You are on page 1of 8

Potarina plaana u gotovom.

BILOGORA
Ciena 3 Kune
eV.P.

POLITIKO-PROSVJETNI TJEDNIK
Broj 75. Bjelovar 7. studena 1942. Godina II.

Najvee djelo
S l o b o d e , koji nema, T a j o slobodi s a n j a . A h , ponajljepi s a n ! " su krasni stihovi neumrlog hrvats k o g pjesnika Silvija Strahimira K r a n j e v i a . 1 z a tu slobodu n a m a prije t o l i k o neshvatljivu rie ginuli su n a j b o l j i sinovi hrvats k o g n a r o d a . D a v a l i su s v o j e iv o t e i s v o j u krv za najvec'e d o b r o . Hrvatski je n a r o d u s v o j o j poviesti m n o g o puta p a d a o l o m i o se, ali n i k a d a nije umro. Hrvatski narod je r t v o v a o n a j b o l j e sinove, d a bi d o a o d o k o n a k o g citja, d o u s p o s t a v e Nezavisne D r a v e Hrvatske. Nakon Versaillesa, koji je p o s t a o poviestna prekretnica i k o j a je predstavljala zavretak o n o g politikog r a z d o b l j a , k o j e ima s v o j e p o e t k e u francuskoj r e v o luciji, a p o g o t o v o u vremenu o d tS4S. godine, ponienom Hrvats k o m p r o a o je v a l o g o r e n j a i n a zrievala se revolucija. a p a t je i a o o d ustiju d o ustiju, d a n e e biti s l o b o d n e Hrvatske, d o k n e b u d e p o s v e e n a krvlju. I Hrvatska je pola putem b o r b e . Nebrojeni hrvatski muenici poli su b o r b o m d o o s t v a r e n j a svojih ciljeva. T e a k put hrvatskih m u e n i k a jest put, kojim j e stupala c i e l a Hrvatska u danima borbe, u danima rtvovan j a , p r o l a z e i putevima R a k o v i c e , sliedei glas ustake misli p o s v e ene Starevievom naukom u sjeni b o l n e i k r v a v e tragedije n a G v o z d u . Cilj b o r b e svih ustakih b o r a c a , svrha m u e n i t v a svih m u enika, bila j e ista. S v i m a j e pred o i m a bila s l o b o d n a i Nezavisna D r a v a Hrvatska i svi su d o t o g a cilja ili istim putem. Poli su putem rtava, putem b o r b e , putem umiranja. S v a k a r e v o l u c i j a , svaki p o kuaj o s l o b o e n j a , trai o d svojih b o r a c a n e o g r a n i e n u volju i p o vjerenje. V o l j u z a b o r b u i p o u z d a n j e u ispravnost i k o n a n u p o bjedu. A ustaki b o r c i v j e r o v a l i su, jer j e v j e r o v a o Poglavnik, prvi b o r a c i prvi ustaa. N a j v e e d j e l o u poviesti Hrvatske je zavreno: osnovana je' Nezavisna D r a v a Hrvatska. S a d a j e p o v u e n a o t r a g r a n i c a izmeu d v a svieta, izmeu onih, k o j i n a sebi nose svu batinu neistine i grieha, p r o p a s t i i prokletstva i izmeu n a r a t a j a snage, v j e r e i revolucije. U s t a k a k r v slomila j e jednu trulu b a l k a n s k u d r a v u i o na e slomiti i o s t a t k e te d r a v e n a putu d o p o d p u n e i z g r a d n j e P o g l a v n i k o v e Hrvatske. G

NJEMAKE PODMORNICE NA INDIJSKOM OCEANU


BERLIN, p o e t k o m studena. Njemake podmornice potopile su u p o s l j e d n j e v r i c m c u m e d j a n j i m v o d a m a I n d j s k o g o c c n a i Atlantika o s a m saveznikih b r o d o v a sa'52.500 brt. i o d b r o d o p r a t n j e , k o j u s u p o e l e n a p a d a t i 12. l i s t o p a d a , d a l j a e t i r i b r o d a s u k u p n o 3 0 . 0 0 3 b r t . , t. j . o d t e b r o d o p r a t n j e u k u p n o 18 b r o d o v a s a 131.000 b r t . U e s t d a n a u n i t i l e s u n a d a l e k o u d a l j e n i m r a t nim p o d r u j i m a 41 b r o d s a p r e k o 250.000 brt.

Po Hrvatskoj
P o v o d o m 20,-godinjice p o h o d a na Rim, Poglavnik j e uputio Duceu o v u b r z o j a v k u : Duce! U a s u k a d Italija slavi 20. obljetnicu sekulatne odluke, k o j a je pala p o h o d o m na Rim, Ustaka Hrvatska stoji n e p o k o l e b i v o uz c r n e koulje, svieslna, d a je iz p o h o d a na Rim p o s l a o p o h o d E u r o p e k n o v o m razdoblju poviesti i uspona ljudskog r o d a . Primite, Duce, na o v a j d a n m o j e i s v e c a hrvatskog n a r o d a v r u e elje, d a V a genij d u g o j o o s t a n e s a u v a n Italiji v o d e i j e novim p o b j e d a m a i n o v o j sve v e o j slavi. Paveli".

NAJNOVIJE VIESTI
Njemako ratno izvjee od 26. listopada iztie, da su hrvatski lovci oborili pet boljevikih zrakoplova na Kavkazu. U bitci kod otoja Santa Cruz Japanci su potopili etiri amerika nosaa zrakoplova, jedan bojni brod i jo jedan ratni brod, te su unititi 200 zrakoplova. Prema slubenimizvjeima potopljeno je u tri pomorske bitke u vodama Salamonovog otoja pet saveznikih nosaa zrakoplova, jedan bojni brod, 16 krstaa i 14 razaraa.

Njemako ratno izvjee od 29. listopada javlja, da su u zapadnom Kavkazu hrvatski lovci oborili est U borbama u Egiptu britansko sovjetskih zrakoplova i izgubi/ijeoruje pretrpilo je velike gubitke, dan vlastiti. te su englezki napadaji od utorka Listovi svih europskih drava do subole mirovali. puni su prikaza velikih faistikih Duce je u utorak primio iza- sveanosti, koje su zavrile 2$. listoslanstvo njemake nacionalsocija- pada na 20. godinjicu pohoda listike stranke i odgovarajui na na Rim. pozdrav dra Le$a naglasio, da Italija odluno vodi rat do pobjede. U etvrtak 29. listopada ciela Njemako ratno izvjee od je Turska sveano proslavila svoj 2$. listopada javlja, da su osvojeni narodni blagdan. Osobito sveana daljnji skupovi kua u Staljingra- je bila proslava u Ankari, kojoj je du i uvreni gorski postavi kod prisustvovao predsjednik turske reTuapse i Novorosijska. publike /smet Inoni.
NITKO O D NAS NE M O E BITI V E I R O D O L J U B POGLAVNIKA OD

P o g l a v n i k je primio slieeu brzojavku od Ducca: Exelencija Ante Paveli, P o glavnik Hrvatske, Zagreb. O s o b i t o cienim, P o g l a v n i e , b r z o j a v k u , koju ste mi u ime U slakc Hrvatske uputili p r i g o d o m 20. g o d i n j i c e p o h o d a na Rim Ja V a m o d a j e m svoju o s o b n u z a h v a lu. Musolini". U p o n e d j e l j a k prije p o d n e p o sjetio j e Doglavnik-Postrojnik ministar dr. Ljudevit o l c g l a v a r a izaslanstva n a r o d n e faistike strank e pri Hrvatskom Ustakom P o kretu u Z a g r e b u markiza C a r l a Balestra di Mottola, te mu u i m e Hrvatskog Ustakog P o k r e t a estit a o 20. godinjicu p o h o d a n a R i m . * P o v o d o m proslave 20. godinjice p o h o d a n a Rim poslali su z a j e d n i k e t o p l e estitke talijans k o m ministru vanjskih p o s l o v a grofu G a l e a z u G a n u i ministru tajniku faistike stranke Aldu V i dussoniu ministar Postrojnik o l c , talijanski poslanik C a s e r t a n o i m a r kiz Balestra di Mottola. U u t o r a k 26. listopada s t i g a o je u Z a g r e b s l o v a k i ministar p r a v o s u d j a dr. G e j z a Fritz s p r a t n j o m . Na granici su g a d o e k a l i h r v a t ski ministar Josip Milkovi i o s o b lje pratnje, a na z a g r e b a k o m k o l o d v o r u s l o v a k i poslanik Josef Geker, ministar p r a v o s u d j a dr. A n d r i j a Ariurkovi, dravni p r a biljenik ministar dr. Mirko Puk, g r a d o n a e l n i k \Verner i p r e d s t a v nici H r v a t s k o - s l o v a k o g drutva. (Nastavak na 2 strani, 1 stupac dolie)

lanovi stoera Hlinkine garde dolaze u Zagreb


Z a g r e b , 7. studena. Danas e stii bekim brsim vlakom u Zagreb lanovi stoera Hlinkine garde" iz Bratislave t. j. okresni velitel sa svojom pratnjom. Posjetom ustakom stoeru grad Zagreb eli stoer Hlinkine garde" iz Bratislave manifestirati osjeanje Bratislave i Zagreba, slovake narodne stranke, odnosno Hlinkine garde" i USTAE" Hrvatskog oslobodilakog pokreta, veze slobodne republike Slovake i Nezavisne Drave Hrvatske. Hrvatska ima ustae, Slovaka ima gardiste. Kad je Hlinkina slovaka narodna stranka odmah poslije prvoga svjetskoga rata osnovana od ovjeka, ije ime nosi, Andrija Hlinke, da dostojno zastupa volju slovakog naroda, te brani prava i njegove ivotne probitke. Ustae Zagreba spremaju Slovacima iz glavnog grada republike Slovake svean i srdaan doek.

Strana 2 Tragina sovjetska pustolovina Andre Gide-a


l j e t i 153C\ flodlne o d p u t o v a o je u Sovjetsku Uniiu A n d r e Glde, koji se u Francuskoj l i v o zauzim a o s a komunizam. S v o j e d o j m o v e o d m a h je o b j a v i o u svojoj knjizi P o v r a t a k iz S S S R " . Na pojedinim mjestima nam j e r n o i oduevljeno hvali radni k e klubove i kulturne parkove, ali k a o injcnica ipak o s t a j e r a z o a r a n j e . Proteeri reima, s kojima se Iskljuivo sastajao, pitali su g a k a o uenika, I m a d e li u Parizu j e d a n Metro i d a li p o s t o j e u Frac u s k o j k o l e ! G i d e je mislio t a m o nai tip n o v o g o v j e k a , ali oni, k o j e j e o n t a m o n a a o , bili su o p sjednuti jednim k o m p l e k s o m p r o c j e n j i v a n j a samih s e b e k a o n a j b o ljih i najnaprednijih n a svietu. G i d e - o v a knjiga pobudila je u Francuskoj veliku p a n j u i izaz v a l a velike d e b a t e , p a se pjesnik o d l u i o d a pie u R c t o u e h e s a m o n retour d e P U R S S " , g d j e je j o jasnije z a u z e o s v o j e stanovite. O d j e k nije z a o s t a o ni u Rusiji. O d .najveeg modernog pisca", kako je b i o pozdravljen prilikom s v o g d o l a z k a u Rusiju, d o l e su na dnevni red prilikom zasjedanja centralnog komiteta komunistike stranke .djetinjarije A n d r e G i d e - a ispunjene m r n j o m " . D a n a v e d e m o s a m o neke injenice iz G i d e o v o g d j e l a : S a m o s t a l n o miljenje o d m a h se igoe k a o k o n t r a r e v o l u c i o n a r no. T a k a v je o v j e k zrio z a Sibiriju. Prekinuta je s v a k a v e z a izmeu n a r o d a i . n a r o d n i h zastupn i k a " . U s k o r o e o d t o g divnog i divljenja vriednog n a r o d a ostati s a m o objeenjaci, p l j a k a i i njih o v e rtve. M o j a s o v j e t s k a p u stolovina ima neto traginog" priznaje G i d e na k o n c u . Eos.

BILOGORA"

Pregled ratnih djelatnosti

KULTURNI
hrvatskih

PREGLED

Antologija
p j e s n i k a 42 K a o posebno izdanje IIIBZ izala je o v a o r i g i n a l n o zamiljena a n t o l o g i j a u k o j o j su zastupana 4 2 hrvatska pjesnika. T o bibliofils k o izdanje, k o j e m u je svrha prikazali n a j z n a a j n i j e lirvatske lirske s t v a r a o c e k r o z s t o l j e a u riei i slici, i nastala j e na originalan nain. Hrvatski pjesnici M. B e g o vi, G o r a n K o v a i , G r g e , M a r a k o v i , Nazor, U j e v i i L j u b o \Viesner sastali se i p r e m a d o g o v o r u pobiljeili svaki z a sebe, k o j e su im pjesme pojedinih pjesnika n a j d r a e . Z a u d o , u g o l e m o j veini zabiljeili su iste pjesme. Prvi o d 4 2 pjesnika ie M a r k o Maruli ( 1 4 5 0 - 1 5 2 4 ) , p a Hanibal Lui 1 I S 5 - I 5 S 3 ) . Dinko R a n j i n a ( 1 5 3 6 1607), Ivan G u n d u l i ( I 5 S 9 - I 6 3 S ) i t. d. S lijeve strane je sli^a p j e snika, a z desne p j e s m a . Svaki o d njih je z n a a j a n za o d r e d e n o kulturno r a z d o b l j e u hrvatskom i v o tu. Bibliofilska a n t o l o g i j a (u llrv. Enciklopediji na strani 487. pie uz ric Antologija o d gr. a n l h o s .cviet" i lego .skupljam, izabir e m " ) je originalna zbirica o d 4 2 lirske pjesme, 4 2 hrv. pjesnika, a i uz originalnu c i c n u o d 42 kune. T o je n a j d r a g o c j e n i j i dar, k o jim se m o e s v a k o g a razveseliti, s v a k o m u ugoditi, dirnuti g a u icu. Uitelji, nastavnici i uenici s a ushieni tom z b i r i c o m pjesama a roditeljima je o n a najbolji pomonik u odgoju svoje djece. O v u zbiricu izdaje o n o isto izdavalako poduzee, koje izdaje veliku i malu h r v a t s k u encik l o p e d i j u . pa i k o m p l e t o d est prekrasnih albuma, visoke umjetnike vriednosti od kojih e svaki imati 9 6 slika. U niima e biti p r i k a z a n a s v a l j e p o ta, dra, r o nantika, naih k r a j e v a . Tekstom i slikama biti e prikaz a n a naa kultura, umielnost i narodoslovlje. Tai k o m p l e t o d 6 a l b u m a izlazi p o d zajednikim imenom Liepa n a a d o m o v i n a " . S v a su o v a izdani.a ukras s v a ijeg d om a i o n e e vam predstavljati kunu biblioteku o d vie stotina naunih, knjievnih i umjetnikih djela. Zatraite p o t a n j e upute i o b r a tite se na dobrovoljnog povjerenika prof. D. P e t r a n o v i a , M a u r a n i e v a ul. 13.

Egipat, Kavkaz, Indijski Ocean


(Od naeg vojnikog strunjaka) Na egipatskom bojitu, nakon Kratke stanke, borba se je ponovno rasplamsala s pojaanom estinom. Englezi su ubacili u borbu svjee snage i poduzeli su estoki juri na osovinske postave na sjevernom odsjeku fronte. Sudei po izvjeima vrhovnog zapovjednika talijanske vojske osovinska je vojska u tvrdokornim borbama zadrala ovaj juri i sprieiila je prodor, koji su Englezi namjeravali uiniti u osovinskoj fronti. Budui da su u ovom juriu uestvovale velike snage, berba je bita naroito estoka, pa su Englezi pretrpjeti velike gubitke; sudei po istom izvjeu gubitci osovinski/i eta bili su takoer znatni. Osovinsko je zrakoplovstvo vrlo djelotvorno uestvovah u borbi i mnogo doprinielo zaustavljanju engleskog juria na glavne osovinske postave. Isto je tako osovinsko zrakoplovstvo sprieilo sve pokuaje Engleza za izkrcavanje u pozadini osovinske fronte i da napadnu Rommelovu vojsku iz zalea. Bitka je sada stupila u odluno razdoblje, ali se nita jo ne moe kazali kako i kada a* ona zavrili. Jedino se moe za sada predpostavili da se ne e brzo svriti, jer su obje strane ubacile u borbu znatne snage,,koje su sviestne velike vanosti ove borbe za ishod rata, budui da se tu radi o gospodstvu Engleza na Sredozemnom moru. Isto tako uspjeno napreduju njemake i u pravcu Tuapse, lako da moemo oekivati da e sudbina Kavkaza i njegovih petrolejskih izvora biti rieena u dogledno vrieme. Borba je na Kavkazu oivjela s razloga, to su znatno pojaane njemake ete, koje su se do sada lamo borile: ovo je pak postalo mogue odkad je borba kod Slalingrada poprimila mjeslno znaenje, a savezno s tim njemako vrhovno vojno vodstvo zadobilo je mogunost slobodno razpolagati sa svojim priuvama na drugim odsjecima fronte i prebaciti izvjestan njihov dio na Kavkaz.

U Hrvatskoj dravi nitko i nikada ne e moi piti krv naroda. Svatko e raditi i biti e odgovoran Poglavniku, a Poglavnik biti e odgovoran hrvatskom narodu. POGLAVNIK.

Na Atlanskom oceanu njemake podmornice unato loem vremenu nastavljaju svoju uspjenu navalu na anglosaski pomorski promet. Premda su se Anglosasi nadali da e na jesen, uslied bura i magle, djelatnost njemakih pod-, mornica popustiti, njihove su se nade podpuno izjalovile, jer su u u toku listopada njemake podmornice potopile vie od 700.000 tona brodskog prostora. Njemake su podmornice prodrle ak u Indijski ocean i .tamo su potopile nekoliko prevanih brodova. Djelatnost njemakih i japanskih podmornica na putu oko rta Dobre Nade ima ba sada, kad se bije bitka u Egiptu, naroito veliki znaaj, jer je to glavni put za snabdjevanje i pojaanje engleskih eNa iztonoj fronti oivjela je ta u Egiptu. borba na Kavkazu. Njemake su Na Dalekom Iztoku Ameriani ete zauzele u izlonom dielu Kavkaza nekoliko vanih boljeviki/T izvrili su etvrti put pokuaj spapoloaja na operacijskom pravcu avanja Porl-Moresbsa na Novoj koji vodi prema Vladikavkazu (sa- Gvineji, estoko napadnutog od danji Ordenikidze), od kojega su ' Japanaca, ali je japanska mornasada udaljene samo kojih 5040 rica u pomorskoj bitci kod Santa km. im budu osvojile ovaj grad, Cruza 250 milja sjeverno od Nove koji zatvara put preko kavkazkog Gvineje, osujetila i ovaj pokuaj, gorja sa Tiflis i dalje za Baku, te je prisilila amerike pomorske boljeviki odpor u izlonom Kav- snage na povlaenje, nanievi njima leke gubitke. A. B. kazu bit e konano slomljen.

(Svretak sa 1. strane) Z a g r e b a k i i v e i pokrajinski listovi istakli su 27. listopada velikim naslovnim i debelim slovima u tekstu o n a j dio izvjee g l a v n o g stana V o d je R e i c h a o d 26. X . u zrakoplok o m e se veli, d a su hrvatski l o v c i oborili pet boljevikih v a nad Kavkazom.

U ministarstvu n a r o d n o g g o s p o d a r s t v a o d r a n je s a s t a n a k n a k o m e se r a z p r a v l j a l o o obskrbi puanstva mastnoama ivotinjs k o g podrietla. S a s t a n k u j e preds j e d a o ministar dr. ing. Josip B a len G l a v n i izvjetaj p o d n i o je d r avni tajnik dr. S t j e p a n Kraft. D o niete su p o s e b n e o d l u k e o tovlje nju svinja i razdiobi p o t r e b n o g kukuruza.

Veliki admiral Kaeder pregledava pomorska uporita na jugu istonog ratita (E. S.)

Broj 75

"BILOGORA"

Strana 3

Ustatvo je vjekovna tradicija Za obranu reda, rada i slobode protiv nasilja i zloina hrvatskoga naroda
Ustaa j c astno ime
K a d a b a c i m o pogled u p r o lost n a r o d a h r v a t s k o g a , koju p r o lost u veselim i tunim d o g a a j i m a je p r o i v i o n a r o d hrvatski u borbi, d a s e odri na s v o j o j zemlji, d o l a z i m o d o z a k l j u k a , d a usta t v o nije n i k a k o v a novost u naem narodu, n e g o d a j e t o sr b o r b e , koju je na narod vjekovima v o dio. d o k nije s l o b o d u svoju poluio, a borba kroz vjekove voena d o b i l a je oblik s v o j 11 obliku n a j astnijem z a s v a k o g a Hrvata, a t o je d a n a n j e ustatvo. Prema tome jasno samo po sebi proizlazi, d a ustatvo nije nita n o v o i neto p r e n e s e n o iz v a n a u na n a r o d , n e g o u s t a t v o u n a em n a r o d u znai vrhunac vjekovnih tenja hrvatskoga naro da, v r h u n a c tenja, za k o j e su s e zalagali najbolji sinovi n a r o d a h r v a t s k o g a , a mnogi su za te tenje doprinieli n a j v e u rtvu, t o j e o d a n i sin d o m o v i n e s v o j e za slobodu iste doprinieli moe, a t o j e ivot z a s l o b o d u . K a d a o v o sve uoimo, dolazimo d o nepobitnoga zakljuka, d a u s t a t v o z a n a r o d na nije drugo, n e g o k r u n a svih rtava izabranih sinova hrvatskog naroda. Na o s n o v u n e o b o r i v e injenic e . ustatvo nije drugo, n e g o jedan vjekovni v i e n a c , v i e n a c kroz vjek o v e savijan u koji v i e n a c je svijena ciela prolost slavne n a e b o r b e . Z a s v a k o g a p r a v o g Hrvata n e m o e biti a s t n i j e g a n a s l o v a o d toga, d a se z o v e ustaom, k r a j toga ali ne s m i j e m o s uma smetnuti, d a nije d o v o l j n o ustaom se smatrati s a m o p o odielu, n e g o stvarno ustaki i p r e m a ustakim naelima k r o z c i o ivot nastupati, t o u stvari znai ivjeti i v o t o m dostojnim o v j e k a u svim p r i g o d a ma. P r a v e d n u stvar braniti, a l o e n a v i k e n a l a z e e se u n a r o d u n a stojati izkorieniti. j e d n o m za uviek svedu u vjenu likvidaciju sve one, koji s l v a r n o nisu d r u g o n e g o nametnici zdravoga organizma naega naroda. R e d I radi K o l i k o d o b r a n o se tc d v i e riei u sebi. I m a d c 11 p o t e n o g a o v j e k a , p o t e n o g a Hrv a t a koji bi elio neto drugo, neto Sto n e bi b i o red I rad. Mo e U pravi o v j e k i misliti o e m u d r u g o m n e g o d a surauje u stvaranju r e d a i r a d a ? ! D o b a jesenskih r a d o v a . Radovi na pospremanju zemaljskih plodina, zemaljskog B o j e g da'ra, s v r a v a j u se, s p r e m a se jesen. R a d ! O r a n j e i sjetva p e n i c e ! R a d . I k a d a su skupljeni p l o d o v i r a a t a d a viak predati svoioi dravi s v o m narodu, ne idovu izrabljlv a u , gulikoi n a r o d n o m , nego s v o m n a r o d u , na p r a v e d n u razdio b u svima o n i m a k o j i m a Je to p o t r e b n o . R e d ! U svemu red! Promiljeni red k o d r a z d i o b e d o b a r a . A o n o , i o treba n a m a sel j a c i m a , i svim drugim radnim ljud i m a t a k o e r p o redu svima, d a n e bude, k a o i o ie t o nekad bilo, jedni u izobilju o b u e i o d i c l a a drugi goli i bosi. U svemu red i r a d ! N o proti l o g a r e d a i r a d a ustali su oni, k o j i m a red i rad smrdi, koji su naueni ivjeli bez r e d a i r a d a i ivjeli n a leima d r u g h ljudi radnih I m d b e n i k a . K a d a je dola naa s l o b o d a : naa Nezavisna D r a v a Hrvatska i k a d a se s t a l o pritezati n a rad i red, na p o t i v a n j e z a k o n a i prevde, o d m e t n u e se ti protivnici r a d a i reda u ume. U d a l e k a zabitna mjesta, utekoe izvan d o h v a t a red a i s t a d o e sijali nasilia i z l o i n e medu mirna hrvatska sela. I n a o e liude, koii su bili v o d e n i svim m o g u i m putevima i s t a z a m a s a m o n e putem pravde, mira, r e d a i r a d a . I te ljude d o b i e za sebe, z a s v o i a nasilia i zloine, o b e a Koliko je u probitku sviju nas, da se osnai seljaki narod i se/iako gospodarstvo, toliko ie potrebno, da i naa braa seljaci u itorodnim krajevima razumiju potrebe one nae brae, koia ive u neitorodnim krajevima. vajui im sovjetski raj, koji c o n i iz ume nainiti i njih usreiti. I p o naim pitemim hrvatskim selima s t a d o e p o n o i z a l i e t a l i s e i iriti nasilje i zloin, ljude v o l j n e radu i redu n a p a d o c i r a z a r a j u i lm, unitavajui hrvatske d o m o v e i ubijajui nevine liude p o n j i h o vim d o m o v i m a . Nasilje 1 zloin. No hrvatski sinci n o s e u S v o jim d e s n i c a m a hrvatsku puku i hrvatski m a , znadu branili s v o j e domove, svoje oeve i majke, svoju b r a u i sestre, s v o j e e n e d j e c u i d j e v o j k e . Pred njima treba nestali nasilje 1 zloin, a iza njih zavladati red i rad, n a p r e d a k i blagostanje. A o n i koii su zavedeni poli na put nasilja i zloina uvidjeti c , d a su miesto u raj otili u p a k a o , n o lad c biti kasno, jer nevina krv v a p i z a p r a v d o m , z a k a z n o m nasilnika. K o l i k o j c majka, k o j e d r h u i b j e e u n o i iz s v o j e kue, iz s v o g toplog ognjita i trae zaklon za putevima 1 zabitnim mjestima d a s a u v a j u ivote s v o j e i s v o j e n e jake djece. K o l i k o k a p i krvi p o p i l a je o v a c r n a hrvatska zcmljica u obrani hrvatskih d o m o v a , u o b r a ni reda, r a d a i slobode. K o l i k o j c suza p o t e k l o niz o b r a z e u c r n o zavitih majki i s e stara, ena. d j e c e i d j e v o j a k a za poginulim sinovima i b r a o m , muevima, o e v i m a i zarunicima . . . A koliko e m o jo vjenaca splesti i k o l i k o e m o j o naih najboljih izgubiti . . . to Bog jedim zna. No iz te krvi iz tih suza niknut e nam novi dani, dani mira, r a d a i reda, a zloinstvo i nasilje biti e za uviek p o k o p a n o i u naoj slobodnoj domovini Hrvatskoj orati e hrvatski ora s l o b o d n o i bez straha jer nas i l j e i z l o i n biti e z a uviek uniteno i o d s t r a n j e n o iz nae liepe domovine. Na j e n a r o d u prolosti pretrpio m n o g o gorkih dana, pretrpjeti e i o v o i ostat e vrst, ponosit, s v o j n a svojoj. s l o b o d n o j grudi. T k o u t o ne vjeruje i tko s a tim c i l j e m n e ide, t a j n e z a vrieuje d a j e d e kruh s te n a e zemljice hrvatske. STJEPAN B R E B R I seljak Orovac

USTAKI POKRET
Graniarski duh je u nama
D a se j o m a l o o s v r n e m o u nau prolost, p a d a v i d i m o k a o d a j e s a m a Providnost dosudjla naemu n a r o d u b o r b u za s a m o o d r a n j e u oblicima, koji su se tokom vremena u danima naega o s l o b o e n j a izkrislalizirall u d a n a n j e ustatvo. S v i m a n a m a poglav i t o na podruiu n a e u p e Bilog o r a poznat j e p o p r e d a j i naih starih ivot naih preda, ivot n a ih d j e d o v a , starih slavnih grani a r a , koji su o b r a i v a l i o v a naa polia, 11a njima p r o v o d i l i ivot s pukom na ramenu, k r o z v j e k o v e uvali ovu grudu zemlje za s e b e i s v o j e p o t o m s t v o znajui, d a jed i n o na grudi z e m l j e k a o s v o j o j n e o s p o r n o j svojini o n i i p o t o m c i njihovi k a o n a r o d i m a d u m o g u nost i v o t n o g a o b s l a n k a . Kome o nas nisu poznati senjski uskoci, v j e k o v n i uvari n a e g p l a v o g Jad r a n a ? K a d a se s j e t i m o te nae prolosti i u o i m o s a d a n j o s t s u tvrenom i n j e n i c o m , d a k a o t o su prije nai stari graniari puk o m na ramenu o v u zemlju o b r a ivali i za n a s sauvali, v i d i m o o n d a d a j e ustatvo v j e k o v n a tradicija n a e g n a r o d a . P o e t a k g r a n i a r a b i o ie na p o d r u j u nae u p e Bilogore, o d a kle se je v r e m e n o m r a z v i l o na o stale d i e l o v e n a e d o m o v i n e : K a o p o t o m c i slavnih g r a n i a r a prionuli su sel ai na p o d r u i u nae upe ustakom pokretu. K a o t o s m o ponosni na prolost naih d j e d o v a , t a k o b u d i m o sviestni velike dunosti ustatva i ustakih naela. B u d e m o li radili i ivjeli tako, biti e m o sigurni d a e m o prebroditi s v e z a p r j e k e i tude protivtine, te i mjestimine malodunosti v j e k o v n o m b o r b o m i z v o j e v a n e nae s l o b o d e , k o j a nam je j e d i n o j a m s t v o s r e e n o g i o v j e k a d o s t o j n a ivota. Miko R a a n , seljak

Izvor mnogih zala


Mnogi i mnogi d a n a s se z n a du tuiti n a p o j e d i n e manjkavosti, n a k o j e s e m o e d n e v n o naii u ivotu, a z a b o r a v l j a j u d a u z r o k tih m a n j k a v o s t i p o v l a i s v o j k o rien iz samih pojedinih o s o b a , k o j e su se uivjele u ivot j e d i n o o s o b n e koristi, z a b o r a v l j a j u i n a z a h t j e v e cjeline, z a b o r a v l j a j u i d a j e t o izvor mnogih zala, k o j a m o g u k a t a s t r o f a l n o djelovati ne s a m o z a t a k o v e jadnike, n e g o o b e n i t o n a nieti teke p o s l j e d i c e t a k o v a i v o t a i z a cjelinu, jer svaki rad z a o s o b n e z a h t j e v e n a tetu cjeline v o d i u podreenost, a u p o d r e e nosti n e m o e biti z a d o v o l j s t v a . Z a t o i m a d e m o izkustva iz n a e prolosti, a n a a sadanjost nam j a s n o p o k a z u j e , t k o su i t o su oni, k o j i m a su u vidu j e d i n o o sobni probitci, j a s n o nam je svima d a b a ti i t a k o v i sainjavaju glavni k a d e r protivnika ustatva i t o jedino iz r a z l o g a , io N a e l a ustatva jesu j e d i n o u stanju d a

U poast palim ustaama


USTAKI S T O E R B I L O G O R A j e v a n r e d n o liepo i ukusno u r e d i o jedan izlog u s p o m e n junakih ustaa, k o j i . s u poginuli u b o r b i z a slobodu. Na t a m n o p l a v o j podlozi b i o j e postavljen bieli kri, a n a velikom b i e l o m papiru nadpis: Hrvatska s e s j e a svojih mrtvih junaka Ivica B e l a k Aleksandar Terer Milan Baani J a k o b imeija Vinko Kudumija Antun timac uro Vidakovi Bolto Blaekovi i mnogi drugi S NAMA SU!

za

Sastanak pobonika promibu


B J E L O V A R , 7. studena.

S j u t r a u nedjelju u 9 sati prij e p o d n e o d r a j e se u prostorijam a U s t a k o g S t o e r a B i l o g o r a sas t a n a k svih p o b o n i k a za p r o m i b u s p o d r u j a ciele u p e B i l o g o r a .

Sastanak enske loze Ustakog Pokreta


B J E L O V A R , 7 studena. U nedjelju d n e S. t. m j . u 2 sata poslije p o d n e o d r a j e se u p r o s t o r i j a m a Ustakog stoera Bil o g o r a s a s t a n a k e n s k e l o z e Ustak o g P o k r e t a u Bjelovaru. U m o l j a v a j u se s v e g o s p o d e , k o j e su primile p o z i v , d a izvole d o i na sastanak.

itajte i predplatite se na

BILOGORU"

Strana 4
Teaj ustake radnike mladei
B j e l o v a r , 5. studena. U Bjelovaru zavrava ovih dana tromjeseni teaj, boji je polazilo iso radnikih mladia. Teaj je pod vodstvom stoernog rapovlednlka radnike mladei i izvjestilella 11reda za zatitu radnike mladei Stjepana V u s i a . Na tim leaiima je radnika mlade vilo mnogo nauila, to se vidi po velikom i nesebinom radu. Vodstvo teaja dalo si je uz prosvjetno odgojni rad mnogo truda za drutvovni napredak mladih radnika, pa ih je obsbrbilo i odjeom I obuom. Bjelovarski su mladi radnici sve svoje slobodno vrieme kroz ovu posliednju godinu don.i upotriebili u koristne svrhe, uei marljivo i pomaui o k o sakupljanja svega onoga, to e ove zime mnogome siromanome mladiu i mladom radniku poboljati i poIjep'ati ivot. Sva bjelovarska radnika mlade imaj i svoja plave odore, u kojima je u uzornom redu nustupila na s v i m j priredbama i narodnim proslavama. Na zavretak tromjesenog teaja radnike mladei u Bjelovaru dolazi iz Zagreba zapovjednik radnike mladei i proelnik Ureda za zatitu radn'ke mladei M. n i d a r i . ' (ilDUI

Broj BILOGORA"

73.

Hrvatska u svietlu brojitbe


(Svretak)

SUVREMENI POGLEDI
12, za obi sanitarni rad I I , ostalih 24. Brol lienika u socialnoj zdravstvenoj slubi iznosio je 211. Zdravstvenih oblna bilo je 502 s 267 lienika. Pregled elelokupne zdravstvene slube i zdravstvenog osoblja pokazuje nam, da na tom polju trebamo jo mnogo uiniti, da barem donekle udovoljimo velikim potrebama. Tek u 6 upa postoje upski zdravstveni izvjestitelji i to u naoj upi, u upi Dubrava, Sana-Luka, Usora-Soll, Vrhbosna i Vuka. Kotarskih izvjcslllclia bilo je 134. Bolnica i ljeilita bilo je 71 s 13.531 krevetom tako da na 492 stanovnika odpada I krevet (dravni prosjek). Lienika ie bilo 395. Oporavilita I ljetovalita 12, ljekarni 324 sa 695 ljekarnika i njihovih suradnika. Ljekovitih izvora bilo je 134, od bojili se 46 izkorluje. Ukupan broj svih lienika iznosio je 1S07, zubara i zubnih tehniara 255, zdravstvenih pomonika 171, sestara pomonica 242, primalja 918.

sjeka), monopolskih ustanova 35, dravnih novanih zavoda s p o drunicama 30.

C) Srednje i osnovne kole


Srednjih kola poetkom kol. godine 1911-42. bilo je u itavoj Nezavisnoj Dravi Hrvatskoj 79 s 39.872 daka i 1700 nastavnika. O d toga je bilo u glavnom gradu Zagrebu: 14 kola, 11.172 daka i 468 nastavnika. U naoj Vel. upi Bilogori: 4 srednje kole, 1457 daka i 70 nastavnika. Uiteljskih k o l a bilo je 17 s 2470 daka i 193 nastavnika. O d loga u naoj upi: 1 kola (u Krievcima) s 124 daka i 6 nastavnika. 11 glavnom, gradu Zagrebu 2 kole s 517 daka i 54 nastavnika. Graanskih k o l a bilo je 112 sa 17.414 daka i 1010 nastavnika. O d toga u naoj upi: 5 kola, sa 733 daka i 40 nastavnika, a u glavnom gradu 10 kola s 3620 daka i 197 nastavnika. Pukih kola bilo je 3990 (od toga 48 posebnikih) s 49S605 uenika (od toga 9.533 u posebnikim kolama) s S.S52 uitelja. U naoj Vel. upi bilo je 266 pukih kola (od toga 1 posebnika) s 31.361 uenihom (od toga 52 u posebnikim kolama) i 557 uitelja. Vie pukih kola od nae upe imale su upa Baranja Osiek (390), Livac-Zapolje ~ Nova Gradika (369) i Vuka Vukovar (29S). U glavnom gradu je bilo 36 pukih kola, 14518 uenika i 415 uitelja. Djejih zabavita bilo je S9 s 3.990 djece. O d toga u naoj upi 4 sa 150 djece.

umsko gospodarstvo
Vrlo je zanimljiv prikaz umskog gospodarstva u naoj dravi prema tabeli XXI. .Brojitbcnog izvjetaja" Organizatornog ureda Glavnog Ustakog Stana (br. 9-12). Taj prikaz obuhvaa a) upravu uma, b) cjelokupnu povrinu zemliita, umsku povrinu i relativni odnos u postolcima. Uprava Suma se obavlja preko umarskih upskih izvjestitelja, koji postoje u svim upama. Ie kotarskih izvjestitelja, kojih imade 93, a naroito preko ravnateljstava uma, kojih imade 15 i dravnih umarija, njih 09 na broju. Cielokupna povrina u hektarima iznosi 10,272499. O d toga odpada na um. povrinu 4,077.702 hektara. ume su kod nas dravne (2,59*4 308 hektara), samoupravne (155.266 ha), zemljitne i agrarne zajednice (276 180 ha), crkvenih i vjerskih ustanova (48 751 ha), zakladne (519 ha), cksproprnrani objekti (32 683 ha), drutvene i zadrune (43.052 ha) i posebnikeprivatne (926843 ha).' Time smo navrili prikaz 9-12. broja Brojitbcnog izvjetaja" O r ganizatornog ureda Glavnog Ustakog Stana, koji smo prikaz zapoeli u 73. broju naeg tjednika. Organizatorni ured G. U. S - a izdavanjem ovog Brojitbcnog izvjetaja" vri jedno od najznaajnijih kukumih poslanja u naem kulturnom, politikom i drutvovnom ivotu.

E) Riznike ustanove
Tabela XX. Brojitbcnog izvjetaja" br. 9 12 pribazujc nam riznibe ustanove. Iz te tabele rabiremo, da je na dan 1. VI. 1942. bilo: Riznikih upravitcljstava 5, poreznih ureda 139, katastarskih ureda 9S, riznikih straa 4S9 (od toga riznikih 'povjerenitava 59, riznikih razdjela 381 i 49 izpostava), carinarnica S7 (od toga carinarnica 2S i 59 izpostava i od-

D) Zdravstvo
Zdravstvenih ustanova bilo je ukupno: 439. O d toga zdravstvenih zavoda i domova narodnog zdravlja 20, zdravstvenih posUja 54, antimalarinih 29. antirabinih 33, antiluberkuloznih 25, antirahomatoznih 20, anlivenerinih 13J, bakleriolobo-epidemiolobih 17, hemijsbih 15, bupalita 47, bolsbih poliklinika 42, postaja za zatitu djece i majki 24, kolonija za dje-: cu 5, postajaillsanitarno-tehnikih vot, Tvoj^ivot. Nas dvoje, samo jedno." On je razumio kao stari zavodnik, kao kad vuh iza busije zgrabi neoprezno janje i ponese ga zubima, da ga negdje u duboko sjenovitoj umi razdere i zasiti se. O n a je samo apnula: Uzmi! Uzmi! I daj! Ljubav, ivot! Hou stvarnost." A on. On kao pravi majstor ustruavao se, oprezno bojei se neega, pri tom postajui hladan al zavodan. A Lida!? Nestana, nerazumna Lida privila se uz njega jo vie i vre. Lagani ironiki smieak pojavio se na njegovim usnama. Lida ga nije razumjela. Al on je nju shvatio. Na" njezinim usnicama titrao je smieak sree i uivanja. Lida nije mislila, nije znala misliti, strast ljubavi koja je orila

f
Podjite dil/em domovine, nosite lu ustake borbe, nosite lu ustakog rada i znak ustake porfvovnosfi. Nosite je po selu i po gradovima kao dar Ustakog pokreta i kao zalog vee. sretnije i bolje budunosti novih pokoljenja. Gdjegod dodjefe. s vama dolazi Nova Hrvatska, Hrvatska borbe, nepokolebivosfi i porfvovnosfi. s vama dolazi Ustaki pokret. POGLAVNIK 27. XII. 1941.
u njezinim utilima izvrila je i zamienila misli razboritosti, upijajui se sve. vie i vie, padajui u zaborav cilja i posljedica. Na asab mali oblaak zastro j e sunani ar, a iz daleka dojurio' lagani lahori prelietevi po golim ramenima i puti prekorno nestavi za tili as. Val se zaljulja podigavi barku, da ih prene iz strasti snatrenja. Istom se tada Lida prene i stidljivo obori glavu. Alfred je triumfirao. Sjedili su neko vrieme neujno i tiho. Jo je pala jedna rtva vie pod udarcem Alfredove pokvarenosti. Veslali su sve blie i bre. Sunce je zapadalo tonei u morske vale uz oprezno uljanje sumraka. Tako su i oni prispjeli k obali oprezno. Obukavi se nestadoe u tamnoj noi i vrevi svieta.. ( t

Skrb Rcieha za puanstvo u gradovima, koji su oteeni englezkeim zranim napadajima: dieljenje k a rata za ivene namiraice i za"odjeu pojedinim obiteljima. (E. S.) P O D L'- I S T A K

KREIMIR VLAHO:

KRUNA SREE
P O V I E S T V E L I K E LJUBAVI (Nastavak 15) Spustivi vesla, strastveno i poudno bacila se na njegove grudi i rekla je: Evo me, sad sam Tvoja i niija vie! to hoe reci, ja sam tu! Samo jedna jedina rie i bit e stvarnost. udila sam za Tobom. eznula sam i dugo ekala ovaj as " A on. On je primi jo vie na svoje grudi. Ljubio, grlio i kao edan upio se u njezine usne. Ti kae Lido, da e rie biti stvarnost i ivot! Tko ne bi bio pijan i opojen uz Tebe i kod Tebe". Primi me! Uzmi me Alfrede, to je Tvoje i niije vie. Moj i-

Lida je bila sjetna, na kraju ulice oprostili su se s upijenim usnama i rastali se: O n a eljna istinske prave ljubavi, a on kao zavodnik pun uitaka a s o vitih hirova. Alfred je nastavio no bure i zabava uz ples, pie, smieh, zavodnih konobarica i sviraica. U cib zore vukao se pijan i razuzdan sa slinim drutvom. T a ko umoran, satrven sa svojim drutvom nestao je, da ponovno opet doeka novu no provodei u razuzdanoj zabavi. 'VIII. Pitaj me neto drugo, pa u Ti rei Lido, alijo tom . . . O tom Ti nita ne mogu rei!" Ti e mi kazati i rei, jer ne bih eljela doivjeli nikakva razoaranja. Ja sam Ti se pribliila 5 povjerenjem i nadom, jer T e volim. Ti postaje neobian ovjek."

Broj 75

BILOGORA"

Strana 3

Dravna astna Radna Sluba


Dravna aslna Radna Sluba Ima visoke 1 plemenite cil|evei O d g o j i l i hrvatsku omladinu u redu, radu, potenju I porlvovnostl za svoj hrvatski narod. Dravna astna Radna Sluba bit e velika narodna odgojna Skota, koja ne e biti na teret drave, ier e sama stvarati milijunske vrlednosli svojim vlastitim r a d o m . LI Dravnoj astncj Radnoj Slubi ne e'e biti nikakjvili stalekih razlika. te e u jednakom p o t e n o m radu, pod jednakim ivotnim us l o v i m a oivjeti i prckaliti se duh plemenitoga i iskrenoga hrvatskoga drugarstva i zajedinstva dobrih u dobru, potenih u potenih u potenju, radlnih u radu, a sviju u plemenitom natjecanju na korist hrvatske narodne zajednice i mlad e nae Nezavisne Drave Hrvatske. Dravna astna Radna Slusluba je nada sve potrebna i koristna narodna ustanova, koja radi za sretnu budunost nau i naili potomaka, te e dokazati da je poteni rad jedan od najjaih temelja narodnog blagostanja i da spas naroda lei u prvom redu u prvom redu u portvovnom i neumonom radu za korist ciele narodne cjeline. Zato je sveta dunost svakoga Hrvata svagda i svuda p o s v o jim najboljim silama podupirali i promicati plemenite ciljeve Diavnc astile Radne Slube.

NOVINSKI

PREGLED

to, zato i na iji raun rade odmetnici?


Tjednik .Spremnost" od 25. listopada donosi na uvodnome mjestu velllit lanak dra Vilka Rlegera, proelnika Dravnog izvjetajnog i promibenog ureda pod naslovom: . T k o s u n a i n e p r i j a t e l j i , to, za t o i na i j i r a u n rade o d m e t n i c i ? " Pisac najpriie iztie, da su u vrieme pokojne Jugoslavije velikosrbski reimi pomagali sve ono, to ie bilo na tetu hrvatskog naroda, a napose na tetu hrvatskoga ustakoga oslobodilakog pokreta, l'rikazavi u kratko takav razorni rad najrazliitijih stranaka, stranica i skupina u slubi Beograda, te spomenuvi injenicu da je beogradsko sveuilite bilo veim dielom komunistiko k a o i to da su na elu tzv. komunistike partije Jugoslavije nalazili s a m o velikosrbi koji su hrvatski narod mrzili isto onako, k a o to su ga mrzili i jefli i ivkovi i Cvetkovi, pisac kae: Dakako da tim ljudima nije bilo ni najmanje ugodno, to j e hrvatski narod stekao svoju slobodu, pa su oni g o t o v o istovremeno s pljakakim bandama Drae Mihajlovia zapoeli svojim protunarodnim radom. Iz te komunistike gospode s beogradskog sveuilita, iz raznih nesvrenih djaka, iz raznih besposliara i pokvarenjaka razvile su se prve pliakake bande pod imenom . o a r t i z a n a " , koii su se poeli u zloinakom radu takmiiti s band a m a protuhrvalski orijentiranih velikosrba". U redovima tih tzv. partizana nalo se s vremenom sve ono, to niie voliclo raditi, v e ie htjelo ivjeti od pljakanja i razbojstva. 1 tako su nastali ti tzv. partizanski odredi u prvom redu na poticaj iz vana, na poticaj iz Moskve i Londona. Medju Injima se prvi as nalazio moda i p o koji zavedeni idealista, k o j i . je mislio, da se partizani zaista bore za slobodu naroda, k a k o oni t o vele. Ali ti su se s vremenom ili izgubili ili prilagodili drugima, tak o d a se danas vie ne moe govorili o partizanima k a o nekoj skupini s izvjeslnim nazorom n a sviet, nego samo i jedino o pljakaima i razbojnicima, koji su se udruili, d a bi svim sredstvima radili protiv hrvatskog naroda bez obzira na vjersku pripadnost, protiv Hrvata islamske i katolike vjere." Neko vrieme bili su partizani pristae Drae Mihajlovia, vodje velikosrba, sloni u svom poslu plakanja i ubijanja. Nu poslije su dole borbe za vodstvo, borbe za plien, te ie medju jednima i drugima dolo d o nesporazumka, koji se razvio u pravi rat medju njima. Bez obzira na tu borbu izmedju obih razbojnikih skupina nastavlja dr. Rieger moe se bez daljnjega ustanoviti, d a se i u jednom i drugom sluaju radi 0 najgorem ljudskom olou, Ikojemu nita nije sveto. I medju jednima i medju drugima nalaze s e u glavnom zvieri u ljudskoj spodobi, koiima je samo d o pljakanja i ubijanja. T o se vidi iz mnogih primjera gdje su ti razbojnici uli u mirna hrvatska sela i gdje su bezobzirno palili i pljakali i ubijali sve to ie hrvatsko, bili to ustaki dunostnici, seljaci, ene ili djeca. O n i nisu u tome pravili nikakve razlike. Klali su malu djecu na najzvjerskiji nain". Pisac zatim iznosi nekoliko sluajeva, gdje je osobito dola d o izraaja zloinaka narav o d metnika. Oni nastoie, nastavlja pisac, svim silama unieti neslogu 1 nemir u na narod. O n i h o e odieliti Hrvate jedne vjere o d Hrvata druge vjere, a osobito su neizkreni i podmukli prema Hrvatima islamske vjere, koje mrze iznad svega. T o dolazi osobito d o izraza u iednom pismu, uhvaenom u mjesecu oujku o v e godine u G a c k o m . Neki politiki povjerenik G o v e d a r i c a alje nekom drugom Todoru proglas na muslimane gatakog kotara. U tom se proglasu veli: Drue T o d o r e ! a ljem ti o v a j proglas, pa ga umoi na maini ili rukom i na neki nain poalji medju Muslimane, t e nae najvee neprijatelje k a k o bi ih pridobili za sebe, a onda znamo, to e m o radili." . j a s n o Je, to pod liin misli, zakljuuje dr. Rieger. Htjelo bi s e razoruati jedan dio hrvatskog naroda, d a ga se onda moe ix>klali i prije ili kasnije izbrisali s lica zemlie. T o se sve uostalom slae s onim proglasom Drae Mihajlovia, koii j e s v o j e d o b n o objavljen, a u kojem se trai u prvom redu iztrlebljcnje svih Hrvata islamske vjere. I jedni i drugi su u tom pogledu sasvim j e d naki, te se ni p o emu ne razlikuju." . S v a k o m e Hrvatu mora bili jasno, da svi li ljudi najvei neprijatelji hrvatskom narodu. Potic a j za njihov rad d o a o je iz inozemstva. Englezi se h o e o v d j e borili protiv naih saveznika i nas Hrvata d o posljednjeg Srbina i partizana. Isto tako i Moskva h o e stvorili nered, te im nikako nije pravo, da se hrvatski narod nalazi u svojoj vlastitoj dravi i d a s e na njegovu vodstvu nalaze n a j b o Iji sinovi hrvatskog naroda." . O i t o je, zavruje dr. Rieger svoj lanak, da Je sve to upereno ne samo protiv Hrvata nego i p r o tiv naih saveznika, koii s - n a m a zajedno rade na tome, da se ostvari novi poredak u Europi, u k o jem e m o mi Hrvali imati s v o j e pravo mjesto. I zato ne moe i ne smije biti Hrvala, koii bi se i j e dan asak drao po strani, jer se ovdie radi o svetoj i pravednoj borbi hrvatskog naroda za njegov o odranje. Moda ie d a n a s j o u nekim krajevima teko, ali sigurno ie, d a e se prije ili kasnije obraunati sa svim neprijateljima hrvatskog naroda i da e ustaka Hrvatska proizai iz dananjeg stanja uvrena i ojaana, a nai neprijatelji uniteni i p o r a e n i " Onaj boji misli, da e u H r vatskoj dravi ivjeli, a idovskom boljevizmu i Moskvi s l o iti mora znati, da e mu glava pasti. POGLAVNIK

RADNICI! ZA NJEMAKU Mukarci, ene i djevojke, hoji ele ii na rad u Njemahu, mogu se javiti 10. i 11. studenog od 812 s. prije podne u zgradi upske redarstvene oblasti u Bjelovaru. Posredovanje sa rad vrit e Njemako-hrvatsho povjerenstvo.
Glavna uprava posredovanja rada Odsjek posredovanja rada za inozemstvo Zagreb

ja koji sam Tebi bliz. da sam mino i hladno stajao i nije s e sitnice. Ljubav trai i smeta j o j i opaa ljepote prirode, ne o s j e a Ti neobian ovjek, je li?! Priberi micao. O n a obori glavu, a o n ! ? najmanji kameni na putu. Ne u ni blizinu moju, k a o da za T e b e s e i d o b r o promisli." Usnama njegovim razvue se smi- T e vie nita pitah', samo kaem nema nikakve nade ni ljubavi. J a .Mislila sam dosta. ula sam eak tihog, runog cinizma. pazi na zdravlje, jer klonulost i prelazim preko svega i opet k a dosta. Dvojila sam u riei, koje to misli, Lido, d a ji j a Te- umornost o p a a se na Tvome licu. em d a Ti vjerujem." sam ula. Mrzila sam one, koji su b e v o l i m ? " Lido, to si mi s tim rekla. Razumi m e ! " mi to protiv Tebe govorili. Ali Zadrhtala je! Prepala se toga O n a k a o d a se j e pribrala Da rekla si mi da ne sumnja. e v o opaam i shvaam, d a su pitanja. O n o , to je v e due vre- htjela je zatomiti zle misli, ali je udno. Zar si mogla to posummnogi imali pravo. Mjesec dana i mena nju smetalo i grizlo Je, jer ipak u srcu nosila bol i sumnju. njati. Daleko od toga, daleko o d vie od k a k o sam se predala Te- nije bila na istu ili j e ljubav ili Njemu j e to samo tako rekla, da zlobe. Uzmi ono, to sam Ti j e d bi u Tvoju vlast, a ve - opaam asovita zabava. T o je sad sam ne povriedi svoju ljubav, d a ga n o rekao, a to je ljubav. d a me vara, da u zalud trati i 'Alfred rekao, ali izrekao j e t o Upravo se sunce nagnulo k ne izgubi, pa i k o j a rtva boli, ? ' j b i vrieme u nonim lokalima, nekako hladno. U njegovim riekoji nepoeljni udarac h o e p o d - zapadu i svoje trake razastrlo p o a d r u g o . . . ali to ne m o g u . . . ! ? " ima bilo je neto nejasno, tajanmorskoj puini i zalazilo tiho i nietL stveno i morala je zadrhtati, ali Lido, j a k a o da sam neki Krenuli su napried. utjeli su. toplo gubei se u morskim dubinije mogla dati odgovor. utjela je. zloinac u Tvojim oima. Ja sam O n ie b i o dosta neraspoioen, nama lagano nestajui. poten ovjek i d o b r a srca. PriLido, vidim d a sumnja i nek nejasan u svom dranju. Na njemiri se i o d b a c i zle misli, ne slu- T e ta sumnja tjei. Nek su Ti riei govom licu odrazuje se stvarna Prolo je vie dana, d a g a 5aj zavidnost i zle jezike. Budi mojih protivnika stalnije i drae umorenost i boL Tu utnju je gdjenije spazila. Lutala je o d rive d o sviestna ljubavi i ivota." nego moja ljubav. Ja T e ne mogu k a d a prekidala ona. Nenadano bi rive, o d barke d o barke. Ila j e Stisla je o i i misli ili moli, i ne elim uvjeravati." se zaustavili, malo popostajali i i nije znala k a m o ide K a m o ? a duboki uzdah srca izvine se iz Digla se j e i rekla: To je bi- tako produljivah' etniu dalje. Sve Joj je nejasno, tajanstveno. njezinih grudiju. Sjela je na gre- lo asovito. udno, nas enske .Alfrede, baci tu Tvoju turobb e n uz al- morski, a on je nepo- mogu smesti bilo koje kakove n o s t t o Ti je d a n a s ? Ti i n e (Nastavit e se)

Strana 6

BILOGORA"

IROM BILOGORE
Uzorno gospodarstvo Gospodarske kole
K R I E V C I , 3. sluena. O v e g o d i n e uenici gospod a r s k o g uilita u K r i e v c i m a v e o m a su m n o g o radili na kolskom dobru, p a su p o d p u n o n a d o k n a dili radnike, ko]e )e I n a e k o l a m o r a l a nalmltl z a o b a v l i a n l e p o s l o v a . O v e |c g o d i n e uz l o bila 1 o s k u d i c a r a d n e snage, p a su d a i svojim r a d o v i m a t o m e doskoili. Ovih dana zavreno je u glavnom godite glavnih gospodarskih rad o v a na kolskom dobru, p a je tim p o v o d o m upraviteljstvo k o l e priredilo svim uenicima veeru, na k o j o j su su sastali s a svojim nastavnicima. P r o f e s o r ing. S t e f a ni p o z d r a v i o j e Ilepim rielma uenike, p r i k a z a o im je, k a k o c Imali izkuslvo i koristi o d takov o g djelatnog r a d a , k o j o m su prilikom t a k o e r d o k a z a l i , kako m o g u i izdrati tjelesno znatne n a p o r e p r i g o d o m r a d o v a . O v i su djelatni r a d o v i trajali' o d ranog proljea pa sve d o sada, tako, da su uenici sami preli s v e p o s l o v e koji d o l a z e na j e d n o m t a k o velikom i uzornom gospodarstvu.

Izgradnja dravnog mljekarskog zavoda i mljekarske kole


B J E L O V A R , d n e 6. studena O v i h d a n a z a p o e l i su r a d o vi n a gradnji d r a v n o g mljekars k o g z a v o d a u Bjelovaru u Velikim S r c d i c a m a kbr. 7 i 9. G r a d nju i z v a d j a g r a d j e v n o poduzee Antun Frinta i drug iz Z a g r e b a . Prije n e k o l i k o d a n a z a p o e l o se s k o p a n j e m temelja z a mljekarski p o g o n (mljekaru). T o je p r v a zgrad a u sklopu budueg mljekarskog z a v o d a . Na lim r a d o v i m a zaposleno j c s a d a o k o 1C0 radnika. I s k o p a n a zemlja o d v a a se v a g o n i i m a na nii p o l o a j g r a d i lita. K r o z koji dan z a p o e t c se s gradnjom vclcobrtnog kolosjeka, koji e bili spojnica o d glavne pruge Z a g r e b - O i i c k d o same mljekare. Na taj nain m o i c sc z a v r i e m e g r a d n j e d o p r e m a l i sve p o t r e b n o g r a d j e v n o t v o r i v o eljeznikim v a g o n i m a d o s a m o g mjesta gradnje, a kasnije sluit e taj k o l o s j e k z a d o v o z svjeeg mlieka te o d v o z pasteriziranog mlieka i izradienih mlicnih p r o i z v o d a . Jo o v e jeseni gradit e se temelji i podrumi za mljekarski p o gon, d o k e se o d m a h u r a n o p r o l j e e sliedee g o d i n e nastaviti s u g r a d n j o m s a m e zgrade. V e se o d a v n o o s j e a l a p o treba o s n i v a n j a d r a v n o g mljekars k o g z a v o d a , ali d o s a m e g r a d nje u bivoj dravi nikad nije d o l o . T e k u naoj s l o b o d n o j Nezavisnoj Dravi Hrvatskoj o s t v a rena je o v a zamisao. Najprije su strunjaci razpravljali, g d j e d a se taj z a v o d osnuje. U kombinaciju su doli g r a d o v i B j e l o v a r i K a r l o v a c Nakon svestranog prouav a n j a odluilo je bive Ministarstvo seljakog gospodarstva, da se taj z a v o d podigne u B j e l o v a r u k a o sreditu naeg stoarstva, a p r e m a t o m e i mljekarstva. O s i m t o g a i m a d e grad B j e l o v a r p o v o l j n e eljeznike v e z e s bliom i d a l j n j o m o k o l i c o m , a t a k o d j e r lei i na raskrstnici glavnih d r a v nih c e s t a t a k o d a e se m o i d o premati svjee mlieko i eljeznic o m i s a m o v o z i m a te kolima u mljekarski p o g o n tog z a v o d a . Dravni mljekarski z a v o d imat e z a d a u , d a znanstveno prati r a z v o j suvremene n a u k e o mljekarstvu. U tu svrhu r a z p o l a g a t e s a suvremenim kemijskim i b a k t e r i o l o k o m laboratorijem. Z a v o d e d a v a t i upute i s a v j e t e p o s t o j e im mljekarskim p o d u z e i m a i z a d r u g a m a , te c ujedno voditi n a d zor nad kvalitetom mljekarskih p r o i z v o d a u zemlji. Z a v o d e bili spojen s m l j e karskim p o g o n o m (mljekarom), k o j a c imali kapacitet o d 1 0 d o 15 0 0 0 litara mlieka d n e v n o . I c d a n d i o mlieka pasterizirat e s c i u svjeem stanju odpremati na trite u Z a g r e b , d o k e se o s t a t a k preraditi u m a s l a c i razne vrsti sireva. O v a j p o g o n bit c j e d a n o d najmodernijih na jugoistoku Evrope. Tvrlka k o d a dobavili e za taj p o g o n suvremene s t r o j e v e tako, d a e to biti zaista m o derna i higijenska mljekara. U sklopu d r a v n o g m l j e k a r s k o g z a v o d a u Bjelovaru o s n i v a se t a k o d j e r i mljekarska kola s dvogodinjom naunom osnovom. O v a kola imal c z a d a u o d gojili mljekarske strunjake i mlickarske majstore. P o m a n j k a n j e tih strunjaka uvelike se c s j e a u n a im mljekarama. k o l a e primiti mladie koji su barem 1 2 g o dine radili p r a k t i n o u mljekarstvu. P o r e d teoretskih p r e d a v a n j a m o ral e ucnici na koli radit p r a ktino s v e r a d o v e u p o g o n u k a k o bi se usavrili u suvremenu proizvodnju mljekarskih p r o i z v o d a . U sklopu m l j c k a i s k e kole bit c i malo uzorno gospodarstvo s potrebnim s t a j a m a z a desetak k r a v a t a k o d a e ucnici imati prilike u praksi nauiti hranidbu i njegu k r a v a m u z a r a te vidjeti k a k o s e m o r a drati i s t o u u staji za vrie m e muzenja, jer o tome ovisi kvalilet mlieka, a prema l o m e i kvalilel mlienih p r o i z v o d a . Od vremena d o vremena odravat e e na toj koli posebni teaji za muzenje. Ministarstvo n a r o d n o g g o s p o darstva G l a v n o ravnateljstvo za p o l j o d j e l s t v o postavlja osnutkom o v o g a Z a v o d a temelj naem m l j e r karstvu. O s n u t a k i g r a d n j a d r a v n o g mljekarskog z a v o d a u B j e l o varu o p e t j e jpdan daljnji d o k a z d a se u Nezavisnoj Dravi Hrvats k o j u z p i k o s tekim ratnim v r e - ' menima s t v a r a j u i g r a d e n o v e znanstvene ustanove za korist i napredak naeg seljakog g o s p o darstva, a p r e m a tome i c j e l o k u p nog naroda. FFLIKS R A M

Gospodarstvo

Broj

75.

Hrvatsko selo za suvremenu razsvjetu


K R I E V C I , 3. studena O d k a k o je pred nekoliko g o dina postavljen elektrini d a l e k o v o d od Zagreba preko Krievaca d o B j e l o v a r a , p o t a k l o j e to m n o g a mjesta, d a se prikljue na taj d a l e k o v o d . U selima t a k o e r p o stoji elja z a u v o e n j e m suvrem e n o g n a i n a razsvjete. D a n a s selo razpolac s dola novaca, p a bi seljaci mogli na r a z m j e r n o l a g a n i neosjetljiv nain uvesti tu vrst razsvjete u s v o j e d o m o v e i g o s p o d a r s k e z g r a d e , a m o g l o bi s e osvictlili i s e o s k e ulice. Trenutn o postoje potekoe za nabavu p o t r e b n o g tvoriva, n o z a t o ipak u mnogim selima nije zabaena m i s a o za p r o v e d b u elektrifikacije, nego jc naproliv to nastojanje jo p o j a a n o . U p r v o m redu elila bi provesti elektrifikaciju s e l a , k o j a s p a d a j u u g r a d s k o p o d r u j e Kri e v a c a , p a u tu svrhu postoji v e i o s n o v a . N e d a v n o su p a k seljaci vrbovekog Rakovca osnovali p o s e b n u Hrvatsku s e l j a k u zadrugu z a obsfcrbu elektrinom strujom, k o j o j j e cilj i z a d a t a k poduzeti p o t r e b n e mjere, d a s e t o s e l o prikljui na d a l e k o v o d B o j a k o v i n a VrbovecKrievci.

Skrb za djecu stradalnika u Koprivnici


K O P R I V N I C A , 3 studena O v o g a je ljeta d o l o u K o privnicu o k o 4 0 0 d j e c e stradalnika iz junih k r a j e v a . D j e c u su preuzeli seljaci u Koprivnici i u selima koprivnikog kotara. Ovih dana stiglo j e j o 3 0 S - e r o d j e c e o d 5 d o 14 godina. D o e k a o ih j e g r a d ski naelnik i p o d v o r i o ih kruhom i v o e m , k o j e su d a r o v a l i g r a a n i . G r a d s k i zdravstveni izvjestitelj dr. i r o k i p r e g l e d a o je d j e c u i nek o l i k o ih uputio u bolnicu. O s t a l u d j e c u uzeli su na p r e h r a n u seljaci u Drnju, Bregima, Hereinu i K o privnici, k a o i mnogi graani.

Radniki sastanak
N o f o s e l e c - K r i , 4. studena. D n e 2. studena 1942. d o p u t o v a o j e u Novoselec-Kri Ivan G r i v i . upski p o v j e r e n i k H. R . S - a Velik e u p e B i l o g o r a , k o j i j e s radnic i m a pilane Naike d. d. o d r a o radniki sastanak, na koiem je prisustvovalo p r e k o 3 0 0 radnika. Povjerenik j e radnitvu p r i k a z a o propisnik H. R . S - a i naglasio d a j e d a n a s jedanput zauviek o d p a l o n a d m u d r i v a n j e i n a d g l a s a v a n j e , te biranje, k o j e j e ilo n a korist p o jedincima, a n a tetu z a j e d n i c e . N a p o m e n u o j e . d a j e d o a o izpitati prilike r a d n i t v a z a kotar a z m u i predloiti s a v e z n i a r u k o t a r s k o g p o v j e r e n i k a H. R . S - a i d a t o m o g u biti s a m o pravi Ustae, t e j e za n a k o t a r a z m a n s k i o d reen p o u p s k o m povjereniku Griviu dosadanji predsjednik Novo vatsko, punom bilo, bilo ustaa, ali ni ne nije ne bi pokoljenje samo bilo bilo riei Hrvaft sposobno, ustako. ustaa, drave. ni hrvatske a dok Kad H. R . S - a p o d u z e a Naike, prip a d n i k Ustakog p o k r e t a radnik Marko Uremovi. Na sastanku j e p r i s u s t v o v a o i. ustaki povjerenik D a n e Kari, k o j e m j e upski p o v j e r e n i k G r i v i p r e p o r u i o d a nastoji primiti r a d n i t v o u Ustaku B o j n u . K a k o je upski p o v j e r e n i k n a g l a s i o i g o v o r i o d a nam je dunost svima biti ustae i vjerni suradnici s v o g P o g l a v n i k a , t o su radnici o d u e v l j e n o klicali Poglavniku i Ustakom p o k r e t u i izrazili elju d a svi lis t o m pristupe u Ustaki pokret. npski p o v j e r e n i k G r i v i naglasio j e d a j e d a n a s d o p u t o v a o iz Ivan i G r a d a , g d j e j e isto posjetio t a b o r n i k a i z a n i m a o se z a t a m o n j e prilike radnika i z b o g o b l n s k o g p o v j e r e n i k a H. R . S - a z a Ivani Grad.

TEDNJA U POTRONJI TUTKALA


B j e l o v a r , 6. studena. O b z i r o m na s m a n j e n j e koliina kosti uslied j o neureene o r g a n i z a c i j e skupljanja, bit e p r o i z v o d n j a tutkala u godini 1942-43. znatno m a n j a , neg o j e i o b i l o prole godine. Z b o g t o g a j e p o t r e b n o svesti p o t r o n j u k o t a n o g i k o n o g tutkala n a t o j e m o g u e manju mjeru, k a k o bi zaliha, k o j a j e j o preostala, m o g l a podmiriti najnunije p o t r e b e veleobrtnih i obrtnih p o d u z e a . P o v o d o m toga poslala j e Z a j e d n i c a z a tehnike masti svim Veleobrtnim p o d u z e i m a okrunicu, u k o j o j ih u p o z o r a v a , d a j e p o t r e b n o najsavjestnije izpitivanje p o tronje tutkala u pojedinim p o d u zeima. P o d u z e a , k o j a u s v o j o j proizvodnji trebaju tutkalo, n e k a Zajednici z a tehnike masti u t& skorije v r i e m e poalju p o d a t k e o t o m e z a k o j u vrst veleobrta tutk a l o troe, a osim t o g a treba n a vesti i t o k o l i k o j e tutkala p o t r e b n o z a jednu normiranu jedinicu r a d a (na pr. z a apreturu tisuu k g v a t e i t. d.) Veleobrlna poduzea morat e traenje tutkala opravdati z a -

mora nego Jer

biti mora

ne biti

samo i a je ustaa ne bi

hrpodnije bilo

smisluu hrvatske

Hrvata bilo

i prije

nije

u budue drave.

POGLAVNIK, 7. oujka 1942.

Broj 75
kljunlcom, Iz M e e bili vidljiva oznaka, vrst i koliina naruene robe, dolino vrsi i komadi, le kvadratura naruenih predmeta. A k o se radi o proivodnli na zalihe, mora poditzee dostavljati mjeseno Zajednici za tehnike niSstl lone podatke o zalihama

BILOGORA

Strana 7

proizvedenih predmeta, dolino o smanjenlu zaliha prema zakljunicama. Zajednica za tehnike m a sti upozorava napokon, d a iz zakliunlce mora biti osim svega navedenoga vidljivo i ime, te ostali podatci naruitelja.

gradske
k a o i lanjske godine na dan Sviju svetih o d p i e v a o na groblju nekoliko plesama i to pred kapelicom . u j nas. Gospodine" i .Molitvu", a na grobu kume druztvenog barjaka Ivane S v o b o d a . S n i v a j slatko". dan Sviju svetih svirala na groblju u poast mrtvima.

viesti

Zbor HPD Goluba" je

Zamjena dravnih obveznica bive Jugoslavije


Nadopuna p o r i v a ministarstva dravne r i t n l c e o d S. listopada, broi 30.0KM2. na predalu iucostavcnshili dravnih o b v e t n i c a radi z a m j e n e

Bjelovar, 6. studena. Poziv Ministra dravne riznice od S. listopada 1912. broj 32949-42. na predaju jugoslavenskih dravnih o b veznica radi zamjene nadopunjuje se kako sliedi: U islom roku, koji je odreden z a predaju jugoslavenskih dravnih obveznica radi zamjene u obveznice Nezavisne Drave Hrvatske, dakle u vremenu od 2. d o ukljuivo 22. studenoga 1942. m > gu vlaslnci kojih se jugoslavenski dravni vriednostni papiri nalaze izvan podruja Nezavisne Drave Hrvatske, a na podruju jedne od drava sticateljica (Njemake, Italije s Albanijom i Crnom Gorom, Maarske, Bugarske i Srbije), a koji su na dan 1. prosinca 1941. imali svoj stan ili sjedite na po-

drulu Nezavisne Drave Hrvatske i koji su ve 15. travnja 1941. bili vlaslnici takvih vriednostnih papira, zamolili dozvolu prienosa tih vriednostnih papiru na podruju Nezavisne Drave Hrvatske. Nebiljegovane molbe treba uputiti izravno .Povjerenstvu za razrjeenje imovinsko-pravnih o d nosa izmeu Nezavisne Drave Hrvatske i ostalih drava, u Zagrebu, Gjorgilcva ul. broj 2 3 " . U molbama moraju bili oznaeni svi podatci o odnosnim vriednoslnim papirima (oznaka zajma, nizovi-serije i brojevi obveznica, naslovna vriednost pojedinih komada i ukupna), o mjestu pologa, nadnevku pologa i o svojedobnoj svrhi pologa. Radi predaje izprava o neobveznlnim (nctilriranim) dugovima bive jugoslavenske drave usliedit e poseban poziv.

Kriarska

glazba je na

vjerenslvo je o b e a l o , da e ih o pet naskoro posjetiti, jer e se n a e gradjanstvo opet odazvati i darove dali. T k o dale ranjenicima, ta| da|e dvostruko. Ranjenici su na odlazku p o vjerenstva svi jednoglasno jo jedno kliknuli za Poglavnika i Dom.

domobrani zajedno s astnicima hrvatskog domobranstva s d o m o branskim duobrinikom Mijom juriem uz pratnju domobranske glasbe u povorci posjetili g r o b o v e hrvatskih junaka iz prologa svjetskoga k a o i o v o g a rata. nostnici ratnih ozliedjenika u Bjelovaru sabrali su za nae ranjenike, koji se nalaze u bolnici vei broj d a r o v a od rodoljubnih gradjana. Darovali su: Slicpan Milovanovi umirovljeni sudbeni inovnik 100 Kuna, Slavko Pavli 100 Kuna, S t a n k o jare 100 Kuna, S v o b o d a 100 Kuna, Sticpko k a l e c 100 Kuna, Vladimir Buri 100 Kuna, R u k a v c c Zvonko 100 Kuna, Z v o n k o ohinger 200 Kuna, Megerle Ivka 5 0 Kuna, Eduard S t o ir 100 Kuna. Hlubocki Alojz 100 Kuna. G o t a l Franjo 150 Kuna, Butkovi Luka 5 0 Kuna, ratna udovica Nikoli Milica 100 Kuna, Hotel . Z v i e z d a " 2 0 Kuna.

Na Duni dan su hrvatski

Ranjeni domobrani I ustae, boji se nalaze u bjelovarskoj dr. bolnici ranjeni na podrulu nae upe, zahvaljuju se preKo Dravnog Izvjetajnog i Promibenog ureda cienjenom gradjanstvu na poslanim darovima. Roeni u listopadu i krteni u upnoj crkvi sv. Terezije s u : 1. X. Terezija Mira Plee, ki Ivana i Anke, Boidar losip Reich, sin Cilike, Marijan Duek, sin E duarda i Dragicc. 3. X. Boica Dubravka B r a di, ki Dragutina i Dragicc. Umrla tokom mjeseca (17. X.) 4. X. Ante Zvonimir Brajica, sin Helene. 5. X. S r e k o Zvonimir K o l a ri, sin Ivana i Ane. 6. X. Franjo Bohack, sin V i lima i ljubice. 7. X. Krunislava Irma S a b o . ki Stjepana i Rozaliie. Angela Herman, ki Stjepana i Mariie. S. X. Zdcnka Sidonija P o l a ek, ki Vilima i Teofile, Alojzije eliko Ivankovi, sin Branka i Ludmile, Dragutin Vnouek, sin E mila i Kate.

Darovi za ranjenike. Du-

to je zemlja?
Zemlja je smjesa zdrobljenih estica razliitog kamena, sagnjitih lieina biljaka i ivotinja, vode i zraka i bezbroj siunih, prolim o k o m nevidljivih bia (mikroorganizama 'i bakterija). Zemlja je kolievka ivota, a ujedno i njegova grobnica. S v a k o tielo (ivo ili mrtvo) bez obzira na materiju, od koje je graeno, potjee iz zemlje. Nakon to je svoju svrhu izpunil-*, vraa se iza kraeg ili duljeg vremena opet u zemlju. Tu se o n o razpada u takvu materiju, koja e sluili k a o graa za nova bilinska pokoljenja. (alge). Malo nie nalazimo v e liajeve i mahovine, izpod mahovina i liajeva nalazimo crna zrnca, a to su prvi tragovi zemlje (humusa). Sunce grije kamen; a na nj pada kia; kamen puca, lomi se; on se mrvi. U pukotinama skuplja se vlaga; sad d o e mraz, proiruje pukotine i rui peine. I opet pada kia, a na vlano razdrobljeno kamenje sjednu klice razliitih bakterija. Liajevi i mahovine ugibaju, a bakterije ih pretvaraju u humus. Evo to su prve pojave stvaranja zemlje. U niim slojevima, na ravnim i kosim plotinama. sakuplja se humus, koji su kie i bure iz gornjih poloaja namuljile. Tu se razvija ivo zelenilo alpinskih travnika. Nie tih travnika vidimo prv o malo grmlje i to nie silazimo, postaje to grmlje v e e i bujnije, d o k konano zademo u visoke uma jela i omorika. Jo nie naemo se u bujnim bjelogorinim bukovim i grabovim umama. O v e ume su majka nae zemlje. Lie, sitno granje i razh'ni plodovi padaju, gnjiju; kie, oluje i bujice nose th k a o mulj u doline, gdje ih v o d a odlae u ravnicama. K a k o vidimo, prvi posao stvaranja zemlje zapoele su bakterije i alge, a zavruju orijai naih uma. (Iz knjige melika-. .Zemlja i ivotna poela".)

Kako je postala zemlja? Prve pojave biljnog ivota


Prvobitno je bila zemlja uarena gromada. Kad se ohladila, pretvorila se u tvrdi kamen i v o du. Da na tom kamenu u o n o d o b a nije moglo biti nikakva ivota to je jasno. Da bolje shvatimo, k a k o je nastala zemlja, potrebno je da se popnemo u visoke bregove, gdje izpod vjeitog sniega i leda stre gole peine. Tu e m o -moi najbolje promatrati, ta se u divljoj prirodi zbiva. Na okomitim stienama, d o kojih ne dopire vlaga, nema vidljiva ivota. Tamo, gdje je i najmanja kosa plotina, a dopire vlaga, nalazimo neku zelenu sluz

SUVREMENE KNJIGE

U predmetima darovali su; Nalevka losip 100 kom. cigareta i pol kg finih keksa, Franjo Hre10. X. Marija Kos, ki Franje stak 100 kom. cigareta, Zorec S l a v i Ane. k o 10 kom. keksa, Marta NovaU . X. Franjo Hans, sin Lovre kovi 100 kom. cigareta, Radeli i Ane. Umro tokom mjeseca (27. Rozalija jedne muke gae, TvorX.), Dragutin eljko Stokua, sin nica keksa 1 kutiju keksa. SlastiDragutina i Elizabete. c a m a a b a n o v i 40 kom. kolaa, 12. X. Terezija Blanka MikeS r e k o jandrai kutiju sira, Martek, ki Blaa i Katarine, Franjo tin Pintari 2 majice, orda Milan Bezer, sin Ivana i Marije. 1S kom. epnih maramica, Duda13. X. Dragutin Zvonimir S o i Anton 2 0 kom. dopisnica,- Polaek Vilim 12 epnih maramica, lina, sin Stjepana i Anastazije, . Lojen Stjepan 2 0 kom. cigareta, -Marija Jasenka Dolanc, ki Karla o r d a Vera 1 veu bocu Djem i Anele. 14. X. Ivica Fertal, sin Terezije. (pekmeza), Zorec S l a v a 2 b o c e 16. X. Slavba Dani, ki Anke. Djem (pekmeza). 17. X. Sabina Dolner, ki MarSakupljene predmete je p o - ka i Marije. vjerenstvo razdielilo dana 1. XI. 20. X. Blanka Stanislava Friedl, n a dan Svih svetih, te u odsutno- ki Vladimira i Marije. sti lana povjerenstva g. velea21. X. Vladimir Pikorec, sin stnog Mihovila Juria, zamienio je Stjepana i Kate. na vrli sugradjanin T o m o Funtek, 22. X. josip Blaekovi, sin koji- je prije dielenja d a r o v a raBolte i Juste. njenicima o d r a o odulji g o v o r tje24. X. Ivan Nekoksa, sin Ignaei ih, d a su se borili za sloboc a i Evice. losip Mecner, sin F r a du nae .mile domovine, to im nje i Kate. ___ ne e m o nikada zaboraviti. R a n j e 25. X. Marijan Golec, sin S t j e nici su g o v o r sasluali vrlo pompana i Ivke. no i u vie navrata klicali Poglav26. X. Sidonija tefanek, k a niku i naoj slobodnoj Hrvatskoj. T o m o Funtek zavrio je g o v o r s Ane. poklikom z a Poglavnika i D o m . Nakon loga je zapoela razdioba darova, koju podjelu je izvrio tajnik ratnih ozledjenika Ivo Vunak, d o k u gotovom novcu podjelu je izvrio T o m o Funtek Sam in darivanja nainio je d o b a r utisak na ranjenike. Svaki' se napose liepo zahvalio, a p o noj crkvi sv. Terezije u Bjelovaru su sliedei: Dragutin Kaniaj, trg. p o m o nik i Terezija tefokovi, priv. i nov.. Nikola Plee, eljezniar i A na Fabijan krojaica, Dr. Marko Korii, Iienik i Dr. Neda K r a ljek, lienica, Milan Mihailovi i Ivka Stoi, poljodjelci, Milan K i -

USTAKA BORBA" od Mije Bzika KOZARA GROB PARTIZANA" od Franje Rubine Dr. ANTE PAVELI JE RIEIO HRVATSKO PITANJE" od Ive Bogdana dobiju se uz vrlo nisku cienu kod IZPOSTAVE DRAVNOG IZVJETAJNOG I PROMIBENOG UREDA U BJELOVARU Starevieva ulica 6 prizemno, desno.

Vjenani u listopadu u up-

Strana 8 reta i Katarina Gels, ooljodjelci, Pavao Velldn, trg. pom. i Dora jurjevi, kuanica, Duro Majslorovi, postolar i Anka begovi, kuanica, Zdravko Ban, bilje. vjebenik i Ljerka Bukvi, Nikola Milakovi, priuv. porunik I jagoda Viles, bankovna inovnica.

BILOGORA" izalo u susret i dalo im na raspolaganje sobe u svojim stanovima.

Broj

75.

Osobne viesti
L o v r o S t a r e v i in.vjeb. sudbenog stola u Karlovcu premjeten je iz slubenih obzira sudbenom slolu Bjelovar.

Nastamba astnika s a veznike njemake vojske


omoguena je u naem gradu rodoljubnom svieu hrvatskog graanstva, koje im je drage volje

Promjene na gimnaziji.
Naredbom ministra prosvjete pridicljcna jc Zorka p e h a r , uiteljica puke kole u Bjelovaru na slubu drav. realnoj gimnaziji u Bjelovaru.

upske viesti
Odkup zemaljskih plodina
Velika upa Bilogora jc dne 2S. listopada t. g. pod svojim brojem 17965-42. izdala slicdei oglas u predmetu odbupa bielih itarica kukuruza, mahunaslih plodova 1 krumpira iz priroda 1942. god.: Zakonskom odredbom o odkupu itarica, kukuruza, mahunaslih plodova i krumpira iz priroda gospodarske godine 1942. od 1. srpnja 1942., sve su biele itarice, kukuruz, krumpir i mahunasti plodovi predmetom monopolnc razpolobe Drave u svrhu potreba javne prehrane i ostalih potreba narodnog gospodarstva u zemlji, pa se ovime pozivaju svi proizvoditelji na podruju Velike upe Bilogora, da odmah i bez posebnih poziva podrunih obina predadu vikove bielih itarica, krumpira, mahunaslih plodova, a kukuruz u onim koliinama, koje c odredili naknadno podrune obine odnosno gradska poglavarstva i to dravnoj podrunoj gospodarskoj postaji za zemaljske proizvode (Zempro) koja e preuzete koliine odmah izplaivati. Protiv svakog proizvoditelia, koji se oglui o gornji poziv, odnosno svaki, onaj, fcoii ne preda odmah odredene koliine, biti e pozvan na najotriju zakonsku odgovornost u smislu 5 Zakonske odredbe od 1. srpnja 1942. Zabranjuje se podjedno svaki protuzakoniti prievoz i prienos svih bielih itarica, kukuruza, mahunaslih plodova i krumpira. Velika upa Bilogora u Bjelovaru Z A DOM SPREMNI! .Veliki upan: O m e r o v i v. r.

vinu, koja joj pripada prema godinama slube. Franjo B r a j a n , uitelj u Jascnicama Krugu, kotar Omi, Velika upa Cetina, premjeten je p o mplbi na puku kolu u Draici, kolar Grubino Polje. Milan D o b r i n i , uitelj puke kole u renjevakoj Pitomai, kotar Gjurgicvac, promaknut jc u X/l inov. razr. Zdenka u r l n a , uiteljica u azmi, promaknuta jc u XI'! in. razr. Vilma k u v c r , uiteljica u Cirkveni, kolar Krievci, promaknuta jc u Xl'l in. razr. Nikola K r a l j i , uilelj puke kole u Gornjim Srcdicama, kptar Bjelovar, promaknut je u Xl/l in. razr. lulijana O r c S k o v i , uiteljica puke kole u Rastovcu, kotar Grubino Polje, promaknuta je u Xl/I in. razr. Marija P u d i ' n a , uiteljica u Ladislavcu, kolar Garenica, promaknuta je u XI'! in. razr.

E L E A N O R R O O S E V E L T , ena amerikog predsjednika Franklina D e l a n a R o o s e v e l t a bila je ovih dana u E n g l e s k o j . Tom prilikom j c u j e d n o m e n g l e s k o m gradu posjetila poljopriradnu i z l o b u i dobila n a d a r jednu svinju imenom F r a n k i n i j e d n o g z e c a i m e n o m Eleanor". Naa slika j e prikasujc, k a k o govori pred m i k r o f o n o m drei politiki g o v o r . F o t o : E u r o p a Sonderdienst. P r o d a j e s e 1 veliki biljar. Upitati Bakaeva ul. 1.

Mladi brani

sto pazikuc gdje bi mogao dobili u zamjenu stan. Upitali u upravi lista, Starevicva 6 prizemno desno.

par trai mje-

Philips, na slruju, stara nove lampe i jedan cnie praine. Upitali: na Radia 11 u katu pedne

Prodaje se krugoval marke


tipa 4 skoro stroj za .Trg Stjepaod 57 p o

Prcmjetenja i imenovanja inovnika


Irena Z u k a n o v i , grunlovniarka kotarskog suda u Krievcima. premjetena je is slubenih obzira kotarskom sudu u upanji, Velika upa Vuka. S t a n i s l a v u p a n e , imenovan je manipulativ. vjebenikom XII. inov. razreda kod Poreznog urcu Krievcima, gdje je d o sada bio dnevniar. doinovnik.

nog zavoda d. d. u Bjelovaru prodat e dne 16. studenog 1942. na dobrovoljnoj javnoj drabi prizemnu kuu sa svim nuzzgradama u Gundulievoj ul. br. 2.
Draba obdravat e se reenoga dana na licu mjesla u 4 sata poslije podne, a nekretnine prodat c se najboljem nudiocu. Gradska tedionica pridrajc si pravo odustati od prodaje, u koliko joj postignuta najvia kupovna ciena ne bi odgovarala. 2 0 % kupovnine od kupoprodajnog iznosa imade kupac poloiti u gotovom na licu mjesta odmah nakon dovrene drabe, a ostatak u roku od daljnjih osam dana.

Gradska tedionica u Bjelovaru kao likvidalor Kredit-

Oglas

Gradska tedionica

GRADSKA

TEDIONICA

Prcmjetenja, umirovljenja i promaknua uitelja

OBINE SLOB. I KR. GRADA BJELOVARA U BJELOVARU

Jelka J e 1 i n i uiteljica u Imsovcima, kotar Daruvar, Velika upa Livac-Zapolje, premjetena je radi slubene potrebe na puku kolu u Hercegovac, kot. Garenica. Boica O r l u i , uiteljica u Grubinom Polju, promaknuta je u VII/1 i a razr. P e t r i e c Regina, uiteljica u Virju, kotar Gjurgjevac, promaknuta je u VII'l in. razr. Franjo M a r t i n i , uitelj u Farkaevcu, kotar Bjelovar, promaknut je u V1II/1 in: razr. Cecilija M i i , uiteljica u Virju, promaknuta je u X ' l in. razred. Zora V i m e r rod. Mesi, uiteljica puke kole u Pitomai, umirovljena je s pravom na miro-

ULOZI 28,000.000 KUNA


maite u svoju Gradsku tedionicu, jer Vam je novac hod nje podpuno osiguran. Samo tko tedi, taj i priradi! tednja nije samo vrlina, nego i dunost svahog razumnog ovjeka, koji misli na sebe i svoju budunost! Za uloeni novac hod Gradshe tedionice u Bjelovaru jami osim tedionice jo i obina grada Bjelovara s itavom svojom imovinom neogranieno i neopozivo.

ZAJMOVE DOBIJETE BRZO UZ NAJPOVOLJNIJI KAMATNJAK!

Vlastnik i izdava: 1 Z P O S T A V A D R A V N O G I Z V J E T A J N O G 1 P R O M l C B E N O G U R E D A B J E L O V A R . Glavni i odgovorni urednik: IVAN E S T A K , Ulica 8. travnja 1941. br. 8/L T i s a k S T J E P K O K A L E C , B J E L O V A R . Z a tiskaru odgovara S t j e p k o S k a l e c , Poglarnikov trg 17. CIENA L I S T U : Pojedini b r o j 3 K n , etvrtgodinja. predplata 3 6 Kn., polugodinja 72 K n , a godinja 144 k!{.