You are on page 1of 1

Austroazijski jezici

Austroazijski jezici predstavljaju veliku jeziku porodicu kontinentalne jugoistone Azije i pojedinih delove Indije i Bangladea. Lingvisti smatraju da su odavde i ponikli ovi jezici, kojih ima oko 15 , a !roj ljudi koji se njima slu"e je pri!li"no #5 miliona. $aziv za ovu jeziku porodicu potie od latinske rei %auster&, to znai ju"ni. 'd ovih jezika samo kmerski, vijetnamski i mon jezik imaju za!ele"nu dugu istoriju, a kmerski i vijetnamski su jedini koji su i slu"!eni jezici, jer se ostalima slu"e manjine. Austroazijska porodica se deli na dve glavne grupe( mon)kmer i munda jezike. *ri znaajna pisma su kmersko pismo +iz ,. veka-, koje je potom dalo tajsko +iz 1.. veka- i laoko pismo +iz 1/. veka-. Mon-kmer jezici se najvie govore na teritoriji jugoistone Azije +o!lasti severnog *ajlanda, Laos, 0am!od"a, ju"na 0ina, 1janmar, 2ijetnam- i u severoistonoj Indiji. 'va grupa !roji znatno vie jezika( oko 1. . 1on)kmer jezici se dele na istone +iji su najznaajniji jezici kmerski i vijetnamski-, severne, ju"ne i niko!arske jezike + .5 govornika3 est jezika koji se koriste na $iko!arskim ostrvima i u Indiji3 najznaajniji jezik zove se kar-. Munda jezici se najvie govore na teritoriji istone i centralne Indije i u delovima Bangladea. 4rupa o!uhvata oko 5 jezika kojima se slu"i oko # miliona ljudi. 'vi jezici dele se na severne +deset jezika i #,5 miliona govornika- i ju"ne +devet jezika i ,6 miliona govornika-. $ajznaajniji od munda jezika su 7ontali, iz ju"ne grupe, i mundari jezik. 1unda jezici su aglutinativni. Najznaajniji jezici austroazijske porodice Vijetnamski 8 zvanini je jezik u 2ijetnamu kojim se koristi oko , miliona govornika, tj. 96: stanovnitva. 'vo je monosila!ian i tonalan jezik s melodijskim akcentom. ;ismo ovog jezika je tajsko pismo koje se sastoji od // znaka za suglasnike i 15 za samoglasnike, a pie se horizontalno s leva na desno. 1oderno pismo ovog jezika zasnovano je na latinici z!og evropskih kolonizatora. *ri glavna dijalekta se izdvajaju( severni +hanoj-, centralni +hue- i ju"ni +ho i min-. Kmerski 8 zvanian je jezik u 0am!od"i i ima oko 5 miliona govornika. 'vo je jezik naroda 0mer, naj!rojnije etnike zajednice ove zemlje. Iako se nalazi u jezikom savezu za tao, lao i vijetnamskim jezikom, kmerski nema melodian akcenat. Mon 8 glavni je jezik mon)kmer grane koji se govori u 1janmaru i *ajlandu +naroito oko Bangkoka-. 7avremeni mon jezik nastao je u 19. veku i imao je uticaja na glavne jezike jugoistone Azije. Santali 8 najznaajniji je munda jezik kojim se slu"i narod 7antali. 6 miliona govornika ga koristi u istonoj i severoistonoj Indiji, 16 u Bangladeu i / u $epalu. <eli se na severnu i ju"nu dijalekatsku s=eru. ;et razliitih al=a!eta kori>eno je za njegovo zapisivanje, ali je stopa pismenosti, na"alost, procentualno vrlo niska.