
F nF
F F
12
9
6
10 1
10 1
10 1

=
=
=
U praksi su interesantniji sluajevi dvaju ili vie vodljivih
naelektriziranih tijela
Posebno nas interesira sluaj dvaju vodljivih tijela koji su
spojeni na raznoimene stezaljke istog naponskog izvora
7
Kapacitet dva vodljiva izolirana tijela
Naboj na kuglama Q
proporcionalan je razlici
potencijala izmeu njih
+
U
+Q
-Q
-
-
-
+
+
+

a

b

c
U
Q
C =
b a
U =
) (
b a
C Q =
Koeficijent proporcionalnosti
izmeu koliine naboja i napona
izmeu dva tijela je KAPACITET
dvaju izoliranih tijela
8
Kapacitet dviju vodljivih ploa
kapacitet ploastog kondenzatora
Neka su dvije metalne
ploe povrine S, udaljen
meusobno za d i neka je
izmeu njih dielektrik
Polje izmeu ploa je
homogeno i jednako je
polju izmeu dvije ravnine
naelektrizirane s plonom
gustoom naboja o
S
S
d
E
+Q -Q

a

b

c
c
o
= E
Uz
S
Q
= o
9
Za proraun kapaciteta potreban nam je napon
izmeu ploa
} }
=
=
= =
0 x
d x
a
b
ab
dx E dl E U
0
0
d
d
ab
x
S
Q
dx
S
Q
U
c c
}
= =
d
S
Q
U
ab
c
=
U
Q
C =
Iz
d
S
S
Qd
Q
C c
c
= =
10
Kapacitet moemo poveati tako da poveamo povrinu
ploa, ili smanjimo udaljenost izmeu njih te da umjesto
zraka koristimo neki dielektrik
Za veinu realnih kondenzatora moemo koristiti ovu
formulu jer im je izvedba takova da djeluju kao ploasti
kondenzatori
d
S
C
r 0
c c =
kapacitet dviju vodljivih
ploa (kapacitet ploastog
kondenzatora)
11
Kapacitet dvoinog voda
d
c
+
-
+
U
linijska gustoa naboja
l
Q
=
ab
U
Q
C =
b a ab
U =

b

r r r
E
tc

tc

tc

=
2 2
}
=
a
b
ab
l d E U

r
R polumjer vodia,
d razmak izmeu odia
12
r
E
tc

=
}
=
a
b
ab
l d E U

d
c
+
-
+
U

b

r
|
ln
R d
R
R
R d
a
b
ab
r
r
dr
r
dr
U

= = =
} }
tc

tc

tc

R
R d
U
ab

= ln
tc

R
R d
l
R
R d
l
Q
Q
C

=
ln ln
tc
tc
13
d
c
+
-
+
U

b

r
R
R d
l
C

=
ln
tc
kapacitet dvoinog voda po
jedinici duljini
npr. dvoini vod je duljine 10 m, polumjer vodia R= 2
mm, razmak izmeu vodia d=5 mm, dielektrik izmeu
vodia je polietilen c
r
=2.2
m nF
l
C
/ 1 . 0
2
2 5
ln
10 854 . 8 2 . 2
12
~


=

t
14
Kapacitet suosnika (koaksijalnog kabela)
kapacitet cilindrinog kondenzatora
r
E
tc

2
=
c
ref
C
t ref
c
r
r
l d E ln
2
. .
tc

= =
}

1
ln
2 R
r
ref
a
tc

=
2
ln
2 R
r
ref
b
tc

=
- openito za toku c izmeu dva
vodia


c
r
R
1
R
2
+
U

a

15
= = =
2 1
ln
2
ln
2 R
r
R
r
U
ref ref
b a ab
tc

tc


( ) ( )
2 1
ln ln ln ln
2
R r R r U
ref ref ab
=
tc



c
r
R
1
R
2
+
U

a

1
2
ln
2 R
R
U
ab
=
tc

1
2
1
2
1
2
ln
2
ln
2
ln
2 R
R
l
R
R
l
Q
Q
R
R
Q
U
Q
C
ab
tc
tc tc

= = = =
16


c
r
R
1
R
2
+
U

a

1
2
0
ln
2
R
R
l
C
r
c tc
=
kapacitet koaksijalnog kabela
po jedinici duljini
Primjer: za koaksijalni kabel RG-11 zadano je R
2
=4.37
mm, R
1
= 0.815 mm, c
r
=1.8

m pF
l
C
/ 60
815 . 0
37 . 4
ln
10 854 . 8 8 . 1 2
12
~

=

t
17
Kondenzatori
KONDENZATORI su naprave sastavljene od dva vodia
koje elektriziramo nabojima istog iznosa ali razliitog
predznaka.
Kapacitet ovakvog sustava vodia definiran je kao omjer
naboja na jednom od vodia i razlike potencijala izmeu ta
dva vodia

] [F
U
Q
C =
18
Izvedbe kondenzatora
Elektrolitski kondenzator
Film-folijski kondenzator
d
S
C
r 0
c c =
19
20
Na kondenzatorima je brojevima ili prstenovima u
boji oznaeno
nazivni kapacitet
47 47 pF, 0.47 0.47 F, 473 47000 pF
tolerancija kapaciteta u %
maksimalni dozvoljeni napon
odreen je elektrinom vrstoom dielektrika i njegovom
debljinom

uz ove osnovne podatke nalazi se i
oznaka proizvoaa
tip kondenzatora
temperaturne granice upotrebe kondenzatora
21
22
Kondenzator je komponenta strujnog kruga koja ima
dominantno svojstvo kapacitivnosti (ovisi o frekvenciji i
naponu)
U primjeni se modelira odreenim spojem idealnih
elemenata strujnog kruga

R
S
L
S

C
R
p

23
Kapacitet kao element strujnog kruga
KAPACITET predstavlja idealni element strujnog
kruga koji ima sposobnost uskladitenja energije
elektrinog polja
moe se opisati Q-U karakteristikom
U C Q =
Kapacitetom predstavljamo svaku pojavu kapacitivnosti u
strujnom krugu kondenzatore, raspodjeljene kapacitete
vodova, parazitne kapacitete
24
Kapacitet moe biti
linearan ili nelinearan
promjenjiv ili nepromjenjiv
C
C
25
Kapacitet u strujnom krugu
C
q
u =
dt
dq
i =
du C dq =
dt
du
C i =
Kada je kapacitet spojen u krugu s promjenjivom strujom,
na njemu se mijenja i naboj, a time i napon
veza izmeu
napona i struje na
kapacitetu
+
-
i
U
R
u C
+
- kako je
- uz
26
Kapacitet u istosmjernom strujnom
krugu
dt
du
C i =
Razmotrit emo kako se ponaa kapacitet kada ga spojimo
na istosmjerni naponski izvor
kada se zatvori sklopka S potei e
struja i (struja nabijanja
kondenzatora)
na otporu R je pad napona u
R
= i
.
R
+

i
E
R
u C
S
+
27
0 = u iR E
dt
du
C R u E =
dt
RC u E
du 1
=

} }
=

dt
RC u E
u E d 1 ) (
Primjenit emo KZN kako bismo odredili kako se napon
na kapacitetu mijenja u vremenu
1
) ln( K
RC
t
u E + =
+

i
E
R
u C
S
+
iR
0 = u R
dt
du
C E
28
1
) ln( K
RC
t
u E + =
K
1
je konstanta koju odreujemo iz
poetnih uvjeta u trenutku t=0 s
Kapacitet nije imao poetni naboj, pa
je na njemu napon bio jednak 0 V
E K
K
RC
E
ln
0
) 0 ln(
1
1
=
+ =
E
RC
t
u E ln ) ln( + =
+

i
E
R
u C
S
+
29
E
RC
t
u E ln ) ln( + =
RC
t
E u E = ln ) ln(
RC
t
E
u E
=

ln
RC
t
e
E
u E

=

RC
t
Ee u E

=
) 1 (
RC
t
e E u

=
+

i
E
R
u C
S
+
nema skokovite (trenutne)
promjene naboja i napona
na kapacitetu
30
) 1 (
RC
t
e E u

=
(

=
=

RC
t
e
RC
E C i
dt
du
C i
)
1
(
RC
t
e
R
E
i

=
RC = t vremenska konstanta

nakon t=5t u=0.9933 E to
smatramo stacionarnim ili
USTALJENIM STANJEM
t < 5t PRIJELAZNO STANJE
+

i
E
R
u C
S
+
A to je sa strujom?
31
u [V]
t [s]
t
R=100 O
R=500 O
R=1000 O
E=10 V, C = 1F
32
E=10 V, C = 1F
t [s]
i [A]
R=100 O
R=500 O
R=1000 O
Kapacitet u ustaljenom stanju za istosmjerni strujni kru predstavlja
prekid.
33
Energija naelektriziranog
kondenzatora
Premjetanjem naboja dq s
jedne ploe kondenzatora na
drugu izvor e izvriti rad
+

i
E
i

R
u

u C
S
+
Za vrijeme naelektriziranja kondenzatora na raun energije
izvora uspostavlja se elektrino polje u kondenzatoru
akumulira se energija
dq u dA =
dq
C
q
dA =
34
Ukupna energija uskladitena u kondenzatoru koji je
naelektriziran nabojem Q jednaka je ukupnom radu izvora
kod premjetanja Q naboja
}
=
Q
dq
C
q
W
0
C
Q
C
q
dq
C
q
W
Q
Q
2 2
2
0
2
0
= = =
}
2 2 2
2 2
U C
C
U Q
C
Q
W
el

=

= =
- energija uskladitena u kondenzatoru
35
Energija u elektrinom polju
Izraz za energiju u naelektriziranom kondenzatoru
moemo poopiti na energiju uskladitenu u prostoru u
kojem vlada elektrino polje
Razmotrit emo sluaj ploastog kondenzatora
d
S
C
r 0
c c =
d
U
E =
slijedi izraz za energiju
d S
E
d
d E S U C
W
el

=
2 2
) (
2
2 2 2
c c
jakost polja izmeu ploa
kondenzatora
36
Ako promatramo energiju u malom volumenu dV
moemo raunati volumnu gustou energije
V
E
W
el

=
2
2
c
2
2
E
dV
dW
w
el
el

= =
c
U homogenim poljima ukupnu energiju raunamo
tako da pomnoimo w
el
s volumenom V
U nehomogenim poljima moramo integrirati
}}} }}}

= =
V V
el el
dV
E
dV w W
2
2
c
37
Elektrostatske mree
Promatramo kapacitete spojene u mreu u
ustaljenom stanju
Naboj na kapacitetima prije spajanja oznait
emo s Q(-0) poetno stanje, a naboj na
kapacitetima poslije spajanja Q(+0)
ustaljeno stanje
Napon na kapacitetu U=Q/C
38
Vrijede zakoni:
Kirchhoffov zakon napona KZN
za svaku kapacitivnu petlju u konanom stanju vrijedi da je suma
napona jednaka 0.

=
=
N
k
k jk
petlju tu j za u b
1
0
Zakon ouvanja naboja
ukupni naboj na n-tom voru u poetnom stanju (prije komutacije)
jednak je ukupnom naboju u tom voru u ustaljenom stanju (nakon
komutacije)

+ =
k
kn
k
kn
Q Q ) 0 ( ) 0 (
39
Primjer 1.
Zadano: E
1
=10 V, E
2
=20 V
C
1
=2 F, C
2
=3 F, C
3
=5 F
Q
1
(-0)=Q
2
(-0)=Q
3
(-0)=0 C

+ =
k
kn
k
kn
Q Q ) 0 ( ) 0 (
pretpostavimo Q
1
, Q
2
i Q
3

=
=
N
k
k jk
petlju tu j za u b
1
0
+

E
1

C
2

C
1

E
2

C
3

+
+
+
Q
1
Q
3

Q
2

+
+

E
1

C
2

C
1

E
2

C
3

+
40
3 2 1
0 Q Q Q + + =
petlju I za U U E 0
2 1 1
=

I
II
petlju II za U U E 0
3 2 2
= +
+

E
1

C
2

C
1

E
2

C
3

+
poetno stanje ustaljeno stanje
+

E
1

C
2

C
1

E
2

C
3

+
+
+
Q
1
Q
3

Q
2

+
41
3 2 1
0 Q Q Q + + =
petlju I za
C
Q
C
Q
E 0
2
2
1
1
1
=

I
II
petlju II za
C
Q
C
Q
E 0
3
3
2
2
2
= +
+

E
1

C
2

C
1

E
2

C
3

+
+

E
1

C
2

C
1

E
2

C
3

+
+
+
Q
1
Q
3

Q
2

I
II
+
42
0
3 2 1
= + + Q Q Q
petlju I za
Q Q
10
10 3 10 2
6
2
6
1
=



petlju II za
Q Q
20
10 5 10 3
6
3
6
2
=


+

E
1

C
2

C
1

E
2

C
3

+
+

E
1

C
2

C
1

E
2

C
3

+
+
+
Q
1
Q
3

Q
2

I
II
+
43
0
3 2 1
= + + Q Q Q
5
2 1
10 6 2 3

= + Q Q
4
3 2
10 3 3 5

= + Q Q
C Q
C Q
C Q

60
24
36
3
2
1
=
=
=
V
C
Q
U
V
C
Q
U
V
C
Q
U
12
8
18
3
3
3
2
2
2
1
1
1
= =
= =
= =
44
Zadano: E
1
=10 V, E
2
=20 V
C
1
=2 F, C
2
=3 F, C
3
=5 F
Q
1
(-0)= 10 C
Q
2
(-0)= 24 C
Q
3
(-0)= 0 C
+

E
C
2

C
1

+

E
C
3

+
+
+
Q
1
Q
3

Q
2


+ =
k
kn
k
kn
Q Q ) 0 ( ) 0 (
pretpostavimo Q
1
, Q
2
i Q
3

=
=
N
k
k jk
petlju tu j za u b
1
0
Primjer 2.
+

E
C
2

C
1

+

E
C
3

+
+
45
+

E
C
2

C
1

+

E
C
3

+
+
+

E
1

C
2

C
1

E
2

C
3

+
+
+
Q
1
Q
3

Q
2

I
II
+
3 2 1
6 6
10 24 10 10 Q Q Q + + = +

petlju I za
C
Q
C
Q
E 0
2
2
1
1
1
=
petlju II za
C
Q
C
Q
E 0
3
3
2
2
2
= +
46
+

E
C
2

C
1

+

E
C
3

+
+
+

E
1

C
2

C
1

E
2

C
3

+
+
+
Q
1
Q
3

Q
2

I
II
+
6
3 2 1
10 34

= + + Q Q Q
petlju I za
Q Q
10
10 3 10 2
6
2
6
1
=


petlju II za
Q Q
20
10 5 10 3
6
3
6
2
=


47
6
3 2 1
10 34

= + + Q Q Q
5
2 1
10 6 2 3

= + Q Q
4
3 2
10 3 3 5

= + Q Q
C Q
C Q
C Q

77
8 . 13
2 . 29
2
2
1
=
=
=
V
C
Q
U
V
C
Q
U
V
C
Q
U
4 . 15
6 . 4
6 . 14
3
3
3
2
2
2
1
1
1
= =
= =
= =
48
Serijski spoj kapaciteta
Kapaciteti nisu imali poetnog naboja
2 1
2 1
0
Q Q
Q Q
=
+ =
+

E
C
1

C
2

+
+
Q
1
Q
2
U
1
U
2

2
2
2
1
1
1
C
Q
U
C
Q
U
=
=
+

E
C
+
Q
U
C
Q
U =
E U =
49
Serijski spoj kapaciteta
Q Q Q = =
2 1
+

E
C
1

C
2

+
+
Q
1
Q
2
U
1
U
2

2 1
U U E + =
+

E
C
+
Q
U
C
Q
U =
E U =
2
2
1
1
C
Q
C
Q
E + =
50
+

E
C
1

C
2

+
+
Q
1
Q
2
U
1
U
2
+

E
C
+
Q
U
C
Q
E =
Q
C
Q
C
Q
E : /
2 1
+ =
2 1
1 1
C C Q
E
+ =
C Q
E 1
=
2 1
1 1 1
C C C
+ =
51
Paralelni spoj kapaciteta
Kapaciteti nisu
imali poetnog
naboja
2
2
2
1
1
1
C
Q
U
C
Q
U
=
=
+

E
C
+
Q
U
C
Q
U =
E U =
+
E
C
1

+
Q
1

U
1

C
2

+
Q
2
U
2

52
Paralelni spoj kapaciteta
E U U = =
2 1
+

E
C
+
Q
U
E
Q
C =
+
E
C
1

+
Q
1

U
1

C
2

+
Q
2
U
2

2 1
Q Q Q + =
53
Paralelni spoj kapaciteta
+

E
C
+
Q
U
+
E
C
1

+
Q
1

U
1

C
2

+
Q
2
U
2

E E C E C Q : /
2 1
+ =
E
Q
C =
2 1
C C
E
Q
+ =
2 1
C C C + =
54
Elektrino polje na granici dva
dielektrika
55
Kako bismo vidjeli to se dogaa s
vektorom E kod prijelaza iz jednog
u drugo sredstvo koristit emo izraz
za potencijal.
1 1
1
1
=
}
dl E
0 ) 90 cos( ) 90 cos(
2
0
2 1
0
1
= A + + A o o l E l E
0 sin sin
2 2 1 1
= + o o E E
t t
E E
2 1
=
2
2
1
1
c c
t t
D D
=
2
1
2
1
c
c
=
t
t
D
D
56
Za analizu normalne komponente vektora E i D
koristit emo Gaussov zakon
57
Za analizu normalne
komponente vektora E i D
koristit emo Gaussov
zakon
0 =
}}
S
dS D
0 cos ) 180 cos(
2 1
2 2 1
0
1
= +
}} }}
S S
dS D dS D o o
0 cos cos
2 2 1 1
= A + A S D S D o o
n n
D D
2 1
=
2 2 1 1
c c
n n
E E =
1
2
2
1
c
c
=
n
n
E
E
58
Zakljuak
na granici dva dielektrika mijenjaju se veliine
vektora E i D
tangencijalne komponente vektora E ostaju
nepromjenjene
t t
E E
2 1
=
normalne komponente vektora D ostaju nepromjenjene
n n
D D
2 1
=
59
uz
i uz
2 2 1 1
2 1
sin sin o o E E
E E
t t
=
=
2 2 1 1
2 1
cos cos o o D D
D D
n n
=
=
ako podijelimo gornju s donjom jednadbom
2 2
2 2
1 1
1 1
cos
sin
cos
sin
o
o
o
o
D
E
D
E
=
2
2
1
1
r r
tg tg
c
o
c
o
=
2
1
2
1
r
r
tg
tg
c
c
o
o
=
60
Priprema za sljedee predavanje:
B. Kuzmanovi, Osnove elektrotehnike I
poglavlja: 14.1, 14.4, 15.1, 15.2, 15.3, 15.4
61
Hvala na panji!