You are on page 1of 47

MEDJUNARODNO FINANSIJSKO PRAVO 1.Medjunarodni finansijski siste i i okru!enja 1.1.

VRS"E ME#UNARODNI$ MONE"ARNI$ SIS"EMA Naziv meunarodni monetarni sistem1 obuhvata pravila, propise i konvencije koje reguliu finansijske odnose medu zemljama. Meunarodno finansijsko ponaanje zemalja mo e se! organizovati na vie na"ina. #hodno tome, meunarodni monetarni sistem mo e imati mnogi razli"itih formi. #vi meunarodni monetarni sistemi, bez obzira na njihovu formu, imaju mnogi zajedni"kog i razlikuju se samo u odreenim stvarima. $konomisti obi"no koriste nekoliki alternativnih kritetijuma da klasifikuju razli"ite mogu%e meunarodne monetarne sisteme. &a nae potrebe, dovoljno je pomenuti' 1(ulogu deviznih kurseva, )(prirodu rezervnih sredstava. 1.%. RE&IMI 'SIS"EMI( DEVI)NI$ KURSEVA #a jedne ta"ke gledita, meunarodne finansije bave se teko%ema meunarodnog monetarnoj konvertovanja* teko%ama zamjene jednog novca za drugi. &ato devizni kursevi imaju odlu"uju%i ulogu u svim meunarodnim monetarnim sistemima.+oznate su dvije krajnosti * permanentno fiksni ili potpuno fleksibilni devizni kursevi. ,zmeu ove dvije krajnosti nalazi se "itav niz mogu%ih kompromisa. -isti mogu%ih sistema deviznih kurseva nedavno je dodat i pristup ciljne zone .target &/01aproach(, koji je omiljen meu mnogim ekonomistima i ljudima koji kreiraju politiku. 1.*. MONE"ARNI S"ANDARDI Meunarodne monetarne rezerve mogu se podjeliti u dvije glavnekategorije' l(robne rezerve i )( rezerve koje nemaju pokri%e u zlatu. 2obne rezerve.kao npr. &lato( imaju unutranju vrijednost koja je odvojena od njihove vrijednosti kao novca a rezerve koje nemaju pokri%e u zlatu nemaju unutranju vrijednost. Meunarodni monetarni sistemi mogu se podjeliti u slede%e tri kategorije' 1. 3isti robni standardi ). 3isti ne zamljenjivi standardi 4. Mjeani standardi Monetarni standard je pretrpio fundamentalne promjene. 5 po"etku, kada se zlato .ili srebro( koristilo kao standard, odreena koli"ina metala slu ila je kao obra"unska jedinica. 6ako, bilo je mogu%e izraziti prometnu vrijednost svih roba i usluga robom koja je bila standard .zlatom ili srebrom(. 0anas se izraz standard odnosi na bilo koji monetarni sistem, iako 7robni standard8 ne mora postojati. 1.+. KARAK"ERIS"IKE DO,RO- ME#. MONE"ARNO- SIS"EMA ta je dobar meunarodni monetarni sistem9 :ako znamo daje neki sistem dobar ili lo9 :oje kriterijume treba da koristimo9 0a bi se na njih dao odgovor, treba vidjeti kako runkcionie ili kako bi trebalo da runkcionie meunarodni monetarni sistem. 1...KRAJNJI /I0JEVI ME#UN. MONE"ARNO- SIS"EMA Meunarodni monetarni sistem nije sam sebi cilj. Njegova glavna funkcija je da omogu%i da se fundamentalni ekonomski procesi, proizvodnja i distribucija odvijaju to je mogu%e efikasnije.to je, upravo, glavni razlog zbog "ega je ;dam #mit meunarodni monetarni sistem nazvao 7veliki to"ak8. :ada se to"ak okre%e bez napora, meunarodni monetarni

odnosi postaju 7nevidljivi8 jer je stalni protok robe i usluga koji zadovoljavaju ljudsku potrebu, a ako se ne okre"e dobro onda je to ekonomska posljedica tj.kriza. :rajnji ciljevi meunarodnog monetarnog sistema slede%i' 1( maksimizacija ukupne proizvodnje i zaposlenosti u svijetu i )( postizanje eljene raspodjele ekonomskog blagostanja meu narodima, kao i meu razli"itim grupama unutar naroda. 1.1.SARADNJA I RIVA0S"VO ME#U NARODIMA $lement saradnje proisti"e iz cilja rnaksimizacije ukupnog svijetskog proizvoda i tako, ostvarenja najvieg nivoa globalnog blagostanja. $lement rivalstva raa se uslijed razli"itih ciljeva pojedinih zemalja po pitanju raspodjela ekonomskog blagostanja meu narodima. <elika zemlja name%e optimalnu carinu da bi iskoristila svoj monopolski polo aj u meunarodnoj trgovini. 6akva sebi"na politika mo e voditi carinskom ratu, poto se ostale zemlje mogu osvetiti u pokuaju da maksimiziraju dobit svoje zemlje. =arinski rat se zavrava samo kada ni jedna zemlja ne mo e zaraditi vie svojim jednostranim akcijama. Meunarodni monetarni sistem, koji minimizira element rivalstva meu zemljama mo e biti koristan cijeloj zajednici, poto on mo e sa"uvati zajedni"ki dobitak koji svijet mo e podti%i efikasnom meunarodnom podjelom rada. 1.2. AU"AKRIJA PRO"IV ANAR$IJE 1edan od mogu%ih na"ina minimiziranja elemenata rivalstva je usvojiti sistem autakrije. #vaka zemlje mo e zatvoriti svoje granice i zabraniti ulazak i izlazak robe i usluga, kapitala i radne snage. Na taj na"in,svaka zemlja mo e postati samozadovoljna. ;psurdnost ovog reenja mora biti jasna' ono eliminie element rivalstva rtvuju%i sve koristi koje proisti"u iz meunarodne trgovine i investicija. 0ruga krajnost je anarhija. 5 svakom slu"aju ne bi postojala nikakva pravila ni konvencije i svaka zemlja bi mogla da radi ono to misli da je najbolje. 1.3. )0A"NI S"ANDARD '13245161+( +o meunarodnom zlatnom standardu, svaka zemlja vezuje svoj novac za zlato i dozvoljava neograni"en izvoz i uvoz zlata. =entralna banka svake zemlje, koja je u zlatnom standardu, je spremna da kupuje i prodaje zlato .i samo zlato( slobodno po fiksnim cijenama izra enim u doma%oj valuti, dok su stanovnici potpuno slobodan da uvoze ili izvoze zlato. #utina meunarodnog zlatnog standarda je da su devizni kursevi fiksni. Meunarodni zlatni standard je bio relativno kratka epizoda u svijetskoj istanji. +ojavio se tokom 1>?@*ih i traja je do po"etka , #vjetskog rata 1A1B.godine. ovaj period "esto se opisuje kao 7zlatno doba8 zlatnog standarda. =entralno mjesto u zlatnom standardu imala je <elika Critanija, zbog svoje vode%e uloge u robnim i finansijskim poslovima. 5 to vrijeme Critanija je bila najve%a industrijska zemlja, zna"ajan uvoznik hrane i sirovina, najve%i izvoznik industrijske robe i najve%i izvor kratkoro"nog i dugoro"nog kapitala. -ondon je bio svijetski finansijski centar. Critanija je

bila pod zlatnim standardom od 1>)1. godine, pola vijeka prije nego to su se pridru ile ostale najve%e zemlje. :ako se objanjava o"igledan uspijeh zlatnog standarda do 1A1B.godine9 3injenica je da u periodu 1>?@*1A1B. svijet nisu pogodili neki dramati"ni okovi .kao to je , u ,, svijetki rat, velika depresija 1A4@*ih ili, "ak, pove%anje cijena nafte od strane D+$= u periodu 1A?4*1A?B.godine(. naprotiv, ovaj period je u najve%im trgova"kim zemljama, kako pojedina"no, tako i kao grupa bilo paralelno kretanje njihove izvozne i uvozne robe. Mit o zlatnom dobu odr avao je dva pogrena shvatanja' 1( daje mehanizam cijena kovanog novca funkcionisao glatko i automatski odr avao #poljnu ravnote u i )(da su monetarne vlasti u zemljama zlatnog standarda slijedile 7pravila igreEFs dozvoljavaju%i da tokovi zlata ispolje svoj puni uticaj na doma%u nov"anu masu i nivoe cijena. Dva pogrna shvatanja su, zauzvrat, stvorila vjerovanje daje zlatni standard neosjetljiv, automatski i politi"ki simetri"an sistem. 1.6. SIS"EM ,RE""ON 7OODS 46++516218 -ODINE( 5 1ABB.godini predstavnici BB nekomunisti"ke zemlje odr ali su konferenciju u Cretton Goods*u, NeH Iampshire. Jlavni cilj konferencije je bio reforma meunarodnog monetarnog sistema. 5 tu svrhu, delegati su razmotrili dva .konkretna( plana britanski plan koji je razvio -ord :eKnes. :eKnes je predlo io stvaranje klirinke unije sa mogu%no%u prekora"enja kredita i mogu"no%u stvaranja rezervi. . 0ruga bitna karakteristika :eKnes* ovog plana je da ne bi samo zajmoprimci bankora pla%ali kamtu, ve% bi to "inili i kreditori na stanje svojih bilansa. #istem koji su delegati, na kraju, odobrili bio je sli"an Ghite* ovom planu. Dn je kasnije postao poznat kao sistem Cretton Goods*a. Dn se koristio u svijetu od 1ABB.do lA?1. u periodu od )? godina koji je poznat kao doba Cretton Goods*a. Najhitnije karakteristike sistema Cretton Goods*a su' 1. Meunarodne institucije ). 2e im deviznog kursa 4. Meunarodne monetarne rezerve B. :onvertibilnost valuta 1.14. ME#UNARODNE INS"I"U/IJE 5"esnici konferencije u Cretton Goods*u su se slo ili da je meunarodna monetarna saranja zahtjevala stvaranje meunarodne agencije sa defmisanim funkcijama i mo%ima. &a tu svrhu oni su stvorili Meunarodni monetarni fond * ,ML koji je obezbjedio okvir i odredio pravila ponaanja za posljeratni meunarodni monetarni sistem. 1.11. VREMENSKA VRIJEDNOS" NOV/A <remenska vrednost novca je koncept prema kojem novac u sadanjosti vie vredi, vie se preferira negoli nominalno isti iznos novca u budu%nosti. Cazira se na mogu%nosti da se novac u sadanjosti ulo i, kako bi se u budu%nosti uve%ao. +ostoji vie razloga preferiranja raspolaganja novcem u sadanjosti' 1. rizik priticanja novca i njegove transformacije ). inflacija 4.mogu%nost upotrebe

0a bi novac doneo zaradu, on se mora ulo iti. ;ko se ne ulo i, nastaje troak koji je jednak proputenom prinosu koji se mogao ostvariti njegovim ulaganjem. Dvaj troak naziva se oportunitetnim trokom. 1.1%. ODNOS VREMENA I NOV/A Novac koji imamo danas, stekli smo' radom, obrazovanjem i prinosom na imovinu .materijalnu i fmansijsku(. Novac koji %emo imati u budu%nosti bi%e posledica naeg planiranja i na"ina raspolaganja novcem danas.<reme obra"unavamo linearno. ,z sadanjosti putujemo u budu%nost. Novac takoe sledi taj isti smer.1asno objanjenje vremena i novca' -Da imate 10 milijardi novanica od 1 dolara i da potroite jednu svake sekunde, trebalo bi vam 317 godina da ih potroite sve. 1.1*. FINANSIJSKO OKRU&ENJE PREDU)E/A Linansijski sistem predstavlja skup institucija, tr ita, pojedinaca i tehnika kojima se trguje vrijednostima. Njegova osnovna funkcija je osiguranje sredstava za finansiranje ulaganja u kapitalna dobra i kratkotrajnu imovinu. 5svojen je stav da zemlje sa razvijenim finansijskim institucijama i tr itima rastu br e, dok %e one koje imaju slabiji kapacitet, strukturu finansijskog sektora vjerovatnije do ivljavati finansijske krize sa negativnim posljedicama na razvitak nacionalne privrede. #trani investitori ne mogi razlikovati uspjene i neuspjene dr ave .preduze%a( banke to je dovelo do manje raspolo ivog stranog kapitala i nepovoljne oro"ene strukture ulaganja. 1.1+. EFIKASNOS" I S"A,I0NOS" FINANSIJSKO- SIS"EMA $fikasan finansijski sastav podrazumijeva takvo funkcionisanje sistema kod kojeg je suma svih dobitaka od plasiranja sredstava, pla%anja i trgovine rizikom .koje uklju"uje osiguranje i terminske transakcije( maksimalna. Dd svih finansijskih posrednika jedino se komercijalne banke javljaju u svim aktivnostima finansijskog sistema, plasiranju sredstava, obavljanju poslove platnog prometa i trgovine. &a efikasnost fmansijskog sistema u plasiranju sredstava bilo u direktnom plasiranju .obveznice i dionice preko tr ita( ili indirektnog .preko banaka i drugih finansijskih posrednika( moraju biti ispunjene tri predpostavke' 1. konkretno utvrivanje cijena ). minimalni trokovi transakcija 4. integrisani fmansijski sastav. :onkurentna cijena finansijskih proizvoda je cijena koja uklju"uje u sebi pravi"an povrat na sredstva koja su anga ovana u proizvodnji proizvoda usluge, pa je konkurentno utvrdiva cijena ona koja cijene utvruje na razuni trokova. Jlavni razlog neefikasnosti fmansijskog sistema je nedovoljna konkurencija i to' 1. ekonomija obima ). prirodni monopoli Dsnovne vrste nestabilnosti kojima su podlo ni finansijski sistemi uklju"uju' 1. panika u bankarstvu ). pad berze 4. nestabilnost cijena

1.1..FINANSIJSKA "R&I9"A Linansijska tr ita se mogu posmatrati sa dva aspekta, i to u irem i u em smislu. 5 irem smislu, finansijska tr ita postoje svuda gdje se obavljaju finansijske transakcije. 5 u em smislu, mogu se definiu kao organizirana mjesta na kojima se susre%u ponuda i potra nja za razli"itim oblicima finansijskih instrumenata. Linansijska tr ita "ine mjesta, osobe, instrumenti, tehnike i tokovi koji omogu%avaju razmjenu nov"anih vikova i manjkova, tj. novca, kapitala i deviza. Linansijsko tr ite je kao i svako tr ite javno mjesto gdje se proizvodi i usluge kupuju i prodaju, direktno ili preko posrednika. +roizvodi i usluge kojima se trguje na finansijskom tr itu, odnosno koji se kupuju i prodaju predstavlja razli"ite oblike finansijskih instrumenata. +reko finansijskih tr ita privredni subjekti dolaze do sredstava neophodnih za finansiranje svog poslovanja. #ubjekti koji raspola u vikovima sredstava, putem kredita ili vlasni"kih udjela stavljaju ih na raspolaganje subjektima koji se bave proizvodnjom. 1.11. POJAM I U0O-A FINANSIJSKI$ "R&I9"A Linansijska tr ita predstavljaju centar finansijskog sistema. Linansijska tr ita utvruju obii raspolo ivih sredstava, mobilizuju utede, uspostavljaju cijene vrijednostima i visinu kamatni stopa. Linansijska tr ita su tr ita za trgovinu fmansijskim instrumentima. Linansijski posrednici i dr ava javljaju se na razvijenim fmansijskim tr itima u dvostrukoj uloz' 1. nabavljanje sredstava za svoje potrebe ). daljnjeg plasiranja istih 1.12. POJAM I )NA:AJ FINANSIJSKI$ "R&I9"A 6r ite kao ekonomski prostor na kome se suo"avaju ponuda i potra nja roba, usluga, vrijednosnih papira, novca i rada, odnosno rezultata i elemenata privreivanja, predstavlja institucionalni mehanizam razmjene i njene sveukupne uloge u tokovima drutvene reprodukcije. Linansijsko tr ite je organizirano mjesto i prostor na kome se tra e i nude finansijsko nov"ana sredstva i na kome se, u ovisnosti od ponude i potra nje, formira cijena tih sredstava. =ijena nov"anih sredstava na finansijskom tr itu je, u stvari, kamatna stopa. :amata zavisi od iznosa nov"anih sredstava i vremena. ;ko je vremenski rok manji i kamata je manja i obratno. +ostoje dva osnovna tipa tr ita' robno .produktno, na kome se nude i tra e razne vrste roba i usluga( i finansijsko .na kome se nude i tra e finansijska sredstva(. +oslovi na finansijskom tr itu mogu biti promptni .kada se ralizacija vri odmah ili najkasnije roku od dva dana( i terminski .sa utvrenim rokom(. Linansijsko tr ite se dijeli na slijede%e vrste' 1.!r"ite kapitala * na njemu se organizirano i institucionalizirano susre%u ponuda i potra nja i kapitalom. Na primarnom tr itu kapitala se pojavljuje dugoro"na ponuda i potra nja za kapitalom, a na sekundarnom tr itu kapitala vri se trgovanje dugoro"nim vrijednosnim papirima u cilju pribavljanja investicionih sredstava, akcija i drugih vrijednosnih papira. #. Devi$no tr"ite * Na njemu se obavlja promet stranih sredstava pla%anja, odnosno kupovina prodaje deviza putem brokera, ovlatenih lica i ovlatenih banaka, kao i otkup i prodaja deviza.

4. %ovano tr"ite * Na njemu se susre%u kratkoro"na ponuda i potra nja novca! pojavljuju se dvije vrste tr inih instrumenata' krediti i vrijednosni papiri na kratak rok. 1.13. U:ESNI/I NA FINANSIJSKOM "R&I9"U 5"esnike na fmansijskom tr itu dijelimo na' 1. 5"esnike sa vikom kapitala koji taj viak plasiraju na tr ite sa ciljem ostvarivanja prinosa .investori(, ). 5"esnike sa potrebom za dodatnim kapitalom koji potrebni kapital prikupljaju preko tr ita, 4. +osrednike koji napla%uju aktivno ili pasivno usluge 8povezivanja8 sudionika. #ve u"esnike je mogu%e grupirati u "etiri sektora' 1. javni sektor ). sektor privrede i izvan privrede 4. sektor stanovnitva B. subjekte iz inozemstva 1avni sektor podrazumijeva dr avu i njene organe, organizacije, agencije ili kompanije koje se nalaze prete no u dr avnom vlasnitvu. 5 sektor privrede i izvanprivrede ubraja se veliki broj privrednih i izvanprivrednih organizacija .profitnih i neprofitnih(. . #ektor stanovnitva podrazumijeva doma%instva. #ubjekte iz inozemstva "ine svi oni u"esnici koji u"estvuju i posluju na fmansijskom tr itu jedne zemlje a da pri tom nisu njeni rezidenti. 1.16. FINANSIJSKE INS"I"U/IJE I FINANSIJSKI POSREDNI/I +rema u em shva%anju u"esnike na fmansijskom tr itu dijelimo na' 1.finansijske institucije i ).finansijske posrednike. Linansijske institucije i finansijski posrednici obuhva%aju veliki broj u"esnika, koji putem fmansijskih tr ita povezuju ponudu i potra nju za fmansijskim instrumentima. 5 finansijske posrednike ubrajaju se tri vrste u"esnika' 1. brokeri ).investicioni bankari 4.dileri Crokeri su "lanovi organiziranih burzi vrijednosnih papira, koji posreduju izmeu kupaca i prodava"a, a za svoje usluge napla%uje posredni"ku proviziju. 0ileri su u"esnici tr ita kapitala koji obavljaju kupoprodaju vrijednosnih papira na tr itu preko svojih altera ili direktno na burzi. 0ileri obavljaju prodaju vrijednosnih papira koje posjeduju. Linansijske institucije "ine' * =entralna banka, * komercijalne banke, * kreditne i tedne asocijacije, * tedionice, * investicione kompanije i fondovi, * mirovinski fondovi, * osiguravaju%a drutva, * finansijske kompanije i si.

Najva nija finansijska institucija u finansijskom sistemu je =entralna banka. Dna je dr avna institucija koja je odgovorna za voenje monetarne politike. Monetarna politika podrazumijeva upravljanje kamatnim stopama i koli"inom novca u opticaju koji se jo naziva i ponuda novca. ,nvesticioni fondovi ili investicione kompanije predstavljaju finansijske institucije koje povla"e sredstva manjih individualnih investitora, kojima zauzvrat emitiraju dionice ili potvrde o u"e%u u aktivi fonda. ,nvesticioni fondovi zaradu ostvaruju po osnovi' napla%enih dividendi ili kamata od investicija koje su u portfelju fonda, kao i od prodaje investicija "ija je cijena porasla. Mirovinski fondovi imaju ogroman zna"aj u ve%ini zemalja i veliko u"e%e na finansijskim tr itima, s obzirom da raspola u velikim iznosima sredstava. Mirovinski fondovi do sredstava dolaze' iz uplata i doprinosa zaposlenih, poslodavaca i dr avnih organa i kroz vlastite prihode ostvarene po osnovi investiranja. Dsiguravaju%a drutva su finansijske institucije koje na osnovu redovnih uplata komitenta izvravaju ugovorenu isplatu u slu"aju deavanja odreenog dogaaja. ,maju tri osnovne funkcije' zatita imovine, mobilizacija nov"anih sredstava i poboljanje ivotnih uvjeta. 5ve%anje sredstava osiguranja mogu%e je na dva na"ina' pove%anjem obima osiguranja i prinosima od kamate po osnovi plasmana. Linansijske kompanije su, takoe, zna"ajni u"esnici na finansijskom tr itu. 0o sredstava dolaze emisijom svojih vrijednosnih papira .naj"e%e instrumenata duga(, ili uzimanjem kredita komercijalnih banaka. 5 ovisnosti od plasmana, mogu se podijeliti na' prodajne .poma u prodaju odreene robe(, individualne .odobravaju manje kredite(, i komercijalne .odobravaju ve%e komercijalne kredite(. 1.%4. NEFINANSIJSKI I FINANSIJSKI U:ESNI/I 5 nefinansijske u"esnike ubrajaju se oni u"esnici 3ija djelatnost, misija i ciljevi nisu previe povezani sa finansijskim sistemom ili poslovima na finansijskom tr itu. Na primjer, kompanija proizvodi odreene proizvode, misija rudnika je da proizvodi rudu, fakulteti obrazuju kvalitetne studente. 6o su situacije kada oni osjete potrebu ili elju da plasiraju viak svojih sredstava, ili kada imaju nedostatak sredstava, pa ele ta sredstva nabaviti putem finansijskih tr ita. &a razliku od nefinansijskih u"esnika, finansijskim u"esnicima primarana djelatnost je fmansijsko poslovanje i rad na frnansisjkim tr itima. 1.%1. EMI"EN"I I INVES"I"ORI #ubjekti koji se na finansijskom tr itu nalaze na strani tra nje za finansijskim sredstvima ili kapitalom nazivaju se emitentima. 5 ulozi emitenata se mogu na%i kako fmansijski tako i nefinansijski u"esnici. :ao primjer mo emo uzeti dr avu i njene organe kojima trenutno nedostaju finansijska sredstva za razli"ite potrebe. 5 ulozi emitenta se mogu na%i i banke, investicione kompanije, osiguravaju%a drutva i druge institucije koje mogu putem emisije hartija od vrijednosti da prikupljaju kapital. ,nvestitori su subjekti na finansijskom tr itu i oni se nalaze na strani ponude tj. u"esnici koji raspola u vikom finansijskih sredstava koja ele da unosno ulo e, odnosno investiraju kroz kupovinu odreenog finansijskog instrumenta.

1.%%. VRS"E FINANSIJSKO- "R&I9"A Jlavna podjela finansijskih tr ita je' 1. Nov"ano tr ite i ). 6r ite kapitala 1.%*. NOV:ANO "R&O9"E Nov"ano tr ite je segment finansijskog tr ita, na kojem se trguje novcem, kratkoro"nim vrijednosnim papirima sa rokom dospije%a do 1 godine, kratkoro"nim kreditima, depozitima, deviznim sredstvima, mjenicama i ostalim nov"anim surogatima. +ojam nov"anog tr ita podrazumijeva' * institucionalno definisan prostor i vrijeme, * ponudu i potra nju novca, * u"esnike, * instrumente, * tehnologiju rada. Nov"ano tr ite mo e biti ugovoreno i otvoreno. #pecijalizirana tr ita u okviru nov"anog tr ita se odnose na' 1. tr ite novca . iralnog(, ).eskontno i lombardno tr ite, 4.kreditno*depozitno tr ite, B.tr ite kratkoro"nih vrijednosnih papira. &na"aj nov"anog tr ita * prvenstveno proizilazi iz toga to njegovi u"esnici puteni ovog tr ita obezbijeuju uvjete za odr avanje likvidnosti poslovnog subjekta, zadovoljavaju tra nju za nov"anim sredstvima i ostvaruju sopstvene prihode uz minimalni mogu%i stupanj rizika. +rivredni subjekti nastupaju na nov"anom tr itu sa ciljem da' prevladaju teko%e u vezi sa teku%im fmansiranjem, osiguraju proto"nost kapitala, optimiziraju teku%e fmansiranje. 1.%+. "R&I9"E KAPI"A0A 6r ite kapitala .dugoro"no tr ite( je segment finansijskih tr ita na kome se trguje finansijskom aktivom, sa rokom dospije%a du im od jedne godine. +od tr item kapitala se podrazumijeva ponuda i tra nja dugoro"nih nov"anih sredstava kao i kupoprodaja dugoro"nih vrijednosnih papira. 6emeljna karakteristika tr ita kapitala jeste dugoro"na ponuda i tra nja novca. ,nstitucionalni investitori su organizacije koje kupuju najve%i dio vrijednosnih papira na finansijskom tr itu. +ojavljuju se u razli"itim oblicima' banke, mirovinski fondovi, osiguravaju%a drutva i si. 6r ite kapitala obuhvata' 1. kreditno* investicione tr ite .kupovina i prodaja kapitala(, tj. ugovoreno tr ite! )..tr ite vrijednosnih papira .tr ite obveznica, dionica i derivatnih instrumenata(, tj. otvoreno tr ite. Linansijsko tr ite predstavlja sastavni elemenat flnansijskog sistema, te predstavlja va an preduvjet za funkcioniranje svake tr ine privrede.

1.%.. VRS"E I KARAK"ERIS"IKE FINANSIJSKO- "R&I9"A Linansijska tr ita se mogu kiasifikovati prema nizu kriterija. Na primjer, mogu se klasifikovati prema' 1...Lormalnosti strukture' berze i izvan berzovna tr ita .D6=( )... 6ome radi li se o trgovini novih ili ranije itdatih instrumenata' primarna tr ita i sekundarna tr ita 4..Na"inu prodaje instrumenata!otvoreno i dogovoreno tr ite B..0ospje"u instrumenata' tr ite novca i tr ite kapitala M..Dbliku u kom su sredstva nabavljena' tr ite vlastitog kapitala i kreditna tr ita N..Metodi trgovine' dra bovna tr ita,dilerska i hibridna tr ita. Cerze uklju"uju fiksno mjesto trgovine, uz restriktivno defmisanje u"e%a na tr itu i strogo specifi"na pravila trgovanja. D6= tr ita ne uklju"uju fiksno mjesto trgovanja i u pravilu podrazumjevaju labaviju organizaciju, informativnu strukturu i pravila trgovanja. +rimarna tr ita su tr ita za prodaju novih vrijednosnica. Na ovim tr itima se ugovara nabavljanje sredstava za kupovanje dugotrajne imovine i fmansiranje potreba radnog kapitala. #ekundarna tr ita predstavljaju transakcije niza brokera ili dilera ne berzi ili D6= tr itu kojima se preprodaju ranije izdate hartije od vrijednosti. #ekundarno tr ite se sastoji od dva dijela' tr ita na veliko O tr ita na malo +rema predmetu trgovine i tr itu na kojem se obavlja trgovina razlikuje se' 1..prvo tr ite * sekundarno berzansko tr ite * trgovina dionicama koje kotiraju na berzi )..drugo tr ite * sekundarno D6= tr ite * trgovina dionicama koje jotiraju na D6= tr itu 4..tre%e tr ite * sekundarno D6= tr ite za dionice koje kotiraju na berzi B.."etvrto tr ite * elektronski trgovinski sastav za blok trgovine dionicama koje kotiraju na vode%oj berzi. Dtvoreno tr ite je tr ite na kojem se instrumenti kao dionice i obveznice prodaju optoj javnosti .primarno tr ite(, postaju%i "esto predmet viestrukih prodaja i kupovina do roka dostignu%a. 6r ite novca u irem smislu mo emo definisati kao tr ite za transakcije kratkoro"niir kreditnim hartijama od vrijednosti koje su javno emitovane ili privatno plasirane. +ridru imo li ovom tr itu kratkoro"ne depozite i kredite banaka dobijamo tr ite novca u irem smislu. 6r ite kapitala u u em smislu je tr ite za transakcije srednjoro"nim i dugoro"nim kreditnim ' vlasni"kim hartijama od vrijednosti javno emitovanim ili privatno plasiranim. 2azvijeno tr ite novca se mo e posmatrati kao skup .sub(tr ita za trgovinu kratkoro"r instrumentima preduze%a, dr ave i finansijskih posrednika. 6ako se mo e govoriti o' 1.. tr itu kratkoro"nih hartija vrijetnosti riznice )..tr itu komercijalnih papira koje emituju preduze%a i finansijske institucije 4.. tr itu velikih bankarskih depozita B.. 2$+D tr itu M.. tr itu srednjoro"nih nota

6r ite kapitala je tr ite na kojem se trguje finansijskim instrumentima sa rokom dostignu%a preko godinu dana. Na ovom tr itu nabavljaju se sredstva za finansiranje dugoro"nih ulaganja. 6r ite kapitala uklju"uje' 1...bankarsko tr ite koje ima veliku ulogu u finansiranju kompanija u Njema"koj .gdje postoje industrijske banke(, ,taliji, 1apanu .gdje banke "ine finansijske centre industrijsko fmansijskih skupina(, kao i 6$ i &52, )... tr ite hartija od vrijednosti * tr ita za emisiju i kasnije obi"no viestruke kupovine i prodaje fmansijskih instrumenata. Na razvijenim tr itima kapitala mo emo razlikovati' 1.. tr ite dr avnih nota i obveznica )..Iipotekarno tr ite 4.. tr ite korporacijskih dionica B.. tr ite korporacijskih nota i obveznica M.. tr ite municitalnih obveznica #to finansijski sistem bolje kontrolie agencijske trokove, ve%e su i mogu%nosti kompanija nabavljanje sredstava iz dugoro"nih izovra. 5 slu"aju likvidacije emitenta vlasnici u"estvuju ste"ajnoj masi tek nakon isplate potra ivanja zaposlenika, povjerioca i dr ave, pribavljaj finansijskih redstava emisijom dionica nosi sa sobom odreene nedostatke' 1.. emisija dionica tuma"i se kao signal da menad ment preduze%a procjenjuje daje "ije dionice preduze%a precijenjena pa treba iskoristiti povoljan trenutak za takav oblik finansiranja. ).. u uslovima disperzivnog vlasnitva dionica vlasnici preduze%a su manjinski dioni" koji nemaju efektivno kontrolu nad aktivnostima menad menta. &ajmovna tr ita uklju"uju tr ita za kratkoro"no, srednjero"no i dugoro"no zadu ivanje.

%.Medjunarodno ;ankarst<o <rijeme koje nam je donijelo ogromne promjene na geografsko politi"kom, ekonomskom i socijalno kulturnom planu ,strana razaranja, ljudske rtve,materijalne tete nakon ) svjetskog rata,niz lokalnih, ograni"enih ratova. :renulo se u izgradnju svijetskog mira i demokratije, u evropske i interkontinentalne, u meunarodne i meudr avne poslovne ugovore u interesu dobre saradnje na nacionalnom i internacionalnom planu, u cilju ekonomskog i drutvenog razvoja. %.1. IN"ERNI FAK"ORI RA)VOJA ME#UNARODNI$ AK"IVNOS"I ,ANAKA +o"etkom ND*tih godina nastaju promjene u okviru nacionalnih bankarskih sistema koje su nu no dovele do pove%anog zna"aja meunarodnih finansijskih transakcija u poslovmoj politici ve%ih banaka. %.%. KON/EN"RA/IJA ,ANAKA 5o"en dugoro"ni trend koncetracija poslovnih banaka, koji je pra%en sve ve%om diferencijom poslovnih jedinica i ostalih organizacionih dijelova u okviru slo enih poslovnih bankarskih sistema. ,ntegracija se odigrava ne samo kod istorodnih banaka, ve% i izmeu razli"itih tipova banaka, kao i izmau banaka i tedionica i nebankarskih finansijskih institucija. :ada je zapo"eo proces koncetracije banaka, nastale krupne banke su ugrozile opstanak mnogih malih banaka, koje su se ina"e oslanjale na altersko poslovanje. &bog toga je ve%ina banaka pristupila fomrulisanju strategija meusobnog integrisanja i preuzimanja. %.*. UNIVER)IJA0I)A/IJA ,ANAKA 5 nekim zemljama je po"etkom >@*tih godina zapo"eo process univerzijalizacije banaka.#;0( dok u evropskim bankarskim sistemima ovaj proces je ubrzan. 0olo je do preorjentaciie sa specijahzovane na univerzalnu banku. <elike banke postaju univerzalne banke kod kojih nestaje strikno bilansno i funkcionalno razgrani"enje izmeu komercijalnih banaka, koje kreiraju novac i tednih i drugih finansijskih institucija koje vre distribuciju postoje%e likvidnosti sistema. %.+. DERE-U0A/IJA NA/IONA0NI$ ,ANKARSKI$ SIS"EMA +ostoje' razli"ita shvatanja N pojmu regulacija. Najprije, to je politika koja treba da ispravi propuste tr ita donoenjem i sprovoenjem pravila koja ograni"avaju ponaanje svih ili nekih u"esnika na tr itu. 2egulacija mo e biti i odluka da se iz odreenih razloga intervehie na tr itu. 5 osnovi regulacije je o"ekivanje da %e se adekvatnim akcijama i kori%enju predvienih mjera i instrumenata uticati na pove%anje efekata u bankarstvu. 0olo je do homogenizacije fmansijske uslu ne industrije i do opte konkurencije bankarskih i nebankarkih flnansijskih institucija. %... MARKE"I)A/IJA ,ANKARS"VA 0olo je do opte marketizacije fmansijskog sektora, "ime je marketing strategija postala sastavni dio poslovne politike svake one banke koja ra"una na ve%i profit na poboljanje kokurentske pozicije, a ponekad i na opstanak. #ve institucije flnansijske usli ne industrije pove%avaju broj zaposlenih marketing specijalista, razvijaju marketing funkciju, kao i marketing organizacionu strukturu. Neke banke sprovode marketing kampanje.

%.1. $OMO-ENI)A/IJA ,ANKARSKI$ INS"I"U/IJA Iomogenizacije u bankarstvu. Cankarska uslu na industrijska revolucija postala dio ire flnansijske uslu ne industrije. <eliki lanci robnih ku%a velike industrijske korporacije i njihove fmansijske kompanije i osiguravaju%a drutva preobrazili su se u kompleksne fmansijske institucije s pretenzijom da obuhvate cjelokupno finansijsko poslovanje svojih klijenata. %.2. SEKJURI"I)A/UA U ,ANKARS"VU 2adi se o tome da su i prije zvani"ae deregulacije konverzijalne banke po"ele sa emitovanjem vrijednosnih papira i pretvaranjem svojih zajmova u tr ine oblike , a to je u osnovi sekjuritizacije. #manjuje se priliv finansijske tednje preko banaka i sve ve%a masa nov"anog kapitala je izvan bankarske intermedijacije, a pove%ava se intennedijacija nebankarskih finansijskih institucija. %.3. PRODOR FINANSUSK"$ KON-0OMERA"A banaka su izvrile protivudar, najprije u periodu regulacije irenjem vanbilansnih stavki to im omugu"ava ponovni prodor u oblast direktnog finansiranja. a nakon deregulacije pove%anim u"e%em na tr itu hartija od vrijednosti. %.6. U0O-A I )NA:AJ "E$NO0O-IJE U ,ANKARS"VU tehni"ka opremljenost je neophodan faktor svih finansijskih inovacija. Najzna"ajmija inovacija je otvaranje novih tr ita, to je omogu%eno oslobaanjem finansijskih tr ita od prevelike zakonske dr avne kontrole. informacionoj tehnologiji je integralna obrada mnotva i n f o r m a c i j a i s v e b r e i jeftinije obavljanje finansijskih transakcija. %.14. NA/IONA0NI I ME#UNARODNI O,0I/I E0EK"RONSKO,ANKARS"VA $lektronsko bankarstvo prestavlja najzna"ajniju fmansijsku inovaciju, koja je omogu%ila informaciona kompjuterska tehnologija .$lektronsko bankarstvo predstavlja sistem elektronskog prenosa sredstava i automatizaciju bankarskog poslovanja. %.11. ME#UNARODNA RE-U0A/IJA ,ANKARSKI$ AK"IVNOS"I imala je za cilj harmonizaciju odnosa izmeu zemlje osniva"a banaka i zemljama gdje je osnovana banka, u pravcu izjedna"avanja*statusa inostranih banaka sa doma%im bankama, a time i ukidanja ranije diskriminacije inostranih banaka. =ilj je da se na svijetskom planu institucionalizuje standardno harmoni"no i stabilno funkcionisanja banaka u meunarodnom finansijskom sistemu, minimizuje rizik i stvore jedinstveni uslovi kompetitivnosti. %.1%. -0O,AU)A/IJA FINANSUSKI$ "R&I9"A zna"i da je brzina njihovog odvijanja jedino ograni"ena propusnom mo%i kompjutera. +rva faza zapo"inje sredinom No*tih godina PP vijeka' 1. Lormirane su ekonomske integracije izmeu homogenih grupacija zemalja ! ). Crzo su se razvijali maunarodni trgovinski odnosi! 4 .5 razvijenim tr inim privredama krupne korporacije internacionaliziraju svoje poslovanje! 0ruga faza globalizacije se vezuje za ?@* te godine tokom kojih su finalizirani finansijski odnosi, naro"ito preko meunarodnog bankarstva. 6re%a faza odvija >@*tih godinama. +rvo, eskalirao je problem prezadu enosti zemalja u razvoju .&52(, drugo tada se intenziviraju procesi ka izgradnji evropskog monetarnog i fmansijskog sistema .$M#(. 6re%e formiraju se novi finansijski centri svijeta.

3etvrta faza globalizacije finansijskih tr ita zapo"inje po"etkom A@*tih godina i mo e se re%i da se i danas odvija. 0o saznanja o osnovnim karakteristikama globalnog fmansijskog tr ita mo e se do%i analizom' 1. obima i strukture finansijskih resursa,. ).strukture u"e%a osnovnih grupacija zamalja na tr itu, 4.institucionalne i sektorske strukture B.stepen povezanosti doma%ih sa meunarodnim tr item .osmoza(, M. pozitivnih efekta rizika i kontrole. <eoma zna"ajan faktor globalizacije finansijskog tr ita bilo je finansijsko integrisanje zemalja nekadanje $vropske ekonomske zajednice u okviru $vropske unije, gdje su garantovane slobode kretanja kapitala, pru anja finansijskih usluga i formiranja fiansijskih institucija. %.1*. INDIKA"ORI EKSPAN)IJE ME#UNARODNO- ,ANKARS"VA postoje dva pristupa' institucionalni i funkcionalni. ,nstitucionalni pristup podrazumjeva analizu institucionalne strukture i mre e banaka na svijetskom finansijskom tr itu. Lunkcionalni pristup se zasniva na analizi bilansnih pokazatelja obima i strukture prelijevanja fmansijskih resursa na meunarodnom tr itu. :od funkcionalnog pristupa ekspenzije sagledavaju se na osnovu analiza bilansnih pokazatelja obima i strukture prelijevanja finansijskih resursa na tr itu, kao to su' 1.bruto meunarodne obaveze banaka, ). bruto meunarodni plasmani, 4.neto bankarski krediti na meunaronom tr itu, B. neto obim $vrovalutnog tr ita. %.1+. ,ANKARS"VO NA MA0O odlikuje mnotvom transakcija male pojedina"ne vrijednosti, kako na strani aktive, tako na strani pasive. odlikuje se mnotvom transakcija male pojedina"ne vrijednosti, kako na strani aktive, tako na strani pasive. $konomija u obimu u bankarstvu na malo se posti e preko razli"itih organizacionih formi. 5 evropskim zemaljma ostvaraju se preko manjeg broja ve%ih banaka koje imaju mnotvo filijala to im omogu%uje dominaciju u platnom prometu. %.1..,ANKARS"VO NA VE0IKO banke imaju veliki broj komitenata, kao to su multinacionalne kompanije, vlada i dr avna preduze%a. #tvaraju likvidnost time to ve%ina 5laga"a obezbjeuje sigurnost da se ulozi mogu povu%i uz najavu na kratak rok, uprkos tome to dr e sredstva koje dospjevaju mnogo kasnije.Canke na veliko se obezbjeuju od rizika nelikvidnosti primjenom principa 8usklaivanja8. %.11. ME#UNARODNO ,ANKARS"VO +rimjenili aran mane kojima se rizici od kamatnih stopa u potpunosti transferiu na teret zajmoprimaca i to na dan potra ivanja zajma. :ratkoro"noj osnovica bi ih transferisale u vidu zajmova na drugim mjestima i u drugim valutama,"esto i na mnogo du e rokove.

%.12. INVES"I/IONA FUNK/IJA U ,ANKARS"VU Canke da bi osigurale svoju rentabilntost odreena sredstva investiraju u kupovinu investicionih instrumenata a samim investiranjem odr ajavu dovoljan stepen likvidnosti' jer se mnogi zajmovi nemogu prodati prije isteka roka dospije%a. #toga banke kupuju vrijednosne papire koje mogu lako unov"iti u slu"aju da im je hitno potreban gotov novac za izmirenje svojih obaveza. $urovalutni depoziti su depoziti u jednoj valuti, a smjeteni u zemlji u kojoj ta valuta nije doma%a. 6o su depoziti oroceni na odreeni rok dospije%a, a naj"e%em 4@, N@ ili A@ dana. Meunarodni eurovalutni depoziti nose ve%i rizik i dosta su nelikvidni. Cankarski akcept je mjenica trasirana na poslovnu banku koja je akceptirana, sa time ona preuzima na sebe neopozivu obavezu da nov"ani iznos nazna"en na mjenici isplati njenom donosiocu na dan dospije%a obaveze. :reditni rizik ili rizik druge ugovorne strane * odreuje se kao vjerovatno%a da du nik izdavalac finansijskog sredstva ne%e biti sposoban platiti kamatu ili otplatiti glavnicu prema uslovima utvrenim u sporazumu o kreditiranju * sastavni je dio bankarskog poslovanja. 2azvrstavanjem investicionih instrumenata u dvije glavne kategorije instrumente' 1. tr ite novca i ). instrumente tr ita kapitala %.13. INVES"I/IONI INS"RUMEN"I KOJI ,ANKAMA S"OJE NA RASPO0A-ANJU Ddobravanje kredita osnovna je, ali ne i dovoljna usluga za ostvarivanje profita. &ato se banke "esto odlu"uju da odreena sredstva .viak sredstava( plasiraju u kupovinu investicionih instrumenata., time osiguravaju svoju rentabilnost, i odr avaju dovoljan stepen likvidnosti jer se mnogi zajmovi ne mogu prodati prije isteka roka dospije%a. #toga banke kupuju vrijednosne papire koje mogu lahko unov"iti u slu"aju da im je hitno potreban gotov novac za izmirenje svojih obaveza. ,nvesticioni instrumenti koji bankama stoje na raspolaganju mogu se svrstati u dvije osnovne skupine' 1. instrumenti tr ita novca, ).insmmenti tr ita kapitala. %.16. INS"RUMEN"I "R&I9"A NOV/A imaju rok dospije%a do godinu dana, nose manji rizik .odbacuju i manji prinos(, ali se mogu lahko prodati, tj. likvidni su. 5 ove instrumente spadaju! blagajni"ki zapisi &treasurj bilb' kratkoro"ne dr avne mjenice i obveznice (treasioj notes and bonds), vrijednosni papin federalnih agencija, certifikati o depozitu (*D), meunarodni eurovalutni depoziti bankarski akcepti, komercijalni zapisi i kratkoro"ne municipalne obaveze. %.%4. ,0A-AJNI:KI )APISI su kratkoro"ni instrumenti koje izdaje dr ava i imaju rok dospije%a do godinu dana. Mogu imati dospije%e od A1 dan .tromjese"ni(. 1>) dana .estomjese"ni( ili + mjeseci .jednogodinji(. ,maju visok stepen sigurnosti i mogu se koristiti kao kolateral 8:olateral je vlasnitvo koje se zalaze u korist kreditora u svrhu garancije naplate, doe li du nik u situaciju nemogu%nosti vra%anja duga. Na blagajnice zapise se ne ispla%uje kamata. :upac ovog instrumenta pla%a manji iznos od iznosa njegove vrijednosti po dospije%u.

+rinos se sastoji u pove%anju cijene blagajni"kog zapisa. Dva metoda izra"unavanja stope povrata se naziva diskontom. %.%1. KRA"KORO:NE DR&AVNE MJENI/E 5 trenutku njihovog izdavanja, dr avne mjenice i obveznice imaju rok dospije%a od 1 do 1@, odnosno )@ godina, ali se u posljednjoj godini prije isteka roka dospije%a smatraju instrumentima tr ita novca. Dvi investicioni instrumenti su osjetljiviji na rizik kamatne stope od blagajni"kih zapisa i te e ih je unov"iti, ali upravo zbog rizika kamatnih stopa, one donose i ve%i prihod. %.%%. VRIJEDNOSNI PAPIRI FEDERA0NI$ A-EN/IJA Mjenice i obveznice koje prodaju agencije u vlasnitvu Lederalne <lade, poznate su kao vrijednosni papiri federalnih agencija. 5 takve agencije ubrajamo' 1.. Lederalnu nacionalnu hipotekama asocijaciju ).. Canku federalnih zemlj ita 4.. Lederalnu stambeno*hipotekarnu agenciju B.. Marketinku asocijaciju studentskih kredita Dne izdaju vrijednosne papire da bi osigurale sredstva za finansiratije pitanja koja su od nacionalnog interesa. %.%*. /ER"IFIKA"I O DEPO)I"U 1e vrijednosni papir koji izdaje banka i koji donosi kamatu za deponovana sredstva. =ertifikati o depozitu imaju mali rizik. 5 slu"aju prijevremenog raskida ugovora o oro"enju, predviene su i odreene ka$ne.. Canke danas mogu izdati dvije vrste certifikata o epozitu' 1.. male, potroa"ki orijentisane =0*e .M@@ * 1@@ @@@ dolara(, ).. velike, poslovno orijentisane =0*e -jumbo .preko 1@@ @@@ dolara(. %.%+. ME#UNARODNI EUROVA0U"NI DEPO)I" su depoziti denominirani u jednoj valuti, a smjeteni u zemlji u kojoj ta <aluta nije doma%a. 6o su depoziti Dro"eni na odreeni rok dospije%a, a naj"e%e na 4@, N@ ili A@ dana. Meunarodni eurovalutni depoziti nose ve%i rizik i dosta su nelikvidni. %.%.. ,ANKARSKI AK/EP"I je mjenica trasirana na poslovnu banku koja je akceptirana, sa tim ona preuzima na sebe neopozivu obavezu da nov"ani iznos nazna"en na mjenici isplati njenom donosiocu na dan dospije%a obaveze. %.%1. KOMER/IJA0NI )APISI su neosigurane mjenice koje izdaju kompanije. 2ok dospije%a im je maksimalno )?@ dana. ,sto kao i blagajni"ki zapisi i bakarski akcepti, i ve%ina komercijalnih zapisa se izdaje uz diskont u odnosu na njhovu nominalnu vrijednost. # obzirom da ih izdaju kompanije, kamatna stopa direktno zavisi od nivoa rizika odgovaraju%e kompanije. <elike kompanije koriste komercijalne zapise u svrhu kreditiranja svojih klijenata. %.%2. KRA"KORO:NE MANI/IPA0NE O,AVE)E su vrijednosni papiri sa rokom dospije%a do godinu dana, koje izdaju lokalne .kantonalne, gradske i optinske( vlasti. Dne se izdaju da bi zadovoljile trenutnu potrebu za gotovinom u svrhu finansiranja investicija. Dvi instrumenti su izuzeti od pla%anja poreza i zato su privla"ne investitorima.

%.%3. INS"RUMEN"I "R&I9"A KAPI"A0A imaju rok dospije%a du i od godinu dana i imaju ve%e stope povrata. 5 instrumente tr ita kapitala kojima se banke slu e ubrajamo' dugoro"ne dr avne mjenice i obveznice (treasur+ notes and bonds), municipalne mjenice i obveznice, te korporativne mjenice i obveznice. %.%6. DU-ORO:NE DR&AVNE MJENI/E I O,AVE)NI/E Dsnovna razlika izmeu dr avnih mjenica i dr avnih obveznica je u njihovom dospije%u. Mjenice imaju rok dospije%a od 1 do 1@ godina. Dbveznice su s rokom dospije%a du im od 1@ godina, a najvie do )@ godina. %.*4.MUNI/IPA0NE O,AVE)NI/E I MJENI/E 6o su vrijednosni papiri koje izdaju lokalne vlasti na period du i od godinu dana. , ovi instrumenti su izuzeti od poreskog pla%anja, ali pod uslovom da su namijenjeni finansiranju javnih, a ne privatnih investicija. #vrstavamo ih u dvije kategorije' 1..obveznice s uobi"ajenim obavezama (,-) - imaju podrku vlade, )..pribodne obveznice * mogu biti koritene u svrhu fmansiranja dugoro"nih projekata koji ce u budu%nosti nositi prihode. %.*1.KORPORA"IVNE MJENI/E I O,AVE)NI/E :orporativne mjenice su vrijednosni papiri koje izdaju kompanije na rok dospije%a do M godina dok korporativne obveznice izdaju isti subjekti, ali na du i rok dospije%a. Dvi instrumenti nisu tako privla"ni bankama zbog ve%eg kreditnog rizika u odnosu na vladine instrumente ali daiu ve%i prihod. %.*%. OS"A0I INVES"I/IONI INS"RUMEN"I #u' struktuirane mjenice, sekjuritizovana aktiva i podijeljeni vrijednosni papiri. %.**. S"RUK"UIRANE MJENI/E Neto dobit koju nose struktuirane mjenice je manja od one koju daju dr avni instrumenti. %.*+. PODJE0JENI VRIJEDNOSNI PAPIRI razvijaju .ileri, tako to razdvajaju glavnicu i kamatu od orginalnog du ni"kog vrijednosnog papira. Dni zatim prodaju ova dva odvojena potra ivanja. +otra ivanja po pla%anju samo glavnice nazivaju se /- (samo * glavnic.) vrijednosnog papira, a potra ivanja po toku sredstava samo od kamata obe%anih na vrijednosni papir nazivaju se iQ &samo 0 kamate) <rijednosnog papira. %.*.. FAK"ORI KOJI U"I:U NA I),OR INVES"I/IONI$ VRIJEDNOSNI$ PAPIRA osnovni su' 1.. o"ekivana stopa povrata, ).. izlo enost oporezivanju 4.. rizik kamatne stope, B..kreditni rizik M.. poslovni rizik N..rizik likvidnosti ?.. rizik opoziva >..rizik prerane otplate A..zahtjevi za jamstvom

%.*1. O:EKIVANA S"OPA POVRA"A 0a bi smo odredili stopu povrata, moramo izra"unati dobit po dospije1u, akoce se vrijednosni papiri dr ati do dospije%a, ili izra"unati planiranu dobit u periodu posjedovanja od trenutka kupovine, pa do prodaje. %.*2. I)0O&ENOS" OPORE)IVANJU Na ve%inu prihoda od investicija banaka i drugih finansijskih investicija pla%a se porez. <e%e banke obi"no u najviem poreznom razredu, tako da one "esto preferiraju neoporezive dr avne municipalne mjenice i obveznice .vrijednosni papiri lokalnih vlasti koji nisu oporezivi(. Male banke su u ni im poreskim razredima, tako da ulicaj poreza na njihovo pribavljanje investicionih instrumenata nije tako veliki. %.*3. RI)IK KAMA"NE S"OPE :amatni rizik je problem kojem su izlo ene sve finansijske institucije. 6reba naglasiti da su ve%em kamatnom riziku vie izlo eni dugoro"ni, nego kratkoro"ni vrijednosni papiri. 5 posljednje vrijeme upravljanje kreditnim ri$ikom postala jedna od glavnih aktivnosti menad era banaka i ostalih fmansijskih institucija. =ilj tog upravljanja je odr avanje izlo enosti rizicima u odreenim okvirima. 0a bi se zatitile od ovog rizika, banke trguju jjuersima, opcijama i kamatnim snap-ovima. :rajnju odgovornost za upravljanje kamatnim rizikom ima nad$orni odbor banke %.*6. KREDI"NI RI)IK odreuje se kao vjerovatno%a da du nik ili izdavalac finansijskog sredstva ne%e biti sposoban platiti kamatu ili otplatiti glavnicu prema uslovima utvrenim u sporazumu o kreditiranju. :reditni rizik mo e rezultirati kanjenjem pla%anja, ili 3ak nepla%anjem, to u velikoj mjeri uti"e na likvidnost banke, tj. na njenu sposobnost izmirenja kratkoro"nih obaveza. %.+4. POS0OVNI RI)IK obuhvata sve negativne dogaaje koji su rezultat slabljenja ekonomije u kojoj djeluje odreena banka. 6i dogaaji direktno uti"u na kreditnu aktivnost banaka. %.+1. RI)IK 0IKVIDNOS"I je rizik kojem su izlo ene sve banke i predstavlja rizik od nesposobnosti izmirenja kratkoro"nih obaveza. +ove%ana potreba za likvidno%u naj"e%e nastaje usljed povla"enja sredstava od strane velikog broja deponenata. 0a bi osigurale odgovaraju%i stepen likvidnosti, ali istovremeno da ne bi dr ale velike iznose u gotovini, banke "esto investiraju u likvidnije vrijednosne papire. 2pravljanje likvidno1u jedna od fundamentalnih obaveza banaka i sastavni je dio procesa upravljanja aktivom i pasivom. %.+%. RI)IK OPO)IVA <e%ina kompanija i neke vlade koje izdaju investicione vrijednosne papire zadr avaju pravo opoziva tjh instrumenata prije njihovog dospije%a. Canke se mogu zatiti od ovog rizika nadva na"ina' Oizbjegavanjem kupovine vrijednosnih papira s ovom opcijom, Okupovinom obveznica koje nose du e vrijeme odgaanja opoziva .tako da se opoziv ne mo e pojaviti za nekoliko godina(. %.+*. RI)IK PRIJEVREMENE O"P0A"E se mo e javiti ako se kamatne stope spuste. 5 tom slu"aju du nici se refmansiraju po ni im stopama, a vrijednosni papiri se ranije ispla%uju.

%.++. INF0A"ORNI RI)IK je prisutan kada doe do porasta cijena roba i usluga na njihovim tr itima. 5sljed toga dolazi do slabljenja kupovne mo%i prihoda od kamata i otpla%ene glavnice od kredita i vrijednosnih papira. Canke se od inflatornog rizika mogu zatiti preko kratkoro"nih vrijednosnih papira i vrijednosnih papira s promjenljivim kamatnim stopama. %.+.. )A$"JEVI )A JAMS"VO Canke u #;0*u, da bi prihvatile dr avne depozite, moraju polo iti zalog kako bi javna sredstva bila na sigurnom, 8+rvih 1@@ @@@ dolara tih javnih depozita pokriveno je saveznim osiguranjem depozita! ostatak se mora osigurati iz dr avnih vrijednosnih papira vlade #;0*a i vrijednosnih papira saveznih agencija koje banka posjeduje. %.+1. ME#UNARODNE ,ANKARSKE -ARAN/IJE je pojam koji se koristi za oznaku specifi"nog pravnog instituta personamo*pravnog osiguranja potra ivanja, koje osiguranje na tra enje jedne osobe banka daje drugoj osobi. Cankarske garancije nastale su u meunarodnoj poslovnoj praksi i institut su autonomneg trgova"kog prava. +rednost bankarske garancije u odnosu najemstvo se ogleda u njenoj br oj i efikasnijoj realizaciji s obzirom da u slu"aju neizvravanja obaveze od strane du nika, povjerilac ne mora pokretati sudski spor radi namirenja svoga potra ivanja. Dna je dakle, sigurnija jer ispunjenje du nikove obaveze garantuje banka kao fmansijska institucija. Canka svoju obavezu iz garancije izmiruje u novcu, bez obzira na to da li se garancijom obezbjeuje ispunjenje nov"ane ili nenov"ane obaveze. %.+2. POJAM. RA)VOJ I VRS"E ,ANKARSKI$ -ARAN/IJA 2izici se mogu klasificirati na' a( rizik iz ugovornog odnosa, b( rizik uslijed nesolventnosti kupaca, c( politi"ki rizici i d( rizici vezani za ekonomsku situaciju. 6eorijske definicije bankarske garancije' 1.. Cankarska garancija kao jednostrano obave$ni ugovor kojim se banka kao garant obavezuje prema korisniku bankarske garancije.da mu nadoknadi tetu zbog neostvarivanja privrednog interesa, )..Cankarska garancija kao jednostrani pravni posao kojim se banka kao garant obavezuje da %e korisniku garancije isplatiti nov"ani iznos iz bankarske garancije ukoliko du nik iz osnovnog posla ne izvri svoju ugovornu obavezu, 4..Cankarska garancija je obave$a banke prema korisniku da %e mu za slu"aj da tre%e lice ne ispuni obavezu o dospjelosti namiriti obavezu ako su. ispunjeni uslovi navedeni u garanciji. +rema odnosu bankarske garancije i osnovnog posla, dijele se na' a( %esamostalne .akcesome, zavisne, uslovne( su garancije kod kojih obaveza banke kao garanta zavisi od obaveze du nika iz osnovnog posla. b) 3amostalne .independent, nezavisne, bezuslovne( su pravno potpuno odvojene od osnovnog posla na bazi kojeg nastaju ili od bilo kojeg drugog uslova. %.+3. ODNOSI KOD ,ANKARSKI$ -ARAN/IJA Cankarske garancije imaju 4 obilje ja' 1.. +ostoje najmanje 4 odnosa' odnos du nika i povjerioca iz osnovnog posla! odnos du nika i banke o davanju garancije! odnos povjerioca iz osnovnog posla i banke garanta, ).. #vi pravni odnosi i poslovi su samostalni, 4..Ddnosi u bankarskoj garanciji ve u trgova"ka i proizvodna preduze%a sa bankama.

5govor o bankarskoj garanciji se redovno zaklju"uje u pismenoj formi, a stranke su du nik iz osnovnog posla .nalogodavac( i banka .nalogoprimac(. 0avalac garancije .punudilac( je uvijek banka, :orisnik garancije je povjerilac iz osnovnog posla. +rema &DD' zakonski .eR lege( i oni po prirodi posla bitni elementi su' 1. Nov"ani iznos na koji bankarska garancija glasi ). vrste garancije. :od nesamostalnih garancija uslovi obuhvataju i neizvrenje tj. neuredno izvrenje, a kod samostalnih ova vrsta uslova ne postoji. 4.+isana forma B. Dzna"enje obaveze tre%eg lica kod akcesornih garancija. Citni elementi po prirodi posla su' firma i adresa banke! firma i adresa korisnika! posao koji se obezbjeuje bankarskom garancijom! rok va enja bankarske garancije! mjesto izdavanja* potpis banke garanta. Nebitni elementi' broj bankarske garancije, klauzula o vra%anju bankarske garancije. 2ok va enja bankarske garancije je vremenski period u kome postoji obaveza banke da isplati garantovanu %.+6. O,AVE)A P0A:ANJA ,ANKARSKE -ARAN/IJE prestaje' izjavom korisnika da banku oslobaa odgovornosti! sporazumom korisnika i banke o prestanku obaveze! isplatom garantovaue surne izuzev kod revoiviog bankarske garancije! istekom roka va eaja garancije. Canka pla%a cjelokupan iznos. ,splatu mora izvriti banka koja je izdala garanciju. +la%anje se mo e izvriti korisniku ili licu na koje je garancija prenesena valjanom cesijom. Dbaveza pla%anja postoji i izvrava se u periodu va enja garancije. Cankarska garancija prestaje da va i! odreenog datuma ili istekom roka! uslovne bankarske garancije kada korisnik obavijesti banku daje nastupio dogaaj! istekom N godina od dana izdavanja. +ravno utemeljeno odbijanje pla%anja garancije banka vri na osnovu prigovora i to' 1..osnovnog posla ).. iz posla bankarske garancije 4..iz li"nog odnosa sa korisnikom :od nesamostalnih garancija, banka je ovlatena i du na da istakne sve prigovore koje iz osnovnog posla njen nalogodavac ima prema korisniku garancije, kao svome povjeriocu. :od samostalnih garancija problem je ekonomske prirode' *kod kauzalnih banka mo e korisniku kao prigovor ista%i svoje pravo koje poti"e iz neostvarivanja te klauze, a pored toga ima i druge prigovore karakteristi"ne za apstraktne samostalne garancije, *kod apstraktnih samostalnih garancija prigovori se dijele na' a( one koji poti"u iz posla garancije .objektivni(! b( iz li"nog odnosa banke sa korisnikom .subjektivni(. Dbjektivni prigovori su' osnovni posao ne postoji ili nije punova an! prigovori iz sadr aja bankarske garancije! prigovori koji neposredno poti"u iz zahtjeva za pla%anjem, a posredno iz same garancije. #ubjektivni prigovori su' prigovor kompenzacije, prigovor prevare, prigovor nezakonitosti ili nemoralnosti osnovnog posla, prigovor daje korisnik namjerno sprije"io izvravanje obaveza du nika iz osnovnog posla. %..4. PRENOS PRAVA I) -ARAN/IJE korisnik sti"e subjektivno pravo na naplatu odredjene sume. 5 teoriji, ovo pravo je'

5slovi za prenos prava bankarske garancije' 1.korisnik bankarske garancije mo e svoje pravo iz bankarske garancije ustupiti tre%em licu samo sa ustupanjem potra ivanja koje je osigurano putem bankarske garancije i prenosom svojih obaveza u vezi s osiguranim potra ivanjem! )..korisnik bankarske garancije vri prenos prava iz bankarske garancije samo ako je prethodno tre%em licu ustupio osnovni ugovor. 5koliko cesionar, na subjekt na koji je preneseno pravo iz osnovnog posla, ne podnese dokaze o prenosu ugovora, banka je ovlatena da odbije pla%anje' * pitanje prenosivosti bankarske garancije treba rjeavati u osnovnom ugovoru * prenos se vri ugovorom o cesiji %..1. PODJE0A ,ANKARSKI$ -ARAN/IJA Mopgu da se razvrstavaju i klasificiraju odnosno podjela je' a( vrsta ugovora "ije se ispunjenje obezbjedjuje garancijom b(broj banaka koje preuzimaju garancijsku obavezu c(uslov koji treba da bude ispunjen da bi se dolo do isplate garancije d(obaveza polaganja pokri%a za izdatu garanciju e(nacionalnost banke koja izdaje garanciju #ve bankarske garancije se mogu svrstati u dvije velike grupe. +rvu grupu "ine sve one bankarske garancije kod kojih se ne tra i da bude ispunjen neki uslov da bi dolo do isplate garancije. 0ok bi u drugoj grupi pripadale garancije kod kojih se tra i da bude ispunjen uslov od strane korisnika garancije. Jarancije iz prve grupe se nazivaju bezuslovnim garancijama, a iz druge grupe uslovnim garancijama. Cankarske garancije dakle, mogu da se dijele prema predmetu osnovnog posla, odnosno ugovora "ije se ispunjenje obezbjeuje bankarskom garancijom. +rema tome imamo' 1( garancije za dobro izvrenje posla! )(garancije za, vra%anje avansa! 4( konsignacione garancije. Cankarske garancije mogu da se dijele prema broju garanata na! a(konzorcij ame garancije b(individualne garancije. Cankarske garancije mogu da se dijele na' pokrivene i nepokrivene garancije. +okrivene bankarske garancije su one kod kojih nalogodavac za izdatu garanciju pola e odgovaraju%e nov"ano pokri%e iz koga banka pla%a obaveze iz garancije. i obrnuto, nepokrivene garancije bile bi, dakle, one garancije kod kojih nalogodavac ne daje banci garantu prije izdavanja garancije nov"ano pokri%e. Cankarske garancije mogu da se dijele na' direktne i indirektne. 5koliko banka garant izda garanciju tre%em licu, odnosno korisniku garancije po nalogu svog komitenta, tada je u pitanju direktna garancija. Cankarske garancije mo emo podijeliti na' bankovne garancije s naslova jemstva i bankovne garancije s naslova samostalnog garancijskog ugovora.Najzna"ajniji kriteriji za klasifikaciju i podjelu bankarskih garancije sljede%i'

a(vrsta ugovora 3ije se izvrenje obezbjeuje b(uslov koji mora biti ispuljen da bi se isplatio garantni iznos c(zavisnost bankarske garancije od osnovnog posla %..%. 0I/I"A/IONE -ARAN/IJE (guarantvfor adjudication) -icitactonom garancijom banka korisniku obezbjeuje isplatu odreene sume pod predvienim uslovima u slu"aju da nalogodavac povu"e svoju ponudu a jam"e, naj"e%e ponudama licitacije, ili ih odbije da zaklju"i ugovor u skladu sa uslovima javne licitacije, ako bude izabran kao najpovoljniji ponua". ; ako se radi o izvoenju ,nvesticionih radova nije mjerodavna samo cijena nego i drugi uglovi kao to su' a( tehni"ka i kadrovska opremljenost izvoa"a! b( iskustvo koje ima na poslovima koji "ine predmet licitacije! c( rokovi zavretka objekta d( potvrde o bonitetu. 5 ponudi, pored tehni"ke i tehnoloke koncepcije planiranog investicionog objekta sa odgovaaju%im ekonomsko*finansijskini uslovima, naj"e%e predvia i obaveza za u"esnika na licitaciji da uz ponudu dostavi i garanciju neke prvoklasne banke. Jarancija za u"e%e na licitaciji obezbjeuje naru"ioca .investitora( od rizika da ponua" "ija ponuda bude prihva%ena ne ispuni obaveze predviene u licitacionim uslovima, a koje se sastoje u obavezi da zaklju"i glavni ugovor ili da pribavi garanciju za dobro izvrenje posla. %..*. Ri!i=i koii se >okri<a?u ?i=ita=iono @aran=ijo ako nije nita drugo previdjeno, pokrivaju se jednom bankarskom garancijom ;li to ne zna"i da se ovi rizici ne mogu pokriti i sa vie bankarskih garancija koje je izdala jedna ili vie banaka -icitacione garancije su redovno bezuslovne garancije, odnosno takve garancije kod kojih se ne tra i da korisnik garancije ispuni bilo kakvu obavezu sa svoje strane da bi tako stekao pravo da zadaje naplatu nov"anog iznosa na koji garancija glasi. %..+. VISINA -ARAN"NO- I)NOSA <isina garantnog iznosa kod licitacione garancije se u praksi odreuje na dva na"ina i to u Mesnom iznosu ih u odreenom procentu od ukupne predra"unske vrijednosti investicionog objekta ih u odreenom procentu od vrijednosti robe koja se isporu"uje nakon izbora najpovoljnijeg ponua"a. %.... Rok <aAenja ?i=ita=ione @aran=ije 1..prestaje po proteku odreenog vremena koje se ra"una od daturha izdavanja garancije i neke slu"ajeve posebnog prestanka garancijeske obaveze, kao na primjer, u momentu prihvatanja ponude najuspjenijeg ponua"a, prestaju garancije koje su dali ostali u"esnici na licitaciji nezavisno od toga da li je njihov rok va enja prestao, %.. kad je zaklju"en ugovor u skladu sa ponudom ili kad se investitoru prezentira bankarska garancija za dobro izvenje posla .ugovora(. *.. kad je investitor nakon sprovedene licitacije izmjeni lictacione usiove, odnosno uslove za zaklju"enje ugovora koji su zasnovani na licitacionim uslovima, 5 ovom slu"aju licitaciona garancija prestaje u momentu kad su ispunjeni prvobitni predvieni licitacioni uslovi.

%..1. -ARAN/IJA )A DO,RO I)VR9ENJE POS0A '>erfor an=e @uarantees( jeste takva garancija kojom se banka garant obavezuje da %e investitoru .korisniku garancije( isplatiti odreenu nov"anu sumu u slu"aju da du nik ne ispuni ili neuredno ispuni svoje ugovorne obaveze. Jarancija za dobro izvrenje posla veoma se iroko koristi u praksi, jer se pomo%u ove garancije mo e obezbjediti ispunjenje bilo kog obligacionog ugovora. Jarancijom za dobro izvrenje posla .ugovora( kod ugovora iz oblasti investicione izgradnje pokriva se rizik neispunjenja ugovora kao i rizik neurednog ispunjenja. &a ovu vrstu bankarske garancije bitno je da je njen korisnik obezbjeen od tete do koje mo e do%i zbog neispunjenja ili neurednog ispunjenja ugovora u vezi s kojim se izdaje bankarska garancija. %..2. ,E)US0OVNA ,ANKARSKA -ARAN/IJA podrazumjeva se garancija u kojoj nije naveden uslov od "ijeg ispunjenja zavisi isplata garantnog iznosa, :od ove garancije dovoljno je da korisnik garancije, uz zahtjev za pla%anje, podnese izjavu u kojoj navodi da du nik iz osnovnog ugovora nije izvrio svoju obavezu ili nije uredno ispunio svoje ugovorne obaveze i dm na osnovu toga ostvari svoja potra ivanja koja ima prema banci garantu. Canka garant je du na da svoju garancijsku obavezu ispuni "im je korisnik garancije podnio zahtjev za isplatu. Meutim, ukoliko banka garant odbije da ispuni ovu svoju obavezu bi%e odgovorna i obavezna da korisniku garancije nadoknadi cjelokupnu tetu koju je ovaj zbog toga imao. Dva teta se mo e prevaliti na nalogodavca. :orisnik garancije, koriste%i svoja ovlatenja mo e zlouptrijebiti garanciju tako to %e naplatiti garantni iznos, a nije ispunio svoju obavezu iz osnovnog ugovora koju je du an bio da ispuni. %..3. SAMOS"A0NA ,ANKARSKA -ARAN/IJA je oblik kakav se danas masovno koristi u poslovima meunarodnog robnog i platnog prometa. 5 bankarskoj praksi ovakav oblik garancije naj"e%e se prepoznaje po klauzuli 8bez prigovora8. +omo%u samostalne garancije se pokriva ne samo rizik povrede obaveza iz osnovnog ugovora, nego i rizik nepunova nosti ugovora u cjelini. %..6.,ANKARSKE -ARAN/IJE PREMA ,ROJU ,ANAKA KOJE U/ES"VUJU U -ARAN/IJSKOM POS0U #lozenost privrednog poslovanja, intervencije drzave u najvaznije poslove u kojima se garancija primjenjuje, te potreba za pojacanom sigurnoscu svih ucesnika u operaciji u kojoj se garancija javlja, doveli su do ukljucivanja vise banaka u garantovanje jedne te iste obaveze iz osnovnog posla. #pecificnosti muedjubankarskih odnosa i garancija koje se u njima pojavljuju sluze kao kriterij za posebnu podjelu bankarskih garancija. 5direktne @aran=ije* podrazumjevaju situaciju u kojoj postoji jedan duznik i jedan povjerilac, te jedna banka kao garant povjeriocu iz osnovnog posla. Ddnos banke prema povjeriocu kao korisniku garancija je neposredan, zasnovan na pravnom poslu izmedju njih samih. 5indirektne @aran=ije* javljaju se onda kada povjerilac zahtijeva od duznika iz osnovnog posla da mu se ispostavi garancija njegove domace banke, a ne banke nalogodavca. 0a bi udovoljio ovoj obavezi, duznik se obraca svojoj banci sa zahtjevom da ona obezbjedi izdavanje garancije korisniku od strane banke koju je on trazio. 0akle, garancija koju na zahtjev duznikove banke povjerioceva banka izda povjeriocu kao korisniku naziva se indirektna garancija.

*.,er!ansko >os?o<anje =ilj berzi je pove%anje transparentnosti tr ita vrijednosnica, ve%a efikasnost, smanjenje trokova transakcija ali i zatita od manipulisanja. +ostojanje berze, odnosno berzanske trgovine na nekom tr itu, ukazuje daje to tr ite sugurno i da nije pod uticajem netr inih rizika u poslovanju. 1a"anje berzanskog poslovanje ukazuje na porast sigurnosti u odreenoj privredi. :lju"na funkcija berze je da obezbedi kontinuelno tr ite hartija od vrednosti po cenama koje ne odstupaju bitno od onih po kojima su prethodno prodate. 5loga i zna"aj berze je da se obezbjede ravnopravni uslovi za susretanje ponude i tra nje za odreenom akcijom, te da se utvrdi njena objektivna cijena. Cerzanski posrednici * brokeri trguju strandardizovanim tr inim materijalom * hartijama od vrijednosti, po unaprijed poznatim pravilima, a sve popra%eno standardizovanom dokumentacijom. Linansijsko tr ite je ta"no odreeno mjesto, vrijeme i prostor gdje se trguje .kupuje i prodaje( finansijskim instrumentima, pod precizno defmisanim pravilima i uslovima. Cerza je specifi"an oblik veoma organizovanog tr ita na kome se obavlja promet robe, novca, deviza i kapitala izra enih u hartijama od vrijednosti. Linansijski instrumenti moraju ispunjavati stroge uslove da bi uopte mogli biti primljeni na listmg berze i kotrnuu na berzi. *.1. :0ANOVI ,ER)E =lanovi berze su brokersko*dilerska drutva i ovlatene banke. +rijem u "lanstvo berze vri se na osnovu podnjetog zahtjeva i dokumentacije propisane aktima berze. Cerza ne smije povrediti princip ravnopravnosti "lanova berze. 3lan berze je posebno du an' 1..da se pridr ava svih akata berze, )..da savjesno obavlja poslove na berzi, 4..da ne zloupotrebljava informacije koje nisu dostupne svim u"esnicima na berzi B..da o prispjelom nalogu klijenta ili o sopstvenom nalogu odmah obavjesti berzuE M..da izvrsne naloga odlo i do isteka mka koji berza propisuje svojimE pravilima poslovanja, N.. da pismeno obavjetava berzu o svakoj promjeni svojih ovlatenja, prava, obaveza i odgovornosti u pravnom prometa, a naro"ito o promjenama koje se odnose na uslove na osnovu kojih je stekao "lanstvo na berzi, i ?..da pla%a "lanarino, proviziju od zaklju"enih poslova trgovme harfama od vrijednosti na berzi i druge naknade utvrene tarifhikom berze. +ravila trgovanja na berzi izrasla su iz obi"ajnog trgovinskog prava i uobli"avala su se zajedno sa postepenim nastankom berze tokom razvoja tr ita i tr inih odnosa. Dva pravila imaju dvostruku funkciju' 1. da obezbjede standardizaciju predmeta trgovine i samih pravila trgovanja, i ). da pru e zatitu u"esnicima u trgovanju. *.%. VRS"E ,ER)I mogu podeliti na robne berze i finansijske. * Na robnim berzama se trguje razli"itim vrstama roba . ito, krompir, meso, kafa, nafta, obojeni metali, nemetali, pamuk, e%er, vuna, zlato, kalaj, itd.( * Linansijske berze mogu biti univerzalne i specijalizovane. * 2niver$alne ber$e su one berze na kojima se trguje hartijama od vrednosti, naj"e%e onima koje predstavljaju finansijske instrumente na tr itu kapitala.

* Na specijali$ovanim ber$ama se trguje samo odreenim berzanskim materijalom. Dne mogu biti berze efekata * ako se sa njima kupuju i prodaju samo dugoro"ne hartije od vrednosti, devizne berze, berze zlata i plemenitih metala, itd. Cerza utvruje i publikuje cijene hartija od vrijednosti. =ijene pojedinih hartija od vrijednosti utvruju se na bazi efektivne kupovine i prodaje, odnosno ponude i tra nje konkretne hartije od vrednosti. Cerza je du na da u svom poslovanju obezbjedi' 1.. zakonito obavljanje trgovine na berzi, ).. zatitu interesa u"esnika na berzi, 4.. potovanje pravila i standarda berze koji se odnose na ponaanje u"esnika na berzi, B.. informacije za javnost o svim "injenicama zna"ajnim za rad berze. *.*. SARAJEVSKA ,ER)A vrijednosnih papira osnovana je 14.@A.)@@1. godine kao dinonicko drutvo od strane osam brokerskih ku%a. Dsam brokerskih ku%a koje su osnovale #arajevsku berzu' 1.. C,L,M8dd. Ciha% )..8L,M; ,nt.8 d.@.@. #arajevo 4..8<J6*C2D:$28 dd. <isoko B.. =$N62;- C2D:$2 I;5#$ S J2D5+8 d.d. #arajevo M.. C2D:$28 d.d. #arajevo 8CDN0,N<$#68 d.o.o. Mostar N.. C2D:$2#8 d.o.o. #arajevo 8=2$0D#8 d.o.o. #arajevo Lunkcija berze je osiguravanje informacija o ponudi i potra nji kao i o tr inoj vrijednosti trgovanih vrijednosnih papira. E Dva berza je organizovana u tri zasebna segmenta, na kojima se trguje po posebnim pravilima, i to' 1.. &vani"na kotacija, ).. :otacija fondova, 4..#lobodno tr ite. 0a bi bio primljen u zvani"nu kotaciju na #arajevsku berzu vrijednosnih papira emitent mora ispuniti odreene kriterijume. 4otacija fondova koji je razvijen za investicione fondove. 3lobodno tr"ite je segment tr ita #;#$ na kojem su ulo vi prijema najbla i. 0a bi se papirom po"elo trgovati na #lobodnom tr itu, dovoljno je da brokerska ku%a ili emitent sam postavi zahtjev za uvrtenje. 5koliko emitent podnese zahtjev za uvrtenje, mora berzi dostavljati finansijske izvjetaje o svom poslovanju. 6renutno koriste dva sistema trgovine, i to' 1..;ukcijski )..ML6# ili kontinuirani 5ukcijska trgovina se odvija na sljede%i na"in' +red*otvaranje period u kom je dozvoljen unos, mijenjanje i brisanje naloga. Nalozi se i pored mogu%eg slaganja cijena i koli"ina ne sklapaju. Dtvaranje berzanski trgovinski sistem .C6#( na osnovu postavljenih parametara uz pomo% random*procedure odreuje momenat kad %e se desiti sklapanje naloga u transakcije. +ost*fiRing period tzv. order*book*cleaning*a. 5 ovom periodu ne mogu se unositi, mijenjati ili brisati nalozi.

:ada doe do momenta tlRing*a, C6# analizira knjigu naloga za svaki simbol i odreuje njegovu cijenu za taj dan. =ijena%e biti ona po kojoj %e promet dionicama tog simbola biti maksimalan. 6er$anski indeks C,LP 6er$ansl. indeks #;#P*1@ $mitenti koji ulaze u sastav #;#P*1@ moraju ispunjavati sljede%e uslove' * da spadaju u red 1@ emitenata sa najve%om tr inom kapitalizacijom. *.+."R-OVANJE NOVIM VRS"AMA FINANSIJSKI$ DERIVA"A NA ,ER)I FJUBERS "R-OVINA Ljucers su obaveze da se kupi ili proda odredjena roba, kao sto je zito ili zlato, odredjenog dana, po unaprijed poznatoj cijeni. Ljucers ugovor, kao i terminski ugovor, predstavlja sporazum izmedju dvije strane o kupovini ili prodaji aktive u poznato buduce vrijeme za poznaru cijenu. &a razliku od terminskog ugovora, fjucers ugovorom se normalno trguje na berzi. 0a bi se omogucila trgovina, berza postavlja izvjesne standarde za fjucers ugovore. +osto dvije strane u ugovoru ne moraju da se medjusobno poznaju, berza utvrdjuje i garanzne mehanizme za izvrsenje ugovora. Cerza utvruje ta"an iznos aktive koji mora biti isporu"en po jednom ugovoru, kako %e se kotirati budu%a cijena i, mo da, ograni"enje iznosa da kojeg se mo e kretati fju"ers cijena .u ugovoru( u toku jednog dana. Na primjer, u momentu prodaje, ograni"enje dnevnog kretanja cijene za fju"ers ugovor za naftu je jedan dolar. 5koliko cijene padaju za navedeni iznos, za ugovor se ka e daje na donjem ograni"enju .limit doHn(. 5koliko cijena poraste za navedeni iznos, ka e se da je na gornjoj granici. Lju"ers cijene se redovno objavljuju u finansijskoj tampi. Najvece berze na kojima se trguje ugovorima su =I,=;JD CD20 DL 62;0$ .=CD6( i =I,=;JD M$2=;N6,-$ $P=;NJ$ .=M$(. VA0U"NE OP/IJE <alutne opcije nisu nova ideja. ,nicijalno su se javile u Njujorku )@Ttih godina, ali nisu do ivjele uzlet. ;meri"ke banke su po"ele da prodaju povremene opcije za komitete u 1AB@. godini, ali se tr ite nije ozbiljnije razvilo do 1A>). godine. Dd tada do ivljavaju uzlet. Dpcije na ovoj berzi su dizajnirane kao ameri"ke opcije sa standardizovanim jedinicama trgovine i datumom isticanja. #tandardizacija je bitna za trgovinu na centralnom tr itu, ali ima ograni"enje fleksibilnosti. +ostoje tri vrste trgovaca na ovoj berzi' specijalisti, market makers i brokeri na parketu' 3pecijalisti ili primarni trgovci su firme koje je dizajnirala berza da bi osigurala urednu trgovinu i da bi upravljala limitiranim nalozima za svaku valutu. 7arket makers su "lanice koje trguju za sopstveni ra"un, ali su obavezne da kotiraju ako to zahtijeva specijalista. 5 zamjenu za spremnost da trguju i kad im to ne odgovara. !he8loor brokers rade kao agenti za nalogodavce. Ddmah kada primi nalog od nalogodavca, on prilazi drugom trgovcu istom valutom i izvikuje svoju ponudu za opciju. ;ko, na primjer, u"ini ponudu od 1 centa, mo e dobiti odgovor da se prodaje za 1,1 ili 1,) centa. +osao je zaklju"en na komadi%u tampanog papira koji kupac nosi specijalisti. 6o se, onda, ubacuje u kompjuterski informacioni sistem berze i zatim alje na privatno kori%enje i ekrane u #ali za trgovanje. Nakon toga, trgovac na podu porvruje trgovinu nazad u brokersku kancelariju.

+.De<i!no tr!iste 6ra nja za 5#0 poti"e iz svih meunarodnih transakcija koje generiu devize. +.1. I)VO) SAD <a an izvor tra nje na deviznom tr itu jesu stranci koji trenutno ne posjeduju dolare, ali koji ele da kupe ameri"ke proizvode ili usluge. 1apanski uvoznik drveta je, na primjer, takav kupac! austrijski par koji planira da provede odmor u #;0 je, takoe, takav kupac. +.%. PRI0IV KAPI"A0A 0rugi priliv tra nje za dolarima dolazi od stranaca koji ele da kupe ameri"ku imovinu. 0a bi kupili ameri"ku imovinu vlasnici stranih valuta moraju prvo kupiti dolare na deviznom tr itu. +.*. O,IM "R-OVINE8 "R-OVINSKI ,I0ANSI NOVI MERKAN"I0I)AM suficit jedne zemlje je deficit druge. prema tome, dobitak jedne zemlje, ocjenjen kao suficit, mora biti gubitak druge, u vidu deficita. . Merkantilisti su bili ekonomisti koji su predhodili ;damu #mitu. Dni su o uspjehu trgovine sudili po obimu trgovinskog bilansa. 5 mnogo slu"ajeva, ova teorija ima smisla kada se posmatraju njeni ciljevi, a to je kori%enje meunarodne trgovine kao sredstva, izgradnje politi"ke i vojne mo%i dr ave, radije nego sredstva podizanja ivotnog standarda stanovnitva. #uficit bilansa pla%anja dozvoljava zemlji .onda i sada( da pribavi devizne rezerve. +osljednjih godina, strana doma%instva i firme su investirale stotine milijardi dolara u ameri"ke hartije od vrijednosti i nekretnine. Dvo je zahtijevalo konverziju stranih valuta u dolare. 2ezultiraju%e transakcije se zovu dugoroni tokovi kapitala.. +.+. SREDS"VA RA)MJENE ,zvjesne valute, meu kojima je najva niji 5#0, su prihva%ene od strane dr ava, banaka i obi"nih ljudi kao meunarodno sredstvo razmjene. Dve valute su, istovremeno, prihvatljive meu kupcima i prodavcima koji mogu biti manje raspolo eni da trguju jedan sa drugim ako koriste manje poznatu valutu. +... RE)ERVE VA0U"E Lirme, banke i vlade "esto akumuliraju i dr e devizne rezerve upravo kao to pojedinci imaju tedne ra"une. +.1. UKUPNA "RA&ENJA )A DO0ARIMA od strane vlasnika stranih valuta je suma tra nje za sve za kupovinu ameri"kog izvoza, za dugoro"na ili kratkoro"na ketanja kapitala za kupovinu dolara da bi se koristio u drugoj transakciji ili za pove%anje sopstvenih rezervi. ta vie, zbog toga to ljudi, firme i vlade svih zemlja kupuju proizvode iz mnogih drugih zemalja i investiraju u mnoge druge zemlje, tra nja za bilo kojom valutom %e biti agregatna tra nja pojedinca, firmi i vlada u odreenom broju razli"itih zemalja.

+.2. O,0IKOVANJE KRIVE "RA&NJE )A DO0ARIMA 6ra nja za dolarima, izra ena u jenima, je predstavljena krivom sa negativnim nagibom. :ada je dolar jeftiniji ameri"ka imovina i hartije od vrijednosti postaju atraktivni za kupovanje, a kupljena koli"ina %e porasti. +.3. PONUDA DO0ARA ponude dolara na deviznom tr itu su izvori tra nje za jenom. +.6. O,0IK KRIVE PONUDE DO0ARA :ada je dolar depreciran cijena japanskog izvoza u ;merici izra ena u dolarima se pove%ava. +otrebno je vie dolara za kupovinu iste koli"ine japanskih dobara tako da %e ameri"ki graani kupovati manje sada skupljih japanskih proizvoda. :oli"ina dolara, koja je ponuena u razmjenu za jene da bi se platio japanski izvoz , %e pasti. +.14. ODRE#IVANJE DEVI)NO- KURSA 6ri va na slu"ajeva su' 1..:ada nema dr avnih fmansijskih transakcija od strane centralne banke, devizni kurs je odreenjednako%u ponude i tra nje za dolarima koja proizilazi iz teku%eg i kapitalnog ra"una. 6o se zove fleksibilni devizni kurs. ).. :ada se dr avne fmansijske transakcije koriste da odr e devizni kurs kao odreenu vrijednost, onda se on zove fiksni devizni kurs. 4.. ,zmeu ova dva 7"ista8 sistema postoji niz mogu%ih meuslu"ajeva, uklju"uju%i vezani devizni kurs, koji se prilagoava (adjustable peg) i kontrolisano fluktuiraju%i devizni kurs &managedjloat). #istemom vezanog deviznog kursa koji se prilagoava vlade postavljaju i pokuavaju da odr e paritetnu .nominalnu( vrijednost deviznog kursa, ali eksplicitno priznaju da mogu nastati okolnosti u kojima %e promijniti paritet. #istemom kontrolisano*fluktuiraju%eg deviznog kursa centralna banka nastoji da ima izvjesni stabilni uticaj na devizni kurs, ali ne pokuava da ga fiksira na neku javno proklamovanu paritetnu vrijednost. +.11.FIKSNI DEVI)NI KURS 0evizni kurs se prilagoava tako da je bilans pla%anja jednak nivou dr avnog finansiranja u odsustvu svakog dr avnog finansiranja, postoji fleksibilni devizni kurs, a bilans pla%anja je jednak nuli. <lada mo e fiksirti devizni kurs kori%enjem dr avnih fmansijskih transakcija da bi odgovorila na pove%anu tra nju ,li ponudu. &latni standard, koji je funkcionisao tokom najve%eg dijela P,P i po"etkom PP vijeka, je karakterisao fiksni devizni kurs. +.1%. PROMJENA DEVI)NO- KURSA promjena tra nje ili ponide na deviznom tr itu. +.1*. PORAS" DOMA:I$ I)VO)NI$ /IJENA +redpostavimo da cijena ameri"ke elektronske opreme u dolarima raste. :ako %e ovo uticati na tra nju za dolarima zavisi od cjenovne elasti"nosti strane tra nje za ameri"kim proizvodom. ;ko je tra nja elasti"na, mo da zbog toga to ostale zemlje nude isti proizvod na svjetskom tr itu, ukupan potronji iznos %e se smanjiti i, prema tome, manje dolara %e biti tra eno.

+.1+. PORAS" /IJENA UVO)NI$ PROI)VODA +redpostavimo da je dolo do zna"ajnog porasta cijena japanskih proizvoda izra enih u jenima. +redpostavimo, takode, da ameri"ki potroa"i imaju elasti"nu tra nju za japanskim televizorima, jer ih vrlolako mogu zamijeniti korejskim, tajvanskim ili nekim drugim supstitutom. +osljedi"no, oni %e potroiti manje jena za japanske televizore nego to bi uradili prije i prema tome ponuditi manje dolara deviznom tr itu. +.1.. PROMJENE -0O,A0NO- NIVOA /IJENA +redpostavimo da umjesto promjene cijena pojedinih vrsta izvoznih proizvoda, kao to su elektronski kalkulatori, doe do promjene svih cijena zbog inflacije. Dno to je ovdje va no je relativna promjena nivoa cijena ameri"kih proizvoda u odnosu na nivo cijena njihovog trgovinskog partnera .podsjetimo se primjera dvije zemlje, 1apan naspram ostatka svijeta(. +.11. PROMJENA NIVOA /IJENA U SAMO JEDNOJ )EM0JI ta %e se dogoditi ako postoji inflacija u #;0, a cijene su stabilne u 1apanu9 BA =ijene ameri"kih proizvoda u dolarima %e rasti i ovi %e proizvodi biti skuplji nego u 1apanu. Dvo %e uzrokovati smnjenje tra ene koli"ine ameri"kih proizvoda i, prema tome, koli"ine dolara od strane japanskih uvoznika. 1apanski izvoz u #;0 %e imati nepromijenjene cijene u dolarima, dok %e cijene ameri"kih proizvoda koji se prodaju u #;0 biti pove%ane zbog inflacije. 6ime %e japanski proizvodi biti atraktivniji u poreenju sa ameri"kim .jer postaju relativno jeftiniji( i vie japanskih proizvoda %e biti kupljeno u #;0. +.12. INF0A/IJA PO NEJEDNAKIM S"OPAMA ;ko nivo cijena u jednoj zemlji raste u odnosu na nivo cijena u drugoj zemlji, ravnote na vrijednost neke valute %e pasti u odnosu na istu takvu vrijednost druge zemlje. +.13. KRE"ANJE KAPI"A0A <a niji tokovi kapitala mogu izvriti sna an uticaj na devizni kurs. :retanja investicionih fondova imaju uticaj na aprecijaciju valute zemlje koja uvozi kapital i deprecijaciju zemlje koja ga izvozi. +.16. KRA"KORO:NO KRE"ANJE KAPI"A0A kratkoro"no kretanje kapitala je promjena kamatnih stopa. Meunarodni trgovci prije iznajmljuju vikove sredstava za kra%i vremenski period, nego da ih dr e neuposlenim. +rirodno, vlasnici %e tra iti da ih iznajme, pod jednakim svim ostalim uslovima, tamo gdje su kamatne stope najvie. +.%4. DU-ORO:NO KRE"ANJE KAPI"A0A 1e pod uticajem dugoro"nih o"ekivanja u vezi sa mogu%nostima ostvarenja profita i dugoro"nom vrijedno%u valute. +.%1. S"RUK"URNE PROMJENE +rivreda mo e pretrpjeti strukturne promjene koje mijenjaju ravnote ni devizni kurs. #trukturne promjene su sveobuhvatni izraz za promjene trokova strukture, uvoenje novih proizvoda ili bilo ta to uti"e na model komparativnih prednosti. +.%1. PONA9ANJE DEVI)NI$ KURSEVA postoji mnogo potencijalnih izvora, za stepen varijabiliteta deviznog kursa tokom posljednje dvije dekadese uopteno misli da premauje efekte objanjene varijacijama u odreivanju deviznog kursa.

+.%%.. PARI"E" KUPOVNE SNA-E prosje"na vrijednost deviznog kursa dvije valute, tokim du eg vremenskog perioda, zavisi od njihove relativne snage. 6eoretki valuta te iti da ima istu kupovnu snagu kada se troi u sopstvenoj zemlji, kao i kada se konvertuje u stranu valutu i troi u stranoj zemlji. ;ko, po postoje"im vrijednostima nivoa cijena i deviznom kursu, valuta ima ve%u kupovnu snagu u sopstvenoj zemlji, ka e se daje potcjenjena! tada se mo e prodati strana valuta i kupi doma%a kako bi se iskoristile prednosti njene ve%e kupovne snage u doma%oj privredi i obrnuto kada valuta ima ni u kupovnu snagu. 5koliko se devizni kursevi kre%u gore*dolje! spoljni dogaaji %e vrlo vjerovatno gurnuti ekonomiju u model osciliraju%eg ekonomskog rasta i inflacije, iprkos 7herojskim8 pokuajima da se primjenjuje stabilna ekonomska politika.

.."oko<i ka>ita?a i >?atni ;i?ans ..1. "EKU:I RA:UN +latni bilaas zemlje sastoji se iz dva ra"una' teku%eg ra"una i ra"una kapitala. +o definiciji, zbir ova dva ra"una mora biti jednak nuli. 6eku%i ra"un sastoji se iz "etiri dijela' robnog naloga, ra"una usluga, ra"una dohotka i jednostranih transfera. 6eku%i ra"un mo e se napisati u obliku jedna"ine. 6eku%i ra"un, =;, jednak je trgovinskom bilansu, P*M, plus ra"un dohotka, i:, i neto transferi .jednostrani transferi(, N6, ili' =;UP*MVi:VN6 2a"un kapitali ili finansijski ra"un prikazuje tokove kapitala, kupovinu i prodaju kapitala izmeu zemalja. 2obni ra"un obuhvata izvoz i uvoz roba. Dn se "esto naziva i trgovinski bilans. 2a"un usluga prikazuje izvoz i uvoz usluga zemlje kao, na primjer, turizma. 6rgovinski bilans ili bilas trgovine jednak je zbiru robnog ra"una i ra"una usluga. 2a"un dohotka, obi"no prikazan u neto iznosu, sastoji se iz pla%anja kamata i reputacije profita na investicije u inostranstvu. 6akva pla%anja idu i prema toj zemlji i prema ostatku svijeta. 1ednostrani transferi, koji se "esto nazivaju neto transferi, su pla%anja koja su izvrila privatna lica i vlade jedne zemlje dreugoj. ..%. RA:UN KAPI"A0A 6okovi kapitala ili ra"un kapitala se obi"no ra"unaju kao neto iznos, npr. ako ;merikanac kupi obveznicu koju je izdala japanska firma, 1apanac za to dobija dolare i ameri"ki 7izvoz kapitala8 vodi se kao dugovna stavka ili uvoz u platnom bilansu #;0. ..*. S"RANE DIREK"NE INVES"I/IJE #trane direktne investicije obuhvataju izgradnju fabrike u inostranstvu ili kupovinu onoga to se smatra 7kontrolnim8Wli va nim interesom u nekoj firmi koja je osnovana u inostranstvu. +ortfolio investicije su kupovina akcija strane firme. 6okovi kapitala obi"no se dijele na dugoro"ne i kratkoro"ne. 0ugoro"ni tokovi kapitala definisani su kao strane direktne investicije .#0,(, koje se javljaju kada neka npr. ameri"ka firma gradi ili kupi fabriku u inostranstvu, plus portfolio investicije i dugoro"ni zajmovi. strane direktne investicije bile su politi"ki nepopularne u ve%ini zemalja. Jlavni razlog bio je taj to su one povezane sa strancima kojima se, prema lokalnom miljenju, ne mo e vjerovati. +ostojao je strah da stranci ne preuzmu vitalne sektore privrede i upravljaju njima na na"in koji im donosi najvie koristi, a ne onako kako bi bilo najbolje za zemlju. #trane direktne investicije donose korist. Dne su glavni kapital za prenos moderne tehnologije izmeu zemalja. :ada strana firma zapo"ne poslove u nekoj zemlji, ona %e najvjerovatnije primijeniti proizvodne i upravlja"ke tehnike koje koristi kod ku%e. 0oma%im firmama ne%e trebati mnogo da po"nu da imitiraju ove tehnike npr. ameri"ki proizvoa" automobila koji kopiraju japanske strategije upravljanja. 1o jedan razlog za pozitivan stav u korist stranih direktnih investicija vezan je za njihov pozitivan uticaj na platni bilans zemlje doma%ina. ;ko privreda zemlje doma%ina upadne u recesiju, strani direktni investitori %e najvjerovatnije imati poteko%a kao i sama doma%a privreda. Njihovi profiti %e biti smanjeni i oni %e imati malo sredstava da poalju ku%i.

..+. S"RANE DIREK"NE INVES"I/IJE SAD i S"RANE DIREK"NE INVES"I/IJE U SAD :oje zemlje imaju najvie direktnih investicija u #;0, a gdje ;merikanci ele da investiraju9 B@X stranih direktnih investicija u #;0 je u proizvodnji i oko )MX je u fmansijskim uslugama i nekretninama. Critanske investicije u #;0 u )@@@. godini rasprostranjene su u svim doma%im industrijama, ali najvie u proizvodnji .4@X(, osiguranju .4,AX(, nafti .)>,NX( i uslugama .11,?X(. 1apanske investicije su uglavnom u oblasti trgovine .)AX( proizvodnje .)?X(,Jnansija.1)X(i nekretnina .N,1X(. ;meri"ke firme naj"e%e investiraju u razvijene zemlje. +reko M@X stranih direktnih investicija #;0 je u $vropi. 4@X ukupnih stranih direktnih investicija #;0 je u proizvodnji, a oko M@X je u bankarstvu, finansijama, osiguranju i nekretninama. .... PAD PE)OSA +ad pezosa u periodu 1AAB*1AAM. godine predstavlja opasnost od finansiranja trgovinske neravnote e preko portfolio investicija i kratkoro"nog kapitala. +rije krize pezosa, smatrano je da je Meksiko postigao ekonomski uspijeh i on je u tom pogledu predstavljao obrazac za zemlje tre%eg svijeta. Meksiko se izborio sa krizom dugova u 1A>@* im i zajedno sa :anadom i #;0 potpisao sporazum o slobodnoj trgovini. +ostojalo je malo razloga za sumnju da bi meksi"ki pezos mogao da do ivi kolaps. Jodinja stopa deprecijacije pezosa od BX samo bi pokrila razlike u inflaciji izmeu Meksika i #;0. +ove%an deficit teku%eg ra"una doveo je do deprecijacije pezosa. ,pak, "ak i najmanji znak deprecijacije pezosa doveo bi do zastoja priliva kapitala i do odlaska kratkoro"nog kapitala iz zemlje. #manjenje deficita dovelo je do nezaposlenosti. ..1. KRA"KORO:NI KAPI"A0 I P0A"NI ,I0ANS Dni se javljaju kada graani jedne zemlje, otvaraju bankarske ra"une u stranoj valuti, kupuju kratkoro"ne inostrane finansijske aktive ili kupuju obveznice neke strane vlade bilo kog roka dospije%a. ..2. P0A"NI ,I0ANS razvojne strategija i politike ekonomskih odnosa sa inostranstvom treba da dovede do optimizacije stopa rasta, br eg rjeavanja strukturnih problema u privredi, kretanje tehni"kog progresa i pove%anja konkurentnosti nacionalne privrede na svjetskom tr itu. +od platnim bilansom zemlje se podrazumijeva sistemski pregled svih ekonomskih transakcija koje pojedinci, privredni subjekti i dr avni organi, obave sa inostranstvom u odreenom vremenskom periodu, a naj"e%e u toku jedne kalendarske godine. #am pojam bilansa podrazumijeva stavke rashoda i prihoda, pa tako i platni bilans ima stavke rashoda i prihoda. +latni bilans se vodi po sistemu dvojnog knjigovodstva koji podrazumjeva da se svaka stavka .transakcija( knji i na dugovnoj i potra noj strani, pa je zbog toga, ra"unovodstveno po smatrano platni bilans uvijek u ravnote i. ..3. KON/EP" P0A"NO- ,I0ANSA +latni bilans predstavlja sistematski pregled ukupnih nov"anih dugovanja i potra ivanja jedne zemlje prema inostranstvu u datom vremenskom periodu, naj"e%e u toku jedne godine. 5kupna nov"ana dugovanja i potra ivanja jedne zemlje prema inostranstvu su ekonomski izraz svih transakcija ostvarenih po osnovu pla%anja uvoza i naplate izvoza roba, pla%anja uvoza i naplate izvoza usluga .saobra%aja, turizma, osiguranja, izvoenja graevinskih radova i dr.(, uzimanje i davanje kredita, pla%anja i napla%ivanja dugova

.glavnica i kamata( po kreditima iz ranijih godina, pove%avanja i smanjivanja deviznih rezervi i dr. #aldo u platnom bilansu mo e biti pozitivan, negativan i uravnote en. +latni bilans js pozitivan kada su ukupna potra ivanja ve%a od ukupnih dugovanja date zemlje. +latni bilans je negativan kada su ukupna potra ivanja manja od ukupnoh dugovanja. +latni bilans je uravnote en kada su ukupna potra ivanja jednaka ukupnim dugovanjima. +latni bilans u svakoj zemlji sastavlja se po odreenoj metodoligiji i emi koju preporu"uje MML. ..6. DEVI)NI ,I0ANS predstavlja pregled o svim meunarodni im pla%anjima i napla%ivanjima jedne zemlje sa inostranstvom u odreenom periodu. 0evizni bilans je vrlo zna"ajan, jer pokazuje devizni priliv i odliv iz zemlje, kao i stanje likvidnosti zemlje prema inostranstvu. 0evizni bilans mo e da bude siguran izvor informacija za sastavljanje platnog bilansa. ..14. O,RA:UNSKI ,I0ANS bilans iskazuje stanje meunarodnih obaveza i potra ivanja zemlje 41 decembra svake godine. Dbra"unski bilans sadr i sve va e%e obaveze i potra ivanja kao i sve zajmove i kredite .u kori%enom, a jo ne otpla%enom iznosu(, bez obzira kada je obaveza nastala. 5 obra"unskom bilansu kumulirana su salda teku%eg ra"una bilansa pla%anja, koja su se morala finansirati zadu ivanjem u inostranstvu. Dbra"unski bilans u naoj zemiji pokazuje, u prvom redu, fmansijske zajmove i robne kredite. Dbra"unski bilans ima veliku analiti"ku vrjednost, zato to prikazuje meunarodne du ni"ko* povjerila"ke odnose na osnovu kojih se cijeni stepen zadu enosti i meunarodne kreditne sposobnosti. ..11. S"RUK"URA P0A"NO- ,I0ANSA #vi ekonomski odnosi sa okru enjem imaju odreene posljedice koje se iskazuju kroz razli"ite vrste bilansa. 6o je sistematski pregled svih ekonomskih transakcija jedne zemlje sa drugim zemljama. +latni bilans, u na"elu, ima dvije osnovne funkcije' Y 0a na sistemski na"in prika e sve ekonomske odnose jedne zemlje sa inostranstvom i Y 0a prika e finansijsku likvidaciju tih odnosa ..1%. RA:UNI P0A"NO- ,I0ANSA +latni bilans obuhvata pet vrsta transakcija' 5 kupovina i prodaja robe i usluga za novac tj razmena roba i usluga za finansijska potra ivanja! * razmjena robe i usluga za robu i usluge! 5ustupanje il iprijem robe i usluga bez nadoknade, tj pokloni u robi i uslugama! 5 ustupanje ili prijem finansijskih potra ivanja bez nadoknade, tj. u obliku poklona. +latni bilans registruje tri tipa transakcija' * transakcije robom i uslugama, * transferima pla%anja, * finansijske transakcije. Cilans teku%ih transakcija pored robnog bilansa i bilansa usluga sadr i saldo svih transfera odnosno priliv i odliv po osnovu jednostranih privatnih i javnih transakcija.

..1*. URAVNO"E&ENJE P0A"NO- ,I0ANSA Metode za uravnote enje i prilagoavanje platnobilansnog debalansa su' 1..deflacija ).. devalvacija 4..trgovinska devizna kontrola B..finasiranje platnog bilansa zadu enjem u inostranstvu M.. finansiranje deficita platnog bilansa vlastitim monetarnim rezervama. ..1+. K?asiCni auto atski eDani!a ura<noteAenja >?atno@ ;i?ansa zlatno va enje je predstavljalo jedinstveni svelski monetarni sistem, tj. da se pla%anje vri u zlatu umesto u valuti zemlje prodavca. :olebanja deviznih kurseva u sistemu zlatnih va enja bile su u okviru zlatnih ta"aka' gornje zlatne ta"ke i donje zlatne ta"ke. Jornja zlatna ta"ka je bila ta"ka izvoza zlata tj. granica iznad koje devizni kurs nije mogao da poraste jer se tada umjesto deviza javilo kretanje zlata "ijim su se izvozom izmirivale obaveze po osnovu inostranih dugovanja. 0onja zlatna ta"ka je bila ta"ka uvoza zlata, tj. granica ispod koje devizni kurs nije mogao da padne, jer se tada umjesto deviza javilo kretanje zlata "ijim ce uvozom u doma%u zemlju inostranstvo jeftinije izmiriti svoja dugovanja. ..1.. Mode? ra!<ijeniD !e a?ja 5 savremenom kapitalizmu krizno poputanje uopte izaziva poreme%aj u platnom bilansu. 2azvijene zemlje primjenjuju, za uravnote enje tri metode' 1.. deflacionirarije tra nje putem restriktivne monetarne i fiskalne politike! )..devalvacija kursa nacionalne valute! 4..primena administrativnih mjera zatite platnog bilansa. ..11. Mode? !e a?ja u ra!<oju Dsnovni uzrok neravnote e kod zemalja u razvoju je prenapregnuti proces proirene reprodukcije, i to ukoliko vie ukoliko se pri tom pribjegava inflatornom finansiranju. +ostoje tri mjere koje se koriste' * +rva mera se sastoji u de 8acionimnju nov"ane tra nje i cijena koje su u procesu ekonomskog razvoja preterano visoke! *0ruga mjera je administrativna zatita platnog bilansa. #astoji se u kontrolisanju svih pla%anja sa inostranstvom, eventualno i robnih transakcija po kojima se ta pla%anja vre. Dvakvim mjerama se direktno deluje na platni bilans. *6re%a mera je devalvacija nacionalne valute. Dve tri vrste mjera mogu kod zemalja u razvoju pozitivno delovati na platni bilans, i one se obi"no kombinuju. ;ko je platno bilansni deficit veoma veliki, ne mo e se rijeiti problem neravnote e. +ri tome se moraju uva avati izvjesna pravila' * 0a nerazvijene zemlje u zrelijim fazama privrednog razvoja treba da postignu io ve%i stepen usklaenosti investicione potronje i akumulacije! * 0a nerazvijene zemlje u prvim fazama ekonomskog razvoja favorizuju * Crzi porast proizvodnje roba za doma%e tr ite, pa zato nema dovoljno robe za izvoz! * 0a se bez deviznog priliva ne mo e dalje proirivati reprodukcije odnosno da zaostajanje izvoza dovodi do ko"enja cjelokupne reprodukcije, tj. da platni bilans predstavlja granicu za proirenje reprodukcije'

1.. 0a je potrebno da se u zrelijim fazama privrednog razvoja velika pa nje posve%uje razvijanju izvoznog sektora privrede, tj. proirenju devizne osnove za ekonomsku ekspanziju! i )..0a se vodi politika postepenog smanjivanje uvozne stope u kom cilju se prije svega, treba da ide na izgradnju industrije koje treba da zameni uvoz. +ova%anje izvozne i smanjenje uvozne stope dugoro"an su proces, ali je to pravi put za uravnote enje platnog bilansa zemalja u razvoju. Meunarodna podjela rada koja je determinisana ekonomskom dominacijom razvijenih zemalja djeluje upravo usporavaju%e na razvojni proces nerazvijenog dela svijeta. 5 platnom bilansu postoje tri tipa transakcija, i to' 1..6ransakcije robom i uslugama' kupovina ili prodaja roba ili usluga za novac! razmjena robe i usluga za robu i usluge! i pokloni u robi i uslugama. )..6ransferna pla%anja! protivstavka za poklone u robi i uslugama! i ustupanje ili prijem finansi jskih potra ivanja u vidu poklona. 4..Linansijske transakcije' razmjena fmansijskih potra ivanja za druga finansijska potra ivanja. $konomska transakcija je razmjena vrijednosti u kojoj dolazi do promjene vlasnitva odreene robe, usluga ili fmansijskog potra ivanja. Meunarodne ekonomske transakcije se sa stanovita platnog bilansa dijele na' teku%e i kapitalne, jednostrane i dvostrane, privatne i javne, dobrovoljne i prinudne. +rve su zna"ajne sa stanovita prakse i o njima je bilo rije"i, dok su ostale zna"ajne samo sa stanovita teorije i analize. +rilagoavanje platno bilansnih poreme%aja zahtijeva odreenu realokaciju resursa u nacionalnoj privredi, promene u strukturi proizvodnje i ljestvici komparativnih prednosti, kao i izmjene u strukturi izvoza i uvoza. +rva mogu%nost prilagoavanja, jeste finansiranje neravnote e kori%enjem deviznih rezervi i kratkoro"nim zadu ivanjem u inostranstvu. 0ruga mogu%nost prilagoavanja platnog bilansa je upotreba deviznih ograni"enja kojima se obim ponude i tra nje deviza prisilno usklauje. 6re%i na"in je prilagoavanje cijene privrede postoje%em deviznom kursu* deflatornim sni avanjem cjena i dohotka, kako bi se pri datom kursu tra nja deviza smanjila na nivo ponude. 3etvrta mogu%nost priiagoavanja odnosi se na doskora va e%i 7Cretonvudski meunarodni monetarni sistem8 u kome je fiksni, ali privremeno prilagodljiv, devizni kurs dozvoljavao fleksibilniju privredu deflatono*inflatornog metoda priiagoavanja. ..12. "R-OVINSKI ,I0ANS #istematski pregled odnosa izmeu vrjednosti ukupnog uvoza i izvoza dobara jedne zemlje u toku jedne godine naziva se trgovinskim bilansom 6rgovinski biians jedan je od izuzetno va nih, a "esto i najva nijih segmenata platnog bilansa. 6rgovinski biians mo e da bude uravnote en, deficitaran i suficitaran, u zavisnosti od stepena pokrivenosti uvoza izvozom. 6rgovinski biians je uravnote en kada je vrijednost uvezenih dobara jednaka vrijednosti izvezenih dobara .kada je u procentima 1@@(. 6rgovinski biians je deficitaran kada je vrijednost uvezenih dobara ve%a od vrijednosti izvezenih, dobara .kada je u procentima manji od 1@@(. 6rgovinski biians je suficitaran kada je vrijednost uvezenih dobara manja od vrijednosti izvezenih dobara .kada je u procentima ve%i od 1@@(. Dbim i struktura trgovinskog bilansa pokazuju nivo razvijenosti jedne zemlje. Ciians nerobnih transakcija .trgovinski biians( je sve zna"ajniji za platni biians CiI.

..13. Metodo?o@ija >?atno@ ;i?ansa u ,i$ =entralna banka CiI odgovorna je za izradu platnog bilansa. Na osnovu &akona o deviznom poslovanju, &akona o =entralnoj banci CiI i prate%ih odluka i uputstava, u CiI se vri statisti"ko sakupljanje i obrada svih transakcija izmeu rezidenata i nerezidenata za potrebe izrade platnog bilansa. #tatistika platnog bilansa je metodoloki prilagoena meunarodnim statisti"kim standardime. #tatisti"ko sakupljanje i obrada podataka o transakcijama izmeu rezidenata i nerezidenata zasnovano je na izvjetajima banaka o platnom prometu sa inostranstvom .,62#( koji se dekadno, u elektronskoj formi, dostavljaju =entralnom prijemnom odeljenju =CC,I, koje ih prosljeuje Ddeljenju za platni bilans na provjeru i obradu. 5 zavisnosti od raspolo ivih izvora podataka, prera"unavanje vrijednosti transakcije iz originalnih valuta u izvjetajnu valutu vri se primjenom' *zvani"nog srednjeg kursa =CC,I na dan transakcije, i *zvani"nog srednjeg kursa konvertibilne marke koja je utvrena posljednjeg radnog dana u nedjelji koja prethodi nedelji u kojoj se utvruje iznos carine i drugih uvoznih da bina. 6ako formirana baza podataka predstavlja izvor za izradu platnog bilansa CiI, koji se objavljuje na veb*sajtu =CC,I i u publikaciji *7#tatisti"ki bilten =entralne banke CiIE. +odaci statistike platnog bilansa redovno se dostavljaju MML*u i, po potrebi, drugim meunarodnim finansijskim organizacijama sa kojima =CC,I sarauje.

1.Medjunarodne

onetarne finansijske institu=ije

1.1.SVJE"SKA ,ANKA OR-ANI)A/IJA &emlje koje ele da pristupe #vjetskoj bZnci moraju najnre bili 3lanovi ,ML. Dd skoro 1>@ "lanova #vjetske banke, ve%ina su takode 3lanovi ,L= i ,0;. 5pravlja"ka struktura #vjetske banke sli"na je strukturi ,ML. <rhovna vlasi im Ddbor guvernera. #vaka zemlja pojedma"no mo e da postavi jednog guvernera i jednog zamjenika u ovom odboru. Dni su obi"no mlnistn ftnansija ili ministri za razvoj ili ekonomsko planiranje. Ddbor se sastaje jedanput godinje, obi"no i septembru ili oktobru, kada odr ava zajedni"ki sastanak sa Ddborom guvernera ,ML. $fektivno rukovodstvo je u rukama Ddbora izvrnih direktora, koji zajedno rukovode ,C20, ,L= +et zemalja sa najvie akcijskog kapitala .#;0, 1apan, vclSa Critanija, Njema"ka i Lrancuska( ,maju pravo na pojednog direktora, ostalih 1A direktora se bira putem glasa"kih grupa, gdje se u izbornim jedinicama sabiraju njihovi glasovi. :ao rezultat toga. razvijene zemlje su banku uvijek prisvajale, kao jedan od kanala koji poda pomo% za razvoj, poto su mogk da uti"u na njene odluke u saglasnobi sa njihovom ekonomskom mo%i. Na "elu ,zvrnog odbora je predsedmk, koji se bira na pel godina. +redsjednitvo #vjetske hanke je. po tradiciji, rezervisano za ameri"kog dr avljanina. Dd 1AAM. godine na tom mjestu je 0 cjms <olfenson .1ames Go1fensohn[ brvS bankar. ,zvrsni odbor se uglavnom sastaje dva puta nedjeljno. Njegova pozicija u politi"kim pitanjima je, u principu, dosta slabija od ,zvrnog odbora ,ML. najvie iz razloga dere poslovanja #vjetske banke, koja ac, uglavnom, odnosi na specijalizovanc rmkroekonomske oblasti. 5 praksi veliki dio posla se povjerava zaposlenima. &a razliku od #vjetske banke, afere poslovanja ,ML su uglavnom makroekonomskog karaktera. +oliti"ke i ekonomske implikacije njegovih aran mana su mnogo ve%e. iako da postoji veca te nja da se uti"e na njegove odluke. ; za razvoj je No poslavijcn u isto vrijeme kad i ,merim komitet. 1AAB. godine, i to je zajedni"ki ministarski komitet guvernera ,ML i #vjetske banke. +ravila 3lanstva su sli=na onima u ,ntcrim komitetu' svaka zemlja "lanica koja ima izvrsnog direktora i svaka izborna jedinica mo e da postavi jednog 3lana. :omitet se sastaje dva puta godinje * na prome%e i na jesen, kada se sastanak pokapa sa godinjim sastankom guvernera, kao politi"kom Srumu visokog nivoa. :omitetu za razvoj je8 dat zadatak nadgledanja prebacivanja realnih sredstava zemljama u razvoju. :omitetu je dal sopstveni sekretarijat, ali samo nekoliko godina kasnije je postalo o"igledno da je njegov posao zahtjevno da bude usidren u meunarodnim institucijama, da bi donio konkretne rezultate, :ieditne olakice ,C20. poznate kao zajmovi #vjetske banke, za razliku od 10; kredita su namijenjene Jnansinmju visoko kvalitetnih projekata ili programa koji direktno dopnnosc ekonomskom razvoju, ali za koje se ne mo e obezbijediti privatno Inansiranje pod povoljnim uslovima. Dvaj kvalhct i ispravna analiza prinosa bi trebalo da obezbijede da se kredit mo e isplatiti u odreenom roku. 5 ovom pogledu. #vjetsvka banka funkcionie kao investiciona banka, iako je njen kriierijum neto bla(i. a politika odlaganja duga nc#lo ireg spektra od komercijalnih banaka. 5 principu, banka se obavezuje da obezbijedi devize neophodne za pmjcka- dok sama zemlja ohezhjeduje lokalnu valutu za doma%u komponentu projekta .plate i doma%i dobavlja"i(. 5 praksi

mo e da postoji odstupanje od ovog principa, ali Canka nikada ne mo e biti jedini fuiansijer projekta. #vi zajmovi #vjetske banke su ugovoreni samo sa dr avom ili institucijama za koje paranlujc dr ava. :ao agencija koja daje zajam od dr ave dr avi, #vjetska banka je nadmo%na meudr avna institucija. 5 tome se #vjetska banka bitno razlikuje od ,ML * privatni kapital jbrmira najva nui izvor fmansiranja za zajmove #vjetske banke. 5 isto vrijeme ovo oslanjanje na privatno fmansiranjc je jedan od razloga za prethodno pornenut nezavisniji polo aj izvrnog osoblja #vjetske banke, u odnosu na ,zvrsni odbor koji postavljaju zemXe 3lanice. <lada #;0 bi voljela da #vjetska banka bude u stanju da pozajmi direktno privatnom sektoru bez garancija dr ave. Ddobrenje #;0 za posljednje pove%anje kapitala ,L= bilo je povezano sa &ahtjevom da u dogledno vrijeme, polovina od svih grupnih aktivnosti Jrupe #vjetske banke bude usmjercua na privatni sektor. Meutim, ve%ina "lanova se protivila ovome, ele%i da o"uva ravnote u sadanje raspodjele funkcija izmeu #vjetske banke i 1L=, \a kraju su ;mcnkanc, odustali od svog zahtjeva kada je #vjetska banka razvila jasnu strategiju razvoja pnvaiimg sektora, podr avaju%i strukturne rclbrme kojima je cilj poboljanje poslovne klime. FINANSIJSKI PROI)VODI I,RD Meunarodna banka za obnovu i razvoj nudi tri vrste. Namjera da se zajmoprimcima omogu%i fleksibilnost da mogu da odaberu udove koji su , komotni sa strategijom zadu ivanja i koji odgovaraju njihovom kapacitetu serviranja duga. Najmoprimci mogu, za finansiranjc dijelova istog projekta ili programa, kombinovat, uslovc f zajmova u vie valuta i]ili zajmova u jednoj valuti. 5 proteklim godinama Canka je aktivno odgovarala na promjene ekonomskih oslova. 5 prvih )@ godina postojanja dvije tre%ine zajma je ilo na pokri%e trokova snadbjevanja elektri"nom energijom i 8projekte transporta. Lilozofija X sastojala od toga da je postojanje dobre infrastrukture od bitnog zna"aja za investicije, iako infrastrukturni projekti jo uvijek imaju va nu ulogu, razvojnom procesu Canke je proirila svoje aktivnosti na druge oblasti i regione. S"RUK"URNO PRI0A-ODAVANJE ,ndustrijske zemlje su se borile protiv jake recesije, dok su zemlje u razvoju mu"ili sve ve%i dugovi, djelimi"no kao posljedica otrog skoka m kamatnih stopa. 2jeenje je moralo biti naeno ne samo u porastu volumena pozajmljivanja * jer bi ovo pogoralo teret dirigovanja * ve% i u politici prilagoavanja novoj situaciji. 5 ovu svrhu nastala su dva programa pozajmljivanja' zajmovi za strukturno i soktorsko prilagoivanje. +od programom strukturnog prilagoavanja zajmovi za opte namjene su odobreni sa ciljem poboljanja na"ina funkcionisanja ekonomije i ja"anja izvornog sektora. Dni su posebno primjenjeni zemljama sa velikim strukturnim deficitom bilansa pla%anja, a podr avaju prilagoavanja koja vode stvaranju odr ive pozicije platnog bilansa na du i rok. =esto se odobravaju zajedno sa zajmom ,ML. zbog bliske veze sa Londovim programima prilagoavanja. ANA0I)E I SAVJE"I #vjetska banka je prikupila gomilu informacija i iskustava, sadr anih u preporukama i izvjetajima koji se veoma "esto pripremaju. Dsobito su va ni ,zvjetaji o svjetskom razvoju .Gorld 0evelopmenl 2eport(, koji se publikuju svake godine i daju ton novim idejama i uvid u Bprobleme razvoja. #vake godine se u ovim izvjetajima obrauje posebno interesantan predmet. lako je izvjetaj iz 1AA), Jodine obratio posebnu pa nju

na ekoloke efekte ekonomskog razvoja, zauzimaju%i se ]a uklju"ivanje ekolokih razmatranja u pripremanje razvojnih programa. 6ehni"ka pomo% koju finansira Canka, je takoe zna"ajno pove%ana' posljednjih godina ona je iznosila oko , milijarde dolara godinje. Canka, takoe, sprovodi projekte tehni"ke pomo%i, koje finansira program razvoja 5jedinjenih nacija .5nited Nations 0evelopment +rogram * 5N0+(. +ostoje dvije razli"ite vrste pomo%i' infrastrukturna ^hardver( tehni"ka pomo%, kao to su graevinarstvo i studije izvodljivosti i institucionalna .softver( pomo%, kao #to je razvoj institucija, formulisanje makroekonomske politike i razvoj menad erskih sposobnosti. 5 pogledu ipmmjena ekonomske klime i pove%anog zna"aja dobrog upravljanja, Canka stavka sve ve%i iaaglasak na institucionalnu tehni"ku pomo%, proiruju%i svoje iroko znanje u sferu privatizacije, razvoj tr ita kapitala i korporativno finanskanje. VEBA ,RI-A )A OKO0INU predsjednikom -uisom +restonom .-eHis +reston( pa nja se prtorijentisala ka kvalitetu projekta #vjetske banke i njihovom uticaj u na okolinu. Croj stru"njaka ekologije se za kratko vrijeme pove%ao zbog suo"avanja sa sve ve%im problemom zagaenosti i sve ve%ih teta u zemljama u razvoju. 5 1AA1. Jodini je ustanovljena Jlobalna +omo% $kologiji .Jlobal Ciivironment Lacilitv * J$L(. Njen trenutni bud et iznosi ) milijarde #02 za trogodinji period. Como% je dodijeljena od strano #vjetske banke i 5N0+. <e%ina zajmova se koristi da podr i projekte koji stile bioraznovrsnost, smanjuju efekat staklene bate i poboljaju kvalilet vode. J$L projekti se obi"no sprovode u saradmjj sa programima #vjetske banke! oni formiraju neku vrstu \zelene naljepnice8 za projekte Canke. 0a bi se suo"ilo sa kritikom od strane konzervativnih i ekolokih grupa, prihva%ena je procedura dvostruke glasa"ke ve%ine zemalja darodavaca. 5 #;0 se razvio politi"ki savez izmeu konzervativnih "lanova :ongresa koji sumnjaju u efektivnoF projekta #vjetske banke i ekolokih aktivista koji se brinu za ulicaj na sredinu. 5 +redstavni"kom domu ameri"kog :ongresa .Iousc of 2epresentatrvca(, velika ve%ina je glasala za smanjenje doprinosa ameri"kog kapitala #vjetskoj banci u 1AA). godini. +rigovori su se odnosili na veli"inu projekta, kao i na 3injenicu da ih izvravaju vlade. 0akle, Canka se trudi da upotrijebi svoje zajmove za podr avanje politi"kih i ekonomskih promjena, sve vie se zauzimaju%i za privatizaciju nezgrapnog i neefikasnog dr avnog monopola. <ie pa nje se poklanja ekolokim aspektima energije i drugim projektima.

1.%.ME#UNARODNI MONE"ARNI FOND IS"ORIJA" :orijene ,ML nalazimo jo u vremenu ekonomske depresije 1A4@*tih godina. 5 to vrijeme, zemlje su bile prinudno skinute sa standarda zlata, koji je bio ponovo uspostavljen poslije +rvog svjetskog rata sa nerealnim deviznim kursevima. +osebno je bila precijenjena funta i kada je <elika Crianija napustila zlatni standard 1A41. godine, ostale zemlje su po urile da devalviraju svoje valute, kako bi one imale konkurentnu prednost. Mnoge zemlje su pred uzele i odgovaraju%e mjere u cilju zatite sopstvene industrije. +osljedica je bio kolaps trgovine' izmeu 1A)A. i 1A4A. godine vrijednost svjetske trgovine je opala za N@X. 0a bi se ponovo uspostavio rad i naknadno ,,upalio ekonomski motor8, bile su predviene razno meunarodne monetarne konferencije, meutim, sve su se zavrile neuspjehom zbog nekooperativnosti. Miljanja o tome staje razlog ekonomskih problema se veoma razlikuju. +oliti"ki gledano, bilo je to vrhunac izolacionizma. +o"etkom 1AB@*tth godina, za vrijeme! 0rugog svijetskog rata, 0 on Majnard :ejns .1ohn Mavnard :evnes( iz Ministarstva fmnnsija <elike Critanije i Ian 0ekster <ajt .IarrK 0eRter Ghite( iz Ministarstva financija #;0, su skoro istovremeno napravili planove za radikalno novi monetarni sistem, koji bi stabilizovao devizni kurs i unaprijedio slobodnu trgovinu. OSNIVANJE IMF /I"A" 5 svojim memoarima, budu%i ministar spoljnih poslova Iolandije, 1.G. Ceven. koji je prisustvovao bretonviidskoj konferenciji, opisuje svoj sastanak sa :evnesom ve"e pred kofercnciju. #a ostalim u"esnicima koji su odsjeli u -ondonu, on je isplovio tz-iverpulo 1N, juna 1ABB. godine na brodu /ucen MarK. +oto su otili, na -ondon su pale prve <, rakete, njema"ko tajno oru je. Na brodu /neen Marv su se nalazili prvi njema"ki zarobljenici sa ratita iz Normandije. 7=jelokpan put, krivudaju%i lijevo*desno da bismo izbjegli "amce .koji se nikad nisu ni pojavili(, je bio prilika da se bolje upoznamo, a iznad svega da postanemo prisniji sa :evnesom, koji je putovao sa suprugom, ruskom igra"icom -idijom -opokovom. &nao je da je iznad ostalih smrtnika zbog svog izuzetnog intelekta i 7ulagivanje8 njegovih pristalica nije moglo to nikako da poremeti. ,pak. on je bio ljubazna i drutvena osoba, nije se fereeao na ljude i nije ih omalova avao8. OR-ANI)A/UA vodio je Ddbor guvernera, po jedan iz svake zemlje "lanice, od kojih je svaki imo zamjenika. Juverneri su obi"no ministri fmansija ili guverneri centralnih banaka. Juverneri odlu"uju o va nim pitanjima, kao #to je pove%anje ve%ine Londa, primanja novih 3lanova ili raspodjela #02, 1edanput godinje, uglavnom u septembru. /I0JEVI IMF 5napreenje meunarodne monetarne saradnjc kroz stalnu instituciju koja pru a konsultanlsku mainu i saradnju u rjeavanju meunarodnih monetarnih problema. +odsticanje ekspanzije i uravnote enog rasta meunarodne trgovine i pomo%u toga doprinos unapreenju i odr avanja visokih nivoa zaposlenosti realnih prihoda, razvoj svih proizvodnih sredstava u zemljama 3lanicama kao osnovni ciljevi ekonomske politike. 5napreenje stabilnosti razmjene, radi odr anja sporazuma razmjene izmeu "lanica i radi izbjegavanja konkurentske devalvacije nacionalne valute. +ru anje pomo%i u postavljanju mullilatcralnog sistema pla%anja s obzirom na trenutne transakcije izmeu

"lanica i eliminisanje ograni"enja na devizne transakcije koja ometaju rast svjetske trgovine. Dbezbjedivanje sigurnosti "lanicama, daju%i im privremeno opta sredstva Londa uz adekvatno osiguranje, dakle, pru aju%i im mogu%nost da isprave lou prilagoenost u svojim platnim Mlacima, bez podvrgavanja mjerama destruktivnim po nacionalni ili meunarodni prosperitet. KVO"E U IMF udovima brzog razvoja svjetske ekonomija ,Mf mora imati adekvatne izvore sredstva ka bi u svakom trenutku mogao odgovoriti na ptatno*bilansne fmansijske potrebe svojih "lanica i, taj na"in, podr ao programe prilagodavanja. Dsnovno sredstvo finaiCiranja od strane ,Mt kvote * udru ena sredstva koja se sastoje od upisa kapitala svake zemlje "lanice. 1.*.PARI9KI K0U, +ariki klub je neformalna grupa fmansijskin zvani"nika iz 1A najbogalijih zemalja svijeta 3lanka D$=0*a i 2usije, koja pru a finansijske usluge poput restrukturiranja dugova, olakavanja dugova i otpisa dugova zadu enim zemljama i njihovim kreditorima. 0u nici su "esto preporu"eni od strane Meunarodnog monetarnog fonda poto su alternativna noenja bila neuspena. 2estrukturiranje dugova kod +arikog kluba zahteva konsenzus svih "lanova i ne smo favorizovati jednu zemlju kreditora u odnosu na druge. #astaje se svakih est neddja u francuskom ministarstvu ekonomije, finansija i industrije, u +arizu. :lubom predsedsava visoki zvani"nik francuske dr avne blagajne, trenutno je to potsekretar dr avne blagajne. OSNIVANJE +ariki klub je nastao no sastanku izmeu ;rgentine i njenih najve%ih zvani"nih kreditora, maja 1AMN. Jodine, kada je dogovoreno da se izvr#i restruktuiranje dugova zemlje prema stranim vladama. Na]iv kluba se odnosi na mjestogdje su se "lanovi sastajali u to vrijeme i "injenicu daje francuski ministar finansija bio njegov presjedavaju%i. Dva dva aspekta su postala tradicija u :lubu, koji se uvKek, s namjerom, okrucivao izvjesnim stepenom diskrecije. OSNOVNI PRIN/?P pariki klub nije formalna organizacija. Ne postoji ugovor ili propisi koji dcfiniu.. Meutim, tokom godina nastao je izvjestan broj opte prihva%enih procedura i neformalnih pravila na osnovu kojih se vode pregovori. Najva nija pravila se odnose na to da zemlje du nici zaklju"e aran man sa ,ML .princip usbvlienosti(, uzevi maksimalno u obzir spososobnosti otplate i da teret opratanja8 duga treba da bode podjednako podjelien medu zemljama povjerioeima .podjela tereta(. PRO/EDURE &apisnik, koji potpisuju sve strane, obi"no uklju"uje slee%e aspekte' 0efinicija potra ivanja koje treba konsolidovati' samo zvani"ni dugovi se reslruktuiraju. Dvo uklju"uje inostrane dugove javnog sektora i dugove privatnog sektora koje pokriva garancija vlade ili koje je kompanija ve% otplatila u doma%oj valuti, ali za koji jo uvijek nema raspolo ive strane valute. 5 principu, kratkoro"ni dug kra%i od godinu dana ne uzima se u obzir. Y #tepcn konsolidacije' napravljena je razlika izmeu dospje%a otplate glavnice i kamate, pri "emu :lub preferira da odlo i glavnicu, prije nego kamatu. +oslednjih godina

nije neobi"no da 1@@X glavnice i kamate bude uklju"enou sporazume u slu"ajevima ozbiljnih problema. Y Dtpis duga' za najsiromanije zemlje, po tzv. Napuljskom dogovoru, do dvije tre%ine zvani"nnog duga mo e biti otpisano. 2;<ND+2;<;N 62$6M;N +odjednaka podjela tereta opratanja krediti meu zemljama povjeriocimaje, u stvari, razlog postojanja +arikog kluba. 5 praksi ovo zna"i da svi zvani"ni kreditori dopuSaju restruktuiranje zajmova pod uporedivim uslovima u datom periodu. :lauzula protiv diskriminacije uklju"ena je u sporazum o restruktuiranju gdje se du nik obavezuje da podjeli teret podjednako izmeu svih zvani"mh kreditora, uklju"uju%i i zemlje koje nisu 3lanice +arikog k1uba. +ariki klub pokuava da osigura da drugi kreditori, kao #to su mukilateralne organizacije, komercijalno banko, arapski , isto"noevropski kreditori, ulo e znatan napor, zato Xo se princip ravnopravnog tretmana odnosi ina njih. ,pak. ovo je te#ko posti%i u praksi. Ne sauno da multilateralne organizacije koje su svje u' svog statusa prefehnmog kreditora, nikad ne restruktuiraju zajmove, nego "esto postajo problemi i u podjeli tereta sa komercijalnim bankama. Dvo se dogadja zato #to su uslovi restruktuiranja +arikog kluba obi"no potpuno druga"iji od uslova banaka. &ato banke koje se sastaju na sopsrvenom forumu, -ondonskom kbbu7 oklevaju da formalno prilagode isplatu kamata, dok +ariki klub ovo doputa. Nasuprot ovome, kada du nik ima poteko%e pri otplati banke "esto ne restruktuiraju zajam ve% odobravaju novi kredit. OPRO9"AJ DU-A &emlje povjerioci su ve%inom shvatile da veliki dugovi mnogih zemalja sa niskim dohotkom, posebno u ;frici, zaslu uju poseban tretman. +ariki klub je pokuao da nade na"ine da olaka tem duga za siromane zemlje. 0o prije nekoliko godina o ovome nije bilo ni pomena o :lubu, zato #to se na multilatcralnom nivou, za raliku od bilateralnog nivoa, otpis glavnice ili smanjenje kamate nije dogaalo. <e%ina zvani"nih dugova se sastoji od osiguranih izvornih kredita od strane zemalja kreditora i mnoge zemlje smatraju da ovi zajmovi, koji su komercijalnog porijekla, oe treba da budu uklju"eni u plan oprotaja dugova. 6eret koji bi e prebacio na sredstva bud eta zapadnih zemalja mogao bi implicirati da %e manje novca biti dostupno za pomo% razvoju. Ne ekonomskom savjetovanju u 6orontu 1AP>. Jodine. Jrupa nsedam se dogovorila o pristupu po kojem bi zemlja kreditor mogla da izabere na"in na koji %e posti%i eljene olakice pri otpla%ivanju duga, tzv8meni pristup8E. OP/IJE )A SMANJENJE DU-A POD NAPUUSKIM U-0OVIMA +ariki klub je, ,#.deccmbra 1AAB.godine, prihvatio Napuljske uslove za reprogramiranje duga siromanih zemalfa. Dvi udovi su zamjenili landonskc, koji mi se primjenjivali od 1AA1 godme. nova karakteristika je da Napuljski uslovi uklju"uju mogu%nost za reprogramiranje duga .sporazum o izlazu( z zemlje sa zadovoljavaju%im performansama u ,ML. 5 budu%nosti %e reprogramiranje tradicionalnih rokova dospje%a biti rezervisano za zemlje koje se ne kvalifikuju na slock*ot*debt sporazume. 1o jedna nova karakteristika je da procenat otpisa dugova .koncesionalnost( mo e bhipovedan sa M@X na N?X pod uslovom daje neto sadanja vrijednost Fpoljnog duga jednaka najmanje 4M@X vrijednosti izvoza ili da je ohodak po glavi stanovnika jednak M@@ 5#0 ili manje.

Napuljski uslovi se ne%e primjenjivali na jedinstven na"in. 6reba da se uzme u obzir sposobnost zemlje za otpla%ivanje duga .princip diferencijacije tretmana za grupe zemalja(. Novi meni se sastoji od est opc.ja' "etiri za komercijalne dugove i dva za D0; dugove. S"AND5,E ARAN&MAN aran man je kratkoro"ni kredit koji dobivaju od ,ML zemlje "lanice za premo%ivanje vanjske likvidnosti. Ddobrenje kredita je uvjetovano podastiranjem odgovaraju%ih makrockonomskih programa od zemlje tra ioca kredita, koji se veoma strogo ocjenjuju. Ddobrenje kredita ,ML je znak drugim bankama da mogu ulaziti u kreditne aran mane, i upravo stoga je va nost stand*bK aran mana. #tand*bK aran man i 8proireni aran man8 odnose se na odluku Londa kojom "lanici osigurava da se koristi sredstvima s ra"una op#tih sredstava u skladu s uvjetima odluke, a u odreenom razdoblju i do odreenog iznosa, a 3bnica je obvezna izvriti reotkup vlastite valute i pla%ali naknade. Nema karakter ugovora. :arakteristike staod*bK ili proirenog aran mana mise u vrsti ptatnobilan"nog poreme%aja. 5koliko je poreme%aj 3lanica kratkoro"nog ili cikli"kog karaktera. Lond mo e odobriti stand*bK aran man. ;ko je srednjoro"nog strukturalnog karaktera potrebna su sredstva iznad obujma koritenja mogu%eg u sklopu 8politike kreditnih bran#i8, tu Lond mo e odobrili 8proireni aran man8. #tand*bK aran man mo e se odobrili na rok od jedne do dvije godine a 8proireni aran manE na rok do tri godine. FINANSIJSKI ME$ANI)MI IMF ,ML stavlja na raspolaganje svoja finansijska sredstva zemljama "lanicama kroz 3itav niz finansijskih olakica. Dsim kada su u pitanju $#;L. zemlje "lanice dolaze do financijskih sredstava ,ML kroz kupovinu .vu"enje( valuta drugih zemalja "lanica ili kupovinu #02 za ekvivalentan iznos njihove sposfvenc valute. ,ML napla%uje trokove za ove kupovine i zahtjeva od zemalja da. po isteku odreenog vremenskog perioda, ponovo kupe sredstva od ,ML. Linansijske politike ,ML predstavljaju modalitete za koritenje njegovih sredstava po osnovu postoje%ih ,ML olakica. 6u su izmeu ostalog' +olitike rezervne transe .2eserve 6ranshe +olicies(. 3lanicama ,ML ima poziciju rezervne transe .tj. potra ili saldo( u onoj mjeri koliko njena kvota prelazi holdinge ,ML u njenoj valuti, isklju"uju%i kredite koje je fond dao "lanici. &em_a "lanica mo e povuci cio fznns rezervne transe, u bilo koje vrijeme, to zavisi jedino od njenih platno bilansnih potreba. Dvo vu"enje ne predstavlja koritenje kredita ,ML i ne podlije e obavezi vra%anja. 0io kredita koji ,ML daje zemlji "lanici po osnovu redovnih olakica, mo e se odvojiti u stranu za Linanciranje operacija koje uklju"uju smanjenje glavnice duga .debt principaW( i smanjenje iznosa servisiranja duga. 6a3an iznos koji se odvaja se odreuje od slu"aja do slu"aja i on je . it principu, raspolo iv u fazama, u zavisnosti od usojeha programa. +ovla%ena sredstva .=oncessional ,ML Lecilit<( *+roirene olakice za strukturno prilagoavanje .$nhanced #tructural ;djustment LecilitK *$#;L(' ustanovljene su 1A>?. godine, a pove%ane i proirene 1AAB. godine Namjcnjene su zamkama 3lanicama Londa koje imaju nizak dohodak platnobilansne probleme koji au se odu ili. *Dlakice za tmsfbrmaciju sistema .#vstcmic 6ransfbrmatioii Lacilitv* #6L(' privremene ,ML olakice' uvedene aprila ,AA4.godinc i namjenjene proirenju Jnasijske pomo%' privredama u tranziciji koje imaju ozbiljne probleme u njihovim trgovinskim iplatnim

sporazumima. Dtplata .ponovne kupovine( se vri posle "etiri a zavrava u roku od deset godina. *Dlakice za kompenzatomo finansiranje nepredvidive slu"ajeve `=ompenzatorK and =ontigcncv Linansing Lecilitv * ==LL(' obezbjeduju fmansijsku pomo% zemljama u koje se suo"avaju privremenim izvoznim gubicima i kompenzatomo fmansiranje zbog prevelikih trokova uvoza itarica. US0OVNOS" KORI9"ENJA SREDS"AVA IMF 5slovi pod kojim ,ML odobrava kreditne olakice nisu standardni, zbog spektra razloga koji ignoiriuriu probleme platnog bifansa. 5slovljenosW je uvijek usmjerena ka obnavljanju doma%e i spoljne ravnote e i uspostavljanju stabilnosti cijena. :oncept programa, obi"no, uklju"uje fiskalnu i monetarnu politiku, politiku deviznog kursa, reformu javnog sektora, liberalizaciju trgovine i reforme fmansijskog sektora i tr ita radne snage .vidjeti tabelu M.(* ponekad i devalvacija deviznog kursa "ini dio programa, meutim, to nije uvijek slu"aj. 3esto je prekomjeran bud etski deficit korjen problema, a u tom slu"aju je pove%anje poreza ih smanjenje trokova neizbje no. +rogram srednjeg roka trajanja .4 godine( koji se sastavljaju u konsultaciji Zo #vjetskom bankom i ,ML, uz strukturne reforme :ao i kod #;L. ali sa ambicioznijim programom' kredit zavisi od N mjese"nih pm vjera kriterij uma izvrenja Dlakice za strukturno prilagoavanje zemalja sa niskim dohotkom. PRIPREMA &EDNO- IM1 PRO-RAMA #vake godine osoblje ,ML posjeti skoro sve zemlje "lanice radi politike nadgledanja u okviru elana ,< #porazuma sa ,ML. 5 slu"aju ozbiljnih problema plafnog biknsa. zemlaj mo e izraziti zelju da konsti sredstva fonda. Misije fonda obi"no traju dvuedo tri nedelje. 6im se sastoji od cehn do est "lanova iz razli"itih odsjeka ,M: Najprije dm okvirno sastavi dokument koii pnhvata mcnad ment Londa. 6im daje miljenje o ekonomskoj situaciji zemlje i nekada se za to prcdhodno pnprcmc odgovaraju%i formalan.

2.Fondo<i EU &emlja, kao potencijalni kandidat, mora pro%i kroz razli"ite faze dok ne postane punopravni "lan. -okalne vlasti u CiI nisu dovoljno informirane ili imaju veoma plitko znanje o mehanizmima koje koristi $5 kroz svoje predpristupne, strukturne, kohezione i fondove zajednice, u svrhu podrke regionalnom i lokalnom razvoju. :re%u se od 1@X do 1@@X finansiranja i od M@@ a do vie milijona a. $uropska unija eli putem svojih fondova posti%i odreene ciljeve' potaknuti i omogu%iti ujedna"enost regionalnog razvoja svih podru"ja unutar $uropske unije te uspostaviti suradnju meu regijama iriti $5 socijalnom politikom pove%ati mobilnost i osposobljenost radne snage te pove%ati broj radnih mjesta 2.1.Vrste EU fondo<a 1. Pret>ristu>ni fondo<i +retpristupni fondovi namijenjeni su dravama kandidatkinjama te dr avama sa statusom potencijalnog kandidata za "lanstvo u 5niji. %. Strukturni i koDe!ijski fondo<i* Dvi fondovi sudjeluju u ostvarivanju ekonomske, socijalne i teritorijalne kohezije te su glavni instrumenti regionalne politike $5 kojoj je cilj smanjiti razlike u razvoju regija i zemalja "lanica *. Pro@ra i a )ajedni=e Euro>ske unije* 6o su posebni fondovi koji su otvoreni ne samo zemljama lanicama i zemljama kandidatkinjama, ve i treim zemljama .ve%i broj programa &ajednice je dostupnih razli"itim korisnicima(. +rogrami nisu namijenjeni isklju"ivo dr avnim institucijama, ve% im je naglasak na poticanju suradnje privrednika iz malih i srednjih preduze%a sa dr avnim institucijama i udru enjima civilnog drutva radi postizanja ciljeva &ajednice. 92 8ondovi su uglavnom namjenjeni $a: Mala i srednja preduze%a ;gencije i komore =entre za edukaciju =entre za istra ivanje Linansijske institucije 1avnu administraciju Drganizacije civilnog drutva +reduze%a kole 5niverzitet $5 troi vie od 1@@ milijardi eura svake godine na projekte iz razli"itih oblasti * od poljoprivrede do inostrane pomo%i 5 )@1@. godini $uropska unija o"ekuje da potroi 144.> milijardi eura ili 1.@4X JN,*a .bruto nacionalnog dohotka( njezinih "lanica +oljoprivreda * aM4,M@@miliona 2egionalna pomo% * a4?,A?Bmiliona

<anjska pomo% * a?,)A)miliona

;dministracija * aN,>@Nmiliona ,stra ivanja * aB,@MAmiliona $dukacija * aAMA miliona :ontrola granica i kiminala * a)1) miliona Dstalo * aB,1M1m

;ko se novac dodjeljuje zemlji, dr avno tijelo je odgovorno za implementaciju, od izdavanja poziva, evaluacije, ugovaranja granta, pregovora, pla%anja i revizije. Dvo je slu"aj kod #trukturnih fondova, podrke poljoprivredi i nekih dijelova ,+;*e. &a vecinu programa dostupna su dva tipa finansiranja' -ranto<i "enderiFja<ne na;a<ke Jlavni ciljevi evropske pomo%i u CiI su' +odrka CiI u okviru +rocesa stabilizacije i pridru ivanja, +odrka konsolidaciji mirovnog procesa i pospjeivanje meuentitetske suradnje, +odrka etni"kom pomirenju i povratku izbjeglica i raseljenih lica u njihova izvorna mjesta, 5spostavljanje funkcionalnih institucija odr ive demokracije, +olaganje temelja za odr ivi ekonomski oporavak i rast, +ribli avanje Cosne i Iercegovine standardima i principima $5 2.*.IPA FONDOVI +rojekti se mogu finansirati u pet irokih kategorija' 1. 6ranzicijska podrka i ,zgradnja institucij ). 2egionalna]medudr avna suradnja 4. 2egionalni razvoj B. 2azvoj ljudskih resursa M. 2uralni razvoj 2.+.PRVE DVIJE KOMPONEN"E +rva komponenta ti"e se sljede%ih vrsta aktivnosti' 1. ja"anje demokratskih institucija i vladavine prava ). reforma javne uprave 4. ekonomska reforma B. promoviranje i zatita ljudskih prava i poboljano potivanje prava manjina M. razvoj civilnog drutva N. pomirenje, mjere za izgradnju povjerenja irekonstrukcija +rojekti meudr avne suradnje pokrivaju kopnene i morske pograni"ne regione izmeu susjednih zemalja. &a sveukupnu koordinaciju i upravljanje programom ,+; u Cosni i Iercegovini zadu ena je 0irekcija za $vropske ,ntegracije CiI .0$, (

3.FINANSIJSKE INS"I"U/IJE #u posrednici na finansijskom trzistu. &adatak im je prikupljati novcana sredstva i usmjeravati ih u finansijske plasmane. Najvaznija finansijska institucija je banka. +ostoje depozitne i nedepozitne finansijske institucije. Depo$itne: banke, stedionice, kreditne sluzbe, odnosno one ustanove koje primaju depozite. %edepo$itne: su mirovinski fondovi, osiguranja, fondovi, drzavne agencije* one prikupljaju novac clanarinama i ulozima, prodajom polica osiguranja, itd. 6.$AR"IJE OD VRIJEDNOS"I +redstavljaju finansijsku imovinu koju definisemo kao potrazivanje na gotovinske tokove od postojecih objekata zemljisne, realne i ostale imovine. Jotovinski tok je priliv novca. +otrebno je odrediti karakteristiku gotovinskog toka i rizik. <rijednost emitiraju kompanije, finansijske institucije, drzavni organi. ,nvestitori mogu biti osobe ili institucije. Najvazniji uladaci su' mirovinski fond i osiguravajuce kompanije. <rste hartija od vrijednosti' obveznice, dionice .obicne( i prioritetne dionice itd. 6.1.Odredji<anje <rijednosti Dartije od <rijednosti <rijednost hartije od vrijednosti odredjuje se prema opstem pravilu vrednovanja na osnovu gotovinskih tokova koji se ocekuju tokom njenog zivotnog vijeka, tj. Na osnovu sadasnjih gotovinskih tokova, diskontiranjem odgovarajucim trzisnim stopama.