You are on page 1of 2

Uralski jezici

Uralski jezici su rasprostranjeni u severnoj Evroaziji od Skandinavije preko Urala do poluostrva Tajmir, ali im takoe pripada i maarski jezik u srednjoj Evropi. Postojbina uralskih jezika (proto-uralski jezik bila je verovatno u podru!ju centralne ili ju"ne planine Ural, po kojoj je cela jezi!ka porodica i dobila ime. #auka o uralskim jezicima naziva se uralistika. Proces razdvajanja uralskih jezika po!eo je pre $%%% &odina. 'itne karakteristike( #edostatak &ramati!ko& roda )na!ajna upotreba pomo*nih &la&ola i prisutnost samo&lasni!ke harmonije +kcenat na prvom slo&u ,ual u samojedskim i obsko-u&arskim jezicima

#eki lin&visti smatraju da je juka&irski jezik u srodstvu sa uralskim jezicima - otuda se pojavljuje tremin uralsko-jukagirski jezici. Uralski jezici su a&lutinativni (re!i se .ormiraju kombinovanjem mor.ema/ svaki dodatak predstavlja jedinicu zna!enja i imaju bo&at sistem padeza, !ak i vi0e od 1%. +&lutinativni jezici su jezici u kojima se re!i .ormiraju kombinovanjem mor.ema. 2vaj izraz je u nauku uveo 3ilhlem .on 4umbolt 567$. da bi klasi.ikovao jezike po mor.olo&iji. #aziv je izveden od latinsko& &la&ola agglutinare, 0to zna!i 8slepiti9. ,ve &lavne &rane( zapadna &rana - u&ro.inski jezici - ima ih 1: i njima &ovori ;;< &ovornika uralskih jezika .inopermski jezici u&arski jezici

severoisto!na &rana - samojedski jezici - : "iva jezika sa ukupno 7%.%%% &ovornika u severnom Sibiru. Svi Sami jezici koriste latinicu. =ildin Sami koristi i *irilicu.

Finski >inski ima stro&o .onemski pravopis. ,u"ina .onema se obele"ava udvojenim slovom. Potrebno je prila&oavanje samo slede*a tri vokalska znaka ? @, A i B ? a udvostru!eni vokal i konsonant se upro0*avaju. Cno&i .inski &lasovi mo&u biti du&i i kratki. 2ba &lasa (du&i i kratki imaju isti kvalitet, ali kao 0to sama re! ka"e du&i, oni se iz&ovaraju produ"eno. 3eoma je va"no razlikovati du&e i kratke &lasove zbo& razli!ito& zna!enja re!i, npr.( re! kansa zna!i narod, a re! kanssa zna!i sa.>inska re! taloissani Du mojim

ku*amaE se analizira ovako( talo (Dku*aE F i (mno"ina F ssa (inesivni pade", DuE F ni (ozna!ava pripadnost prvom licu jednine, DmojE .

Laponski

Gaponski iz&ovor se veoma razlikuje od dijalekta do dijalekta. )ato je najbolje raditi &ra.ijsko prila&oavanje. )naci za vokale se mo&u preneti neposredno. )naci za konsonante imaju istu vrednost kao i u srpskom. Treba adaptirati samo znak H u t, dj u tj i I u d.