You are on page 1of 7

TOKAVSKO NARJEJE Granice tokavskog narjeja - na sjeverozapadu granica je na Dravi kod Virovitice odakle ide prema Bjelovaru te dalje

do Jasenovca na Savi; dalje ide zapadno do Perinje, Karlovca i okolice Ogulina; dio govora u orskom kotaru tako!er je "tokavski; ju#no od $ovoga izuzev Senja do okolice %adra i ostalo zale!e dalmatinski& gradova; "tokavaca ima dijelom na otocima Kor'ula, (varu, Bra'u i )olti; "tokavski je zapadni Pelje"ac, *ljet i drugi otoci u du+rova'koj +lizini;

- ostala granica "tokavski& govora ve,inom se poklapa s granicama +iv"e Jugoslavije; Glavne tokavske karakteristike mogli i svesti na nekoliko slje!e"i#$ to ili ta kao zamjeni'ka rije'; 'etveronaglasni sustav; sa'uvane nenagla"ene duljine; inicijalna skupina v+slabi poluglas daje u-, npr. unuk; poluglas daje a; r/cr; 0crv, crn); nazali i o /e i u 0ruka, mu, pet, jezik); sekvenca vs%sv, 0sve& svega'vse&vsego); vokalno l>u, (vuk, jabuka); sonant l>o na kraju sloga; novo jotovanje tipa braa, groblje, lie, groe; gu+ljenje 1onema h

mno#inski pro"irak kod imenica mu"kog roda -ov!"ev ( sin"sinovi, kraj"krajevi); nastavak -a u genitivu mno#ine; lokativ jednine imenica mu"kog i srednjeg roda na -u, ( u gra#u); jedna'enja o+lika mno#ine D=L=I; uvanje nastavka $og%a& u genitivu i akuzativu je#.

'okalizam
1onemi a, e, o, i, u ostali +ez promjene; promjene su za&vatile 1oneme (, ), , , *, +, ( kao i l i r;

,onsonantizam
gu+ljenje r-; prijelaz praslavenski& t- i #- u i (j); +roj suglasnika u "tokav"tini je manji nego u &rv. stand. jeziku; ukinuta opozicija i , # i , 'esto gu+ljenje h i .; 'esta promjena lj u j ili l, a v u .; na kraju rije'i mo#e stajati samo jedan suglasnik (mas, groz, pri); u inicijalnim pozicijama tako!er postoje ograni'enja (tica, ela, enica);

/rozo#ija
ve,ina &rvatski& "tokavski& govora ima naglasak identi'an u stan. jeziku 0iakvski ili zapadni novo"tokavski i ijakavski ili isto'no&ercegova'ki dijalekt4; tronaglasni sustav jo" imaju slavonski dijalekt i dio isto'no+osanskog; "tokavski je iz prsl. naslijedio i duljine koje u novo"tokavskim govorima dolaza samo poslije naglaska;

0lavonski #ijalekt" nenovotokavski arhaini akavski #ijalekt


razli'it re1leks jata 0ikvski, ikavsko.jekavski, ikavsko.ekavski, ekavski4; vokalizam slijedi glave "tokavske crte; #->& ali se na jugozapadu mo#e sresti i j; uglavnom ",akavski, na istoku mogu,e i "takavske realizacije; novo jotovanje nedosljedno provedeno 0grobje, netjak4; glas h uglavnom izostaje u svim slavonskim govorima; slavonsku akcentuaciju karakterizira do+ro 'uvanje akuta; u deklinaciji djelomi'no o'uvana starina, mn s nultim mor1emom i s nastavkom "a; dativ, lokativ i instrumental sa sinkretizmom, ali i s djelomi'no o'uvanim starijim stanjem; in1initiv o+i'no krnj;

1apa#ni #ijalekt"novotokavski ikavski #ijalekt


ikavski re1leks jata; "va dalo a; stra#nji nazal daje u, kao i samoglasno l; prednji nazal daje e; prijelaz 6ra- u 6re- 0rest, greblje, vrebac4; palatalno #- daje , ali je 'esta i pojava j kod neki& govora 0prete#no ",akavski&4; ovaj se dijalekt dijeli na dva poddijalekta "takavski i ",akavski; ",akavci su u Dalmaciji izme!i 7etine i $eretve,na otocima, 8ivno, Duvno do gornjeg Vr+asa i srednjeg toka Bosne, oko Dervente, Bosanska krajina; "takavski su u zapadnoj (ercegovini, te zapadno od 7etine, 8ika i Ba'ka; 1onem . 0 zamjenen su mu v i p4 se ne nalazi u ovom dijalektu 0osim kod +o"nja'ki& govora4; 1onem h 0prelazi o+i'no u v, j i k4 izgu+ljen ili rijedak, osim kod +o"nja'ki& govora; kod +o"nja'ki& govora 'esto izjedna'avanje # i , te i ; pored o+lika poe i #oe kod ",akavaca se sre,u o+lici poje i #oje; novo jotovanje nije dosljedno provedeno 0ro#jak, netjak4; zavr"no l u participima daje a ili o; uz more zavr"no m prelazi u n; akcentuacija ovi& govora uglavnom je dosljedno novo"tokavska; deklinacija uglavnom novo"tokavska; imper1ekt rijedak, aorist 'est; 9

2stonobosanski #ijalekt"nenovotokavski ijekavski #ijalekt


re1leks kratkoga jata je %i&je, dugi jat ve,inom dvoslo#an, kratki jat daje je; 'est ijekavski re1leks jata u nastavcima 0novijem, ovije4; ve,inom (re">"rje" vokalni sustav petero'lan, ali nije u potpunosti uklonjen sustav s di1tonzima ie%3+& i uo%3vokalno l&; prednji di1tong > e i %i&je, stra#nji o>u; "va/a; mogu,e sresti i o+like rest, greb, kresti; do'etno l>o; re1leks #4> 0na sjeveru: mea, mai4, /j 0 na jugu: mlaji, meja, preja4; ",akavizam je jedna od najva#niji& zna'ajki ovoga dijalekta; glas h Bo"njaci 'uvaju do+ro, (rvati sla+ije; 'etsto ukinuta opreka izme!u i , te # i ; prijelaz >r redovit; svugdje dolazi #o, po 0+ez jt4, ali u prezentu #ojem, nanijem, pojem; glas . se 'uva u ovom dijalektu, ali je dosta nesta+ilan, ./p 0pratar4; najnovije jotovanje sla+o provedeno; sekvencije #n i #m svodi se na gu+ljenje # %glana, oma, nevnica& naglasak je ve,inom nenovo"tokavski akut o'uvan u nekim govorima;

po'etna suglasni'ka skupina 'esto se pojednostavljuje 0 tica, sovati4; - naglask je novo"tokavski 'etveroakcentski;

2stonohercegovako"krajiki" novotokavski %i&jekavski #ijalekt


re1leks jata 0i4jekavski s pojavom dvoslo#nog i jednoslo#nogizgovora; u nastavcima tako!er re1leks jata 0tvojijeh, vruijem4; -ir-/-ijer- 0kompijer, pastijer4; vokalna skupina 6ao/-o; petero'lani vokalni sustav; u konsonantizmu pojava glasova 5 i 6; 'esto izostaje glas . 0venjer4 i h 0rana, uvo4; staro #</, a dolazi i t i # 0guterica, teta, zvi#i4; po'etna suglasni'ka skupina 'esto se pojednostavljuje 0tica, sovati4; razvijeno novo i najnovije jotovanje; naglask je novo"tokavski 'etveroakcentski;

1etsko"junosan#aki"nenovotokavski ijekavski #ijalekt


izrazito zastupljeno novo i najnovije jotovanje; re1leks poluglasa otovreno e 0op7n7k4; -do+ro 'uva glas h; ima pojavu adrijatizama; -ovim dijalektom govore +okeljski (rvati0 ijekavski re1leks jata, otvoreno e na mjestu poluglasa, do+ro 'uva . i h, dio govora ima izjedna'eno i , # i , lj/j;4

)ma!ijsko(vojvo*anski !ijalekt(novotokavski ekavski !ijalekt


ekavski re1leks jata; novo"tokavska akcentuacija; -ao>o; h uglavnom izgu+lje, . dosta 'est; ovim dijalektom govore ilo'ki (rvati, koji su u svom govoru o'uvali i neke karakteristike slavonsko dijalekta kojim su ranije govorili;

Kosovsko(resavski !ijalekt (nenovotokavski ekavski !ijalekt


ovim dijalektom govore (vati u >eke"u 0>umunjska4