Osnove fotografije

foto-prirunik za poetnike u fotografiji

(RADNA VERZIJA 1.1) O Strahoninec, foto grupa VODITELJ: Davor erjav listopad 2009.

0. SADRAJ
1. FOTOGRAFIJA 3 OSNOVNO 3 SVJETLO 4 BOJE 5 ANALOGNA I DIGITALNA FOTOGRAFIJA 7 2. POVIJEST FOTOGRAFIJE 10 CAMERA OBSCURA 10 PRVE FOTOGRAFIJE 11 PRVI FOTOAPARAT ZA IROKE MASE 11 PRVE FOTOGRAFIJE U BOJI 11 PRVA ELEKTRINA BLJESKALICA (BLIC) 12 PRVI DIGITALAC 12 PHOTOSHOP 12 PRVI PROFESIONALNI DIGITALAC 12 3. FOTOAPARAT 13 VRSTE FOTOAPARATA 13 SLR I DSLR FOTOAPARATI 14 DIJELOVI FOTOAPARATA (CANON EOS SISTEM) 15 Tijelo fotoaparata 15 Objektivi 19 Vrste objektiva 22 Filtri 24 Memorijske kartice 25 Baterije 25 Bljeskalica (blic) 26 Stativ 26 Torba 27

4. RUKOVANJE FOTOAPARATOM 28 DRANJE FOTOAPARATA 28 TRI OSNOVNE STVARI: f-BROJ (otvor blende), BRZINA ZATVARAA, ISO (osjetljivost senzora na svjetlo) 29 f-BROJ (otvor blende) 30 BRZINA ZATVARAA 32 ISO (osjetljivost senzora na svjetlo) 33 ZA NAPREDNIJE: FOKUSIRANJE CENTRALNOM TOKOM, WB (WHITE BALANCE, RAVNOTEA BIJELE BOJE), KORITENJE HISTOGRAMA, RAW I JPEG 34 FOKUSIRANJE CENTRALNOM TOKOM 34 WB (WHITE BALANCE, RAVNOTEA BIJELE BOJE) 34 KORITENJE HISTOGRAMA 35 RAW I JPEG 35 5. IZRAAJNA SREDSTVA FOTOGRAFIJE 36 OKVIR 36 OBJEKTIV 37 UDALJENOST (plan) i KUT SNIMANJA (rakurs) 37 KOMPOZICIJA SLIKE 38 EKSPOZICIJA 39 OSVJETLJENJE 40 CRNO-BIJELO I BOJA 41 OBRADA FOTOGRAFIJE 42 6. TEHNIKE SNIMANJA 43 PORTRET 43 PEJZA (VEDUTE) 45 IVOTINJE 45 PREDMETI 46 DOGAAJI 47 MAKROFOTOGRAFIJA 48 APSTRAKCIJE 48 7. RJENIK POJMOVA 49

1. FOTOGRAFIJA
OSNOVNO
Ako rije fotografija prevedemo na hrvatski jezik dobit demo rije svjetlopis (na grkom jeziku rije photos znai svjetlo, a graphein znai pisati). Pisati svjetlom, ustvari, zapisati svjetlo na neki medij elja je ljudi jo iz davnih vremena. Nizom izuma koje navodimo u poglavlju Povijest fotografije ljudi su uspjeli u svom naumu da zarobe svjetlost. Jasno nam je da svjetlost ne moemo pospremiti u kutijicu, uhvatiti ju, jer svjetlost je neuhvatljiva. Ili moda nije? Ipak nije, jer da jest, danas ne bi bilo fotografije, ni filma, ni televizije ni mnogih drugih modernih medija. Fotografija je privlana. ovjek jednostavno voli primati poruke vidom i najvedi dio svih poruka (vidnih, slunih, pojmovnih, opipnih, okusnih, mirisnih) ipak upam ti ako ih vidi. Vid je za ovjeka vrlo vano osjetilo; poznata je izreka uvaj to kao oko u glavi. Fotografija je najpouzdaniji i najprecizniji medij za pohranjivanje vidnih podataka. Nita na svijetu toliko precizno i vjerno ne prenosi sliku kao fotografija (osim moda filma, ali i film je zapravo sastavljen od fotografija). Fotografija moe biti koritena za biljeenje (dokumentiranje) stvarnosti, ali moe biti i stvaralaka ili umjetnika. Vedina ljudi fotografiju koristi za dokumentiranje stvarnosti. Najvedi broj fotografija na svijetu su obiteljske fotografije; s roendana, vjenanja, putovanja i sl. Nakon njih slijede novinska fotografija i klasina dokumentarna fotografija (za znanstvena istraivanja, pohranjivanje podataka u arhivima, za razne dokumente, za uenje u raznoraznim knjigama, udbenicima i sl.). Manji broj ljudi stvara umjetnike fotografije. Cilj takve vrste fotografije jest uivanje u ljepoti zarobljene slike i prenoenje neke umjetnike poruke, misli ili emocije. Fotografijom se moemo baviti amaterski ili profesionalno. Ako smo amateri to znai da fotografiju jednostavno volimo, elimo ju istraiti i da nas fotografija zanima jednostavno jer je fotografija. Amo na latinskom jeziku znai voljeti. Ako smo profesionalci znai da od fotografije ivimo, tj. da od nje zaraujemo za ivot. Profesionalni fotografi najede rade u fotografskim studijima, u novinama, za razne agencije ili institucije. Kvaliteta fotografije ne ovisi o tome jesmo li amateri ili profesionalci, ak ne mora ovisiti niti o opremi koju posjedujemo (teoretski, i mobitelom se mogu napraviti dobre fotografije). Samo znanje, vjetina, matovitost, originalnost i upornost mogu osigurati da de fotografija koju napravimo biti kvalitetna i dobra (moda ak i umjetniki lijepa). Bez fotoaparata nema fotografije. Zato je za fotografe vrlo vano da fotoaparat bude uvijek pri ruci. Ako ga nema nema ni fotografije. No, prije nego to fotoaparat uzmemo u ruke ipak bismo morali nauiti neke osnovne stvari vane za fotografiju i upoznati se s

fotoaparatom koji posjedujemo. Za poetak demo pokuati objasniti najvaniju stvar na svijetu, barem za fotografe: svjetlo.

SVJETLO
Bez svjetla nema fotografije. Potpuno crna fotografija nema smisla. Da bi na njoj bilo barem neto to moemo vidjeti treba nam svjetlo (sunevo, ono koje dolazi od vatre ili nekog rasvjetnog tijela; arulje, bljeskalice i sl.). Ako imamo previe svjetla, fotografija moe biti potpuno bijela. Takva isto nema smisla. Svjetlo je zato za fotografa saveznik i prijatelj ako ga fotograf razumije i zna odrediti. Uravnoteeno svjetlo na fotografiji ini je ugodnom oku.

Foto: podeksponirana, pravilno eksponirana i preeksponirana fotografija Fotografi od svih svjetala najvie vole tzv. bijelo svjetlo (to je svjetlo koje proizvodi Sunce). Ono zapravo nije bijelo ved se sastoji od svih boja koje ljudsko oko moe vidjeti . Taj skup boja zovemo spektar boja. Staklena prizma rastavlja sunevo svjetlo na spektar duginih boja.

Foto: staklena prizma rastavlja sunevo svjetlo na spektar boja

Svjetlo se ponaa kao val. iri se pravocrtno i to brzinom od 300 000 km/s. Svjetlo je zbog toga neto najbre to postoji u Svemiru. Ono je teko objanjivo. Nalazi se negdje na granici materije (tvari) i energije. Sastoji se od sitnih estica manjih od atoma (zovu se fotoni), ali te estice ponaaju se kao valovi, tj. energija Napomenuo sam da je to teko objasniti. Odbija se od tvrdih predmeta, prolazi kroz prozirne ili polu-prozirne predmete, lomi se i moe potpuno nestati samo u crnoj tvari.

Crte: Shema odbijanja svjetla (bijela ploha odbija sve boje svjetlosti, crvena ploha odbija samo crvenu svjetlost dok ostale boje svjetlosti upija, crna ploha upija sve boje svjetlosti i ne odbija nijednu) ovjek moe vidjeti svjetlost zahvaljujudi oku. U dnu oka postoje dijelovi koji su osjetljivi na jainu svjetla i na boje. Svjetlost i boje zapravo u stvarnosti ne postoje. Njih proizvodi ljudska mata, odnosno misli i to zahvaljujudi oima koje hvataju valove odbijenog svjetla svugdje oko nas (a ti valovi postoje oni prenose energiju od Sunca prema Zemlji).

BOJE
Boja je fenomen koji je potaknut svjetlom ili osjedaj koji u mozgu izaziva svjetlost koju emitira neki izvor svjetla (Sunce, arulja, reflektor, svijeda) ili ju reflektira (odbija) neka povrina. Razvijene civilizacije raspoznaju mnoge boje, dok primitivnim civilizacijama boje nisu vane. Mala djeca isprva ne raspoznaju boje, ved ih kroz ivot ue. Boje su, dakle, nauene. Boje na povrinama predmeta vidimo zahvaljujudi djelominom odbijanju svijetla. Dakle, crveni predmet sa svoje povrine odbija crveno svjetlo, a ostale boje svjetlosti upija. Zeleni predmet odbija zelene valove, dok ostale upija. Crni predmet upija vedinu zraka svjetla, a bijeli ih vedinu odbija. Zato je ljeti u crnoj majici vrude (jer u sebe upija sunevu svjetlosnu energiju), a bijela majica odbija vedinu sunevog zraenja pa je u njoj ugodnije. Tri su osnovna obiljeja boja koja zanimaju fotografe: ton boje (eng. hue), zasidenost (eng. saturation) i svjetlina (eng. lightness ili luminance).

Dvije su skupine boja: kromatske i akromatske (boje i neboje).

Svaka boja po svjetlini moe biti u nijansi tamnija ili svjetlija:

Zasidenost boje jest njena jaina ili istoda:

Spektar (duginih) boja ima sedam boja: crvenu, naranastu, utu, zelenu, plavozelenu (cijan), plavu i ljubiastu:

Od duginih boja (primarnih boja) mijeanjem nastaju sve ostale boje.

Foto: aditivna i supstraktivna sinteza boje

Boje su i u odnosu suprotnosti, kontrasta. Takav kontrast kod boja nazivamo komplementarnim kontrastom. Kontrast boja vano je poznavati jer je u fotografiji mogude koristiti kontrast boja kao izraajno sredstvo.

Slika: krug komplementarnih boja strelicama su oznaeni komplementarni kontrasti Foto: drvene bojice u komplementarnom kontrastu

ANALOGNA I DIGITALNA FOTOGRAFIJA

Analogna fotografija podrazumijeva snimanje na film, a digitalna na neki fotoosjetljivi medij (svjetlosni senzor). Digitalna fotografija pohranjuje se na neki digitalni medij (najede na memorijsku karticu, tvrdi disk ili CD-ROM), ali moe se razviti na papir. Isto tako analogna se fotografija skeniranjem moe digitalno pohraniti. Film je jedan od izuma u fotografiji koji je omogudio jednostavno zapisivanje svjetla na medij. Film je engleska rije koja u prijevodu znai tanki sloj. Filmovi su zapravo prozirne plastine (celuloidne) vrpce koje na sebi imaju tanke premaze kemikalija koje su osjetljiv e na svjetlo. Zato nerazvijeni film ne smijemo izlagati svjetlu jer demo ga unititi. Film koji se nalazi u posebnoj zatvorenoj kutijici ulae se u analogni fotoaparat i zatim se zatvara kako se ne bi osvijetlio. Kad se pritisne okida na aparatu, film se kratko osvjetljava i zatim se mora pomaknuti navijanjem kako bi se kod narednog okidanja aparata osvijetlio sljededi dio filma. U jednoj kutijici najede ima filma za 36 ekspozicija, to znai da se jednim filmom moe dobiti 36 negativa (ili pozitiva, ako je film pozitiv) i 36 fotografija. Kad se film ispuca u fotoaparatu se premota u svoju kutijicu i s tom kutijicom ide na razvijanje u tamnu komoru. Tamna je zbog toga da se film ne osvijetli prije nego to ga se razvije. Film se razvija posebnim kemikalijama koje razvijaju i fiksiraju (uvrduju) sliku na filmu. Dobili smo negativ film sa svjetlom i bojama suprotnim onima u prirodi.

Nakon razvijanja film se preko posebnih strojeva (osvjetljivaa) prenosi na foto papir na kojem napokon dobijemo fotografiju. Ovako dobivenu fotografiju zovemo analognom fotografijom. Ona, dakle, nastaje kemijskim putem. Film moe biti i pozitiv (tada je razvijen i fiksiran u pravim bojama) a takav se koristi za gledanje preko dijaprojektora na projekcijskom platnu. Pozitiv se jo naziva dijafilm. Ako elimo razvijati pozitive tada nedemo modi razvijati fotografije. Pozitiv se kupuje posebno (to nije ista vrsta filma kao i negativ).

U digitalnoj se fotografiji umjesto filma i kemije koristi svjetlosni senzor (ip) i elektrina energija. Digitalni fotoaparati zato ne mogu raditi bez izvora elektrine energije (baterije). Prvi digitalni fotoaparati bili su puno slabije kvalitete od analognih, ali s vremenom je digitalna fotografija dostigla analognu i pokazala neke svoje prednosti. Prije svega jeftinija je i praktinija. Digitalnu fotografiju moemo vidjeti odmah na zaslonu fotoaparata, ne moramo kupovati filmove, pohranjivanje fotografija je jednostavno i brzo, zauzima mnogo manje prostora od pohranjivanja negativa, fotografije se mogu munjevito slati Internetom bilo kamo u svijetu, obrada fotografije je bra i jednostavnija s vie mogudnosti nego kod analogne fotografije, itd.

Foto: svjetlosni senzor ili ip zamijenio je film iz analognog fotoaparata

Meutim, pravi ljubitelji fotografije (i amateri i profesionalci) osim digitalne fotografije koriste i analognu. Mnogi kau da nikad zapravo ne naui fotografiju ako nisi nauio razvijati filmove i fotografije u tamnoj komori. Spomenuo bih tonski raspon crno-bijelog filma kao jednu od njegovih velikih prednosti.

Foto: zaljubljenici u fotografiju koriste i analogne i digitalne fotoaparate

2. POVIJEST FOTOGRAFIJE
CAMERA OBSCURA
Camera obscura je prvi oblik fotoaparata koji je u 11. st. Izumio Ibn al-Haytham. Na latinskom jeziku camera obscura znai mrana kutija ili mrana prostorija. To je potpuno tamna prostorija koja ima malenu rupicu kroz koju prolazi svjetlo. Na suprotnom bijelom zidu u takvoj se prostoriji projicira slika vanjskog svijeta (poput fotografije) i to okrenuta naglavake.

U 16. st. povedana je otrina i svjetlost camere obscure tako to je povedana rupica za svjetlo i u nju je stavljena leda (u 16. st. izumljen je teleskop). Takve kamere koristili su slikari za slikanje pejzaa (naravno slikalo se runo). Jo uvijek je postojao problem kako trajno zadrati sliku koja je nastala unutar camere obscure. Treba napomenuti da su dananji fotoaparati zapravo camere obscure, samo su tehniki dotjerani. U 17. st. napravljene su prve prijenosne camere obscure.

10

PRVE FOTOGRAFIJE
1826. Nicephore Niepce, francuski izumitelj, napravio je prvu fotografiju pomodu camere obscure i fotoosjetljivog papira. Prva fotografija eksponirana je ak 8 sati zbog slabe osjetljivosti papira.

PRVI FOTOAPARAT ZA IROKE MASE

Napravio ga je George Eastman 1900. godine pod imenom Kodak Brownie. On je izumitelj i fotografskog filma. U fotoaparat je bio ugraen film i kad se potroio kamera se zajedno s filmom slala u tvornicu Kodak gdje je film razvijen i zamijenjen novim filmom u fotoaparatu.

PRVE FOTOGRAFIJE U BOJI

1861. godine kotski fiziar i matematiar James Clerk Maxwell napravio je prvu trajnu fotografiju u boji. 1907. godine brada Lumiere proizveli su prvi komercijalni film u boji.

11

PRVA ELEKTRINA BLJESKALICA (BLIC)

Proizvela ju je tvrtka General Electric 1927. Razvojem elektronike niu se mnogi izumi vani za digitalnu fotografiju 1967. IBM proizvodi disketu, prvi medij za pohranjivanje elektronikih podataka to je pretea memorijskih kartica koje danas koristimo. 1994. je proizvedena prva memorijska kartica u tvrtci SanDisc.

PRVI DIGITALAC
Proizvela ga je japanska tvrtka Sony 1981. pod nazivom Mavica. Imao je rezoluciju od 0,28 megapiksela. Podatke je pohranjivao na disketu. 1990. Kodak je prikazao javnosti DCS 100 - prvu komercijalno dostupnu digitalnu kameru. Zbog visoke cijene nije se koristila nigdje osim u novinarstvu i za profesionalnu upotrebu. Ipak, to je znailo roenje komercijalne digitalne fotografije.

PHOTOSHOP
Program za digitalnu obradu fotografija poeo se razvijati od 1990. Danas se koristi kao najmodniji alat za obradu digitalnih fotografija.

PRVI PROFESIONALNI DIGITALAC

Canon 1D prvi je pravi profesionalni digitalni fotoaparat koji se na tritu pojavio 2001. godine.

12

3. FOTOAPARAT
VRSTE FOTOAPARATA
Dvije su osnovne vrste fotoaparata koji se danas najede koriste to su kompaktni fotoaparati i SLR fotoaparati. Kompaktni fotoaparati su manji, praktiniji i jednostavniji. Sastoje se od manjeg tijela koje je najede veliine ake (malo su vedi od mobitela). Imaju jedan objektiv promjenjive fokusne duine, tzv. zoom objektiv i najede ugraenu bljeskalicu. Njima se fotografira tako da se na LCD zaslonu (koji je na stranjoj strani aparata) odredi kadar i jednostavnim pritiskom na okida (koji je najede na vrhu aparata) snimi fotografija. Ovakvi fotoaparati najede nemaju optiko trailo. Ako ga i imaju njime se ne gleda kroz objektiv, ved kroz poseban prozorid. Imaju ograniene mogudnosti za kreativno snimanje, no neki od kompakata ipak nude neke mogudnosti kontroliranja bljeskalice, odreivanje modusa snimanja (makro, sport, pejza, portret, nodno snimanje) te podeavanja svjetline fotografija. Prvenstveno su napravljeni za snimanje u automatskom reimu, a to znai da se njima jednostavno nacilja i fotografira bez razmiljanja. Fotoaparati bez mogudnosti runog podeavanja nazivaju se point-and-shoot-camera (uperi i okidaj). Ovakvi se fotoaparati ugrauju i u mobitele. Prednosti ovakvih fotoaparata su njihova kompaktnost (mali su i lako prenosivi, stanu u dep), niska cijena, najede su vrlo otri ako se snima na otvorenom i rade izvrsne makro snimke (snimke izbliza). Nedostaci su im, meutim, mnogi. Ne mogu im se mijenjati objektivi, ograniene su im mogudnosti za kreativno snimanje, okidaju sa zakanjenjem (puno vedim od SLR-a) i najede pruaju malo mogudnosti za obradu fotografije jer nude pohranjivanje samo u JPEG formatu. SLR aparati su vedi i kompliciraniji. Sastoje se od tijela fotoaparata na koje se mogu stavljati razliiti objektivi i vanjska bljeskalica. Njima se fotografira gledajudi kroz trailo i u trailu je vidljiv kadar koji gleda objektiv. SLR aparati nude potpunu kontrolu u fotografiranju to znai da fotograf njima moe postidi upravo ono to eli fotografijo m. Da bismo nauili fotografirati ovakvim fotoaparatima treba puno uenja i upornosti u fotografskim vjebama. Nedostaci su im veda cijena, veliina (pogotovo ako imamo vie objektiva i vanjsku bljeskalicu), teina opreme (moe teiti i nekoliko kilograma ako koristimo kvalitetnije teleobjektive) i osjetljivost na vremenske prilike (vlaga i praina) te na udarce. Kako bilo, fotografsku kreativnost lake demo ostvariti SLR i DSLR fotoaparatima pa demo ih i malo bolje upoznati.

13

SLR I DSLR FOTOAPARATI

SLR je kratica od Single Lens Reflex to oznaava da kamera ima jednu ledu (objektiv) i zrcalo. Ovakvi fotoaparati kod nas se nazivaju zrcalo-refleksnim fotoaparatima. DSLR je kratica od Digital Single Lens Reflex, dakle digitalni zrcalno-refleksni fotoaparat. Princip rada ovih fotoaparata je sljededi. Zahvaljujudi zrcalu koje se nalazi iza objektiva u tijelu fotoaparata i pentaprizmi koja se nalazi iznad zrcala kroz trailo je vidljiv kadar koji de se kroz objektiv zabiljeiti na film ili na svjetlosni senzor . Pri okidanju fotografije zrcalo se podie i proputa svjetlo iz objektiva do filma ili senzora. Dakle, svjetlo prolazi kroz objektiv i lomi se na odreeni nain da bi se dobila otra slika. U objektivu blenda (pomini otvor) kontrolira koliinu i kut svijetla koja de dodi do filma ili senzora. Kad je blenda pritvorena prolazi manje svjetla u otrijem kutu, a kad je otvorena prolazi vie svjetla u ne toliko otrom kutu. Zato je blendom mogude kontrolirati koliinu otrine na fotografiji. Prije osvjetljavanja filma ili senzora zatvara se otvara na kratko vrijeme koje se mjeri najede u dijelovima sekunde (1/125, 1/250, 1/500) ili pri duim ekspozicijama i u desetinama sekunde ili u sekundama. Zatvara se nalazi tik ispred filma ili senzora.

Shema (preuzeto s Wikipedije): 1 objektiv, 2 zrcalo, 3 zatvara, 4 fotoosjetljiv medij (film ili senzor), 5 autofokus, 6 sabirna leda, 7 pentaprizma, 8 trailo

14

Skice: presjek SLR-a (iza zrcala i zatvaraa vidi se film) i DSLR-a (iza zrcala i zatvaraa je svjetlosni senzor)

DIJELOVI FOTOAPARATA (Canon EOS sistem) Tijelo fotoaparata

Tijelo Canonovog digitalnog fotoaparata sastoji se od brojnih dijelova. Nije potrebno spominjati sve, ved samo one najvanije. S prednje strane u sredini se nalazi veliki metalni krug (navoj objektiva) koji slui za privrdivanje objektiva. Na sebi ima crveni kruid i bijeli kvadratid (oznake za montiranje objektiva). U donjem dijelu navoja objektiva vidimo 8 metalnih konta kata koji slue za komunikaciju tijela fotoaparata s objektivom. S njegove desne strane nalazi se tipka za otputanje objektiva. Kroz navoj objektiva vidimo pomino zrcalo, a ako ga podignemo vidimo zatvara. Kad bi se zatvara otvorio, vidjeli bismo svjetlosni senzor. Lijevo od navoja objektiva nalazi se ruka (grip) sa srebrnim okidaem na vrhu i kontrolnim kotaidem. Okida slui za fokusiranje i okidanje fotografija, a kontrolnim kotaidem odreujemo brzinu zatvaraa (tj. duinu ekspozicije).

Objektivi

15

Na stranjoj strani fotoaparata na vrhu vidimo trailo s okularom koje slui za odreivanje kadra koji demo fotografirati. Na desnoj strani traila je maleni kotaid za podeavanje dioptrije (za ljude koji nose naoale, ali fotografiraju bez njih). Dioptrija se moe podesiti od -3 do +3 dioptrije. Iznad traila je tzv. hot shoe mjesto za montiranje vanjske bljeskalice. Ispod traila nalaze se dva LCD zaslona. Manji slui kao kontrolni zaslon za postavke aparata (brzina zatvaraa, f-broj, balans bijele boje, koliina slobodnog prostora na memorijskoj kartici, mjerenje svjetla, veliina i kvaliteta fotografija, svjetlomjer, stanje baterija). Vedi zaslon koristi se za ostale postavke u meniju aparata i pregled snimljenih fotografija. S lijeve i desne strane dvaju zaslona nalaze se kontrolne tipke. Najede koritene tipke su srebrne boje i koriste se za odreivanje ISO vrijednosti (osjetljivosti senzora), naina mjerenja svjetla, naina mjerenja AF moda (autofokusa) i za odreivanje WB (ravnotee bijele boje). Tipka Av je jo dosta vana jer pomodu nje odreujemo otvor blende. Kad je drimo palcem i istovremeno kaiprstom okredemo kontrolni kotaid kod okidaa mijenjamo otvor blende. S desne strane, na samom boku fotoaparata nalazi se pokrov utora za memorijsku karticu. On se otvara tako da se prstima povue unazad i otvori prema desnoj strani. Memorijska kartica se vadi pomodu tipke za izbacivanje koja se nalazi odmah do nje. Kod umetanja memorijske kartice treba biti jako paljiv da se ne otete tanki kontakti u utoru.

16

S gornje strane fotoaparata u sredini vidimo hot shoe za montiranje vanjske bljeskalice, a tono u nastavku hot shoea je ugraena bljeskalica koja se po potrebi moe izbaciti, tj. otvoriti. Desno od ugraene bljeskalice i hot shoea nalazi se funkcijski kotaid s funkcijama ADEP (automatski pregled dubinske otrine), M (manualna ili runa ekspozicija), Av (prioritet otvora blende), Tv (prioritet brzine okidanja), P (programirani mod), automatski mod (zeleni kvardatid), portretnim modom, pejzanim modom, makro modom, sportskim modom, nodnim portretom i iskljuenom bljeskalicom. Pored funkcijskog kotaida nalazi se prekida za ukljuivanje i iskljuivanje fotoaparata (ON/OFF). Pored njega je kontrolna aruljica koja svijetli kad je aparat ukljuen. S gornje strane vidljiv je i okida i kontrolni kotaid koji se nalaze na ruki fotoaparata. Na krajnjoj lijevoj i desnoj gornjoj strani su alkice za remen koji bi stalno trebao biti oko vrata kako nam fotoaparat ne bi sluajno ispao iz ruke.

17

Foto: utor za memorijsku karticu (CF kartica) i ugraena bljeskalica (pop-up bljeskalica)

Foto: Tijelo fotoaparata u presjeku (kad malo zavirimo u unutranjost) s prednje i stranje strane. U aparatu se nalazi i modno raunalo koje vrlo kvalitetno pretvara svjetlo (koje je fotoaparat proitao senzorom) u digitalni oblik koji sprema na memorijsku karticu.

18

Objektivi
Objektiv je oko fotoaparata. To je optiki instrument koji je zaduen za sabiranje ili prikupljanje svjetla u tijelo fotoaparata na njegov svjetlosni senzor. Canon EOS sustav koristi EF objektive (EF je kratica za Electro Focus, tj. elektrini fokus). Canon je proizveo preko 60 modela EF objektiva za najrazliitije fotografske namjene. Cijene su im od nekoliko stotina kuna do nekoliko desetaka pa i stotina tisuda kuna. Skupi objektivi namijenjeni su profesionalnim (specijaliziranim) fotografima, a oni jeftiniji prosjenim korisnicima.

Foto: kolekcija Canonovih EF objektiva za analogne i digitalne EOS fotoaparate Elektrini fokus znai da objektiv u sebi ima ugraen motor koji prema uputama iz tijela fotoaparata pokrede staklene lede u njemu i automatski fokusira (izotrava) sliku koja se projicira na svjetlosni senzor. U tijelu fotoaparata izmeu pentaprizme i zrcala nalazi se ureaj za fokusiranje. On (zapravo raunalo u tijelu) u odreenim tokama budude fotografije pokuava napraviti im kontrastniju sliku tako da pokrede motor za fokusiranje u objektivu. Taj motor okrede prsten za fokusiranje u objektivu u jednu ili drugu stranu. Kad je fokus iliti otrina postignuta, motor autofokusa se zaustavlja. Sliku fokusiramo tako da okida prvo stisnemo do polovice. Fokusirati moemo i runo jer svaki objektiv na sebi ima prsten za runo fokusiranje. Prije runog fokusiranja prekida za fokusiranje na objektivu potrebno je prebaciti s AF (auto fokusa) na MF (manualni fokus) jer se u protivnom moe otetiti objektiv.

19

Osnovni vanjski dijelovi objektiva su bajonet, prsten za zumiranje, prsten za izotravanje i prekida za fokusiranje. Bajonet je vrsta navoja pomodu kojeg se objektiv uvrduje na fotoaparat. Moe biti plastini ili metalni. Na bajonetu su kontakti za komunikaciju objektiva s tijelom fotoaparata. Prsten za zumiranje (na zum-objektivima) slui za promjenu fokusne duine objektiva tj. za promjenu kuta vidnog polja objektiva (pribliavanje i udaljavanje slike). On je iri od prstena za fokusiranje (izotravanje) koji slui za runo izotravanje kada je prekida za fokusiranje na MF.

Foto: vanjski dijelovi objektiva Unutranjost svakog objektiva sastoji se od tri osnovna dijela: skupine leda, motora za fokusiranje i blende. Lede su najvaniji dio svakog objektiva. To su posebno bruena okrugla stakla koja imaju zadatak preciznog usmjeravanja svijetla na svjetlosni senzor. Takva stakla su optiki instrumenti koje su dugogodinjim istraivanjem optiari prepravljali i poboljavali kako bi slika koju takva stakla stvaraju bila to ida, jasnija i preciznija. Optika je znanost koja se bavi prouavanjem prirode svjetlosti. Staklo lomi svjetlo pa je zato pogodno za preusmjeravanje svjetlosnih zraka u eljenom smjeru i pravcu. Sve lede imaju zakrivljenu (sfernu) povrinu. Takvu je povrinu vrlo teko izbrusiti pa su zbog toga lede skupe. Za dobru sliku u fotoaparatu nije dovoljna jedna leda (kao recimo za naoale) pa svaki objektiv ima vie leda (neki i dvadesetak). Osim to su izraene od posebnih optikih stakala ili posebnih minerala, lede na svojim povrinama imaju i posebne kemijske premaze koji slue za bolji prolazak svjetlosti kroz njih. Takvi premazi zovu se antirefleksivni premazi (od njih su lede zelenkastih,

20

plavkastih i crvenkastih boja). Premazi leda su osjetljivi na dodir i masne otiske prstiju (mogu se izgrebati ili otetiti) pa se zbog toga lede objektiva nikada ne smiju dirati prstima ili istiti grubim krpicama. Za to postoje posebne mekane krpice pomodu kojih kada je ba potrebno moemo oistiti vanjsku ledu objektiva.

Shema: lede u objektivu Motor za fokusiranje u objektivu pomie skupinu leda kako bi se postignuo fokus ili izotren dio slike. Na fotografiji de uvijek biti potpuno otar samo jedan njezin dio koji je od fotoaparata udaljen za tono odreenu duinu. Neki objektivi na sebi imaju prozorid koji pokazuje na kojoj de udaljenosti slika biti potpuno otra. Blenda je tredi vaan dio objektiva. To je zapravo otvor objektiva. Blenda se sastoji od tankih metalnih listida koji se po potrebi otvaraju i zatvaraju u vedi ili manji krug (blendu pokrede jo jedan maleni motor). Blendom kontroliramo koliinu svjetlosti koju proputamo kroz objektiv ali i kut pod kojim svjetlost iz objektiva upada na svjetlosni senzor. Kada je blenda otvorena dolazi vie svjetla pod irim kutom, a kada je pritvorena dolazi manje svjetla pod uim (otrijim) kutom. Blendom kontroliramo koliinu otrine na fotografiji. Ako elimo fotografiju koja je u potpunosti otra pritvorit demo blendu, a ako elimo otar samo maleni dio na fotografiji otvorit demo blendu. esto moemo primijetiti da kvalitetniji objektivi imaju vie, a jeftiniji manje listida blende.

21

Vrste objektiva a) Fiksni objektivi (prime-objektivi) b) Objektivi promjenjive fokusne duine (zoom-objektivi) Fokusna duina objektiva oznaena je velikim brojevima na vanjskom dijelu objektiva. Zoom-objektivi imaju vie fokusnih duina (npr. 18-55 mm, 17-40 mm, 70-200 mm, 100-400 mm), a fiksni objektivi samo jednu fokusnu duinu (npr. 16mm, 50 mm, 85 mm, 500 mm). Fokusna duina objektiva oznaava udaljenost optikog sredita objektiva do mjesta u kojem se skupljaju sve zrake svjetlosti.

Za fotografe je od same fokusne duine zapravo vaniji vidni kut objektiva koji zatvara. Ipak, fokusnu su duinu zadrali kako bi se lake snali meu razliitim objektivima koje koriste. Objektiv s kradom fokusnom duinom uhvatit de sliku u irem kutu, a objektiv s vedom fokusnom duinom u uem kutu. Zato se objektivi dijele na irokokutne, normalne i teleobjektive (uskokutne objektive). Preciznije: postoje superirokokutni, irokokutni, normalni, teleobjektivi i superteleobjektivi. a) irokokutni objektivi (od 6 mm do 35 mm) Ovi objektivi imaju vidno polje od 180 do 54. Njima se hvata kadar puno ireg vidnog polja od vidnog polja ljudskog oka. Objektivi koji hvataju 180 vidnog polja jo se nazivaju riblje oko (fisheye). Ovakvim objektivima snimamo irok prostor, ali im je slika na rubovima izobliena (mogu se primjenjivati u kreativnoj fotografiji).

22

Normalni objektivi (od 35mm do 70 mm) 50 mm objektiv ima vidno polje od 46 to odgovara vidnom kutu ljudskog oka. Normalni objektivi zatvaraju vidno polje od 54 do 30. Pomodu njih se mogu izraditi najprirodnije fotografije. Imaju vrlo iroku primjenu. Objektiv od 50 mm s vidnim poljem od 46 najedi je objektiv koji se koristi na SLR fotoaparatima. Pogodni su za fotografiranje portreta (ne izobliuju lice), pejzaa, predmeta i sl.

b) Teleobjektivi (od 70mm do 600 mm) Teleobjektivi zatvaraju kut od 30 do 5. Rije thelos na grkom jeziku znai udaljen. Ovi se objektivi jo koriste za pribliavanje vrlo udaljenih predmeta. Najede se koriste za snimanje sporta, ali i za portrete i pejzae. Teko se mogu primjenjivati u zatvorenim prostorima jer najbolje hvataju udaljenije predmete.

Osim gore spomenutih objektiva postoje jo i specijalni objektivi kao to su makro-objektivi (za snimanje izbliza), tilt-shift objektivi za snimanje s korekcijom perspektive. Na objektive se mogu dodavati razliiti optiki dodaci kojima se mijenjaju svojstva objektiva (ekstenderi, makro-prstenovi, filtri). Valja napomenuti da su objektivi osjetljivi na udarce, prainu i vlagu i da ih se moe lako otetiti. Zato s objektivom uvijek moramo postupati krajnje oprezno. Objektivi su valjkastog oblika pa se moe desiti da se otkotrljaju sa stola. Zato objektive nikad nedemo poledi na stol, ved demo ih zatvorene staviti u uspravnom poloaju ako je ved to potrebno, ali najbolje bi bilo da ih odmah pospremimo u torbu. Za ozbiljnu fotografiju trebalo bi imati otprilike tri do etiri objektiva. Neki fotografi imaju ih i vie. Prije nego to se neki objektiv nabavi dobro je raspitati se o objektivu koji kupujemo i po mogudnosti ga isprobati. Fotografi tede novac za kvalitetne objektive i kada se jednom objektiv nabavi, njegova vrijednost ne pada znaajno.

23

Filtri
Filtri su stakla koja se stavljaju ispred objektiva i slue za razne svrhe. Filtri se najede privrduju pomodu navoja na objektiv, a postoje i sistemi gdje se filtri u obliku ploica umedu u za to predvien nosa. Svaki objektiv ima naznaen promjer navoja (najedi su 58 mm, 67 mm i 77 mm). Filtri izmeu ostalog i tite staklo objektiva od udaraca, praine i prljavtine.

UV-filtar napravljen slui za djelomino blokiranje UVzraka i na digitalnim se fotoaparatima koristi uglavnom za zatitu (naziva se jo protect-filter). Moe se koristiti kod snimanja na velikim visinama (planine) i pri magliastoj atmosferi. Bezbojan je pa ne utjee na boje. Polarizacijski filtar slui za polariziranje svjetla tj. za skidanje neeljenih refleksija s povrine vode, stakla i sl. Polarizacijskim filtrom dobivamo i puno zasidenije (jae) boje i kontraste. Moe se koristiti za sunana vremena ili sa studijskom rasvjetom.

ND-filtri (neutral density) neutralne su sive boje i slue za smanjivanja intenziteta svjetla. Imaju oznake ND2, ND4, ND8, ND64, ND1000 itd. Koriste se kad je svjetlo prejako a elimo otvoriti blendu ili produljiti vrijeme ekspozicije. Graduirani filtri su postupno zatamnjeni i slue za snimanje pejzaa (svjetlo nebo i tamno kopno ili more). Dobar je za snimanje prvog plana koji je u sjeni.

24

Filtri za specijalne efekte su star filtri, soft filtri, close-up filtri, infracrveni filtri. Najede se koriste close-up filtri za makro fotografiju. Imaju oznake 1+, 2+, 4+, 10+. Te oznake oznaavaju pozitivnu dioptriju koju imaju. Pomodu njih se moe vie pribliiti objektu snimanja.

Memorijske kartice
Memorijske kartice slue za pohranjivanje fotografija. Canon EOS 350D i mnogi drugi DSLR fotoaparati najede koriste CF kartice (compact flash). Kartice imaju kapacitet od 512 MB, 1 GB, 2 GB, 4GB, 8 GB, 16 GB, 32 GB ili 64 GB. Bolje je koristiti vie kartica kapaciteta 1-4 GB. U najvedoj kvaliteti (RAW-formatu) na karticu od 1GB stane stotinjak fotografija. Kartice se razlikuju i po mogudoj brzini zapisivanja i itanja podataka. Profesionalci koriste brze kartice jer njihovi fotoaparati zapisuju velike fotografije i ponekad moraju pohranjivati mnogo fotografija u kratko vrijeme (rafalno snimanje) u sportskoj fotografiji. Prebacivanje fotografija vri se pomodu itaa kartica jer je prebacivanje putem USB kabla iz aparata na kompjutor sporo. Kad je sadraj kartice prebaen na raunalo i napravljena sigurnosna kopija kartica se brie iskljuivo formatiranjem u fotoaparatu.

Baterije
Baterije koje se koriste su punjive. To znai da su iskoristive vie puta. Bilo bi dobro da uvijek imamo rezervne baterije uza se jer bez njih nije mogude fotografirati. Najede se koriste LI-ion (lithium-ion) ili NiMH (Nickel Metal Hydride). Na Canon EOS aparate mogude je dodati baterijski grip koji omogudava koritenje dvije baterije pa je vrijeme koritenja aparata produeno. Baterije je najbolje isprazniti do kraja prije punjenja. Baterije se trebaju uvati na suhom mjestu na sobnoj temperaturi. Kad se istroe (nakon nekoliko godina intenzivnog koritenja) ne smiju se bacati u smede ved odloiti u posebne kontejnere (crvene) za baterije.

25

Bljeskalica (blic)
Bljeskalica je pomodni izvor svjetla u fotografiji i koristi se za nadopunjavanje postojedeg svijetla (osim u studiju gdje su bljeskalice jedini izvori svjetla). Bljeskalicu koja je ugraena u fotoaparat rijetko demo modi upotrijebiti pametno. Ona, naime, vrlo esto uniti fotografiju jer je premala, preblizu objektiva i usmjerena je direktno prema objektu snimanja (ponitava sve sjene pa objekti snimanja izgledaju spljoteno), a vrlo esto dolazi do prejakog osvjetljavanja. Zato se u ozbiljnoj fotografiji koriste vanjske bljeskalice. One se mogu privrstiti na fotoaparat (na hotshoe, tj. leite bljeskalice) ili se mogu koristiti odvojeno od fotoaparata pomodu kabla ili daljinskim upravljanjem. Kad je bljeskalica privrdena na fotoaparat i fotografira se u zatvorenom prostoru ona de se najede usmjeriti prema stropu ili bonom zidu kako bi se svjetlost odbila i rasprila. Tako dobivamo puno kvalitetnije i prirodnije svjetlo, bez otrih sjena. Na bljeskalice se mogu stavljati razliiti nastavci pomodu kojih rasprujemo ili usmjeravamo svjetlo. Zovu se difuzeri (rasprivai) i bounceri (odbijai, reflektori).

Stativ
Svaki ozbiljniji fotograf kad je god potrebno fotografira pomodu stativa. To su najede sklopivi tronoci napravljeni od laganih materijala. Stativ se sastoji od noga i glave. Na glavu stativa privrduje se fotoaparat. Glava je pomina pa se fotoaparat moe zakretati lijevodesno, gore-dolje. Stativ osigurava stabilnost i onemoguduje potresanje fotoaparata pa pomodu njega fotografije ispadaju puno otrije. Uz stativ se koristi i iani ili daljinski okida pomodu kojeg okidamo fotografije bez diranja fotoaparata i time se osiguravamo od potresanja i zamudenih fotografija.

26

Torba
Torba je vaan dio fotografske opreme jer se fotoaparat sastoji od mnogih dijelova. Torba bi trebala biti namijenjena upravo za noenje fotografske opreme, a ne neka druga. Fotografske torbe su napravljene od vrstih i izdrljivih materijala koji su podstavljeni spuvom i imaju posebne pretince u koje se stavljaju tijelo fotoaparata, objektivi, vanjska bljeskalica, filtri, memorijske kartice, baterije, kablovi i sl. Foto-torbe su najede otporne na kiu (imaju posebne kabanice u sebi). Mogu biti u obliku torbe na jedno rame ili u obliku ruksaka. Bitno je dobro rasporediti teinu ukoliko se nosi puno fotografske opreme. Za vedu koliinu opreme najbolje je imati ruksak.

27

4. RUKOVANJE FOTOAPARATOM
DRANJE FOTOAPARATA
Jedna od osnovnih vjetina koje fotografi moraju svladati jest pravilno dranje fotoaparata. Ako nauimo pravilno drati fotoaparat izbjedi demo neotre fotografije i brzo umaranje kod fotografiranja.

Foto: pravilno dranje DSLR fotoaparata DSLR se desnom rukom uhvati za ruku (grip) i to tako da palac bude na stranjem dijelu tijela fotoaparata, a kaiprst blizu okidaa i kontrolnog kotaida. Lijevom rukom hvatamo objektiv i to s donje strane. Palcem i kaiprstom lijeve ruke moemo na objektivu okretati prstene za zumiranje i izotravanje. Laktovi bi morali biti to je vie mogude uz tijelo fotografa jer tako postiemo stabilnost. Laktom lijeve ruke moemo se poduprijeti o trbuh ili ako smo u kleedem poloaju o koljeno lijeve noge. U sluaju da leimo na trbuhu, laktove podupiremo o tlo. Ako fotografiramo u sjededem poloaju sa stolice okrenemo ju tako da na naslon naslonimo laktove. Kad je god mogude moramo koristiti vrste objekte (zid, stup, klupu, okvir prozora, panj i sl.) kako bismo se na njih oslonili i postigli stabilnost. Fotoaparat se mora drati vrsto, ali opet ne prevrsto jer demo se brzo umoriti i ruke de nam drhtati. Desna ruka mora tijelo fotoaparata drati vrde od lijeve ruke koja dri objektiv. Lijeva ruka slui samo za podupiranje. Fotoaparat se dodatno podupire i glavom, jer ga na glavu moramo prisloniti ako elimo gledati kroz trailo. Fotografira se dredi oba oka otvorenima. Najbolje je kroz trailo gledati desnim okom, a lijevim gledati scenu. Kod okidanja fotografije najede dolazi do potresanja zbog nervoznog pritiskanja okidaa kaiprstom desne ruke. Pritisak na okida mora biti im blai. Disanje mora biti

28

normalno, umjereno. Fotografira se pri blagom izdisaju. Okida ima dva koljena. Prvim se fokusira, a drugim fotografira. Fotoaparat uvijek mora biti osiguran remenom za noenje oko vrata. Ako padne najvjerojatnije de dodi do ozbiljnog otedenja opreme.

Foto: podupiranje radi postizanja stabilnosti (gore: u kleedem poloaju podupiremo se laktom o koljeno) (desno: moemo se poduprijeti o naslon stolice)

29

TRI OSNOVNE STVARI: f-BROJ (otvor blende), BRZINA ZATVARAA, ISO (osjetljivost senzora na svjetlo)
Pri fotografiranju potrebno je uskladiti tri meusobno povezana imbenika ekspozicije. Ekspozicija je izloenost svjetlosnog senzora svjetlu. Ekspozicija de ovisiti o fbroju, tj. o otvorenosti objektiva (koliini svjetlosti koju objektiv proputa kroz sebe), o vremenu osvjetljavanja senzora (to vrijeme odreuje zatvara, tj. koliko je dugo otvoren) i o ISO vrijednosti (osjetljivosti senzora na svjetlo). Kad nauimo usklaivati ta tri imbenika, spremni smo napraviti tehniki dobru fotografiju (osvijetljenu upravo onoliko koliko je to potrebno).

f-BROJ (otvor blende)

f-broj je vrijednost otvora blende (otvorenosti objektiva) i to je brojana vrijednost koja moe biti f/1.2, f/1.4, f/1.6, f/1.8, f/2, f/2.2, f/2.5, f/3.2, f/3.5, f/2.8, f/4, f/4.5, f/5, f/5.6, f/6.3, f/7.1, f/8, f/9, f/10, f/11, f/13, f/14, f/16, f/18, f/20, f/22, f/32. Otvor blende moemo kontrolirati na fotoaparatu. Dakle, fotograf sam odreuje koliko de objektiv biti otvoren ili zatvoren za prolazak svjetlosti. Otvor blende (f-broj) je omjer arine duljine objektiva i promjera otvora objektiva. to je f-broj manji to je otvor objektiva vedi (blenda je veda); dakle, naopake. Svaki objektiv na sebi ima oznaku najvede mogude otvorenosti blende (1:4 znai da se moe otvoriti do fbroja f/4; 1:5.6 znai da se moe otvoriti do f-broja f/5.6). Objektivi s otvorom blende 1:1.2, 1:1.4, 1:2.8 svjetlosno su jaki i zbog toga su skuplji od objektiva s otvorom blende 1:4, 1:5.6 i sl. Svjetlosno jaki objektivi nazivaju se i brzim objektivima jer je pomodu njih mogude povedati brzinu zatvaraa i dobiti dobru fotografiju. to to sve kontroliramo f-brojem? Dvije su osnovne stvari: koliinu svjetla koja dolazi do svjetlosnog senzora i polje dubinske otrine. Otvaranjem blende dovodimo vie svjetla do senzora, dakle brzina zatvaraa de biti veda. Zatvaranjem blende do svjetlosnog senzora dovodimo manje svjetla, dakle bit de nam potrebna manja brzina zatvaraa. Uz to moramo istovremeno i kontrolirati osjetljivost senzora (ISO vrijednost). Na manje osjetljiv senzor morat demo poslati vie svjetla, a na osjetljiviji senzor manje svjetla. to je polje dubinske otrine? Jedna od najvanijih stvari u kreativnoj fotografiji. Polje dubinske otrine odreuje koliko de otrine biti na fotografiji. Naziva se jo i DOF (depth of field). Polje dubinske otrine moe biti plide ili dublje. Plitko polje znai da de samo jedan

30

malen dio fotografije biti otar (u fokusu), a duboko polje znai da de velik dio fotografije ili ak cijela fotografija biti otra (u fokusu). Pomodu otvora blende kontroliramo polje dubinske otrine. Ako objektiv otvorimo (recimo na f/1.4) polje dubinske otrine bit de jako plitko. Ako objektiv pritvorimo (recimo na f/5.6) polje otrine postaje dublje i vie toga na fotografiji je u fokusu, a ako ga pritvorimo jako (recimo na f/16 ili f/22) velika je vjerojatnost postizanja vrlo dubokog polja otrine (mogude je i da je cijela fotografija u fokusu).

Foto: na lijevoj fotografiji blenda je pritvorena na f/14 polje otrine je duboko; na desnoj fotografiji blenda je otvorena na f/2 polje otrine je plitko Kod jakog otvaranja i jakog zatvaranja objektiva treba biti paljiv. Jako otvoren objektiv znai da demo imati puno svjetla, ali je i polje otrine plitko pa je pitanje hodemo li imati dovoljno otrine fotografiranog objekta. Kod jakog zatvaranja objektiva dobit demo veliku otrinu fotografije, ali izgubit demo puno svjetla pa demo vrijeme ekspozicije morati jako produiti. Sve ovisi o naim eljama i dostupnom svjetlu. Plitko polje otrine (malen f-broj iliti velik otvor blende) koristit demo kad elimo neki objekt snimanja odvojiti od pozadine. Samo moramo voditi rauna da nam je cijeli objekt u fokusu, a ne da se desi da nam ponestane otrine. Duboko polje otrine (velik f -broj iliti malen otvor blende) koristit demo kada elimo cijelu fotografiju ili velik njen dio otar. Moramo voditi rauna da nam takva fotografija nije preslabo eksponirana (pretamna, podeksponirana). Na fotoaparatu f-broj kontroliramo tako da palcem desne ruke pritisnemo na gumb Av (na stranjoj strani fotoaparata) i kaiprstom vrtimo kontrolni kotaid. Otvor blende se namjeta prije kadriranja (gledanja kroz trailo) . Foto: namjetanje blende

31

BRZINA ZATVARAA
Brzina zatvaraa odreuje vrijeme za koje de svjetlosni senzor biti izloen svjetlu. Kaemo da brzinom zatvaraa odreujemo duljinu ekspozicije. Najede se koriste brzine zatvaraa koje su krade od stotog dijela sekunde (stotinke sekunde). Brzinu zatvaraa prilagoavamo otvoru blende (f-broju) i ISO vrijednosti (osjetljivosti senzora na svjetlo). Mjerna jedinica za brzinu zatvaraa je sekunda. Ovo su mogude brzine zatvaraa (poevi od najbre): 1/4000, 1/3200, 1/2500, 1/2000, 1/1600, 1/1250, 1/1000, 1/800, 1/640, 1/500, 1/400, 1/320, 1/250, 1/200, 1/160, 1/125, 1/100, 1/80, 1/60, 1/50, 1/40, 1/30, 1/25, 1/20, 1/15, 1/13, 1/10, 1/8, 1/6, 1/5, 1/4, 03, 04, 05, 06, 08, 1, 13, 16, 2, 25, 32, 4, 5, 6, 8, 10, 13, 15, 20, 25, 30, BULB. Crvenom bojom oznaene su vrlo kratke ekspozicije (vrlo brz zatvara), zelenom normalne ekspozicije (najede se fotografira tim brzinama zatvaraa), plavom produljene ekspozicije, a naranastom duge i vrlo duge ekspozicije. BULB nam omogudava da sami odredimo duljinu ekspozicije i iznad 30 sekundi (dakle, moe biti i vie minuta pa ak i nekoliko sati). Kratke ekspozicije (crvene) koristimo kada elimo zamrznuti pokret (najede u fotografiranju sporta i brzih objekata). Duge ekspozicije koristimo kod slabih svjetlosnih uvjeta (malo svjetla) ili kada elimo snimiti pokret (dobijemo karakteristian zamuden dio slike u kojem se objekt krede). Najede se trudimo to je vie mogude skratiti vrijeme ekspozicije (koristiti to bri zatvara) jer time osiguravamo otrinu fotografije. Izvjeban fotograf moe normalnim objektivom (50 mm) snimati na brzini zatvaraa 1/50 ili teleobjektivom (200 mm) snimati na brzini zatvaraa 1/200. Ako moramo produljiti vrijeme ekspozicije zbog slaboga svjetla najbolje je koristiti stativ kako bismo izbjegli zamudenje fotografije zbog potresanja fotoaparata. Brzina zatvaraa (vrijeme ekspozicije) jest ono to najede namjetamo za vrijeme fotografiranja. Nakon to smo postavili ISO vrijednost i otvor blende, izmjerimo svjetlo pomodu svjetlomjera u trailu i namjetamo brzinu zatvaraa. Nju kontroliramo pomodu kontrolnog kotaida ispred okidaa kaiprstom desne ruke.

32

ISO (osjetljivost senzora na svjetlo)

ISO je oznaka za osjetljivost senzora na svjetlo. Nekada su postojali filmovi vie ili manje osjetljivi na svjetlo. Manje osjetljivi filmovi koristili su se za dnevno snimanje u dobrim svjetlosnim uvjetima, a osjetljiviji filmovi za snimanja u slabijim svjetlosnim uvjetima ili za nodna snimanja. Osjetljiviji film nije davao toliko finu sliku kao manje osjetljivi, ved je slika bila zrnata (zato su se filmovi zvali filmovima manjeg i vedeg zrna). Oznake za osjetljivost filma bile su ASA (American Standards Association). Postojali su filmovi od 25 ASA, 50 ASA, 100 ASA, 200 ASA, 400 ASA, 800 ASA i 1600 ASA. Slino tim vrijednostima danas se u digitalnome svijetu koristi oznaka ISO (International Organization for Standardization). Na digitalnim fotoaparatima pojavljuju se oznake ISO 100, ISO 200, ISO 400, ISO 800, ISO 1600, itd. To su oznake za osjetljivost svjetlosnog senzora na svjetlo. Senzor je na svjetlo najmanje osjetljiv kada je namjeten ISO 100, a najosjetljiviji kada je namjeten ISO 1600. To znai da de za ISO 100 otvor blende i duljina ekspozicije morati biti veda, a za ISO 1600 manja. Dakle, za dobre svjetlosne uvjete koristimo ISO 100 ISO 200, a za slabije svjetlosne uvjete ISO 400 ISO 800. Za nodno snimanje koristit demo ISO 1600. Najbolje je koristiti im niu ISO vrijednost (100-400) jer time izbjegavamo digitalni um na fotografijama. Digitalni um se javlja zbog preopteredenosti senzora na visokim IS O vrijednostima. Slino kao kad glazbeno pojaalo poglasnimo previe glazba poinje tretati i gubi joj se kvaliteta. Digitalni um vidimo kao malena arena zrnca na fotografiji koja nagruju sliku. Canonov EOS 350D dobro radi do vrijednosti ISO 400, ali ved na 800 pokazuje dosta znaajan um, pogotovo ako fotografiramo pod slabim svjetlom. ISO demo namjestiti pomodu gumba ISO koji se nalazi na stranjoj strani tijela fotoaparata meu navigacijskim (srebrnim) tipkama.

33

ZA NAPREDNIJE: FOKUSIRANJE CENTRALNOM TOKOM, WB (WHITE BALANCE, RAVNOTEA BIJELE BOJE), KORITENJE HISTOGRAMA, RAW I JPEG
Ulazimo polako u podruje malih tajni majstora fotografije. Za naprednije fotografe potrebno je pojasniti jo nekoliko sitnica koje de im jako dobro dodi.

FOKUSIRANJE CENTRALNOM TOKOM

Kako bismo postigli potpunu kontrolu fokusiranja (izotravanja) koristit demo fokusiranje centralnom tokom. U trailu fotoaparata moemo vidjeti 9 toaka autofokusa koje su uokvirene crnim kvadratidima. Kad je neki objekt u fokusu (izotren) toka de zasvijetliti crveno i ut de se dvostruki zvuk (bipbip!) potvrde fokusa. Fotoaparat je namjeten da automatski pronae objekt koji je najblie objektivu i da taj objekt automatski izotri. Fotoaparat taj najblii objekt trai u 9 toaka autofokusa. Napredniji fotografi koriste samo jednu (najede centralnu) toku za fokusiranje. Time sami biraju objekt koji de biti izotren. Naravno, on ne mora na kraju biti u centru fotografije. Kad se odluimo o objektu koji de biti fokusiran (kamen, drvo, ljudsko oko i sl.) na njega namjestimo centralnu toku fokusa i okida pritisnemo do polovice. Objektiv tada izotrava predmet koji smo eljeli (potvruje se crvenim svjetlom u toki i zvukom). Ne skidamo prst s okidaa, ved ga drimo na prvom koljenu. Kaemo da smo zakljuali fokus. Tada tako s prstom na prvom koljenu okidaa rekomponiramo kadar i okinemo fotografiju. Rekomponiranje znai ponovno komponiranje kadra. Kako ukljuiti jednu toku fokusa? Za to koristimo krajnji gumb na gornjem d esnom dijelu pozadine tijela aparata. Pomodu tipke SET odreujemo automatsko ili runo biranje toke autofokusa.

WB (WHITE BALANCE, RAVNOTEA BIJELE BOJE)

Ravnotea bijele boje je vana za fotografije u boji. Postizanjem pravilne ravnotee bijele boje sve su boje na fotografiji vjerne, a ne previe plave, zelene, ute ili crvene. Najtonije mjerenje ravnotee bijele boje moemo postidi snimanjem sive karte ili bijelog papira i runim namjetanjem WB-a. Ako balans bijele boje namjestimo na automatsko mjerenje, fotoaparat de sam pokuati namjestiti balans, meutim, dobro de pogoditi samo kod nekih osvjetljenja (dnevno svjetlo). U fotoaparatu postoji mogudnost namjetanja sljededih WB-a: AWB (automatska ravnotea bijele boje), Daylight (dnevno svjetlo, sunano vrijeme), Shade (sjena, hlad), Cloudy (oblano vrijeme), Tungsten (svjetlo obine arulje),

34

Fluorescent (svjetlo neonske arulje), Flash (svjetlo bljeskalice), Costum WB (runo namjetanje ravnotee).

KORITENJE HISTOGRAMA
Histogram je grafiki prikaz rasporeda koliine svjetla ili boja na fotografiji. Histogram de pokazati je li fotografija pravilno eksponirana (presvijetla, pretamna, slabog ili prejakog kontrasta). Histogram prikazuje 256 vrijednosti tonova na fotografiji od najtamnijeg do najsvjetlijeg tona (od 0 do 255). Ako je fotografija pretamna, vedina vrijednosti tonova nalazit de se na lijevoj strani, ako je presvijetla vedina vrijednosti tonova nalazit de se na desnoj strani. Isto tako ako ima puno vrijednosti na 0 ili na 255 to znai da su dijelovi fotografije izgubljeni (0 tamniji dijelovi su izgubljeni zbog preslabog svjetla, 255 najsvjetliji dijelovi fotografije su pregoreni i izgubljeni). Provjera histograma kod pregleda fotografija na fotoaparatu ukljuuje se tipkom DISP. Uz fotografiju se prikazuje bijeli histogram, a pregoreni dijelovi (ako ih ima) treptat de crno-bijelo.

RAW I JPEG
Fotografija snimljena Canonom EOS 350D zauzima otprilike 10 MB memorije. U takvom izvornom obliku zapisana je u formatu RAW (eng. raw = sirov). Svi napredni fotografi fotografiraju iskljuivo u ovom formatu. Dodue, takva fotografija kad se prebaci na raunalo nije upotrebljiva gotovo ni za to. Ne moe se objavljivati na Internetu, koristiti u dokumentima, ne moe se ak ni ispisivati niti razvijati. Nju treba naknadno obraditi i snimiti u komprimiranom (stisnutom) obliku kao JPEG. Mogudnosti obrade RAW datoteke su ogromne puno vede nego JPEG formata. Na fotoaparatu moemo birati kako demo pohranjivati fotografije na memorijsku karticu u RAW ili JPEG formatu. Ako pohranjujemo kvalitetne RAW datoteke s 1 GB memorije moemo pospremiti stotinjak fotografija. Ako pohranjujemo komprimirane JPEG datoteke tada demo na memorijsku karticu od 1 GB modi spremiti izmeu 220 i 1300 fotografija, ovisno o kompresiji. Kod spremanja u JPEG obliku gubimo mnoge dragocjene podatke o fotografiji pa je takve fotografije jako teko naknadno obraivati vedinu obrade fotografije napravi fotoaparat i to automatski.

35

5. IZRAAJNA SREDSTVA FOTOGRAFIJE

Fotografijom izraavamo svoju kreativnost i matovitost. Fotografija moe biti umjetniko djelo. Da bismo razumjeli ili/i izraivali umjetnike (lijepe) fotografije moramo se upoznati s osnovnim izraajnim sredstvima fotografije. Prizor koji je nama lijep treba nauiti prenijeti na fotografiju. kljocnuti okidaem nede biti dovoljno. Tek kad u potpunosti shvatimo izraajne mogudnosti fotoaparata i fotografije tek onda i to uz puno vjebe, kreativne snage i mate moemo stvarati lijepu fotografiju. Vrlo dobra vjeba za savladavanje izraajnih sredstava fotografije jest analiza umjetnikih fotografija velikih majstora fotografije. Osim toga, i fotografiranje uz prethodno razmiljanje i primjenu steenih znanja jako pomae.

OKVIR
Okvir fotografije ine linije koje je omeuju. Fotografija je najede pravokutnog formata. Postoje i kvadratni formati. Neke su fotografije krunog formata (snimljene fish-eye objektivima). Okvir fotografije uvelike odreuje fotografiju. SLR fotoaparati na film (35 mm) izraivali su fotografije omjera 2:3. I Canon EOS 350D ima taj omjer stranica okvira. Za fotografiju to je jedan od najljepih omjera. Danas se u digitalnom svijetu jo koristi i okvir omjera 3:4. On nije toliko izduen kao okvir omjera 2:3. Moe se koristiti i kvadratni okvir koji ima omjer stranica 1:1. On se postie izrezivanjem fotografije u naknadnoj digitalnoj obradi. Za razliku od ljudskog vida, fotografija je zabiljeena u vrlo otrim granicama. Ljudski vid je na rubovima mekan i postupno nestaje, dok je kod fotografije okvir (rub) otar. Zbog te svoje otrine okvir moe biti izraajnim sredstvom fotografije. Prizor koji vidimo i hvatamo fotoaparatom moramo negdje izrezati. Ponekad u okvir ne stavljamo sliku cijelog motiva pa je taj otar izrez preko motiva ponekad vrlo efektan. Npr., ako snimamo ljudsko lice (portret) potpuno je doputeno napraviti rez na vrhu glave (u kosi) kako bismo dobili im vedu sliku lica i ostvarili prisnost s fotografiranom osobom.

Formati:

1:1

3:4

2:3

36

OBJEKTIV
Ovisno o irini kuta koji objektiv zatvara i on moe biti izraajno sredstvo fotografije. Za svaki prizor koji snima, fotograf prvo bira objektiv koji de staviti na fotoaparat. irokokutni objektivi dat de fotografiju iroko zahvadenog kuta koja je na svojim rubovima djelomino manje ili jae izobliena. irokokutni objektivi mogu zahvatiti ogroman prostor ako su dovoljno udaljeni od predmeta snimanja. Opdenito imamo dojam da smo udaljeni od predmeta snimanog irokokutnim objektivom. Ovakvi objektivi imaju veliku dubinsku otrinu pa su kadrovi snimljeni njima velikim dijelom u fokusu. Normalnim objektivima snimaju se prizori u kojima elimo imati dojam kao da smo tamo perspektiva se ne izobliuje na rubovima. Teleobjektiv ima uzak kut snimanja i jako pribliava predmete koji se fotografiraju . Teleobjektivom jako izdvajamo snimani predmet od pozadine. Imaju plitko polje otrine pa je esto samo jedan manji dio fotografije u fokusu. Makro-objektiv slui za pribliavanje predmetu snimanja pa pomodu njega moemo snimiti izrazito malene predmete. Ima vrlo plitko polje dubinske otrine pa pomodu njega lako odvajamo predmet snimanja od pozadine.

UDALJENOST (plan) i KUT SNIMANJA (rakurs)

Plan je udaljenost od snimanog objekta. Kao i u filmskoj umjetnosti u fotografiji razlikujemo daleki plan (total), polutotal, srednji plan, ameriki plan, blizi plan, krupni plan i detalj plan. Ovisno o udaljenosti zahvadamo prostor. Kad smo udaljeniji zahvadamo vedi prostor, a kad se vie pribliimo predmetu snimanja zahvadamo manji prostor. Daleki plan (total) i polutotal najede se hvataju irokokutnim objektivima ili normalnim objektivima, ali fotografirajudi velike udaljenosti. Totalom se zahvada velik prostor (najede pejza ili veduta), a u polutotalu se ved u pejza ili vedutu unosi figura ovjeka. Srednjim i amerikim planom zahvadaju se ljudi itava figura ili figura iznad koljena (ameriki plan). Srednji planovi su narativni (slue za prianje prie). U fotografiji srednji se plan koristi i za portrete ako se portretirana osoba eli ukljuiti u prostor u kojem boravi. Blizim i krupnim planom pribliavamo se predmetu snimanja. Blizim planom prikazujemo osobu od struka nagore. U krupnom planu predmet u potpunosti ispunjava kadar. Krupni plan ljudskog lica posebno je zanimljiv za portrete zbog izraavanja emocija. Detalj plan slui za isticanje nekog detalja na predmetu snimanja. Posebno je zanimljiv u makro-fotografiji.

37

Rakurs je vertikalni (okomiti) kut snimanja. Fotoaparat se moe postaviti u razinu predmeta koji snima (normalni rakurs), moe snimati ispod razine predmeta snimanja (donji rakurs), a moe biti i iznad snimanog predmeta (gornji rakurs). Uobiajeno je fotografirati normalnim rakursom, ali ako elimo fotografiju iz drukijeg kuta koristimo gornji ili donji rakurs. Gornjim rakursom postavljamo se iznad snimanog predmeta i time esto iskazujemo svoju dominaciju nad njim. Predmet iz gornjeg rakursa izgleda manji nego to je u stvarnosti. Donjim rakursom postavljamo se ispod snimanog predmeta i time esto iskazujemo da je predmet snimanja dominantan. Predmet iz donjeg rakursa izgleda vedi nego to je u stvarnosti. Postoji jo i naziv za izrazite donje i gornje rakurse: ablja i ptija perspektiva.

KOMPOZICIJA SLIKE
Kompozicija slike u fotografiji je preuzeta iz podruja likovne umjetnosti. Kompozicija je raspored elemenata koji se nalaze na fotografiji. Fotografija je dvodimenzionalna (ima duinu i visinu), a prikazuje prostor koji ima tri dimenzije (duinu, visinu i dubinu). Kod komponiranja fotografije potrebno je posebno paziti na raspored prednjeg plana, sredine i pozadine. Isto tako, raspored elemenata morat de ovisiti o tome kako je ovjek nauio itati pismo (slijeva na desno). Fotografiju nedemo itati, tj. gledati doslovno kao to itamo. Na fotografiji demo u kompoziciji prvo uoiti predmet koji je u fokusu (izotren). Ako su svi predmeti na fotografiji izotreni mi demo svejedno odabrati glavni predmet ( fokusnu toku) fotografije. Vano je znati taj najvaniji predmet smjestiti u prostor fotografije. Poetnici u fotografiji najede glavni predmet (fokusnu toku) smjetaju u sam centar fotografije. To je u velikoj vedini sluajeva greka. Takve su fotografije najede dosadne. Kompozicija u kojoj je glavni predmet u centru nazivamo centralnom kompozicijom. Iako ju najede treba izbjegavati, centralna kompozicija je ponekad poeljna kada elimo naglasiti neku simetriju. Pravilo zlatnog reza je moda najbolje pravilo u kompoziciji fotografije. Zlatni rez je otkriven davno (ved u staroj grkoj umjetnosti u kiparstvu i arhitekturi). Po pravilu zlatnog reza fokusnu bi toku trebalo izmaknuti iz centra u jednu od tredina fotografije. Ako bismo fotografiju podijelili na tri dijela (i po duini i po visini) najbolje je rjeenje za smjetanje fokusne toke (toke interesa) u jedno od sjecita tih tredina. Ljudskom je oku takva kompozicija najugodnija. Dakle, ako snimamo neki predmet bolje ga je smjestiti na tredini fotografije nego na centru. Fotografiju moemo komponirati horizontalno (vodoravno), vertikalno (okomito) i dijagonalno. Horizontalno se komponiraju pejzai i vedute, vertikalno portreti pojedinaca, visoke zgrade, drvede, slapovi i sl., a dijagonalno najede neki detalji u pejzau ili predmeti.

38

Horizontalnom kompozicijom izraavamo irinu, prostranost i stabilnost, vertikalnom visinu, veliinu i stabilnost, a dijagonalnom dobivamo dojam kretanja, dinamike, nestabilnosti. Postoje jo i kvadratna, trokutna i kruna kompozicija. Kvadratnom izraavamo simetriju i pravilnost oblika, trokutnom postiemo razigranost, moemo i naglasiti neiju vanost (kod portreta triju osoba), a krunom centralnu simetriju. U kompoziciji de veliku ulogu igrati planovi (udaljenost od snimanog predmeta). Gotovo svaka fotografija ima prednji, srednji i stranji plan. Prednji i srednji plan su najede najvaniji (prikazuju predmet interesa), a stranji plan je zapravo pozadina koja slui kao kulisa. Ako je stranji plan loe odabran on de smetati za gledanje predmeta interesa u prednjem planu. Stranji se plan najede neutralizira tako da se baci van fokusa (s plitkim poljem otrine) ili da se pojednostavni ako se moe. Predmet interesa mora biti u fokusu, pa ako je u srednjem planu onda se i prvi plan fotografije baca van fokusa kako ne bi smetao za promatranje glavnog predmeta.

EKSPOZICIJA
I ekspozicija moe biti izraajno sredstvo u fotografiji. Podsjetimo se; ekspozicija je izloenost svjetlosnog senzora ili filma svjetlu. Ekspozicija moe biti vremenski krada ili dulja (ovisi o brzini zatvaraa). Ona ovisi prvenstveno o koliini svjetlosti pri kojoj se fotografira. Kod slabijeg osvjetljenja potrebno de biti dulje eksponirati, a kod jaeg osvjetljenja krade. Kad se fotografiraju nepomini predmeti vremenska duljina ekspozicije nije vana. Kod pokretnih motiva treba pripaziti na duljinu ekspozicije. Ako se neki predmet krede brzo i ako ga elimo zamrznuti trebat demo koristiti kratke ili vrlo kratke ekspozicije. Ponekad namjerno produljimo vrijeme ekspozicije kada elimo prikazati pokret javlja se karakteristino zamudenje predmeta koji se krede. To je takozvano zamudenje pokreta (motion blur). Ako fotoaparatom pratimo kretanje brzog predmeta (automobila naprimjer) i koristimo dulju ekspoziciju zamrznut demo taj predmet, a pozadina de dobiti zamudenje pokreta. Taj se postupak snimanja zove panoramiranje (panning). Fotografije mogu biti eksponirane normalno, mogu biti podeksponirane (tamne) i preeksponirane (svijetle). Ponekad namjerno fotografiju podeksponiramo jer elimo postidi atmosferu tame i mistike. Takva se tehnika snimanja zove low-key fotografija. Ponekad namjerno fotografiju preeksponiramo i dobijemo gotovo bijelu fotografiju, sa sasvim njenim

39

tonovima. To je high-key fotografija. Namjerno posvjetljavanje i potamnjivanje fotografije spada u kreativnu fotografiju i u tom sluaju ekspozicija moe postati snano izraajno sredstvo. Low-key i high-key fotografije najede se podeavaju u obradi fotografije na raunalu, ali mogu se i snimati izravno na fotoaparatu.

Foto: low-key i high-key fotografija

OSVJETLJENJE
Osvjetljenje je jedno od najvanijih izraajnih sredstava u fotografiji. Jasno je da bez svjetla nema ni fotografije. Fotografi de uvijek (pa kad i ne fotografiraju) razmiljati o svjetlu i analizirati svjetlo kojim su okrueni. Dva su moguda izvora svjetla prirodno i umjetno. Najbolje prirodno svjetlo jest Sunevo svjetlo, a moe jo biti i svjetlost vatre, munje, mjeseina, fitoplankton i sl. Od umjetnih svjetala postoje najrazliitije arulje (tungsten, fluorescentna, halogena, metalhalidna) i bljeskalice (ugraene, vanjske, studijske). Svaki izvor svjetla je specifian po svojoj boji, jaini i nainu na koji emitira svjetlo (usmjereno ili raspreno). etiri su osnovna izraajna svojstva svjetla jakost, vrsta, smjer i rasprenost. Jakost svjetla je koliina svjetla koju proizvodi neki prirodni ili umjetni izvor svjetla. Najjau svjetlost emitira Sunce. O jakosti svjetla uvelike ovisi krajnji izgled fotogra fije. Vrsta svjetla utjee na boje koje demo dobiti fotografijom. Kaemo da svjetlo moe biti hladnije i toplije. Fotografi su se dogovorili da de temperaturu (boju) svjetla izraavati u Kelvinima (mjerna jedinica za temperaturu) pa su tako nastale neke osnovne vrste osvjetljenja poznate u fotografskom svijetu. Postoji: daylight (dnevno svjetlo, sunan dan), cloudy (oblano), shade (sjena), tungsten (arulja), fluorescent (neonska arulja), flash (bljeskalica). Balans bijele boje mora se zbog toga prilagoavati osvjetljenju kako bi boje fotografije bile vjerne. Svjetlost prema toplini krede se od plavih tonova (hladno svjetlo) do utih tonova (toplo svjetlo), iako je u stupnjevima Kelvina najtoplije svjetlo plave boje, a najhladnije ute boje.

40

Smjer svjetla je vrlo vaan za fotografiju. Kut pod kojim svjetlo upada u prizor koji se snima fotoaparatom stvarat de sjene koje su gotovo isto toliko vane za fotografiju koliko i osvijetljeni dijelovi. Svjetlo moe biti gornje, donje, prednje, postranino, kontrasv jetlo (stranje), troetvrtinsko (pod 45). Kada se fotografira priroda, fotografi najvie vole jutarnje i veernje svjetlo zbog smjera svjetla (pojaavaju se i produuju sjene). Kod snimanja portreta, recimo, izbjegava se izravno (prednje) svjetlo jer tim svjetlom nestaju sve sjene s lica koristi se troetvrtinsko svjetlo pod kutom od 45 koje lijepo naglaava sjene na licu. Rasprenost svjetla jo je jedno znaajno svojstvo svjetla koje koriste fotografi. Svjetlo se iri pravocrtno i ako ga emitira Sunce, reflektor ili bljeskalica ono je jako usmjereno i stvara tvrde (otre) sjene. Takvo svjetlo je rijetko iskoristivo u fotografiji, osim ako se otrim sjenama eli postidi jak kontrast. Tvrdo, usmjereno svjetlo najede se na neki nain omekava na razne naine kako bi se dobile meke sjene. Najbolji prirodni difuzor (raspriva) svjetla su oblaci. Puno je bolje fotografirati za oblana nego za sunana vremena.

CRNO-BIJELO I BOJA
Crno-bijela i fotografija u boji dva su razliita svijeta. Digitalni fotoaparati napravljeni su prvenstveno za fotografiju u boji. Ako elimo iz fotografije u boji digitalnim putem napraviti crno-bijelu to nede biti previe jednostavno. Svaki kanal boje mora se posebno namjetati. Crno-bijelu fotografiju ine tonovi izmeu dviju neboja: crne i bijele. Ona je ista igra svjetla i sjene. Kontrasti na njoj dolaze puno vie do izraaja nego kod fotografije u boji. Crno-bijela fotografija moe biti uvjerljivija od fotografije u boji, ali svijet koji nas okruuje nije crno-bijeli pa ga treba nauiti tako gledati. Ako elimo izraivati crno-bijele fotografije moramo nauiti zanemariti boju za vrijeme fotografiranja i misliti o sjenama i osvijetljenim dijelovima prizora, o kontrastu, volumenu, teksturi, kompoziciji, planu, rakursu i sl. Moramo biti svjesni da de fotografija koju obraujemo kao crno-bijelu biti puno kontrastnija od stvarnosti. Crno bijela fotografija zbog manjka boje puno je jednostavnija od kolorfotografije. U njoj se sve svodi na temeljna svojstva svjetla kontrast i svjetlinu. Fotografija u boji je kompleksnija nudi puno vie informacija. Boje su vrlo bitna sastavnica fotografije. One imaju mnoga svojstva i na razliite naine djeluju na ljudsko oko, misli i osjedaje. Najtee od svega jest postidi sklad boja na fotografiji. Za to treba imati puno iskustva i znanja. Neusklaenost boja na fotografiji vidljiva je kao kriavost i fotografija zbog toga djeluje kiasto i runo. Boju u obradi fotografije moemo snano mijenjati i postizati mnoge efekte. Moemo u pojaavati, gasiti, mijenjati joj ton, zasidenost i sl. Najbolje je o boji razmiljati prije samog okidanja fotografije i uklopiti ju u kompoziciju. Bojama moemo postizati kontraste i na taj nain isticati pojedine boje. Moemo kombinirati srodne boje i postizati harmoniju ili spajati nespojive boje i postizati disharmoniju. Mogudnosti su neograniene, ali savladati boju u fotografiji zaista nije jednostavno.

41

OBRADA FOTOGRAFIJE
Nakon fotografiranja (pogotovo ako smo ozbiljni i fotografiramo u RAW-formatu) slijedi obrada fotografije. Kao to se u analognoj fotografiji film razvija kemijskim putem prije prenoenja na fotografski papir, tako se u digitalnoj fotografiji kompjutorski obrauje materijal koji smo snimili. Za obradu fotografije prvo nam treba neki program za prebacivanje iz RAW-formata u JPEG-format (RAW-konverter). U tom programu namjeta se balans bijele boje (uto plavo, tj. toplo hladno), tinta (magenta zeleno), ekspozicija, svjetlina, tamni tonovi, briljanca, kontrast i zasidenost boje. Jo se mnoge sitnice mogu doraivati u pretvaranju RAW u JPEG fotografiju; kanali boja, svaka boja posebno (zasidenost, ton, svjetlina), otrina fotografije, vinjetiranje, ispravci kromatskih aberacija i sl. Ovakva obrada je osnovna. U daljnjoj obradi radi se s JPEG fotografijom. Daljnja obrada podrazumijeva neki od programa za digitalnu obradu fotografije (najpoznatiji je Photoshop, ali postoje mnogi besplatni programi poput Gimp-a i sl.). Dananji programski alati za obradu fotografije su vrlo modni. Njima se moe gotovo sve (ak se mogu posluiti za digitalno slikarstvo). Najede se rade korekcije raznih greaka (brisanje mrlji, nepoeljnih odsjaja, korekcije lica, brisanje vika predmeta na fotografiji i sl.). Fotomontaa je kao kreativan postupak doputena, ali ne dozvoljava se u dokumentarnoj i novinskoj fotografiji.

42

6. TEHNIKE SNIMANJA
Ovdje demo u osnovnim crtama objasniti kojim se fotografskim tehnikama koriste iskusni fotografi u razliitim situacijama i za razne prilike. Profesionalci uvijek odabe ru jedno od podruja fotografije kojim se bave (portretiranje, pejzai, , ivotinje, fotografiranje predmeta reklamna ili industrijska fotografija, fotoreporterstvo i ulina fotografija dogaaji, makrofotografija, umjetnika fotografija apstrakcije). U tom podruju oni pokuavaju biti najbolji i svoju opremu prilagoavaju svom poslu.

PORTRET
Portret je sveobuhvatan prikaz nekog ovjeka ili skupine ljudi. Jedan od najvanijih zahtjeva portretne fotografije jest prikazati ovjeka u cijelosti (njegov izgled, raspoloenje, ek i njegovo iskustvo, misli, svjetonazor). ovjekovo lice je vrlo vaan motiv portretiranja jer s lica moemo iitati i vanjtinu i unutranjost ovjeka. Kae se da su oi ogledalo due. Zbog toga oi igraju kljunu ulogu u ljudskom portretu. Oi bi uvijek morale biti u fokusu. Odmah nakon oi po vanosti slijedi lice i glava (kosa). Kod portreta s krupnim planom (lice ispunjava kadar) vano je izdvojiti ovjeka iz prostora u kojem se nalazi. To se postie plitkim poljem otrine, no ono ne smije biti preplitko (u fokusu osim oiju morala bi biti cijela glava). Dakle, pozadina bi trebala biti jednostavna i van fokusa (mutna). Za portrete demo blendu otvoriti prema potrebi (f/2.8 f/5.6) Nije jednostavno odabrati pravi trenutak za okidanje fotografije ljudskog lica, jer ono se mijenja bez prestanka (okretanje glave, podizanje i sputanje obrva, treptanje, pokreti ustiju, itd.). Rasvjeta je vrlo vana u portretiranju ovjeka. Najbolja je prirodna rasvjeta (Sunce), no valja izbjegavati fotografirati ljude kad je Sunce visoko na nebu jer je tada prejako i baca rune sjene ispod nosa, obrva i brade. Ako se portret snima vani najbolje je odabrati oblano vrijeme, sjenu ili jutarnje i veernje doba dana. Snimanju portreta u zatvorenom prostoru uvelike pomae bono svjetlo koje dolazi kroz prozor, ali koje je raspreno bijelom zavjesom ili prozranim roletama. U fotografskom studiju (ateljeu) koristi se umjetna rasvjeta

43

(fotografski reflektori, studijske bljeskalice). U studiju je najlake kontrolirati osvjetljenje. U sluaju da koristimo bljeskalicu potrebno ju je usmjeriti prema stropu jer izravno svjetlo bljeskalice spljoti lice (poniti sve sjene). Izravnu bljeskalicu moemo koristiti kod snimanja na vrlo jakom suncu za dosvjetljavanja sjena na licu. Portretom prikazujemo samog ovjeka, ali moemo ga smjestiti u neki prostor. Najbolje ga je smjestiti u neki njemu svojstven prostor (knjievnika meu knjige, sportaa na borilite, uenika u kolu i sl.). Kada ovjeka smjetamo u prostor moramo voditi rauna da nam panja pri gledanju fotografije koja de se snimiti ne odluta na prostor (pozadinu). Ipak je u portretu najvaniji ovjek. Za ovakve portrete koristimo blizi ili srednji plan. Kod portreta vrijedi pravilo priblii se ovjeku. Ne smeta ako se neki dijelovi tijela reu rubom fotografije, no na neke sitnice moramo paziti. Ne smijemo izrezivati na podruju uha, oiju, nosa, usta, laktova, prstiju, koljena, potkoljenice i stopala. Dozvoljeni su rezovi u podruju kose, tijela, iznad koljena. Vrijedi i pravilo smjera pogleda i smjetanja glave u kadar. Ako portretirani ovjek ne gleda ravno u fotoaparat, ved ulijevo ili udesno, na strani prema kojoj gleda treba ostaviti vie praznog prostora. Uopde se izbjegava smjestiti motiv u sredite (centar) fotografije. Kod portretiranja je dobro aparat okrenuti okomito jer se na taj nain moe puno bolje ispuniti kadar ljudskim licem ili tijelom. Visina fotoaparata kod portretiranja morala bi biti u razini oiju (najede se koristi normalni rakurs). Portreti mogu biti i grupni. Kod grupa je vano postidi dovoljno duboko polje otrine tako da su sva lica u fokusu (otvor blende trebao bi biti izmeu f/5.6 i f/11). Isto tako, grupu ljudi treba posebno namjestiti za fotografiranje. Potrebno je paziti da svi na fotografiji imaju otvorene oi. Na grupnim portretima svi bi ljudi trebali gledati u fotoaparat. Objektivi koji se koriste za portrete su najede normalni ili teleobjektivi. irokokutni objektivi se izbjegavaju jer jako izobliavaju sliku na rubovima (ponekad i u centru ako se snima iz blizine) pa glava moe biti izobliena.

44

PEJZA (VEDUTE)
Pejza je umjetniki prikaz krajolika u prirodi. Veduta je umjetniki prikaz nekog grada (veduta de se fotografirati vrlo slino pejzau). Pejza se fotografira ujutro ili prije zalaska sunca tada je osvjetljenje najbolje zbog boje, smjera i rasprenosti. Poeljno je fotografirati i tijekom oblanog dana zbog mekog svjetla. Kod pejzaa je vano imati duboko polje otrine (sve bi trebalo biti u fokusu). Zato se koriste veliki fbrojevi (iznad f/11), tj. blenda se pritvara. Za krajolike je najbolje koristiti irokokutne objektive, ali mogu se koristiti i normalni pa ak i teleobjektivi. Vrlo je vano da je fotografija pejzaa vrlo otra pa se u pejzanoj fotografiji redovito koristi stativ. Jedna od osnovnih stvari kod snimanja krajolika jest izravnati crtu horizonta u vodoravan poloaj. Horizont je najbolje smjestiti na tredinu fotografije, dakle, ne u centar (polovinu). Ako elimo naglasiti nebo s oblacima, horizont de biti u donjem dijelu fotografije, a ako elimo naglasiti prizor na kopnu ili moru horizont de biti u gornjoj tredini fotografije. Za pejzae se najede koriste totali i polutotali. To je zbog toga to se pejzaom najede eli prikazati veliki otvoreni prostor u njegovoj ljepoti. Pejzaom zapravo na umjetniki nain opisujemo prizor iz prirode. Kada biramo krajolik koji elimo ovjekovjeiti na fotografiji to je najede neki posebno lijep krajolik ili prizor u krajoliku. Ponekad izlazak ili zalazak sunca, magla, kia, snijeg ili vjetar moe iz potpuno obinog krajolika napraviti fotografski vrlo zanimljiv prizor.

IVOTINJE
Za fotografiranje ivotinja vrijedi vedina pravila kao kod portreta, osim to de se ivotinje puno ede snimati blizim i srednjim planom te polutotalom. Vrlo vana sitnica kod snimanja ivotinja jest spustiti se na razinu oiju ivotinja. Kada fotografiramo maku ili nekom malog psa, najede demo morati ledi da bismo dobili dobar rakurs za snimanje. Kod fotografiranja ivotinja vrlo se esto koriste teleobjektivi ili superteleobjektivi (pogotovo kod opasnih ivotinja koje se fotografiraju na fotosafariju). Na taj im nain ne

45

smetamo i moemo ih dovoljno pribliiti za atraktivnu fotografiju. ivotinje su esto brze i okretne pa demo morati koristiti velike brzine zatvaraa (1/500, 1/2000, 1/4000). Oprema za fotografiranje ivotinja (teleobjektivi) je najede vrlo skupa. ivotinje je najbolje fotografirati u njihovom prirodnom okoliu u prirodnim svjetlu. Fotografi koji profesionalno fotografiraju ivotinje esto se moraju maskirati (stopiti s okoliem) i znaju potroiti cijeli dan da bi snimili tek pokoju fotografiju ivotinje u divljini. Za to treba puno strpljenja.

PREDMETI
Predmeti se fotografiraju normalnim objektivima (najede 50 mm objektivom) jer se njima izbjegavaju sva moguda iskrivljenja. Predmeti se mogu fotografirati u prirodi ili u studiju. U prirodi predmeti su prikazani kao dio krajolika (pejzaa), a u fotografskom se studiju izdvajaju od okoline i postaju zapravo jedini motiv fotografije. Predmeti se najede fotografiraju radi reklame, promidbe, prodaje. To spada u podruje reklamne fotografije. Cilj je takve fotografije prodati proizvod na fotografiji pa se reklamni fotografi trude prikazati predmet to je ljepe mogude. Predmeti koji se reklamiraju su npr.: nakit, slatkii, hrana, tehniki instrumenti, strojevi, automobili i sl. I industrija moe imati koristi od fotografija predmeta. Industrijska fotografija bavi se fotografiranjem produkata industrijske proizvodnje i slui za unapreivanje proizvodnje. Ona spada u dokumentarnu fotografiju. Vrlo esto se fotografiraju i umjetniki oblikovani predmeti (kipovi, slike i sl.). Na taj nain nastaje fotografska reprodukcija. Reprodukcije se koriste u tiskanim foto-katalozima, knjigama o umjetnosti, udbenicima i sl. U arheologiji i povijesnim znanostima fotografija je esto orue za dokumentiranje iskopina, dokumenata i raznih drugih povijesnih izvora. Predmeti mogu postati i motivom za umjetniku fotografiju. To najede spada u podruje apstraktne fotografije.

46

DOGAAJI
Od samih poetaka fotografije ljudi su biljeili dogaaje. Fotoreporteri su fotografi koji profesionalno rade za novine, asopise i izvjetajne agencije i zadatak im je uhvatiti vijest u fotografiji. Zabiljeiti neki dogaaj fotoaparatom ponekad je puno vanije od usmenog ili pismenog prenoenja vijesti. Ljudi vjeruju fotografiji vie negoli pisanoj rijei. Ta uvjerljivost fotografije upravo u fotoreportai dolazi najvie do izraaja. Fotoreporteri moraju uvijek biti na mjestu dogaaja. To ponekad znai da riskiraju i vlastiti ivot za fotografiju (ratni izvjestitelji, opasne situacije; poplave, nesrede i sl.). Fotoreporterima nije dozvoljena montaa fotografija oni su u podruju dokumentarne fotografije. Bez obzira na to to su moda djelomino ogranieni u fotografskoj kreativnosti, oni imaju mogudnost prenijeti okantne i zastraujude prizore, uzbudljiva i dinamina dogaanja, emocije sretnih i tunih ljudi, ljudsku nesredu i sredu, ljudsku portvovnost, kukaviluk, okrutnost, njenost i to sve iz stvarnoga svijeta bez imalo lai. Fotoreporteri su desetljedima koristili maloformatne SLR fotoaparate na film za svoje potrebe (lako se prenose), a danas vedina korist i digitalne SLR fotoaparate. Amateri najradije prenose dogaaje s gradskih ulica. U fotografiji postoji posebno podruje koje nazivamo ulinom fotografijom. Ova vrsta fotografije je jedna od najstarijih, jer su jo najstariji fotografi (u 19. st.) izlazili na ulicu i fotografirali, jer na ulici su bila dogaanja. Poseban polet ulina je fotografija doivjela izumom malog prijenosnog 35-milimetarskog fotoaparata (Leica) koji se mogao lako prenositi i bio je jednostavan za uporabu. Ulinom fotografijom se biljee (dokumentiraju) svakodnevni dogaaji i obini ili neobini ljudi koje ulini fotograf sluajno susrede na ulici. Ovakva vrst fotografije osim dokumentarnih ima vrlo esto i umjetnike osobine. Jedno veliko podruje u fotografiranju dogaaja zauzima i sportska fotografija. Sport je zanimljiv, napet, dinamian, pun preokreta, emocija, iekivanja Zbog toga je vrlo atraktivan za fotografsko biljeenje. Sportski fotografi koriste najede duge teleobjektive kako bi zabiljeili najzanimljivije sportske trenutke. Zbog dinaminosti sporta koriste velike brzine zatvaraa za zamrzavanje trenutaka ili tridesetinku (ponekad ezdesetinku) za biljeenje pokreta (panning, motion blur).

47

MAKROFOTOGRAFIJA
Makrofotografija je posebno podruje fotografije koje se bavi snimanjem s velikim povedanjima. Najede se snima malen predmet ili sitna ivotinja (kukci) iz velike blizine. Za makrofotografiju se koriste posebni makro-objektivi koji omogudavaju vrlo blisko snimanje (ponekad na udaljenosti od samo par centimetara). Makroobjektivi su esto dosta skuplji od obinih objektiva i najede imaju arine udaljenosti 60 mm, 100 mm ili 185 mm. Makroobjektive mogu zamijeniti posebni nastavci za obine objektive (close-up filteri ili makroprstenovi), ali najbolji se rezultati u makrofotografiji postiu ba pravim makroobjektivima. U makrofotografiji se redovito koristi stativ i posebne bljeskalice koje se montiraju na sam kraj objektiva. Dobre rezultate daju i mali kompaktni digitalni fotoaparati jer oni zbog male veliine svjetlosnog senzora i svoje optike imaju mogudnost makrosnimanja.

APSTRAKCIJE
Apstraktna fotografija slina je apstraktnom slikarstvu. Svakodnevnim rjenikom; prikazuje neto na prvi pogled nejasno, neke geometrijske likove i tijela koja ne prepoznajemo na prvi pogled. Apstrahirati znai izvudi neto iz ega. U likovnim umjetnostima apstrakcija znai svesti stvarni motiv koji prikazujemo na temeljne likovne elemente (liniju, boju, plohu, teksturu, kontrast, geometrijski lik, tijelo i sl.). Motivom fotografske apstrakcije moe postati gotovo bilo to. Apstrakcije su zanimljive same po sebi i snano zaokupljaju ljudsku panju i golicaju matu. Mogu prikazivati ritam ega (npr. drvena ograda snimljena iz otrog kuta), zanimljive oblike (npr. spiralno stubite snimljeno iz ptije perspektive) i sl. U apstrakciji je posebno uspjena crno-bijela fotografija (upravo zbog nedostatka boje). Za razvijanje mate i uvjebavanje fotografskog naina miljenja te uenje o izraajnim sredstvima fotografije koristit de fotografiranje apstraktnih fotografija s unaprijed odreenim zadatkom. Npr.: uhvatiti ritam linija ili sjena, pronadi krugove, poigrati se sjenama obinih predmeta (vilice, ae), snimati kugle, pronadi zakrivljene ili cik-cak linije, itd.

48

7. RJENIK POJMOVA
AF kratica za autofokus akromatske boje neboje; crna, bijela i nijanse sive boje amater onaj koji voli ono to radi (lat. amo = voljeti) ameriki plan vrsta plana u kojem se prikazuje ljudska figura od koljena nagore analiza fotografija vana aktivnost fotografa; kritiko promatranje tehnikih, vizualnih, umjetnikih, izraajnih i ostalih vrijednosti fotografija analogna fotografija fotografija koja podrazumijeva razvijanje filmova (negativa i pozitiva) i izradu fotografija iz negativa antirefleksivni premazi kemijski premazi na ledama objektiva koji slue za smanjivanje refleksija (odbijanja) svjetla apstrakcija izvlaenje vanog, temeljnog, bitnog iz ega apstraktna fotografija grana fotografije s apstraktnim motivima ASA American Standards Association; stara oznaka za osjetljivost filma na svjetlost (50 1600) atelje fotografski studio (v.) autofokus sustav automatskog fokusiranja pomodu elektrinog motora u objektivu ili fotoaparatu; radi na principu pronalaenja najvedeg kontrasta u toki fokusiranja Av prioritet otvora blende AWB Auto White Balance: automatska ravnotea bijele boje vrsta ravnotee bijele boje koju program u raunalu fotoaparata sam odabere na temelju mjerenja bajonet vrsta navoja za privrdivanje objektiva na fotoaparat objektiv se ne arafi, nego samo zakrene i zakljua/otkljua baterija izvor elektrine energije za fotoaparat, bljeskalicu, svjetlomjer bijelo svjetlo sunevo svjetlo: zove se bijelim jer sadri svjetlost svih valnih duljina pa kada osvijetli bijeli papir, on je zaista bijele boje

49

blenda okrugli otvor u objektivu koji se pomodu tankih metalnih listida otvara i pritvara; slui za proputanje odreene koliine svjetla do svjetlosnog senzora (filma) i to pod odreenim kutom blizi plan vrsta plana u kojem se prikazuje ljudska figura od struka nagore bljeskalica naprava koja proizvodi vrlo jako bljeskavo svjetlo (slui kao pomodni izvor svjetla u loim svjetlosnim uvjetima); moe biti ugraena u fotoaparat, vanjska (montira se na hot shoe) ili studijska (montira se na stalak za bljeskalicu i kontrolira se radijski ili iano) boja fenomen koji je potaknut svjetlom ili osjedaj koji u mozgu izaziva svjetlost koju emitira neki izvor svjetla (Sunce, arulja, reflektor, svijeda) ili ju reflektira (odbija) neka povrina bouncer odbija svjetla; slui za dosvjetljavanje kod fotografiranja ili za odbijanje i usmjeravanje svjetla u nekom smjeru; moe biti bijeli, srebrni, zlatni brzi objektiv objektiv velikog otvora blende (1:1.4 1:2-8); svjetlosno jak objektiv, moe proputati puno svjetla; skraduje vrijeme ekspozicije pa se zato zove brzi brzina zatvaraa vrijeme koje je zatvara pri ekspoziciji otvoren; mjeri se u dijelovima sekunde i sekundama camera obscura tamna kutija prvi oblik fotoaparata (11. st.) iz koje se razvio dananji fotoaparat koji isto tako u sebi ima tamnu kutiju CF kartica Compact Flash kartica; vrsta memorijske kartice za pohranjivanje digitalnih fotografija za vrijeme samog fotografiranja (razliiti kapaciteti i brzine zapisa i itanja) close-up filtar vrsta navojnog fotografskog filtra za skradivanje minimalne udaljenosti na kojoj objektiv moe izotriti sliku (koristi se u makrofotografiji) Cloudy oblano vrijeme; vrsta ravnotee bijele boje (v.) Costum WB runo namjetanje ravnotee bijele boje; vrsta ravnotee bijele boje koja se oitava sa sive karte (v.) itaa kartica ureaj koji prenosi digitalni zapis s memorijske kartice na raunalo daleki plan vrsta plana (v.) u kojem se prikazuje velik dio otvorenog prostora (eksterijera) Daylight dnevno svjetlo, sunano vrijeme; vrsta ravnotee bijele boje (v.) detalj plan vrsta plana (v.) u kojem se prikazuje neki detalj, esto sitni detalj (oko, nos i sl.) u cijelom kadru difuzer raspriva svjetla; slui za omekavanje tvrdog, grubog svjetla bljeskalice

50

digitalna fotografija vrsta fotografije koja je nastala oitavanjem svjetla putem svjetlosnog senzora i zapisivanjem fotografije u digitalnom obliku na memorijsku karticu; prua mogudnost digitalne obrade na raunalu i digitalnog ispisa putem posebnih foto -pisaa dijafilm pozitiv; dijapozitiv; film sa pozitivnim zapisom (boje su kao u prirodi, a ne u negativu); nakon razvijanja iz njega se ne izrauju fotografije nego se taj film putem dijaprojektora projicira na platno dijaprojektor optika sprava koja slui za svjetlosno projiciranje dijapozitiva na bijelo platno disharmonija izostanak harmonije, nesklad DOF Depth of Field; dubinska otrina (v.) dokumentarna fotografija fotografija koja slui kao dokument, dokaz, svjedoanstvo; ne smije se montirati ved se prikazuje upravo onakvom kakvom je snimljena dokumentiranje stvarnosti ovjekova potreba da fotografijom zabiljei stvarnost; moe se ostvariti u dokumentarnoj fotografiji ili u obinim snapshotovima (v.) donji rakurs vrsta rakursa (v.); fotoaparat je ispod snimanog objekta uperen prema gore; donjim rakursom prividno povedavamo snimljeni motiv dosvjetljavanje dodatno osvjetljavanje snimanog objekta pomodu bljeskalice ili dosvjetljivaa (v.); koristi se kod dobrih svjetlosnih uvjeta kad je potrebno ublaiti jake sjene na objektu koji se snima dosvjetljiva bijela, srebrna ili zlatna povrina koja se koristi za dodatno osvjetljavanje predmeta snimanja; dri ju i usmjerava fotografov asistent (pomodnik) DSLR Digital Single Lens Reflex; digitalni refleksno-zrcalni fotoaparat (v. SLR) duljina ekspozicije vremenski period za kojeg je osvijetljen svjetlosni senzor ili film nakon okidanja fotografije EF Electro Focus; vrsta Canonovih objektiva s elektrinim fokusiranjem ekspozicija izloenost svjetlosnog senzora ili filma svjetlosti iz objektiva; podrazumijeva vrijeme izloenosti i koliinu dovedene svijetlosti EOS Electro-optical System; vrsta Canonovih fotoaparata s elektrinom kontrolom optike (objektiva) f-broj brojana vrijednost kojom se oznaava otvorenost blende (v.) na objektivu to je broj manji, to je blenda otvorenija; vrijednosti su od 1.2 do 32

51

fiksni objektiv vrsta objektiva s fiksnom (nepromjenjivom) arinom duljinom; nema mogudnost zumiranja; smatraj se optiki kvalitetnijim od zum-objektiva (stvaraj otriju sliku) i esto je svjetlosno jai (ima vedi otvor blende) film prozirna plastina traka s perforacijama (rupicama) na rubu koja je premazana kemijskim spojevima osjetljivim na svjetlo; film na engleskom jeziku znai tanki premaz filtri stakleni dodaci koji se stavljaju ispred objektiva i filtriraju svjetlo; djelomino ga proputaju, tj. proputaju samo odreene valne duljine ili smanjuju intenzitet svjetla; vrste: UV-filtar, polarizacijski filtri, graduirani filtri, ND-filtri, kolor-filtri Flash bljeskalica; vrsta ravnotee bijele boje (v.) Fluorescent neonska arulja; vrsta ravnotee bijele boje (v.) fokusiranje izotravanje; postupak promjene mjesta arita (fokusa) objektiva pomicanjem skupina leda u objektivu; fokusiranje se vri automatski (autofokusiranjem) ili runo pomodu prstena za fokusiranje fokusna duina fokalna daljina; arina daljina; duljina od optikog sredita objektiva do fokalne (arine) toke fokalna toka arite, mjesto u kojem se sijeku zrake svijetlosti koje je izlomila optika leda ili objektiv fokusna toka na fotografiji arite fotografije, dio fotografije koji je u fokusu (izot ren je) i zbog toga privlai najvie panje fotografija zapis svjetlosti (gr. photo = svjetlo, graphein = pisati) na nekom mediju filmu, fotografskom papiru i sl. fotografska reprodukcija fotografski snimak nekog umjetnikog djela (slike); reprodukcija znai ponovno stvaranje fotografska tehnika znanje i vjetina o nainu na koji bi trebalo fotografirati odreeni motiv (ovjeka, prirodu, predmet) fotografski studio atelje; prostor opremljen za fotografiranje ljudi i predmeta, s kvalitetnom rasvjetom, stolovima i stolicama za fotografiranje, raznim pozadinama; esto ima i strojeve za obradu i izradu fotografija fotomontaa znaajne intervencije na fotografiji, mijenjanje njenog sadraja, dodavanje i brisanje motiva i sl. fotoreporter fotograf-profesionalac koji radi u novinama ili za izvjetajnu agenciju fotografirajudi dogaaje i izraujudi fotoreportae

52

funkcijski kotaid kotaid na fotoaparatu kojim se odreuje mod snimanja (automatski, bez bljeskalice, nodni portret, sport, makro, panorama, portret, programirani, Tv, Av, manualni) gornji rakurs vrsta rakursa (v.); fotoaparat je iznad snimanog objekta uperen prema dolje; gornjim rakursom prividno smanjujemo snimljeni motiv graduirani filtri vrsta filtra (v.) kojem je dio stakla zatamnjen i postupno prelazi (graduira) u prozirniji dio graphein gr. pisati grip ruka fotoaparata grupni portret portret grupe ljudi, razreda u koli, grupe prijatelja, suradnika i sl. harmonija balans, sklad high-key tehnika snimanja u kojoj na fotografiji prevladavaju vrlo svijetli tonovi histogram grafiki prikaz rasporeda koliine svjetla ili boja na fotografiji (prikazuje 256 vrijednosti od 0 do 255, od najtamnijeg do najsvjetlijeg) hot shoe prikljuak na tijelu fotoaparata za vanjsku bljeskalicu s kontaktima kojima se elektrinim putom kontrolira rad bljeskalice industrijska fotografija grana fotografije koja se bavi motivima iz industrije i industrijske proizvodnje infracrveni filtar IR filtar; filtar (v.) koji proputa samo infracrvene zrake koje daju podatke o toplini koju zrae predmeti; vrlo je gust (nepropustan) pa su potrebne vrlo duge ekspozicije da bi se zabiljeila fotografija u infracrvenom podruju ISO International Organization for Standardization; u fotografiji ISO oznaava vrijednost osjetljivosti svjetlosnog senzora na svjetlo (ISO 100 ISO 1600) izraajna sredstva fotografije sredstva kojima se koriste fotografi za oblikovanje fotografije i kreativno izraavanje putem fotografije (okvir, objektiv, plan, rakurs, kompozicija, ekspozicija, osvjetljenje) JPEG komprimirani (stisnuti, smanjeni) oblik zapisa digitalne fotografije; fotografija se komprimira zbog toga da bi zauzela manje memorijskog prostora na memorijskoj kartici ili nekom drugom mediju za pohranjivanje digitalne fotografije kadar ono to je vidljivo na fotografiji, a omeeno je okvirom kadriranje odreivanje kadra pri fotografiranju; fotograf prije okidanja fotografije mora odluiti to de biti prikazano na fotografiji

53

ki neuspjeli pokuaj postizanja ljepote u fotografiji; umjetnost narodnih masa kiasto ono to ima elemente kia, runog kompaktni fotoaparat maleni fotoaparat bez izmjenjivih objektiva, praktian, lagan, ali ogranienih mogudnosti komplementarni kontrast u teoriji boja: suprotnost meu parovima boja (crvena-zelena, uta-ljubiasta, plava-naranasta) kompozicija raspored elemenata na fotografskoj slici kontrast suprotnost; u fotografiji najede suprotnost svijetlih i tamnih tonova, suprotnost boja i sl. kontrasvjetlo svjetlo koje je po smjeru izravno usmjereno prema objektivu fotoaparata kreativna fotografija fotografija koja je nastala kao posljedica ljudske kreativnosti, stvaralatva, mate, inventivnosti kromatske boje suprotne akromatskima (bijeloj, sivoj, crnoj): prave boje poput crvene, zelene, plave, ute, ljubiaste, naranaste, itd. krupni plan vrsta plana (v.) u kojem se prikazuje ljudsko lice koje je ispunilo cijeli kadar kvadratni format okvir fotografije koji ima stranice omjera 1:1 (duina i visina su iste) leda optiki element koji lomi svjetlost, napravljen od prozirnog materijala omeen dvjema zakrivljenim plohama low-key tehnika snimanja u kojoj na fotografiji prevladavaju vrlo tamni tonovi makrofotografija grana fotografije koja se bavi prikazivanjem vrlo sitnih predmeta i ivotinja koje se na fotografiji jako povedavaju makro-objektiv vrsta objektiva koji se koriste za makrofotografiju; imaju mogudnost velikog pribliavanja objektu snimanja i mogudnost velikog povedanja slike makro-prstenovi dodatak za objektive pomodu kojeg se normalni objektiv pretvara u makro-objektiv; montira se izmeu objektiva i tijela fotoaparata meka sjena sjena mekih obrisa, nastaje zahvaljujudi rasprenom svjetlu (suprotnost tvrdoj sjeni) memorijska kartica prijenosna kartica koja slui za pohranjivanje digitalnih fotografija; umede se u digitalni fotoaparat MF Manual Focus; manualni (runi) fokus; ako se odabere na preklopniku AF/MF morat demo runo izotravati (fokusirati) prije fotografiranja

54

motion blur zamudenje pokreta; nastaje produljenim ekspozicijama kod snimanja pokretnih objekata motor za fokusiranje elektromotor kojeg kontrolira fotoaparat, a slui za pomicanje grupe leda u objektivu zaduenih za fokusiranje (USM Ultrasonic Motor: vrlo brz i precizan motor za fokusiranje) navoj objektiva mjesto za montiranje objektiva na tijelu fotoaparata ND-filtri engl. Neutral Density filtri (v.) koji su neutralne sive boje i slue za oslabljivanje svjetla neboja crna, bijela i siva boja (nemaju kromatske karakteristike)
negativ vrsta filma koji nakon razvijanja ne daje pozitivnu sliku (boju) nego negativnu sliku koja je u komplementarnom i tonalnom kontrastu sa slikom stvarnosti

normalni objektiv objektiv normalnog vidnog kuta (vidni mu je kut slian vidnom kutu ljudskog oka; 46) normalni rakurs vrsta rakursa (v.); fotoaparat je u razini snimanog objekta uperen prema njemu vodoravno; normalnim rakursom prividno ne povedavamo niti smanjujemo snimljeni motiv novinska fotografija grana fotografije vezana uz novinarstvo i fotoreporterstvo objektiv sloeni optiki instrument koji sabire svjetlost i usmjerava ju na film ili svjetlosni senzor; oko fotoaparata, jedan od najvanijih i najsloenijih dijelova okular leda koja omoguduje gledanje slike koju proizvodi objektiv; omogudava gledanje slike s manje udaljenosti; sastavni dio svakog fotoaparata okvir linije koje omeuju fotografiju optika znanost o svjetlosti; grana fizike; prouava prirodu svjetlosti i zakonitosti lomljenja svjetlosnih zraka osvjetljenje vrsta i jakost svjetlosti koja je prisutna u trenutku okidanja fotografije panning (panoramiranje) tehnika snimanja pokreta pradenjem brzog motiva s produenom ekspozicijom pejza umjetniki (fotografski) prikaz vanjskog prostora, prirodnog krajolika pentaprizma staklena peterostrana prizma u zrcalno-refleksnom fotoaparatu koja usmjerava i okrede sliku iz objektiva prema okularu photos grka rije za svjetlo

55

Photoshop najpoznatija raunalna aplikacija za digitalnu obradu fotografija

plan udaljenost od fotoaparata do snimljenog objekta ili koliina prostora koji se prikazuje na fotografiji podeksponirana fotografija fotografija koja je pretamna zbog prekratke ekspozicije, premale osjetljivosti svjetlosnog senzora, previe zatvorene blende ili jednostavno zbog preslabih svjetlosnih uvjeta pri fotografiranju point-and-shoot-camera engl.: uperi i pucaj; fotoaparat s potpuno automatskim mogudnostima; kod nas se uvrijeio naziv idiot polarizacijski filtar filtar koji polarizira svjetlo (usmjerava titranje svjetla u jednom smjeru) pa se njime izbjegavaju jake refleksije na vodi, staklu i sl. polutotal - vrsta plana (v.) u kojem se prikazuje manji dio otvorenog prostora (eksterijera); manji od totala polje dubinske otrine polje prihvatljive otrine na fotografiji; polje otrine moe biti dublje i plide; kontrolira se otvorom blende (otvaranjem blende stvaramo plide polje, a zatvaranjem blende stvaramo dublje polje otrine) portret umjetniki prikaz ljudskog bida, njegove vanjtine i unutarnjih osobina povijest fotografije dio povijesne znanosti koji se bavi prouavanjem prolosti razvoja fotografije pozitiv vrsta filma koji nakon razvijanja daje pozitivnu sliku (boju), dakle vjerne boje i tonove
svjetla

prednji plan fotografije prostor i predmeti na fotografiji koji su najblii objektivu; najede ini najvaniji dio fotografije preeksponirana fotografija fotografija koja je presvjelta zbog preduge ekspozicije, prevelike osjetljivosti svjetlosnog senzora, previe otvorene blende ili jednostavno zbog prejakih svjetlosnih uvjeta pri fotografiranju prirodno svjetlo svjetlost sunca najbolje svjetlo za fotografiranje; svjetlo vatre profesionalci u fotografiji: ljudi koji ive (zarauju) od fotografije, ljudi velike vjetine, znanja i poslovnosti u bavljenju fotografijom protect-filter bezbojni filtar koji slui za zatitu objektiva prsten za zumiranje prsten na objektivu koji slui za zumiranje (promjenu fokalne duljine objektiva) prsten za fokusiranje prsten na objektivu koji slui za fokusiranje (izotravanje)

56

ptija perspektiva vrsta rakursa (v.); ekstremni gornji rakurs; fotoaparat je iznad snimanog objekta uperen prema dolje pod vertikalnim kutom rakurs vertikalni kut snimanja: moe biti gornji, donji i normalni raspreno svjetlo svjetlo koje se iri u mnogim smjerovima, nije usmjereno ravnotea bijele boje ravnotea ukupnih odnosa boja na fotografiji; o njoj ovisi vjernost boja reproduciranih na fotografiji; podeava se posebno za svako osvjetljenje RAW sirovi digitalni zapis fotografije koji nije komprimiran i obraivan vrlo bogat i detaljan; digitalni negativ; mora se obraditi raunalom (RAW konverterom) reklamna fotografija podruje fotografije koje se bavi reklamiranjem (promidbom) putem fotografije rekomponiranje ponovno komponiranje fotografije; tehnika koja se koristi kod odabira jedne toke (centralne) autofokusa nakon fokusiranja fokus se zakljua i prije okidanja se izvri kadriranje malim pomicanjem fotoaparata u eljenom smjeru riblje oko vrsta irokokutnog objektiva s vidnim kutom od otprilike 180 ritam pravilno izmjenjivanje boja, tonova, linija, ploha u fotografiji Shade sjena, hlad; vrsta ravnotee bijele boje (v.) siva karta karton 18% sive boje koji slui za runo mjerenje balansa bijele boje; pomodu sive karte u mogudnosti smo vrlo precizno odrediti sve boje na fotografiji SLR Single Lens Reflex analogni zrcalno-refleksni fotoaparat snapshot (engl.) bezvrijedna fotografija koja je okinuta bez razmiljanja, nabrzinu soft filtar filtar za omekavanje svjetla na fotografiji; koristi se kod portretne fotografije spektar boja ukupnost boja bijele svjetlosti koje su rastavljene npr. staklenom prizmom sportska fotografija podruje fotografije koje se bavi tehnikama fotografiranja sportskih dogaaja srednji plan vrsta plana (v.) u kojem se prikazuje ovjek u prostoru; podvrste su mu ameriki i blizi plan srednji plan fotografije prostor i predmeti na fotografiji koji su srednje udaljeni od objektiva star filtar filtar koji slui za nodno snimanje ili fotografiranje prizora s jakim refleksijama svjetla; jake izvore svjetlosti (refleksije ili rasvjetna tijela) pretvara u zvjezdast oblik

57

stranji plan fotografije prostor i predmeti na fotografiji koji su u pozadini, najudaljeniji superiroki objektivi vrlo iroki objektivi (npr. riblje oko) superteleobjektivi teleobjektivi velikih arinih duljina svjetlina svojstvo svjetlosti, njena jaina, intenzitet svjetlina boje eng. lightness ili luminance; svojstvo boje, njena tamnoda/svjetlina svjetlosni senzor ip osjetljiv na svjetlost; ima ulogu pretvaranja svjetlosti koja pada na njega u elektrine impulse koje raunalo u fotoaparatu prerauje u digitalni zapis (digitalnu fotografiju) svjetlosno jaki objektiv objektiv koji ima f-broj 2.8 ili manji; onaj koji ima velik otvor blende, proputa veliku koliinu svjetla; takvi su objektivi puno skuplji od svjetlosno slabijih objektiva irokokutni objektiv objektiv irokog vidnog kuta i male fokalne duine; slui za snimanje velikog prostora, udaljava sliku
tamna komora soba za razvijanje filmova iz fotoaparata; mora biti tamna (zidovi su crne boje, koristi se slabo osvjetljenje; crvena arulja) da se film ne bi osvijetlio pri razvijanju

teleobjektiv objektiv uskog vidnog kuta i velike fokalne duine; slui za snimanje udaljenih predmeta, pribliava sliku ton boje eng. hue; vrsta boje, boja sama po sebi total vrsta plana (v.) u kojem se prikazuje veliki dio otvorenog prostora (eksterijera) trailo prozorid na pozadini tijela fotoaparata kroz koji se trai kadar; u njemu vidimo ono to demo snimiti trietvrtinsko svjetlo svjetlo koje osvjetljava tri etvrtine ljudskog lica; postavlja se pod kutom od 45 u odnosu na poziciju fotoaparata i usmjerava prema licu Tungsten svjetlo obine arulje; vrsta ravnotee bijele boje (v.) tvrda sjena sjena tvrdih i otrih obrisa, nastaje zahvaljujudi usmjerenom svjetlu (suprotnost mekoj sjeni) ulina fotografija grana fotografije koja se bavi motivima i tehnikama fotografiranja na ulicama gradova umjetnika fotografija fotografija posebne univerzalne vrijednosti koja nadilazi puko biljeenje stvarnosti, ved tei sferi lijepog i estetskog (umjetniki vrijednog)

58

umjetno svjetlo svjetlo arulje ili bljeskalice; slui kao zamjena ili kao nadopuna prirodnome svjetlu ureaj za autofokusiranje ureaj u tijelu modernih fotoaparata koji je zaduen za procjenjivanje otrine u nekoj toki fotografije; kontrolira motor za fokus iranje objektiva UV-filtar bezbojni filtar koji slui za blokiranje UV-zraenja; koristan je u fotografiranju u planinama gdje je UV-zraenje jako; najede slui za zatitu objektiva veduta umjetniki prikaz grada vidni kut kut koji zatvara vidno polje objektiva (vedi je kod irokokutnih, a manji kod teleobjektiva) WB white balance; balans bijele boje (v.) zasidenost boje eng. saturation; jaina ili istoda boje zatvara dio fotoaparata koji se nalazi ispred svjetlosnog senzora koji se otvara pri ekspoziciji i proputa svjetlo do senzora; njime se kontrolira duljina ekspozicije zlatni rez kompozicijski zakon savrenog reza ili omjera (blizak je tredini), vrlo ugodan oku; zahvaljujudi tom kompozicijskom zakonu glavni predmet fotografiranja izmjetamo van centra fotografije na neku od tredina ablja perspektiva vrsta rakursa (v.); ekstremni donji rakurs; fotoaparat je ispod snimanog objekta uperen prema gore pod vertikalnim kutom zoom-objektiv objektiv s promjenjivom fokalnom duinom koja se kontrolira prstenom za zumiranje; naziv je dobio po karakteristinom zvuku koji se uje pri okretanju prstena (zuuum)

59