You are on page 1of 9

UDK 624.131.55.001.

Primljeno 26. 9. 2000.

Nedavni veliki potresi i njihovo zna#enje


Vladimir Sigmund, Sonja Zlatovi!
Klju"ne rije"i potres, Turska, Gr!ka, istraivanja, suvremeni propisi, obrazovanje inenjera V. Sigmund, S. Zlatovi" Stru!ni rad

Nedavni veliki potresi i njihovo zna"enje


Od niza velikih potresa u 1999. godini, prikazana su dva, koja su se dogodila u Turskoj i Gr!koj, a najzanimljiviji su za hrvatsko gra#evinarstvo. Posljedice ovih potresa potvr#uju ispravnost dosadanjih spoznaja i ukazuju na nova podru!ja istraivanja. Pokazalo se da su mnogi ljudi stradali i mnoge tete nastale zato to suvremeni propisi nisu primjenjivani. Istaknuto je da ste!ena iskustva treba primijeniti pri obrazovanju inenjera, a tako#er i u pripremi za mogu"e potrese. V. Sigmund, S. Zlatovi" Professional paper

Key words earthquake, Turkey, Greece, research, modern regulations, education of engineers

Recent major earthquakes and their significance


Out of a number of big earthquakes registered in 1999, the authors have focused their attention on two earthquakes, the big ones in Turkey and Greece, because of their significance for Croatian construction industry. The effects of these earthquakes confirm the current knowledge and point to new areas of research. It has been demonstrated that high loss of life and significnant damage to property is principally due to the fact that modern regulations have not been applied. It is emphasized that the experience gained so far should be used to educate engineers, but also to make proper preparations for future earthquakes. V. Sigmund, S. Zlatovi" Ouvrage professionel

Mots cls sisme, Turquie, Grce, recherches, rglementation actuelle, formation des ingnieurs

Grands sismes rcents et leur importance


Dans la srie des grands sismes de 1999, larticle prsente deux sismes survenus en Turquie et en Grce, ces derniers prsentant le plus grand intrt pour le gnie civil en Croatie. Les consquences de ces sismes confirment la justesse des connaissances antrieures et indiquent de nouveaux domaines de recherches. Il sest avr quun grand nombre de victimes et de dgts taient dus la non application de la rglementation actuelle. On souligne que les expriences acquises doivent tre mises en oeuvre dans la formation des ingnieurs, y compris les prparatifs pour les sismes potentiels.

Schlsselworte: Erdbeben, Trkei, Grichenland, Forschungen, zeitgemsse Vorschriften, Ingenieurausbildung

V. Sigmund, S. Zlatovi"

Fachbericht

Die jngsten grossen Erdbeben und deren Kennzeichen


Aus der Reihe der grossen Erdbeben im Jahr 1999. sind zwei dargestellt die sich in der Trkei und in Grichenland ereignet hatten und am interessantesten fr das kroatische Bauwesen sind. Die Folgen dieser Erdbeben besttigen die Richtigkeit der bisherigen Erkenntnisse und weisen auf neue Forschungsgebiete hin. Es zeigte sich dass viele Menschen verunglckten und viele Schden entstanden weil zeitgemsse Vorschriften nicht angewendet waren. Es wird hervorgehoben dass die angesammelten Erfahrungen in der Ingenieurausbildung angewendet, sowie auch Vorbereitungen fr mgliche Erdbeben getroffen werden sollen.

Autori: Prof. dr. sc. Vladimir Sigmund, dipl. ing. gra$., Gra$evinski fakultet Sveu#ilita Josipa Jurja Strossmayera, Osijek; dr. sc. Sonja Zlatovi!, dipl. ing. gra$., Gra$evinski fakultet Sveu#ilita u Zagrebu

GRA!EVINAR 52 (2000) "", 695-703

695

Zna"enje nedavnih potresa # Vanost velikih potresa iz #999. godine za stru"nu javnost U "999. godini dogodio se niz velikih potresa u Turskoj, Gr#koj, Meksiku, Kaliforniji, na Tajvanu a jaki se potresi nastavljaju i u ovoj godini. Panju medija privukli su golemi broj rtava i goleme tete, a otvorena su i pitanja o umjenosti gra$evinske struke da se nosi s takvim izuzetnim situacijama. Mnogi su ljudi, naime, poginuli u svojim domovima, u sredini u kojoj svi o#ekujemo zati%enost i sigurnost. Pritom, sli#no Hrvatskoj, zemlje u kojima su se dogodili ovi potresi, dugih su seizmi#kih povijesti u kojima su na snazi suvremeni gra$evinski propisi. Ipak, gra$evinari su bili iznena$eni intenzitetom ovih potresa, a gra$anstvo katastrofalnim posljedicama. Pokazalo se da su mnogi ljudi stradali i mnoge tete nastale zato to se suvremeni propisi nisu uvijek primjenjivali, te da treba mnogo vie panje posvetiti nadzoru i kontroli gradnje - posebno stambene gradnje, kojoj se #esto prilazi bez dovoljno ozbiljnosti. Zato su veliki potresi iz "999. godine zna#ajni za Hrvatsku prije svega zbog sli#nosti izme$u prilika u sredinama u kojima su se potresi dogodili s onima u Hrvatskoj, te sli#nosti u mogu%im posljedicama. Kao i za Hrvatsku, za podru#ja pogo$ena ovim potresima smatralo se da su umjerene seizmi#nosti, iako Turska i Gr#ka - kao i Hrvatska - pripadaju Alpskom seizmi#kom pojasu te imaju bar dva tisu%lje%a dugu povijest dokumentiranja potresa. Na snazi su suvremeni gra$evinski propisi, ali broj rtava i tete iznenadili su sve. Pokazuje se da umjerena seizmi#nost u nekom razdoblju nije jamstvo trajnoga seizmi#kog mira, a mir je posljednjih desetlje%a u#inio da javnost potpuno zaboravi na mogu%u opasnost. Postaje tako$er jasno da se unutar struke treba vie brinuti o pouzdanosti podataka o seizmi#nosti nekog podru#ja, uklju#uju%i svakako trajanje vo$enja zapisa, te seizmi#kim doga$anjima svojstvenu periodi#nost. Druga posebnost potresa iz "999. godine u Turskoj i Gr#koj jest to su se dogodili u gusto naseljenim podru#jima pokrivenim mreom seizmolokih stanica. Tako je dobiven veliki broj dragocjenih zapisa potresa. Do "999. godine bilo je svega 8 zapisa potresa magnitude ve%e od 7 i udaljenosti manje od 20 km od rasjeda. Potres u Turskoj donio je dodatnih 5 zapisa, a potres u Tajvanu #ak 65 zapisa. Golem je broj gra$evina koje su bile izloene jakom potresnom djelovanju. Veliki broj prikupljenih podataka i opaanja daju vrijedna eksperimentalna iskustva koja se odnose na ponaanje stambenih i industrijskih gra$evina u blizini rasjeda, posebne pojave tlu, te interakciju tla i gra$evine koja se pokazuje sve vanijom. Pritom je zna696

V. Sigmund, S. Zlatovi! #ajno da su magnitude potresa u Turskoj i Tajvanu bile 7.2-7.6, a magnituda 7.5 je uobi#ajena projektna veli#ina. Drugi veliki turski potres, zvan Dzce, koji se s magnitudom 7,2 dogodio "2. studenog na istom rasjedu kao i medijski najvie pokriven potres "7. kolovoza s magnitudom 7,4 naro#ito je zna#ajan za razumijevanje ponaanja prethodno ote%enih konstrukcija. U potresu "7. kolovoza u gradu Dzce bilo je svega oko "5% ote%enih objekata, ali ih je zato vie od 50% ote%eno u potresu "2. studenog. Odmah poslije potresa vie stru#nih ekipa izalo je na teren da bi se pomoglo u ocjeni opasnosti za daljnju uporabu ote%enih gra$evina, te prikupilo podatke o posljedicama potresa, radi u#enja na tu$im iskustvima i izbjegavanja ponavljanja istih greaka. Zato, unato# nenadoknadivim posljedicama, zbog goleme koli#ine podataka ovi potresi daju mogu%nosti za bitno unapre$ivanje struke, mogu%nosti koje neizostavno treba iskoristiti. Posljedice ovih potresa potvr$uju vanost niza jo nedovoljno istraenih problema potresnog inenjerstva, kao to su interakcija temeljnog tla i gra$evine, amplifikacija djelovanja potresa koju unose meki sedimenti, utjecaji promjene debljine mekog sedimenta (efekt bazena), utjecaji oblika rasjeda. U prikazu potresa koriteni su podaci prikupljeni na licu mjesta u Turskoj nakon potresa, te publicirani podaci mnogih ekipa koje su analizirale efekte ovih potresa. Tragi#no veliki broj poginulih i ozlije$enih, te doga$aji koji su uslijedili, podiu mnoga dodatna pitanja o organizaciji aktivnosti drutva trenutno nakon potresa, kao i o ekonomskim, socijalnim i fizi#kim aspektima oporavka. 2 Potresi #7. kolovoza i #2. studenog #999. u Turskoj

2.1 Op"i podaci


Iako je Turska zemlja u kojoj su potresi #esti, jaki i o#ekivani, "7. kolovoza "999. dogodio se potres magnitude 7.4 koji je iznenadio i gra$anstvo i gra$evinare, i u Turskoj i u cijelome svijetu. ivot je izgubilo sedamnaest tisu%a ljudi, ozlije$eno je pedeset tisu%a, uniteno je mnogo objekata, srueno je vie od 60 000 stambenih zgrada i gotovo toliko ote%eno, a vrijednost materijalnih gubitaka i posljedica za ivot i rad u cijeloj je regiji golema. Na istom je podru#ju zabiljeeno oko tisu%u naknadnih potresa magnitude iznad 2.5, te potom Dzce potres "2. studenog magnitude #ak 7.2. Kod mjesta Glk, u neposrednoj blizini grada Kocaeli, to je "" km jugozapadno od Anadolijske luke &zmit ili 80-ak km jugoisto#no od Istanbula, dogodio se "7. kolovoza "999. godine potres magnitude 7,4. Dubina hipocentra bila je "5 km. GRA!EVINAR 52 (2000) "", 695-703

V. Sigmund, S. Zlatovi! Najve%a zabiljeena vrijednost maksimalne akceleracije je 0,4 g kraj grada Adapazari (Sakarya) - to odgovara turskim propisima za pogo$eno podru#je. Me$utim, trajanje potresa je bilo posebno dugo kako pokazuje zapis akceleracije u blizini rasjeda (stanica Yarimca) na slici ". Zapisi sugeriraju da se radi o dva uzastopna potresa: jednom trajanja oko 35 sekunda, i drugom 25, postiu%i sli#nu veli#inu maksimalne akceleracije.

Zna"enje nedavnih potresa

Slika 2. Razvoj sjevernoanadolijskog rasjeda http://quake.wr.usgs.gov/study/turkey/images/historic.jpeg

Slika 3. eljezni"ka pruga prekinuta rasjedom otvorenim u potresu Kocaeli http://www.itu.edu.tr/deprem/rapor/deprem.html

Slika #. Akcelerogrami u gradu Yarimca http://www.koeri.boun.edu.tr/earthqk/s#.jpg

Mostovi i prometnice u podru#ju potresa gra$eni su prema ameri#kim AASHTO propisima i imali su dobru kontrolu pri projektiranju i izvedbi. Sruila su se samo dva mosta u neposrednoj blizini rasjeda. Dogodio se niz klizita u plitkim povrinskim naslagama uzdu rijeke Sakarya, du obale jezera Sapanca, te kod grada De'irmedere kraj Jalove, u kojima je posebnu panju izazvao peterokatni hotel koji je skliznuo u more. Poplavu kraj grada Glk uzrokovalo je pomicanje terena i sputanje povrine terena do 2 m vjerojatno izazvano likvefakcijom.

Pri potresu se na povrini otvorio vidljiv desni rasjed duljine vie od "00 km od mjesta Glk do mjesta Dzce, s pomacima do 4,5 m uzdu rasjeda, te do 0,3 m vertikalno. Rasjed pripada sjevernoanadolijskoj rasjednoj zoni nastavljaju%i se na oko "000 km rasjeda aktivnog ve% vie od tisu%u godina, ali s razdobljima mira dugim vie stotina godina. Na slici 2. prikazan je kronoloki razvoj toga rasjeda. U podru#ju Dzce-Bolu u Turskoj, "2. studenog "999. dogodio se novi potres magnitude 7.2 po Richteru. Epicentar potresa je bio blizu mjesta Dzce, 70 km isto#no od mjesta Adapazari i "70 km sjeverozapadno od Ankare, na isto#nom kraju istog rasjeda. Poginulo je 755 ljudi a 4948 je povrije$eno. Srueno je "300 objekata, a 7000 je teko ote%eno. Otvaranje rasjeda na povrini uzrokovalo je prekid eljezni#kih pruga (slika 3.), cesta, a tako$er i vodovodnih i drugih instalacija u tlu. GRA!EVINAR 52 (2000) "", 695-703

2.2 Temeljno tlo


Najve%e su se tete dogodile na podru#jima s najmla$im, holocenskim, sedimentima. Stotine zgrada utonulo je (i do ",5 m), prevrnulo se ili doivjelo druga#ije tete, najvie u gradu Adapazari (Sakarya) te u gradovima Glk i Sapanca. Grad Adapazari (Sakarya), jo je pred "50 godina bio na rije#nom otoku (ada) smjeten trgova#ki grad (pazar), a pred 50-ak godina bio je okruen mo#varom u podru#ju koje sada #ine meki sedimenti. Razina podzemne vode 697

Zna"enje nedavnih potresa je na samo " do 2 m dubine. Najve%a zabiljeena akceleracija na povrini terena je 0,4 g, brzina 8" cm/s, a pomak 220 cm (stanica Sakarya). Utvr$ena je bitno ve%a ote%enost objekata temeljenih na mekom tlu, u odnosu prema onima na stijeni. tete uklju#uju velike deformacije temeljnog tla, tete na nosivoj konstrukciji, a ozbiljnost teta na objektu op%enito raste sa prisutno%u velikih deformacija tla na lokaciji.

V. Sigmund, S. Zlatovi! nom tlu ustanovljeno je da su konstrukcijska ote%enja posljedica amplifikacije djelovanja potresa kroz meko temeljno tlo koja nije bila uzeta u obzir.

2.3 Ote"enja zgrada


Ve%ina ote%enja dogodila se na objektima sa 4 do 8 katova (prema turskim propisima na ovim podru#jima dozvoljeno je maksimalno 4 kata), dok su zidane i drvene ku%e s jednim do dva kata, te nie armiranobetonske zgrade, uglavnom prole bez ote%enja. Armiranobetonske zgrade se u Turskoj uglavnom grade kao armiranobetonski okviri s nearmiranom ispunom od opeke, iako se u novijim objektima susre%u i mjeoviti sustavi (okvir + zid). Tipi#ne su zgrade simetri#noga, regularnog tlocrta sa stupovima i gredama, s vanjskim i nutarnjim pregradnim zidovima izvedenim od uplje cigle. Pregradni zidovi zna#ajno pridonose horizontalnoj krutosti zgrada tijekom potresa. Oni zadravaju odgovor na seizmi#ko optere%enje u elasti#nom podru#ju u slu#aju niskih zgrada, starijih zgrada kod kojih je udio tlocrtne povrine zida velik, te zgrada na krutoj podlozi. Kada popusti pregradni zid, do izraaja dolaze mogu%nosti okvira, tj. armirano-betonskih stupova, greda i #vorova da preuzmu potresno optere%enje. Najve%i dio nastalih ote%enja pripisuje se loem ponaanju armiranobetonskih okvira, a naj#e%a ote%enja bila su u obliku "katnog" mehanizma (meki katovi) i mehanizma s mekim stupovima i jakim gredama. Niti jedna zgrada izvedena kao kanatna konstrukcija od drvenih okvira s ispunom od cigle, unato# velikoj starosti, nije stradala #ak i ako se nalazila u neposrednoj blizini rasjeda. Zgrade zidane upljom ciglom doivjele su mnoga ote%enja, a one od pune cigle, nie od 4 kata, ponaale su se vrlo dobro, #ak i u likvefakcijom pogo$enim podru#jima.

Slika 4. Utonu!e zgrade zbog gubitka nosivosti tla

Uzdizanje plo#nika ili povrine terena oko mnogih temelja (slika 4.) moe se objasniti gubitkom nosivosti tla, tj. slomom tla pod temeljem. Mnogi slu#ajevi tonjenja, naginjanja i pomicanja zgrada (slika 5.) povezani su s klju!anjem tla (sand boiling) to je istjecanje omekanog tla i vode na povrinu terena, translacijom tla (lateral spreading), te su o#ito posljedica likvefakcije temeljnog tla. Likvefirano je tlo uglavnom prainasti pijesak sa 5 do 40 % sitnih #estica. Ove su zgrade uglavnom temeljene plitko dubine oko " m. Neke od ovih pojava upozoravaju na vanost promjena svojstava tla tijekom potresa, posebno pod utjecajem optere%enja od objekata. Na mnogim gra$evinama bez vidljivih promjena u temelj-

2.4 Nepravilni nosivi sustav


Posljednji su potresi u Turskoj iznova potvrdili da konstrukcije u seizmi#kim podru#jima trebaju biti pravilnoga nosivog sustava i u tlocrtu i po visini objekta. Obilazak podru#ja pogo$enih potresom i analiza uzroka ote%enja pokazali su da se nepravilni nosivi sustav ispravno projektiran za potresna djelovanja pri potresu ne ponaa bolje od pravilne konstrukcije grubo projektirane. Dapa#e, jednostavnija konstrukcija je sigurnija za djelovanje potresa. Nedostatak simetrije u tlocrtu i po visini, a naro#ito u sustavu za prijenos optere%enja, op%enito se smatra naj#e%im razlogom katastrofalnih teta i gubitaka ljudskih ivota.
Slika 5. Naginjanje zgrade zbog likvefakcije tla pod temeljnom plo"om

Zgrade s velikim otvorima u tlocrtu loe su podnijele potres zbog nedostatka djelovanja krute dijafragme (plo#e). GRA!EVINAR 52 (2000) "", 695-703

698

V. Sigmund, S. Zlatovi! Kod takvih konstrukcija nekonstruktivni su elementi bili potpuno ote%eni. Na mnogim objektima susre%u se stupovi s konzolama koji nisu povezani gredama u dva okomita smjera. Takvi slu#ajevi arhitektonskih nepravilnosti naj#e%e su rezultirali velikim ote%enjima ili ruenjem zbog velikih pomaka i preoptere%enih konstruktivnih elemenata.

Zna"enje nedavnih potresa objektima primije%eno je da su imali kratke stupove iz arhitektonskih razloga.

2.5 Slaba raspodjela nosivosti i loe izvedeni detalji


Ve%inu okvirnih nosivih sustava #ine relativno jake grede i slabi stupovi, tako da do plastificiranja zglobova dolazi u stupovima, pretvaraju%i nosivi sustav u katni mehanizam i izazivaju%i ruenje u kojem se stropne konstrukcije slau jedna na drugu. U takvim slu#ajevima, stupovi na kutovima objekta su pretrpjeli velika ote%enja. Gornja i donja uzduna armatura je u podru#ju #vorova okvira bila izloena velikim zateu%im silama zbog izmjeni#nih potresnih momenata. Nosivost #vorova je poradi nedostatka vilica naj#e%e bila premalena da preuzme nastale sile te je dolazilo do drobljenja betona, izvijanja i te#enja uzdune armature. Ostali nepovoljni detalji su: nedovoljna duina sidrenja armature, nedovoljni preklopi armature, izvedba vilica bez sidrenja slobodnih krajeva, djelomi#na ispuna okvira te naj#e%e kombinacija nabrojenih nedostataka. Na slici 6. pokazana su ote%enja jedne loe zamiljene i loe izvedene okvirne konstrukcije.

Slika 7. Ote!enje kratkih stupova http:www.eeri.org/Reconn/Greece#099/Greece#099-3.html

2.7 Meki katovi i meko prizemlje


U sreditu potresom pogo$enih gradova, posebno u trgova#kim ulicama, veliki broj zgrada sruio se prema ulici, zbog poputanja stupova prizemlja s uli#ne strane. Kao i u mnogim hrvatskim gradovima, uli#na strana prizemlja pretvorena je u izlog, dok je s unutarnje strane zgrade, kao i na viim katovima, zadrano teko zi$e. Efekt je naj#e%e bio poja#an i rasporedom pregradnih zidova u smjeru okomito na ulicu. Time je uvedena nesimetrija u raspodjeli krutosti po tlocrtu i visini objekta. Relativni katni pomaci bili su preveliki (P- efekt) i to je naj#e%e rezultiralo ruenjem konstrukcije. Pojava mekih katova je bila naro#ito naglaena kod objekata sa viim prizemljem. Nedostatak armiranobetonskih posmi#nih zidova ubrzao je konstruktive i nekonstruktivne tete nastajanjem plasti#nih zglobova na krajevima stupova. Primjer ruenja zbog drobljenja mekog prizemlja prikazuje slika 8.

Slika 6. Ote!enja loe projektirane i loe izvedene okvirne konstrukcije

2.6 Kratki stupovi


Kratki stupovi su u okvirima izloeni velikim popre#nim silama tijekom dinami#ke pobude potresa. Postojanje ili formiranje kratkih stupova za potresa (djelovanjem ispune koja nije dovoljno odvojena od stupa), pokazuje se, naj#e%e rezultira neminovnim posmi#nim pukotinama i smanjenjem nosivosti elementa i konstrukcije (slika 7.). Stoga se njihova pojava nastoji izbje%i kod objekata u seizmi#kim podru#jima. Na mnogim ote%enim GRA!EVINAR 52 (2000) "", 695-703

Slika 8. Ote!enje zgrade zbog mekog prizemlja http://www.its.caltech.edu/~ayhan/EQ/Golcuk.html

699

Zna"enje nedavnih potresa

V. Sigmund, S. Zlatovi! cije stradale u potresu, naj#e%e zbog poputanja pri#vr%enja na temelj, prevrtanja, izvijanja ili poputanja spregova. (eli#ni tankostijeni rezervoari za naftu u rafineriji Tpra) stradali su u poaru poradi iskrenja izazvanog udaranjem plutaju%eg krova rezervoara. 3 Potres 7. rujna #999. u Gr"koj

3.1 Op"i podaci o potresu


Potres magnitude 5.8 po Richteru dogodio se 7. rujna "999. oko 20 km od samog sredita Atene. Dubina epicentra bila je "0 km. Slijedile su stotine sekundarnih potresa magnitude do 4,7. Magnituda potresa iznenadila je gra$anstvo unato# povremenoj seizmi#koj aktivnosti u cijeloj zemlji. ivot je izgubilo otprilike "40 ljudi. Spasila#ke ekipe izvukle su 85 ljudi iz ruevina. Podru#je najve%ih teta lei na udaljenosti do "2 km od epicentra. Oko "0% od milijun stanovnika ovog podru#ja ostalo je bez doma. Zapisi potresa napravljeni su na "4 mjesta s epicentralnim udaljenostima od "0 do 20 km. Najve%a horizontalna akceleracija zabiljeena je uglavnom izme$u 0,04 i 0,35 g, jedan je zapis 0,53 g na mjestu vjerojatno sloene interakcije tla i susjedne konstrukcije, ali opaanja pojava upu%uju da su se na vie mjesta mogle ostvariti akceleracije vrijednosti iznad 0,5 g. Novi propisi pridruuju Ateni 0,"6 g.

Slika 9. Primjer ruenja ku!e s mekim katovima http://www.its.caltech.edu/~ayhan/EQ/Golcuk.html

Iako se meko prizemlje ponekad izvodilo namjerno, zato da bi se energija unesena potresom potroila u gibanju objekta, jednom kad je grani#no optere%enje dosegnuto, dolazi do plastificiranja zglobova u stupovima, nosivi se sustav pretvara u mehanizam i objekt se rui. Posebno tome pridonose nesimetrije u tlocrtu, tj. udaljenost sredita krutosti od sredita masa koje poja#avaju torzijsko djelovanje potresnih optere%enja i pove%avaju optere%enje na meke elemente. Pojavu poputanja vertikalnih elemenata svih katova dobro ilustrira slika 9.

2.8 Sudaranje susjednih gra#evina


Sudaranje susjednih gra$evina doga$a se tijekom potresa ako seizmi#ka razdjelnica nije dovoljno iroka ili #ak uop%e nije izvedena. Nepovoljniji slu#aj nastaje kada visine katova susjednih objekata nisu jednake, to rezultira u sudaranju po visini stupa. Iako turski propisi reguliraju irinu razdjelnice na 3-5 cm, u stvarnosti to naj#e%e nije primijenjeno. Primije%eno je dosta ote%enja uzrokovanih ovim efektom (slika "0.).

3.2 Utjecaj podloge


Pokazuje se da lokalna topografija i temeljna podloga na primjer prisutnost umjetnog nasipa, te loe temeljenje ili smjetanje tekih strojeva na gornje katove, uvelike utje#u na ostvarena optere%enja i ponaanje objekata te na tete. Na ovom podru#ju, podlogu od vapnenca i dolomita pokrivaju mladi sedimenti koje #ine meke gline i zaglinjeni pijesci do debljine rijetko ve%e od 5 m.

3.3 Armiranobetonske okvirne konstrukcije


Najvie ote%ene konstrukcije gra$ene su po starim seizmi#kim propisima, koji odre$uju bitno nia seizmi#ka optere%enja nego su se dogodila tijekom potresa i nego to trae novi propisi, a naro#ito EC8. Ukupno ponaanje armiranobetonskih konstrukcija bilo je zadovoljavaju%e. Ve%ina armiranobetonskih konstrukcija u iroj okolici Atene pretrpjela je samo manja ote%enja jer su imale dostatne rezerve nosivosti zbog prisutnosti ispuna, ve%oj koli#ini ugra$ene armature, stati#koj neodre$enosti. Naj#e%a ote%enja armiranobetonskih konstrukcija mogu se svesti na sljede%e: ote%enja spojeva grede i stupa zbog loe kvalitete betona i nedovoljne armature, pogotovo vilica. Vilice su #esto izostavljane, naro#ito u siromanijim podru#jiGRA!EVINAR 52 (2000) "", 695-703

Slika #0. Ote!enje zgrade s nedovoljno irokom potresnom razdjelnicom

2.9 $eli!ne konstrukcije


(elik se, zbog skupo%e, u Turskoj rabi prili#no rijetko, uglavnom u industriji. Samo su neke #eli#ne konstruk700

V. Sigmund, S. Zlatovi! ma gdje su mnoge zgrade gra$ene bez dozvola i naj#e%e bez stati#kog ra#una. ote%enja stupova zbog efekta kratkog stupa (slika 7.), u mnogim industrijskim objektima gdje su zidovi podignuti izme$u vanjskih stupova, dolo je do ukru%enja vanjskih stupova, smanjenja njihove efektivne duine i u kona#nici do loma uslijed smi#u%ih sila na koje nisu bili dimenzionirani. Takovi stupovi nisu vie mogli nositi vertikalno optere%enje i dolazilo je do slijeganja viih katova. ote%enja zgrada s mekim prizemljem koje su veoma #este u Gr#koj.

Zna"enje nedavnih potresa ili dva kata na neovisnom armiranobetonskim okviru. Iako je armiranobetonska konstrukcija stati#ki neovisna od zidane konstrukcije, plo#a iznad kata je obi#no bila oslonjena na zidove zidane zgrade. Ote%enja su se dogodila na zidanoj konstrukciji dok je armiranobetonska konstrukcija bila neote%ena.

3.5 Povijesne gra#evine


Povijesne gra$evine u Ateni naj#e%e su gra$ene od obra$enih mramornih blokova bez uporabe morta. Tijekom potresa oni se mogu sklizati ili zakretati, to je #esto popra%eno pomacima na vrhu objekta. Njihovo ponaanje je bilo izuzetno dobro i svi su povijesni spomenici proli potres s malim ili nikakvim ote%enjima. Stariji spomenici, #ije je stanje bilo loe i prije potresa, doivjeli su velika ote%enja uz otvaranje velikih pukotina u zi$u i kolaps nekih konstruktivnih elemenata.

3.4 Zidane zgrade


Stradale su mnoge zidane zgrade gra$ene u prvoj polovini stolje%a, i to zgrade od nabijene zemlje i zgrade zidane neobra$enim kamenom. (esta su ruenja vanjskih zidova, uglova zgrada (slika "".), odvajanja zidova na uglovima zgrada te otvaranje pukotina u zidovima. Zidane zgrade od cigle sa serklaima i betonskim krovnim plo#ama, sagra$ene u novije vrijeme, ponaale su se dobro. Izuzetak #ine zidane zgrade kojima su nadogra$eni jedan

3.6 Mostovi i prometnice


Ote%enja na mostovima bila su koncentrirana na mjestima spoja nosive konstrukcije i upornjaka zbog velikih pomaka konstrukcije. Ote%enja na prometnicama bila su koncentrirana na onima u blizini epicentra i naj#e%e su se manifestirala kao slijeganje nasipa ili odroni. 4 Zaklju"ak Potresi iz "999. godine pokazali su da je potresno inenjerstvo na dobrom putu. Mnoga znanja ste#ena posljednjih godina, prenesena u pravilnike i sugestije, osiguravaju dobro ponaanje gra$evinskog objekta u potresu ako se dobro sprovode i pravilno primjenjuju. U potresu su se dobro ponaale gra$evine jednostavnih i #istih nosivih sustava, uravnoteene raspodjele krutosti i masa, dovoljno jakih stupova, paljivo izvedenih detalja armiranja s dovoljno popre#ne armature, ograni#enog sudjelovanja nekonstruktivnih elemenata u prijenosu optere%enja, na dobrom temeljnom tlu. U ovim potresima prikupljene informacije i ste#ena iskustva dovest %e do daljeg poboljanja inenjerskih kriterija te sigurnije i ekonomi#nije gradnje. Posebno je uo#ena potreba rada na sljede%im podru#jima: razvoj jednostavnih konstruktivnih pravila koja bi trebala osigurati izdrljivost sustava, regularnost gradnje i vanost detalja razumijevanje ponaanja okvira s ispunom, naro#ito efekata krutosti, vrne nosivosti, degradacije nosivosti i efektivnog priguenja razumijevanje kompleksnih pitanja interakcije tla i konstrukcije - slijeganje i naginjanje objekata zbog likvefakcije i gubitka nosivosti tla, odgovor irokih 70#

Slika ##. Ruenje kuta zidane zgrade bez horizontalnih ukruta http://www.eeri.org/Reconn/Greece#099/Greece#099-3.html

GRA!EVINAR 52 (2000) "", 695-703

Zna"enje nedavnih potresa aluvijalnih udolina (efekt bazena) i lokalni odgovor mekog tla, ponaanje tla pri duem unoenju poreme%aja - kakva su rezultirala u ote%enjima i ruenjima konstrukcija, i pokazuje se, moraju se bolje istraiti. Iznena$enje koje su izazvali ovi potresi upozorava da nikad nije dovoljno isticanja opasnosti od zanemarivanja potresnih djelovanja. Tako$er, serija jakih potresa u proloj i ovoj godini pokazuje da relativni seizmi#ki mir u nekom podru#ju ne prua jamstvo da se ve%i potres ne%e dogoditi. Dananje razumijevanje mehanizma doga$anja potresa implicira periodi#no podizanje seizmi#ke aktivnosti nekog podru#ja, a treba dodati i mogu%nost nepravilnosti toliko koliko su nepravilni geoloki uvjeti u okolini. Seizmi#nost pripisana nekom podru#ju, kao i nekom rasjedu, statisti#ki je podatak koji odgovara vremenskom intervalu u kojem postoje pouzdani podaci o dogo$enim potresima. Pouzdanost procjena pada sa skra%ivanjem intervala biljeenja zbog periodi#nosti pojava potresa. Iskustva ste#ena u potresima iz "999. godine zna#ajna su za potresno inenjerstvo i za konstrukcije i uvjete u Hrvatskoj, gdje su potresi dovoljno rijetki da se na njih #esto zaboravlja, a dovoljno jaki da primjena spoznaja potresnog inenjerstva bude zna#ajna to se odnosi i na projektiranje i na kontrolu materijala i izvedbe. Na slici "2. prikazane su dramati#ne posljedice loega gra$enja zgrade koja se nalazi neposredno uz objekte koji su u potresu ostali gotovo neote%eni. Tako$er valja istaknuti da je unato# panji koju danas dajemo projektiranju, kontroli materijala i izvedbe, velik dio objekata, naro#ito u ve%im gradovima, izgra$en ili je pregra$ivan prije nego to su usvojena dananja saznanja potresnog inenjerstva, pa bi se i u naoj zemlji mogle o#ekivati posljedice potresa sli#ne onima "999 u Turskoj. Da bismo u#ili na tu$im pogrekama i izbjegli neugodna iskustva kao to su ova iz potresa "999. godine, nuno bi bilo prije potresa detektirati i zatim poja#ati potencijalno opasne objekte. Zato bi trebalo napraviti pregled

V. Sigmund, S. Zlatovi!

Slika #2. Ote!enja loe izvedene zgrade u bloku sa dobro izvedenim zgradama

objekata u seizmi#kim podru#jima i identificirati opasne, a naro#ito one u kojima ivi ili boravi puno ljudi. Objekti se mogu obraditi nekim od postupaka razvijenih za brzu procjenu stanja konstrukcija, a zatim oni najugroeniji nekim preciznijim postupkom za procjenu o#ekivanog ponaanja u slu#aju potresa, uz uvaavanje svojstava lokalnog tla i seizmi#nosti lokacije. Time bismo dobili pregled objekata koje bi trebalo poja#ati da bi se podigla njihova stabilnost pri djelovanju potresa, #ime bi drutvo moglo izbje%i znatni gubitak ljudi i materijalnih sredstava.

Zahvala
Prof. dr. sc. V. Sigmund zahvaljuje se na potpori Ministarstva znanosti i tehnologije da u okviru projekta "49"60 te JICA (Japan International Cooperation Agency) posjeti predjele pogo$ene potresom u Turskoj i sudjelovanju na III. Japan-Turkey Workshop on Earthquake Engineering u Istanbulu u velja#i 2000., koji je imao specijalnu tematsku sjednicu posve%enu iskustvima i spoznajama o potresu "999. godine u Turskoj. IZVORI
["] Earthquake Engineering Research Institute for the National Science Foundation: Research needs emerging from recent earthquakes, Proc. of the meeting organized by the EERI for the NSSF held at the San Francisco Sheraton Gateway October 25 and 26, "999. [2] Aydan, .; Ulusay, R; Hasgr, Z.; Taskin, B.: A site investigation of Kocaeli earthquake of August 17, 1999., Turkish Earthquake Foundation, 2000.

702

GRA!EVINAR 52 (2000) "", 695-703

V. Sigmund, S. Zlatovi!
[3] Earthquake Engineering Committee, Japan Society of Civil Engineers: The 1999 Kocaeli earthquake, Turkey Investigation into Damage to Civil Engineering Structures, Earthquake Engineering Investigation Series 5, Dec. "999. [4] Earthquake Engineering Research Institute for the National Science Foundation, "999., http://www.eeri.org/Reconn/Greece"099/Greece"099.html [5] EERI, The Izmit (Kocaeli), Turkey Earthquake of August 17, 1999., http://www.eeri.org/Reconn/Turkey0899/Turkey0899.html [6] Fischinger, M.; Fajfar, P.; arnic, R.: Posledice potresa 17.8.1999. v Tur!iji, Gradbeni vestnik, 49, ""-"2, "999., 254.265. [7] Izvjetaj o Kocaeli potresu 17.08.1999. Istanbulsko tehni#ko sveu#ilite, http://www.itu.edu.tr/deprem/rapor/deprem.html [8] Japan-Turkey Workshop, 2".-25. February 2000., Istanbul

Zna"enje nedavnih potresa


[9] Multidisciplinary Center for Earthquake Engineering Research, The Marmara, Turkey Earthquake of August "7, "999.: Reconnaissance Report, Scawthorn,C. Ed., Technical Report MCEER-00-000" ["0] National Earthquake Information Center, "999., http://neic.usgs.gov/neis/bulletin/99_EVENTS/9908"7000"38/ T9908"7000"38.html [""] National Earthquake Information Center, "999., http://neic.usgs.gov/neis/bulletin/99_EVENTS/99"""2"65720/ 99"""2"65720.HTML ["2] National Earthquake Information Center, "999., http://quake.wr.usgs.gov/study/turkey/images/historic.jpeg ["3] National Earthquake Information Center, "999, http://neic.usgs.gov/neis/bulletin/99_EVENTS/990907""5650/ 990907""5650.HTML

GRA!EVINAR 52 (2000) "", 695-703

703