You are on page 1of 63

. . . . .

SVE TO TREBATE ZNATI 0 PTIJOJ GRIPI


... Pandemija ptije gripe je neminovna. Otkriven u Kini, gdje je napao ptice, ovaj nemilosrdan virus mogao bi mutirati i ubiti na milijune ljudi. Koliko su tone ove prognoze? Je li u pitanju samo panika koju stvaraju mediji, ili istinska prijetnja protiv koje bismo se trebali zatititi odmah? I kako bismo to mogli uiniti? . . SVE TO TREBATE ZNATI O PTIJOJ GRIPI knjiga je koja odgovara na ova pitanja, ali i istrauje mnoga druga: . Povijest pandemija - i zato bi ova mogla biti razliita Svi veliki napadi gripe to je virus i kako se iri Kako rade antiviralni lijekovi i cjepiva to e poduzeti vlade ako se ponu ostvarivati najcrnje slutnje Kako se moemo zatititi
... .

... ali i puno vie od toga. Bilo da ste zabrinuti zbog moguih posljedica ptije gripe za vas i vau obitelj, ili jednostavno elite saznati vie od onoga to ste uli u medijima - ovo je knjiga za vas.

Autor: John Farndon Naslov izvornika: Bird Flu: Everything You Need to Know
Digitalizacija Knjige : Equilibrium

Sve to trebate znati o ptijoj gripi


Prof. Tony Minson: Predgovor. . . . . . . . . . . . . . . . . . .2 Biljeka o autoru. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .3 Dolazi ptija gripa. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .4 Obolijevanje. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .7 to je virus?. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .11 Kako se tijelo bori sa zarazom?. . . . . . . . . . . . . . . .16 Obina gripa u akciji. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .21 Virus gripe. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .25 Velika gripa. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .29 Azijska, hongkonka i svinjska gripa. . . . . . . . . . .32 H5N1. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .35 Izbijanje epidemije meu piliima. . . . . . . . . . . . .38 Vrijeme krize?. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 42 Opasnost od pandemije. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .45 Mjere opreza. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .47 to je s cjepivima?. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .50 to je s lijekovima?. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .53 to initi u sluaju ptije gripe?. . . . . . . . . . . . . . .56 Prof. dr. sc. Ilija Kuzman: Zato se svi panino boje ptije gripe?. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .60

PREDGOVOR

SADRAJ

Imam gripu" jedna je od eih fraza u engleskom jeziku. Naravno, veina ljudi koji to kau najvjerojatnije uope nemaju influencu, ve samo jau prehladu ili neku drugu infekciju dinog sustava. Ipak, oito je da nam rije gripa" ne tjera stah u kosti, inae bismo svake godine protiv nje zahtijevali cjepivo. Zato smo onda toliko zabrinuti oko ptije gripe? Odgovor lei u periodinoj pojavi novih vrsta influence koje uzrokuju globalne epidemije, odnosei milijune ivota, a mi smo poprilino sigurni da te nove vrste, ili barem neke od njih, potjeu od ptica. Pojava smrtonosne ptije gripe koja se ponekad prenese na ljude i ubija - stoga je vrlo zabrinjavajua, no da bismo razumjeli rizike i odluili to poduzeti moramo razmotriti ogroman broj faktora. Kako se virus razvija, kako se iri, kako naa tijela na nj regiraju, na koji nain uzrokuje bolest? Kako peradarska industrija funkcionira u razliitim dijelovima svijeta i kako velike ptije selidbe rasprostranjuju virus irom zemaljske kugle? Koliko se ptija gripa treba promijeniti da bi postala nova ljudska gripa? Kako moemo znati

hoe li nova ljudska gripa biti ubojita poput pandemije iz 1918., ili e biti slabijeg tipa, poput onih iz 1957. i 1968.? Kako izumljavamo cjepiva protiv gripe i koliko je vremena potrebno za stvaranje zaliha antivirusnih lijekova i novih cjepiva? Ako se i sami znanstvenici, doktori i veterinari s tim toliko mue, uope ne udi to je javnost zbunjena. Prije ili kasnije pojavit e se nova pandemija ljudske gripe, i moramo biti spremni. Knjiga Johna Farndona govori nam ono to trebamo znati, vodei nas kroz temu jednostavnim stilom i svakodnevnim jezikom. Njegov zakljuak je toan: jo nismo spremni, stoga drite paleve. Profesor Tony Minson, profesor virologije i zamjenik poasnog rektora Sveuilita u Cambridgeu

BILJEKA O AUTORU

John Farndon je autor brojnih popularnih prirunika iz razliitih tematskih podruja, ukljuujui bestselere poput Depne enciklopedije Dorling Kindersley i Collinsove Djeje enciklopedije. Triput je nominiran za Aventis junior nagradu za najbolju knjigu iz podruja znanosti. Tony Minson je profesor virologije i zamjenik poasnog rektora Sveuilita u Cambridgeu.

Dolazi ptija gripa

S obzirom na visoku stopu smrtnosti koja se povezuje s ovim tipom ljudske influence, pomisao na globalnu pandemiju je uasavajua. Urednika kolumna, The Lancet, sijeanj 2004. Dana 22. listopada 2005., u prostorijama karantene negdje u Velikoj Britaniji, pronaena je mrtva papiga. U normalnim okolnostima smrt papige ne bi predstavljala veliku vijest, no smrt ove papige istom je osvanula na naslovnicama svih novina i postala glavna televizijska vijest. Ova papiga je, naravno, bila prva potvrena rtva ptije influence tipa H5N1 u Velikoj Britaniji, influence poznatije kao ptija gripa". Ptija gripa odjednom se nala u sreditu svaije panje. Nije vie bila neto daleko, neto to se dogaa piliima u Aziji. Bila je ovdje, sada. Ljudi su htjeli znati o emu se tono radi, na koji nain se mogu zaraziti, kako se mogu lijeiti ako se zaraze, i jo puno toga. Pitali su sveenike. Novine su zahtijevale da se neto poduzme. Proirile su se glasine da je opasno jesti pilie i neki

supermarketi izvjetali su o drastinom padu u prodaji piletine. Prialo se da bogate tvrtke iz poslovnog sredita Londona nabavljaju zalihe lijeka Tamiflu kojim bi lijeili osoblje u sluaju da se ptija gripa probije do samog gradskog centra. Za veinu nas - osim za starije, jako mlade i one s respiratornim potekoama - gripa je tek jedna od iritantnih stvari koje veemo uz zimu, virus koji nas na par dana prikuje za krevet i zbog kojeg se osjeamo prilino loe, no u biti nije vie od gnjavae. Smrt ove papige, meutim, nagnala je ljude da ponu sluati ono o emu neki strunjaci priaju ve godinama. Influenca nije tek slab virus, ona je zapravo jedna od najubojitih bolesti na svijetu.

vrsta gripe preskoi barijeru vrste - s ptica ili svinja na ljude. Ljudska se tijela tad suoavaju s novom klicom, nepoznatom njihovom imunolokom sustavu, koja se moe pokazati daleko smrtonosnijom od virusa obine zimske" gripe. Tek 1 do 2 posto ljudi koji se razbole od ove ubojite gripe uistinu umre, no 1 do 2 posto ljudske populacije nije mali broj.

Sljedea pandemija?
Mnogi strunjaci vjeruju da pitanje nije hoe li izbiti nova pandemija poput Velike gripe", ve kad e se to dogoditi". Mnogi kau da je sljedea velika pandemija ve trebala izbiti. U ovom trenutku virus H 5 N 1 , uzronik gripe koja je ubila papigu, napada preteno ptice. Zna se da je do sada ubio manje od stotinu ljudi, od kojih je veina bila u bliskom kontaktu s piliima. Strahuje se da e virus u doglednoj budunosti moi prijei na ljude i nesmetano se iriti. U tom sluaju mogao bi prouzroiti sljedeu veliku pandemiju. Glasnogovornici Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) nisu skloni pretjerivanju, no jedan od njih, Shigeru Omi, u studenom 2004. izjavio je da bi takva pandemija u najgorem sluaju mogla odnijeti 100 milijuna ivota. Ruski virolog Dmitri Lvov kae da bi moglo umrijeti vie od milijardu ljudi. injenica je da nitko zapravo nema pojma koliko bi strana pandemija mogla biti. Kao to je elnik WHO-a Klaus Stohr nevjerojatno iskreno izjavio za The Times: Nitko ne zna koliko bi ljudi moglo umrijeti u sljedeoj pandemiji gripe... Svi se

Ubojite gripe
Udruene s dinim bolestima, poput upale plua i tuberkuloze, pojedine vrste gripe svake godine odnesu stotine tisua ivota. To je ve samo po sebi dovoljno uznemirujue, no gripu uzrokuje udesan virus koji se neprestano mijenja i razvija. S vremena na vrijeme pojavljuju se nove ubojite vrste gripe, koje se velikom brzinom ire svijetom uzrokujui epidemije ili pandemije. Najozloglaenija i najsmrtonosnija bila je Velika gripa koja je izbila nakon Prvog svjetskog rata i koja je, po posljednjim procjenama, odnijela i do 100 milijuna ivota. No, odonda smo u pravilnim razmacima imali jo nekoliko pandemija - slabijih, no ipak smrtonosnih za mnoge ljude. Ove pandemije izbijaju kad odreena

nabacuju brojkama." Svi se slau oko jednoga, a to je da e sljedea velika pandemija gripe biti strana, premda ne znamo koliko strana. U ovom trenutku, meutim, nitko ne zna hoe li virus H5N1 biti uzronik sljedee pandemije ili e ostati ogranien iskljuivo na ptice. U elji da sprijee izbijanje panike, glasnogovornici zdravstva naglasili su da je ptija gripa zapravo bolest ptica i da se stoga nemamo ega bojati. Kako istiu, veina od to malo ljudi koji su do sada umrli bili su siromani poljoprivrednici koji su ivjeli u vrlo bliskom kontaktu s vlastitim piliima. Ipak, u kolovozu 2004., od ptije gripe umrla je mlada Tajlananka koja se zarazila od svoje keri, a ona od pilia. Ova je ena zatim zarazu prenijela svojoj sestri koju se lijeilo Tamifluom i koja se oporavila. Nema, dakle, nikakve garancije da se ptija gripa nee prenositi s ovjeka na ovjeka.

Mrtva papiga
Premda ptija gripa potjee iz jugoistone Azije, papiga pronaena mrtva u karanteni u Velikoj Britaniji bila je zapravo papiga amazonka naranastih krila uvezena iz Surinama u Junoj Americi gdje ptija gripa do sada nije zabiljeena. U Veliku Britaniju uvezena je 16. rujna 2 0 0 5 . kao dio poiljke junoamerikih tropskih ptica namijenjene za prodaju u trgovinama kunim ljubimcima diljem zemlje. Uobiajenim postupkom prola je kroz centar za prijam ivotinja na Heathrowu, a zatim bila smjetena u odobreni karantenski

centar gdje je trebala provesti 30 dana. U ovom centru papiga je bila u dodiru s 216 tajvanskih ptica i pretpostavlja se da je gripu uhvatila od njih. Sreom, umrla je tek nekoliko dana prije nego to je trebala biti putena iz karantene. Da je poivjela malo due, karantena bi moda ostala zaraena i u Velikoj Britaniji bi izbila epidemija ptije gripe. Dakako, postavljala su se pitanja. Kako su, na primjer, tajvanske ptice zarazile papigu kada propisi nalau da ptice iz razliitih zemalja u karanteni budu razdvojene? Nakon ovog zabrinjavajueg incidenta Velika Britanija je od Europske komisije zatraila i dobila zabranu uvoza egzotinih ptica uhvaenih u divljini. Neki znanstvenici, meutim, strahuju da e to prouzroiti krijumarenje ptica, koje tako nee prolaziti sigurnosnu prepreku karantene. U meuvremenu se preostalih 2 0 0 0 ptica uva u karanteni dok ne prou detaljne lijenike pretrage.

Obolijevanje

... ovjek se s boleu susree u djetinjstvu i itav ivot bolest mu je stalna poput prehrane. Mark Twain U ranim danima ljudskog lovako-sakupljakog perioda zarazne bolesti vjerojatno su bile gotovo nepoznate. Ljudi tada nisu ivjeli dovoljno blizu jedni drugima da bi se klice mogle iriti, niti su blizu izvora vode ostajali dovoljno dugo da bi ga zagadili. Nisu drali ni pitome ivotinje koje su danas domaini svim moguim klicama. No, dok su ljudi kolonizirali svijet, tako su i njih kolonizirale klice, od parazita preko bakterija do virusa. Otkrie poljoprivrede prije 10 000 godina ljude je spasilo od gladi i priskrbilo im stalan izvor hrane, ujedno omoguujui eksplozivan rast populacije. No, suivot ljudi i ivotinja stvorio je uvjete za prvo bujanje zaraznih bolesti. Uzgojne ivotinje izravno su prenosile svoje klice na ljude. Stoka nam je prenijela tuberkulozu i velike boginje. Od pasa smo dobili ospice. Od konja smo dobili

onaj zimski dave, obinu prehladu. A pilii ili svinje prenijeli su nam gripu. Kako se poljoprivreda intenzivirala, voda zagaena gnojivom omoguila je razvoj bolesti poput djeje paralize, kolere, trbunog tifusa i hepatitisa, dok je voda za navodnjavanje pruala idealne uvjete za razvoj parazita poput uzronika bilharzije i histosomijaze - malariju da ne spominjemo. U ovoj plimi zaraznih bolesti ljudi nipoto nisu bili nezatieni. Sa svakom novom zarazom preivjele osobe stjecale su nova antitijela, a prirodna imunost na sve vei broj bolesti prenosila se s roditelja na djecu, u maternici ili preko majinog mlijeka.

Meutim, prva europska epidemija koja je pogodila obje Amerike vjerojatno je bila svinjska ili panjolska gripa koju su donijele svinje s Kolumbovih brodova. Preko 400 godina kasnije, nova epidemija svinjske gripe pokazala se najgorom do tada. Izmeu 1918. i 1919. godine svinjska gripa poharala je svijet jo uvijek potresen svjetskim ratom, pokosivi 60-100 milijuna ljudi - daleko vie no to je stradalo u ratu. Ba kao to je agrarna revolucija prije 10 000 godina donijela sa sobom specifine bolesti, isti sluaj bio je i s industrijskom revolucijom prije 200 godina. Prenapuenost u novim gradovima 19. stoljea omoguila je nebrojene valove epidemije kolere. Ova bolest veinom je odnosila ivote siromanih koji su ivjeli zbijeno, okrueni prljavtinom. Kao to se vidi iz poglavlja koja slijede, intenzivirana urbanizacija u zemljama treeg svijeta ponavlja danas ovaj obrazac, nudei plodno tlo za bolesti poput gripe.

Valovi bolesti
No, kroz itavu povijest valovi epidemija irili su se svijetom, a s porastom ljudske populacije i sve veim brojem selidbi postajali su sve smrtonosniji. Izmeu 165. i 180. godine, za vrijeme vladavine Marka Aurelija, kuga je pokosila etvrtinu stanovnitva Rimskog Carstva. Oko 1300. Crna smrt (bubonska kuga koju su prenosile takorske buhe) zapoela je svoj pohod od Srednjeg istoka, preko Europe i Sjeverne Afrike, i svoj vrhunac doivjela u uasnom periodu izmeu 1346. i 1350. kad je umrlo 20 milijuna ljudi, a itava sela bila su zbrisana. Djevianske populacije, bez prirodnog imuniteta, pokazale su se osobito ranjivima u susretu s novim bolestima. Kad je panjolski osvaja Cortes 1521. pokorio Asteke, veinu Asteka nije pokorila Cortesova otimaka druina ve smrtonosne velike boginje koje su sa sobom donijeli.

Englesko znojenje: Tudorska gripa?


Nitko tono ne zna kad se prvi put pojavila gripa, no po jednoj teoriji gripa je bila bolest koja je pogodila trupe Henrika Tudora nakon to su porazili Kralja Rikarda III. na Bosworthskom polju u kolovozu 1485. Simptomi ove bolesti ukljuivali su goruu e, glavobolju, bol u zglobovima, ponekad povraanje - i uvijek uasnu vruicu koja je bolesti priskrbila naziv engle-

skog znojenja. Bolest je trajala prilino kratko, ubijajui svoje rtve u samo nekoliko sati, ili ih drei bolesnima nekoliko dana prije negoli bi se oporavili. Nakon bitke, Henrikove pobjednike trupe bolest su sa sobom donijele u London, to je dovelo do tako teke zaraze da je Henrikova krunidba morala biti odgoena - usprkos potrebi da se uvrsti njegov status bojeg izabranika. Epidemija ove tajanstvene bolesti trajala je svega nekoliko tjedana, a onda jednostavno nestala. Tijekom sljedeeg stoljea opet se pojavila etiri ili pet puta, a 1528. proirila se na Njemaku, gdje je bila poznata kao engleska kuga.

sati ili nekoliko tjedana. No, moe trajati i nekoliko godina. Ukoliko epidemija na odreenom podruju ostane trajno, kae se da je endemina. Ako se proiri po itavom svijetu, nazivamo je pandemijom. U prolosti se epidemijom nazivalo tek irenje zaraznih bolesti poput ospica ili gripe. Danas se i pojaana uestalost nezaraznih bolesti poput raka i sranih bolesti esto zna nazivati epidemijom.

Kako se razbolijevate
Zaraznu bolest moete uhvatiti na nekoliko naina. Prijenosne bolesti su bolesti koje se prenose izravnim kontaktom, poput HlV-a, prehlade, hepatitisa i, naravno, gripe. Najlaki nain da se zarazi jednom od ovih bolesti jest dolazak u dodir sa zaraenom osobom ili ivotinjom.

Nove bolesti
Nove bolesti pojavljuju se neprestano. Meu njima su HIV, ebola, SARS i, naravno, nove vrste gripe. Dakle, ono s im se danas suoavamo nije nuno neobino; kroz itavu povijest neprestano su se pojavljivale nove bolesti, rasplamsavajui se u epidemijama kad bi s njima u doticaj stupalo sve vie ljudi, i jenjavajui kad bi podloniji od njih umrli, a preivjeli razvili imunitet. Ipak, savrenije dijagnostike tehnike identificiraju nove bolesti, a porast u meunarodnim putovanjima pomae iriti bolesti bre no ikad prije. Virus SARS-a se 2003. godine proirio iz Kine u Kanadu u svega nekoliko dana. Epidemija je izbijanje bolesti koja istovremeno napada puno ljudi. Ponekad epidemija traje svega nekoliko

Prijenos dodirom
Bolesti poput ovih ire se uglavnom izravnim prijenosom klica s jedne osobe na drugu. To se moe dogoditi kad osoba s klicom poljubi ili razmijeni tjelesne tekuine s drugom osobom. Stoga ne iznenauje da se mnoge bolest prenose seksualnim kontaktom - i nije sluajno da su spolno prenosive bolesti (STD) najuestalije od svih zaraza u SAD-u. Otprilike 3 milijuna Amerikanaca godinje uhvati klamidiju, 6 5 0 0 0 0 imaju gonoreju, nekih 900 0 0 0 zaraeno je HlV-om, a 45 milijuna ima virus herpes simplexa, odgovoran

za genitalni herpes. Takoer se moete zaraziti i rukovanjem. Prehladu ete esto uhvatiti kad virus rukom prenesete na oi ili nos to je jedan od razloga zato lijenici inzistiraju na pranju ruku. Moete se zaraziti i preko kontakta sa ivotinjama. Od prerijskih pasa, primjerice, moete dobiti majmunske boginje, a od bijesnih pasa bjesnou. U sluaju ptije gripe, dakako, presudan e biti prijenos bolesti s ptica na ovjeka. I neroene bebe, preko krvi majke, mogu uhvatiti prijenosne bolesti poput HlV-a i toksoplazmoze. Kontakt ne mora uvijek biti izravan. Odreene klice moete pokupiti s povrina stolova, kvaka i slavina, osobito klice prehlade i gripe.

Prijenosnici
Prijenosnici nekih klica siuna su bia poput kukaca koji dolaze u blizak kontakt s ljudima. Komarci, buhe, ui i krpelji - svi oni prenose takve bolesti. Neki komarci, naprimjer, prenose malariju, dok buhe prenose kugu, a jelenji krpelji prenose klicu Lyme borelioze. Prijenosnici poput ovih nazivaju se vektori. U mnogim dijelovima svijeta prljava voda za pie ogroman je rizik za zdravlje. Ljudski otpad zna dospjeti u pitku vodu, irei bakterije, nametnike i praivotinje. Klice poput navedenih ine dijareju jednom od najrairenijih bolesti. Klice se takoer mogu iriti i u zagaenoj hrani. Bakterija poput Escherichije coli (E. coli) moe se iriti u slabo ispeenom hamburgeru. I salmonela se moe iriti u mesu i jajima.

Kaalj i kihanje
Kad ljudi kalju i kiu, u zrak ispuhuju kapljice. Ako su prehlaeni, imaju gripu ili kakvu slinu infekciju, te kapljice sadre klice od kojih su se razboljeli. Prije negoli padnu na tlo, kapljice prevale put ne vei od metra. No, ukoliko priete dovoljno blizu, moete ih lako udahnuti i sami se zaraziti. Neke vrste klica mogu putovati zrakom na tako sitnim esticama da e neko vrijeme visjeti u zraku i mogu prevaliti vee udaljenosti. Takvi su virus SARS-a i tuberkuloze. Upravo zato te dvije bolesti uzrokuju toliku zabrinutost.

to je virus?

Virus je latinska rije koju koriste lijenici, a znai: Znam koliko i vi. Anonimac Odete li lijeniku s jakom infekcijom plua ili proljevom, najvjerojatnije e vam prepisati antibiotik, u sluaju da su bakterije klice koje su odgovorne za vae stanje. Antibiotik e, meutim, esto biti neuinkovit jer je klica, zapravo, virus. Budui da esto uzrokuju sline simptome, bakterije i virusi esto se trpaju u isti ko. No razlikuju se kao nebo i zemlja. Virus je oblik ivota drugaiji od svih ostalih. Zapravo, ima znanstvenika koji tvrde da virusi uope ni nisu oblik ivota. Uistinu, bakterije imaju vie zajednikoga s ljudima nego s virusima. Kao prvo, i bakterije i ljudi - i sva ostala iva bia - imaju stanice, mikroskopske estice u kojima se odvijaju njihovi ivotni procesi. Virusi, to je jedinstven sluaj, nemaju stanice. Nemaju ak ni stanine strukture koje ivim biima trebaju da bi se prehranjivala, stvarala energiju, rasla i tako dalje. Sve

to su sposobni raditi, a to nalikuje ivotu, jest reproducirati se. Oni su zapravo beivotne, nepokretne kemijske estice - dok god se nalaze izvan ive stanice. Meutim, kad se nau unutar ive stanice, virusi se u potpunosti mijenjaju, zaposjedajui stanicu poput kakvog poremeenog kunog gosta. Na nau nesreu, programirani su da ine upravo to. Svi virusi imaju jezgru nukleinske kiseline s proteinskom ovojnicom, a ponekad i ovojnicu od masti. No, ta ovojnica razlikuje se od stanine ovojnice bakterije koliko i papirnata omotnica od zida kue. Razlika u veliini takoer je prilino slina. Bakterije su u prosjeku tisuu ili vie puta vee od virusa. Dok se veina bakterija moe vidjeti uz pomo snanog svjetlosnog mikroskopa, da bi se vidjeli virusi, potreban je elektronski mikroskop. Jo u 17. stoljeu nizozemski je znanstvenik Anton van Leeuwenhoek promatrao bakterije, ili animakule, kako ih je zvao, no tek su u 1970.-ima znanstvenici dobili mikroskope dovoljno snane da bi promatrali bakterije.

Upravo ova potreba za savrenim parom ono je to virus ini daleko izbirljivijim pri napadu negoli je sluaj s bakterijom. Veina virusa ivi u stanicama odreenih ivotinjskih vrsta, a esto i u odreenim vrstama stanica kod tih vrsta. Virus hepatitisa B, naprimjer, napada prvenstveno stanice jetre. Kad je pronaao svoj par, virus prodire u stanicu i zapoinje s radom. Pri akutnoj virusnoj infekciji virus nije tek nezvani gost, on je gusar. im ue u stanicu, virus u potpunosti zaposjeda stanine mehanizme, i stanica postaje tvornica virusa. Nije sluajno da se pojam virus" upotrebljava za raunalne softverske krtice, jer virusi su veoma nalik piratskom softveru - preuzimaju glavni stanini procesor i rabe stanini hardver za vlastite potrebe.

Ostale klice
Svijet je, uz viruse, prepun milijardi mikroskopskih organizama, ukljuujui bakterije, gljivice i praivotinje. Ovi organizmi nalaze se u zraku, u hrani, vodi, na povrinama kao to su stolovi, umivaonici i sudoperi - zapravo svugdje. Postoji ak i ogroman broj ovih mikroba koji su stalni stanovnici ljudskog tijela. Veina njih potpuno su bezopasni, poput bakterije E. coli, koja ivi u crijevu. No, svako malo tetni mikrobi ulaze vam u tijelo, razbolijevajui vas tako to oslobaaju toksine ili ometaju normalne aktivnosti tijela. tetne mikrobe medicinska znanost naziva patogenima - u svakodnevnom ivotu nazivamo ih klicama. Kad se unutar vaega tijela pone

Provaljivanje u stanicu
Proteinska ovojnica virusa i njegova masna ovojnica virusove su provalnike alatke, a njihov je zadatak ubaciti virus u stanicu. Meutim, to mora biti odgovarajua stanica. Virusna ovojnica svakog tipa virusa mora u potpunosti odgovarati kemijskim receptorima stanice domaina. Te stanice receptore posjeduju u svrhu nabavljanja potrebnih tvari, a ne virusa - no ukoliko virusna ovojnica pronae receptor koji joj savreno odgovara, virus upada unutra.

umnoavati kolonija patogena, razboljeli ste se od zarazne bolesti. Bakterije su klice koje uzrokuju bolesti poput kolere, difterije, hripavca, tuberkuloze i trbunog tifusa. O n e su najmanji ivui organizmi, uglavnom veliine par tisuitih dijelova milimetra. Postoje tisue vrsta bakterija, no sve se po obliku mogu svrstati u jedan od tri tipa: tapiasti bacili, kugliasti koki i bakterije spiralnog oblika. Neke bakterije ive same, druge se povezuju u parove, lance, kvadrate ili druge grupacije. ive posvuda na Zemlji. Neke mogu izdrati tropske vruine ili sibirsku hladnou, druge mogu preivjeti razine radijacije smrtonosne za ovjeka. Mnogim bakterijama pogoduje blago stanite ljudskog tijela. Na svakom kvadratnom centimetru vae koe nalazi se otprilike 100 000 bakterija. Veina bakterija je bezopasna. U biti, jedva jedna na stotinu uzrokuje bolesti. Mnoge bakterije koje ive u vaem tijelu zapravo su korisne, poput bakterije Lactobacillus acidopholus koja vam ivi u crijevu, pomae pri probavi i ubija neke klice. Kad vam tetne bakterije uu u tijelo, istom se poinju razmnoavati, a dok se razmnoavaju, one vas razbolijevaju. Neke vas razbolijevaju tako to otputaju tvari koje se zovu enzimi, a koje, dok tijelo reagira, izazivaju upale uzrokujui simptome poput kalja, proljeva, grlobolje, razliitih bolova i tako dalje. Druge bakterije vas razbolijevaju oslobaajui toksine koji vam izravno oteuju tkivo. Bakterija tetanusa

oslobaa toksine koji uzrokuju snane miine kontrakcije. Gljivice, poput plijesni, kvasca i gljiva, su klice koje uzrokuju bolesti kao to su kandijaza, atletsko stopalo i gliste. Veina gljivica tek su blago patogene (uzrokuju bolesti) i mnoge ive u vaem tijelu ili na njemu, ne radei puno tete. Gljivice su takoer vaan izvor antibiotika poput streptomicina i penicilina. No, ponekad mogu uzrokovati bolesti opasne po ivot, kao to su meningitis i pluno oboljenje, histoplazmozu. Praivotinje su, poput bakterija, jednostanini organizmi, no puno su vei i ponaaju se poput sitnih ivotinja - u potrazi su za vlastitom hranom. Mnoge od njih ulaze u tijelo i tamo, kao normalan dio vlastitog ivotnog ciklusa, ive kao paraziti - ostatak ivota provode u hrani, tlu, vodi ili u insektima. Mnoge ive u vaim tijelima potpuno bezopasno, no praivotinja zvana plasmodium, koju prenose komarci, izaziva malariju, a toxoplasmosis zna biti smrtonosan za ljude oslabljene AIDS-om ili rakom. Oblii su vei paraziti poput crijevnih glista. Kad vam ovi crvi uu u tijelo, tamo ive u krvi, koi, crijevima, pluima, jetri ili mozgu, hranei se hranjivim tvarima koje tamo pronau, pri emu vam iscrpljuju tjelesne zalihe i ine vas bolesnima.

Osvajanje stanice
Razliiti virusi stanicu osvajaju na razliite naine, ovisno o nukleinskoj kiselini u vlastitoj jezgri. Nukleinska kiselina je materijal za programiranje ivog svijeta. Deoksiribonukleinska kiselina ili DNK udesna je vlaknasta molekula uvijena unutar svake ivue stanice. Redoslijed kemijskih tvari koje se zovu baze i proteu se njezinom golemom duinom zapravo je kod za tvorbu odreenih proteina. Ovaj kod moe biti uputstvo za stvaranje potpuno novog organizma - DNK u svakoj ljudskoj tjelesnoj stanici kopija je programa za potpuno novo ljudsko bie. Ili moe biti uputstvo za obavljanje svakodnevnih zadataka koje stanica mora izvriti. Stvaranje potpuno novog organizma ukljuuje itavu molekulu DNK, no za svakodnevno programiranje stanica tek stvara kopije odgovarajuih kratkih segmenata na jednostavnijem obliku nukleinske kiseline zvane ribonukleinska kiselina ili RNK, odnosno glasnika RNK (mRNK). Tako dragocjena DNK nije izloena svakodnevnom troenju i habanju. Nukleinska kiselina u virusima moe biti DNK ili RNK, no nikad obje. DNK virusi, poput virusa herpesa, stvaraju vlastitu mRNK kopiju, koristei se staninim materijalom. Da bi gradila nove viruse, ova virusna mRNK zatim preuzima stanine mehanizme za stvaranje proteina. RNK virusi poput gripe i djeje paralize mogu koristiti vlastitu RNK da bi izravno gradili viruse. Kod gotovo svih oblika ivota i ak veine virusa, DNK se uvijek kopira da bi se napravila RNK, nikad obrnuto. No, postoji jedna vrsta virusa koja ini obrnuto.

Po imenu retrovirusi, ovi virusi kopiraju svoj RNK na DNK. Ta kopija DNK koristi se za stvaranje mRNK koja upravlja stvaranjem novih virusa. Virus HIV-a/AIDS-a je retrovirus. Znai, kad virus ue u stanicu, on preuzima njezine mehanizme da bi stvarao bezbrojne nove viruse. U sluaju akutne infekcije itav proces vrlo je brz. Ve za nekoliko sati inficirana stanica prepuna je virusnih estica, spremnih da se probiju vani i ire zarazu.

Provaljivanje iz stanice
Ponekad virusne estice jednostavno eksplodiraju iz stanice, pritom je unitavajui. Razlog zato vas za vrijeme prehlade bole grlo i nos jest ljutenje unitenih staninih membrana. U drugim sluajevima, pak, virusne estice izbijaju iz stanice na blai nain u procesu koji se naziva pupanje. Virus u tom sluaju stanicu naputa umotan u komadi njezine membrane. No, u procesu pupanja virusi se nalaze izvan stanice, poput signala koji imunosnom sustavu daje znak da se tu nalazi zaraena stanica koja za dobrobit tijela mora biti unitena. Ukoliko izbjegne unitenje, stanica moe nastaviti godinama odbacivati virusne estice, kao to je sluaj kod ljudi koji su nositelji" hepatitisa. Virus ak moe i tiho boraviti u stanici, ne proizvodei nove virusne estice - pa ni ne uzrokujui nikakve simptome kod domaina. Moe eruptirati svakih nekoliko godina, poput virusa herpesa, ili se uope ne javiti. Znanstvenici su sad sigurni da svi imamo viruse koji

cijelo vrijeme vrebaju u bar nekim od naih tjelesnih stanica. Postoji ak i teorija da su virusi glavni akteri u evoluciji vrsta, i da je DNK otpad (naizgled beskorisni" dijelovi molekule DNK) ostatak prolih virusnih infekcija koje su infiltrirale svoj genetski materijal u genetski materijal inficirane vrste.

Novi virusi
U tropima se posljednjih godina pojavila itava lepeza zastraujuih virusnih oboljenja, ukljuujui virus ebole, Lassa groznicu, groznicu Dengue, virus Zapadnog Nila, hantavirus i, najgori od svih, HIV Svi ovi virusi gotovo zasigurno nisu novi, no iz svojih sklonita izali su zbog odreenih promjena u ljudskim aktivnostima. Vjeruje se da su svi ovi virusi povezani s unitenjem prauma. Kad ljudi posijeku stabla, ivotinje koje su na njima ivjele prisiljene su pronai nove domove. Pritom vlastite viruse dovode u bliski dodir s ljudima ili ivotinjama koje su bliske ljudima. Mogue je da nastanak novih vrsta smrtonosne gripe ima veze s ovom pojavom.

Kako se tijelo bori sa zarazom?


Tako, prirodnjaci vele, i na buhu Manje buhe vrebaju Onda i te grizu buhe manje l tako unedogled. Jonathan Swift Kad se dogodi najgore i kolonija patogena poput virusa ili bakterija pone se umnoavati u vaem tijelu, ono e poeti uzvraati istom mjerom. Uspjenost obrane ovisit e o prirodi infekcije i zdravlju i spremnosti vaega tijela. Vae tijelo posjeduje brojne mehanizme kojima se brani od patogena, a koji se jednom rijeju nazivaju imunolokim sustavom. Tu su najprije vratari - koa koja je prepreka veini klica, sloj sluzi koji prekriva unutranjost izloenijih unutranjih povrina poput plua, a tu je i eluana kisela kupka. ak i vae suze sadre lizozim, tvar koja ubija bakterije. Bezopasne bakterije koje ive na koi i na unutranjim tjelesnim povrinama takoer pomau, spreavajui opasnije bakterije da se tamo ugnijezde.

Ukoliko se patogen uspije probiti kroz ovu izvanjsku obranu, suoit e se s impresivnim arsenalom unutarnjeg oruja. U krvi, primjerice, postoji mjeavina udesnih tekuih proteina koja se zove komplement. Poput keapa na prenim krumpiriima, komplement se privruje uz bakterije i ini ih ukusnijima za fagocitne stanice tijela koje ih jedu (vidi dolje). Takoer moe unititi bakterije tako to im rasprskava stanine opne. Tu su takoer i proteini po imenu interferoni koje oslobaaju stanice zaraene virusom, i koje potiu susjedne stanice da se zatite. No, glavno oruje u unutarnjem ratu tijela protiv napadaa jesu bijele krvne stanice i antitijela.

Koristei se PAMP-om, fagociti se vrlo uspjeno obraunavaju s mnogim bakterijama i gljivicama. Meutim, ne nose se dobro s bakterijama koje imaju ovojnicu ili toksine koji maskiraju PAMP Oni takoer ne pomau ni protiv virusa koji se napue unutar stanice domaina pa tako nemaju PAMP-ove koji bi ih raskrinkali.

Antitijela
Antitijela su siuni proteini u obliku slova Y. Postoji stotine milijuna razliitih antitijela, svako malice razliitog oblika, svako skrojeno da se po principu klju-brava privrsti za odreeni antigen, kemijski identifikator na svakom patogenu. Kad god antitijelo pronae sebi odgovarajui antigen, njegovi nastavci prikae se na antigen po principu klju-brava, ostavljajui vani nastavak koji stri i slui kao signal. Postoji otprilike pet razliitih vrsta nastavaka antitijela, poznatih kao imunogiobulini ili Igs, a svaki djeluje na razliit nain. IgG, na primjer, vee komplement i fagocite na patogen, osiguravajui da se patogen rastvori ili bude progutan. Neka se antitijela aktivno upliu u kemiju patogena. Neka jednostavno identificiraju patogen tako da ga mogu slijediti makrofagi i stanice-ubojice.

Bijela vojska
Bijele krvne stanice daleko su raznovrsnije i sloenije no to moete zamisliti. Dapae, znanstvenici tek poinju razotkrivati sve njihove tajne. Kao prvo, tu su fagociti. Phago" dolazi iz grkog i znai jesti", i prilino ih dobro opisuje. Fagociti su stanice koje poput minijaturnih usisavaa gutaju klice, a zatim ih probavljaju uz pomo enzima. Postoje dvije vrste: neutrofili kratkog ivotnog vijeka koji lutaju krvotokom, i makrofagi koji ive due i spremno ekaju u tkivu i organima. Ono to je osobito udesno glede fagocita jest da su u stanju odvojiti patogene stanice poput bakterija od stanica tijela. ini se da patogeni imaju brojne sitne osobine koje ih razlikuju od drugih stanica. Ove se osobine grupno nazivaju patogenski molekularni uzorci ili PAMP a fagociti posjeduju receptore koji im omoguavaju da prepoznaju PAMP

Limfociti: B-stanice i T-stanice


Ovdje nastupa jo jedna grupa krvnih stanica, a to su limfociti. Postoje dvije glavne vrste: T-stanice i B-stanice. Dok su fagociti nediskriminirajue grozdovite bombe, T-stanice i B-stanice su rakete u potrazi za toplinom, koje ciljaju specifine patogene. Poznati kao adaptivni imunoloki sustav, limfociti su na akciju potaknuti kad identifikacijski markeri po imenu antigeni oznae odreene napadake stanice. Zapanjujua je injenica da ovaj dio imunolokog sustava posjeduje sposobnost uenja, zbog ega se i naziva adaptivnim. Nakon to ga je odreeni patogen jednom napao, on pamti napadake antigene i u stanju je krenuti u munjevit protunapad ukoliko ga isti patogen opet napadne. U tijelu se nalazi preko 10 milijardi ovih stanica, a zajedno tee koliko i mozak. Premda se neprestano obnavljaju, originali su stvoreni i prije negoli ste roeni, spremni da se bore s infekcijom od samog poetka. ivot provode putujui tijelom od jedne limfne lijezde do druge, u oekivanju uljeza i spremni za napad.

pumpu kao to je ima krv, no oslanja se na neprestano kretanje miia tijela koje potie tekuinu. Jednosmjerni zalisci osiguravaju da limfa tee uvijek samo u jednom smjeru. Tu i tamo du puta nalaze se limfatika postrojenja za obradu otpada, koja se nazivaju limfni vorovi. Limfni vorovi zapravo su filteri koji zarobljavaju klice i drugi strani materijal koji je uao u limfu. Da bi se obraunali s klicama, vorovi posjeduju vojske limfocita, bijelih krvnih stanica koje mogu neutralizirati ili unititi klice. Kad imate infekciju, limfni vorovi znaju natei jer se limfociti mnoe kako bi se borili s neprijateljem.

Limfni sustav Limfni sustav je kanalizacijski sustav vaega tijela kojim otjeu tetne tvari. Sva tjelesna tkiva neprestano se ispiru u vodenastoj tekuini koja dolazi iz krvi. Velika koliina tekuine istjee natrag u krv, no ostatak, zajedno sa svim staninim otpadom poput klica i otpadnih kemijskih tvari, otjee limfnim ilama limfotoka. Limfotok nema

T-stanice i B-stanice djeluju na razliite naine. T-stanice su oruje onoga to nazivamo stanini" imunitet, i izravno napadaju viruse i druge mikrobe skrivene u stanicama tijela. Zaraene stanice identificiraju po kemijskim promjenama na njihovoj povrini. T-stanice, poznate kao ubojice, privrste se na identificirane stanice po principu klju-brava i unite ih. Druge stanice, zvane pomagai, dovode konjicu - B-stanice i fagocite - da obave posao. B-stanice su oruje onoga to se zove humoralni" dio imunolokog sustava, i pri napadu na bakterije koriste se antitijelima. U krvi se nalaze milijuni razliitih B-stanica, i svaka posjeduje antitijela protiv odreene klice. Obino je tek nekoliko B-stanica uz svako antitijelo, no kad je klica detektirana, odgovarajua B-stanica naglo se umnoava unutar limfne lijezde, proizvodei verzije same sebe koje se zovu stanice plazme, i koje

u krvotok isputaju rijeke antitijela ne bi li pronali neprijatelja. Antitijela se privruju na neprijateljske bakterije po principu klju-brava i obiljeavaju ih za unitenje kojem e pristupiti fagociti ili kemijske tvari. Neke B-stanice, zvane memorijske stanice, nastavljaju se umnoavati i nakon to je klica unitena - tako da antitijela budu spremna za klicu ukoliko se vrati. Tijelo je od roenja oboruano antitijelima za klice s kojima se nikad nije susrelo. To se naziva uroeni" imunitet. Ukoliko se tijelo susretne s klicom za koju ne posjeduje antitijela, ono ih brzo stvara - ostavljajui memorijske" stanice spremne da se aktiviraju ukoliko ista klica opet odlui napasti. To se naziva steenim" imunitetom, i razlog je zato, primjerice, kao odrasla osoba neete oboljeti od tekog oblika ospica ukoliko ste ih preboljeli kao dijete.

ne stanice prije negoli se stigne okupiti vojska antitijela. Tada borba ovisi najvie o T-stanicama. Znanstvenici ispoetka nisu imali pojma na koji nain T-stanice znaju u kojim se stanicama krije virus gripe. Pretpostavljali su da T-stanice mogu prepoznati krivce tek kad se virus umnoio ili izaao iz stanice pupanjem ili prskanjem stanine opne. No, T-stanice na nagomilavanje virusa zapravo upozoravaju stanini unutranji kemijski transporteri, zvani MHC-i. MHC-i prenose kemijske tvari iz unutranjosti stanice na njezinu povrinu. Preuzimajui teret unutar stanice, uz uobiajene stanine kemijske tvari oni preuzimaju i virusne proteine. Virusni proteini tad se iznose na povrinu stanice i tamo bivaju izloeni, tako da se na njih mogu privrstiti sve T-stanice. Kad su T-stanice identificirale zaraenu stanicu, problem rjeavaju na razliite naine. T-stanice zvane ubojice kemijskim putem probijaju rupe u stanicu i ubrizgavaju smrtonosnu dozu enzima. To je jedini nain obraunavanja s virusima gripe. Budui da veina virusa gripe ne unitava stanicu domaina, sama stanica mora biti unitena. Postoji druga vrsta T-stanica zvanih pomagai, koji djeluju tako da veu B-stanice ili fagocite, ili tako da oslobaaju proteine imenom citokini koji ih potiu na djelovanje. Premda su pomagai vani kod nekih virusnih infekcija, u sluaju gripe presudna je uloga stanica ubojica. Postoji jo jedna kljuna stanica u borbi protiv virusa: jo jedna vrsta bijelih krvnih stanica zvanih prirodni ubojice. Neki virusi otkrili su naine kako da sprijee MHC-ove da izbiju na povrinu stanice i raskrinkaju ih.

Borba protiv virusa


Virusi poput gripe vrlo su mali, i kad uu u vae tijelo, veinu vremena provode u stanicama, skriveni od pogleda. Tako da se od njih prilino problematino braniti. Svejedno, vae tijelo razvilo je strategije za noenje s njima. B-stanice ih napadaju dok se kreu izmeu stanica, s antitijelima se hvataju za njih po principu klju-brava, rapidno se umnoavajui da bi stvorile ogromnu vojsku antitijela. No, ukoliko se tijelo nije ranije susrelo s tim virusom, nagomilavanje antitijela dogaa se presporo, i mnoge virusne estice imaju vremena uvui se u tjeles-

Dakle, stanica bez MHC-ova na svojoj povrini najvjerojatnije je zaraena virusom. Prirodni ubojice su stanice ubojice koje vrebaju sve stanice bez MHC-ova i zatim ih unitavaju. Takoer otputaju i interferon, koji upozorava stanice da se zatite od virusa.

Obina gripa u akciji

Kad kaljete, ne moete uiniti nita da biste prestali, ali kad kalju drugi, oni to rade namjerno da bi vas maltretirali. Ogden Nash, Odavde ne moe doi do tamo (1 957) Nitko pouzdano ne zna to e se dogoditi ako ptija gripa preraste u pandemiju, no imamo prilino jasnu sliku o tome to se dogaa s naim tijelom kad dobijemo obinu gripu. Kad udahnete zrak koji sadri virus gripe, virus ne napada vae tijelo odmah. Moe se zaustaviti u sloju sluzi kojom su obloeni va nos i grlo, ili biti otpuhnut sitnim dlaicama koje se nalaze u dinim putevima i pokreu se tisuu puta u minuti kako bi sprijeile ulazak nepoeljnim tvarima. No, ako se virus zakai za jednu od vaih krvnih stanica, istog trenutka ulazi u tijelo. Odmah napada staninu jezgru iskoritavajui njezinu reproduktivnu sposobnost za proizvodnju vlastitih klonova. Deset tisua novih virusa stvara se iz jedne jedine napadnute stanice. Ovi virusi zatim napadaju nove stanice i stvaraju jo novih virusa te se infekcija tako iri.

No, dok virus napada stanicu, ova alje signal upozorenja uz pomo MHC antigena koji prenose zaraene proteine do povrine tijela. Ovaj signal odmah primjeuju T-stanice ubojice koji lutaju tijelom traei znakove opasnosti. im primijete signal upozorenja, oblau stanicu toksinim tvarima, ubijajui je zajedno s virusom. Uskoro je vae zaraeno grlo zakreno otpadom mrtvih stanica. Ulijeu makrofagi koje taj nered iste, uz pomo histamina koji pojaava protok krvi u zaraenom podruju kako bi do njega doprlo vie bijelih krvnih stanica. U tom trenutku postajete svjesni borbe koja vam se odvija u grlu, jer nateene krvne ile pritiu receptore za bol, a tjelesna temperatura raste za 3C dok vam tijelo pokuava ubrzati stvaranje novih stanica u grlu. Uskoro kemijski signali koje odailje poplava makrofaga izazivaju simptome po itavom tijelu. Za poetak, snizuje vam se prag tolerancije na bol, pa osjeate bol u udovima. Onda zapoinje groznica jer se podie temperatura cijelog tijela kako bi nove stanice bre rasle i popravile tetu. Poinjete se tresti jer vam se miii gre kako bi stvorili toplinu. Krvne ile u vaoj koi steu se kako bi se krv zadrala u dubini vaeg tijela i zbog toga osjeate hladnou, a koa vam je blijeda. Istovremeno vam bubre krvne ile u mozgu, poveava se pritisak i boli vas glava. Paracetamol ili aspirin ublait e groznicu i druge simptome, no ublaavanje groznice usporit e borbu tijela protiv virusa.

Zato klice uzrokuju bolest?


Infekcija uzrokovana bilo kojim klicama aktivira imunoloki sustav tijela. Mnogi od simptoma koje osjeate: groznica, slabost, rane, bolovi i bolni udovi - esto su nuspojave nevjerojatne borbe imunolokog sustava protiv stranih tijela. Ponekad se infekcija proiri cijelim tijelom, kao u sluaju prehlade. To se naziva sistemska infekcija. Ponekad se ograniava na jedno podruje i tada se naziva lokalizirana infekcija. Naprimjer, ako prljavtina ue u ranu, moe uzrokovati lokaliziranu infekciju. U meuvremenu, virus se u vaem grlu tako brzo razmnoava da ga stanice ubojice ne mogu pratiti i postepeno se poinje iriti prema pluima. Sreom, makrofagi koji su pojeli napadnute stanice sad ve ponovo lutaju krvotokom i prije ili kasnije proi e kroz limfni vor ili lijezdu. Kada se makrofagi nau u limfnom voru, limfociti koji se nalaze u lijezdi prepoznaju zarazne tvari koje ove nose i odmah kreu u akciju. T-stanice se ubrzano razmnoavaju, a lijezde otiu dok ne postanu vrlo osjetljive. T-stanice brzaju krvotokom do bojita u vaem grlu, gdje virus napada sve vie stanica. Vae grlo postaje toliko zakreno mrtvim stanicama da morate kaljati kako biste ih se rijeili. U meuvremenu, B-stanica koja se nalazi u lijezdi prepoznaje virusne tvari, umnoava se i poinje izluivati rijeku antitijela - preko dvije tisue u sekundi. Siu-

na antitijela brzo putuju vaim tjelesnim tekuinama do mjesta zaraze. Tamo se privrste na virus po principu klju-brava i spreavaju njegovo kloniranje. Naposljetku, kombinacija antitijela, T-stanica i makrofaga poinje iscrpljivati virus i on je poraen. Sada je vano da imunoloki sustav prepozna da je posao obavljen. Ukoliko se T-stanice i antitijela nastave umnoavati, mogu preplaviti tijelo, ba kao rak. Stoga T-stanice svoje toksino djelovanje okreu protiv samih sebe i protiv B-stanica koje se nastavljaju umnoavati. Samo nekolicina preivljava, zadravajui sjeanje na bitku, spremne na borbu sa svakom novom infekcijom. Zimski ubojica? Kad ele odrediti koliko je doista ubojita obina gripa, epidemiolozi se suoavaju s problemom. Mnogi ljudi koji stradaju od gripe umiru jer dobiju upalu plua. Kako takvu smrt moemo razlikovati od drugih smrtnih sluajeva uzrokovanih upalom plua? Godine 1847. William Farr, britanski matiar, shvatio je kako u zemljama u kojima postoji zima, gripa najee napada upravo tada. Usporeujui prosjeni broj smrtnih sluajeva uzrokovanih upalom plua tijekom godine s brojem smrtnih sluajeva tijekom zimskog perioda, mogao je prilino tono ustvrditi koliko je smrtnih sluajeva uzrokovano gripom. Broj smrtnih sluajeva uzrokovanih gripom jo uvijek se utvruje prema ovom porastu smrtnih sluajeva tijekom zime. No, ovakav

nain raunanja prikriva ogroman broj smrtnih sluajeva u tropima tijekom cijele godine. Obina gripa ovakav uinak ima na veinu ljudi, no ponekad je on mnogo gori, a povremeno i smrtonosan - pogotovo za vrlo mlade, starije ili osobe s respiratornim potekoama, kod kojih gripa moe dovesti do upale plua. Kod djece koja prolaze dugotrajniju terapiju aspirinom, gripa moe dovesti do bolesti jetre koja se naziva Reyeov sindrom i koja svoju rtvu moe baciti u komu ili je usmrtiti. Osobe koje due vrijeme uzimaju steroide ili se lijee od raka mogu imati tako oslabljen imunoloki sustav da se mogu teko razbolijeti, pa i umrijeti. Ovo je razlog zbog kojeg lijenici posebno brinu da prije svake zime ljudi iz ovih rizinih skupina budu cijepljeni protiv obine gripe.

Simptomi gripe pandemijskih razmjera


Nitko tono ne zna kakvi bi mogli biti simptomi gripe pandemijskih razmjera. Mogli bi nalikovati simptomoma obine gripe ili se u potpunosti razlikovati. No, i velika epidemija gripe iz 1918. godine i skoranji primjeri ptije gripe nagovjetavaju kako bi simptomi mogli biti daleko ozbiljniji i izuzetno zabrinjavajui. Krvarenje je samo jedan od neugodnih simptoma. Daleko gori je sindrom akutnog respiratornog poremeaja

(ARDS - Acute Respiratory Distress Syndrome) kod kojeg se plua napune tekuinom i krvlju, a imunoloki sustav katastrofalno je preoptereen. Moe doi i do oluje citokina koja ima dramatian uinak na krvne ile, dovodei do velikog pada krvnog tlaka jer imunoloki sustav, i u ovom sluaju, pretjerano reagira izluujui ogromne koliine citokina. Jedna od odlika velike gripe iz 1918. godine bila je cijanoza, pojava pri kojoj koa poplavi jer zaepljena plua spreavaju opskrbljivanje krvi kisikom.

Virus gripe

U biti se radi o destruktivnom obliku molekularne provale: gripa upada u zgradu, provaljuje u sef, uzima to eli i na izlasku sve unitava. Pete Davies, Vraja gripa (2000.) Virus gripe jedan je od najneobinijih virusa. Poput vrhunskog kriminalca moe se preruiti na mnogobrojne naine. U biti, nedavna istraivanja u Aziji pokazala su da postoji vjerojatno vie od 500 razliitih vrsta gripe, dok se neprestano pojavljuju i nove. Viruse gripe openito moemo svrstati u jedan od tri tipa: A, B i C. B i C ve stoljeima napadaju ljude. Tip C je najblai tip i uzrokuje simptome sline prehladi. Tip B je odgovoran za obinu gripu. Tip A predstavlja veliku opasnost. U osnovi napada ptice, ali svako malo stjee sposobnost da prijee na ljude - preko svinja ili izravno. Kad do toga doe, ljudi mogu biti toliko neotporni da pandemija postaje realna mogunost.

Promjenjivi virus
Iako u osnovi uvijek ostaje isti tip virusa, virus gripe je RNK virus, to znai da je vrlo nestabilan i promjenjiv. Kada se kopira DNK, kopija je gotovo savrena. Meutim, RNK je mnogo manje pouzdana i kopira se s nizom pogreaka. Kada se virusi gripe umnoavaju, svaka pojedinana estica ima vlastiti niz pogreaka. Ovo moe predstavljati velik problem za imunoloke sustave koji se protiv njih pokuavaju obraniti. Imunoloki sustav identificira virus gripe preko njegove ovojnice antigena koji odgovaraju odreenim antitijelima. Ako pogreka u RNK znaajno promijeni omota, virus moe postati neprepoznatljiv. Ovo se naziva antigenskim pomakom i razlog je zato se gripa uvijek iznova pojavljuje. Druge zarazne bolesti, poput ospica, prebolimo jednom. Vae tijelo stvori antitijela i sposobno je otjerati virus koji prenosi ospice tako da ih opet ne dobijete. Gripa skoro nikad nije ista, antitijela koja stvorite jedne godine ne uspijevaju identificirati virus gripe sljedee godine. Gripu stoga moete dobiti svake godine, a moda i ee. Svake godine dok se blii sezona gripe, zdravstvene institucije i lijenici pokuavaju identificirati tip virusa koji e te godine najvjerojatnije prevladati, i cijepiti rizine skupine. Iako je svake sezone virus gripe drugaiji, nije potpuno tono da vae tijelo nije nimalo imuno na njega. Nasreu, virus se nije toliko promijenio da bi bio potpuno neprepoznatljiv. Stoga vae tijelo moe organizirati obranu i poraziti ga. Za veinu ljudi obina gripa zato je relativno blaga bolest.

Divovski korak
No, virusi gripe znaju jo pokoji trik. Svako malo razliiti virusi gripe koloniziraju istu stanicu. Kada se to dogodi, njihov RNK moe zauzeti divovski dio stanice, a virusi mogu razmijeniti osobine. Ako ove promjene ukljue gene koji sainjavaju virusnu ovojnicu, taj proces se naziva antigenska promjena (razlikuje se od antigenskog pomaka) i moe imati dramatine posljedice. Virus koji je imao vrstu ovojnice pogodnu samo za prodiranje u ptije stanice, na ovaj nain moe iznenada dobiti gene za ovojnicu kojom moe otkljuati ljudske stanice. Na ovaj nain, zapravo, virus jednim skokom preskae barijeru izmeu razliitih vrsta. U tom sluaju nam se pie nova pandemija. Donedavno su se divlje ptice prilino dobro nosile s virusima gripe. Tijekom milijuna godina patke i guske okupljale su se svakog ljeta na sjevernim jezerima Kanade i Sibira. Pijui jezersku vodu, ove ptice u sebe unose viruse gripe. Kasnije se s njihovim fekalijama virusi gripe vraaju u jezero. Za razliku od virusa ljudske gripe koji napadaju stanice plua, virusi ptije gripe udobno su smjeteni u crijevima ptica. Ovo je, ini se, bezopasan pakt, a znanstvenici su identificirali desetke razliitih vrsta virusa gripe koji ive u crijevima jednog jedinog jata ptica.

Nezgodan odnos
No, na ljude, svinje i druge sisavce, gripa nema ni priblino tako bezopasan uinak. Gripa je vjerojatno prilino nova bolest koja je poela napadati ljude i svi-

nje tek prije kojih pet stoljea kao direktna posljedica zbijanja ljudi, svinja i ptica na farmama i u selima. Dok su ivjeli daleko jedni od drugih, antigenska promjena mogla je proizvesti bezbrojne varijante gripe sline ljudskoj gripi, no one bi istog trena umrle bez odgovarajueg domaina. Kad su ljudi i ivotinje poeli ivjeti blizu jedni drugima, antigenska promjena mogla je stvoriti virus koji e lako pronai domaina, preivjeti i dalje se razmnoavati. Pri preskakanju barijere meu vrstama virus gripe suoava se s jednim problemom: ljudi nisu ni priblino tako ugodni domaini poput ptijih crijeva. Ljudski virusi uglavnom napadaju dine puteve, a ne crijeva, i ire se na manje pouzdan nain putem zraka kao aerosoli, umjesto kroz usta ili putem izmeta. Osim toga, poto tek odnedavno napadaju ljude, ovi su virusi izuzetno patogeni to znai da ubijaju svog domaina. To je loe za domaina, no i za virus kojem je on potreban za ivot. Domaini koji ne umiru preivljavaju jer se njihov imunoloki sustav uspjeno obranio od virusa. U oba sluaja, virus gubi. Zbog takvog stanja stvari, virusi su prisiljeni stalno mijenjati svoje antigene kako bi pokuali prevariti moni imunoloki sustav ovjeka. Prije se smatralo da su virusi ptije gripe stekli sposobnost napadanja ljudi preko svinja. Neobino je da virusi ljudske, kao i ptije gripe, mogu inficirati plua svinja. Velik broj tipova virusa koji su uzrokovali pandemije gripe u XX. stoljeu nastali su meusobnim izmjenjivanjem gena virusa koji su se susreli u stanicama svinje. Mnoge su se pandemije zapravo i nazivale svinjskom gripom jer su vjerojatno potekle od svinja. Svinje

su tako, na neki nain, bili prirodni mikseri. Do ovakvog mijeanja moglo je vrlo lako doi na mjestima kao to je juna Kina gdje je seoski nain ivota takav da ptice, svinje i ljudi ive jako blizu jedni drugima. Kokoi se uvaju u kavezima iznad svinja koje se hrane njihovim izmetom, a izmet svinja koristi se za gnojenje ribnjaka u kojima plivaju patke. Smatralo se kako su mnoge epidemije gripe izbile na mjestima poput ovih, ukljuujui Veliku gripu iz 1918.-1919. No, neki znanstvenici sumnjaju u to. Neki istraivai tvrde kako je Velika gripa iz 1918. u stvari izbila na farmama pilia u Kanzasu.

Virus izbliza
Pod vrlo jakim elektronskim mikroskopom moe se vidjeti da virus gripe nalikuje bezoblinoj omotnici. Na masnoj ovojnici virusa nalazi se neto to izgleda poput barunastog krzna. Rije je o proteinskim i enzimskim nastavcima koji su izuzetno vani za identitet virusa. Protein se naziva hemaglutinin (HA), a enzim neuraminidaza (NA). Od prvog otkria ljudskog virusa gripe 1933., znanstvenici su otkrili 24 vrlo razliite vrste ovih proteina i enzima - petnaest vrsta HA i devet vrsta NA. Ovojnica uvijek ima jednu vrstu H i jednu vrstu N, jer H je protein koji se vee za stanice domaina i zauzima ih. Uz pomo NA virus bjei. Kada se virus unutar stanice umnoi, HA nastavci zadravaju novonastale viruse u staninim pupovima koje stvaraju. NA nastavci razgrauju kemijske tvari koje zadravaju viruse u stanici. Ove kemijske tvari nazivaju se neuraminidaze (nastavak aze oznaava enzim koji razgrauje).

Zanimljivo je kako je upravo ova osobina nedavno pomogla farmaceutima pronai slabu toku virusa gripe. Dva lijeka koja se ine djelotvornima protiv gripe - zanamivir (Relenza) i oseltamivir (Tamiflu) djeluju tako da imitiraju neuramine i tako spreavaju bijeg virusa. Stoga ih nazivamo inhibitorima neuraminidaza. Budui da se nalaze na ovojnici virusa, HA i NA nisu samo njegova putovnica za ulazak i izlazak iz domaina, ve su i nositelji identiteta virusa antigeni na koje reagiraju antitijela. Svaka nova kombinacija HA-ova i NAova koja se pojavi postaje novi antigen za koji tijelo mora razviti nova antitijela. Zbog toga se glavne vrste virusa gripe A-tipa identificiraju po svojim H(A) i N(A) kombinacijama. Stoga je virus odgovoran za Veliku gripu iz 1918. godine bio H 1 N 1 , jer je posjedovao prvi identificirani tip HA kao i prvi identificirani tip NA. Pandemiju gripe iz 1957. prouzroio je virus H2N2. A virus ptije gripe koji trenutano uzrokuje toliku zabrinutost virus je H 5 N 1 . Drugim rijeima, ima isti tip NA nastavaka kao i virus Velike gripe iz 1918., no ima razliite HA nastavke. Budui da su HA nastavci ti koji virusu omoguuju prodor u stanicu, ova razlika trenutno je ono to spreava poznati tip virusa ptije gripe da izravno zarazi ljude. No, to bi se lako moglo promijeniti kao posljedica ak i male promjene u obliku HA, to bi virusu omoguilo direktan ulaz u ljudske stanice.

Graa virusa
Pod vrlo jakim mikroskopom unutranjost virusa gripe nalik je razbacanoj salati s tjesteninom. Virus je graen od ukupno osam spirala koje nazivamo ribonukleoproteinski kompleksi ili RNR Svaki RNP dio je RNK - genskog materijala virusa. Svaki kodira odreeni segment ivota virusa. Dva najznaajnija su HA i NA kompleksi koji kodiraju grau nastavaka hemaglutinina (H) i neuraminidaze (N) na ovojnici, odreujui identitet virusa i vrstu stanica koje moe zauzeti. Ova podjela genetskog materijala virusa na osam kompleksa omoguuje izuzetno jednostavnu razmjenu velikih genetskih segmenata meu virusima. Kad se dva virusa nau u istoj stanici, jednostavno mogu razmijeniti itave ribonukleinskoproteinske komplekse.

Velika gripa

Mrtvac nije stvaran osim ako ste ga vidjeli svojim oima - stotine milijuna leeva o kojima svjedoi povijest u naoj mati nisu vie od oblaia dima. Albert Camus, Kuga (1 946.) U listopadu 2005. ameriki vojni znanstvenik Jeffrey Taubenberger zajedno s kolegama izaao je u javnost s nevjerojatnom tvrdnjom. Upravo su reproducirali ivu, ubojitu kopiju virusa panjolske gripe iz 1918., odgovornog za najsmrtonosniju bolest u povijesti. Koristei se metodom reverzibilne genetike, upotrijebili su virusni DNK mlade ene pokopane u aljakom ledu. Virus koji su uskrsnuli sad ivi u vrlo sigurnom spremniku u Amerikom centru za kontrolu bolesti, a znanstvenici su odluni da otamo nikad nee pobjei. I bolje im je da budu. Klica koju su reproducirali prouzroila je tip gripe zvan H 1 N 1 . Potekao je od ptica, a pod elektronskim mikroskopom njegovi hemaglutininski nastavci (putovnice na njegovoj ovojnici) nevjerojatno su nalik poznatom virusu ptije gripe. No, postoji jedna

mala, no vjerojatno presudna razlika. Ima iri procjep i stoga je sliniji virusima gripe koji napadaju ljude. Zato je bio u stanju zaraziti ljude. Misli se da je ovu sposobnost napadanja ljudi stekao koristei svinje kao prijelazni oblik, pa je zato nakon tridesetih godina dvadesetog stoljea ova bolest postala poznata kao svinjska gripa. No, neki znanstvenici danas vjeruju kako su ljudi bili zaraeni prije svinja - to moe biti prilino uznemirujue kad je rije o poznatom virusu ptije gripe. Bez obzira na to kako je razvio svoje osobine, H1N1 iz 1918. bio je bez sumnje najsmrtonosniji virus u povijesti. U manje od godinu dana pokosio je vie ljudi nego to je to uinila kuga tijekom etverogodinjeg vrhunca u XIV stoljeu. Ubio je vie ljudi u 24 tjedna no to je to uinio AIDS tijekom 24 godine. Tvrdi se da je umrlo izmeu 20 i 40 milijuna ljudi, no neki strunjaci smatraju kako broj umrlih prelazi 100 milijuna. Gripa je bila izuzetno zarazna i vjerojatno je zarazila treinu svjetskog stanovnitva. Bila je i vrlo opasna, ubijajui 1 od 20 oboljelih osoba, to je osam puta vie od drugih epidemija gripe. Iznenaujue je to rtve ovog virusa nisu bili ni vrlo stare ni mlade osobe, ve osobe u cvijetu mladosti, one izmeu dvadeset i etrdeset godina.

im krv, zbog zaepljenih plua, nije bivala opskrbljena kisikom (to se naziva cijanoza). U vrlo kratkom vremenu, za nekoliko sati ili, u najboljem sluaju, nekoliko dana, doslovno bi se uguili jer bi im se plua ispunila tekuinom i krvlju (lijenici ovu pojavu nazivaju sindrom akutnog respiratornog poremeaja - ARDS). U prizorima jezivo nalik srednjovjekovnoj epidemiji kuge, kola s konjima obilazila su ulice Philadelphije dok su vozai vikali: Iznesite mrtve!", a zatim odvozili leeve na ukop u masovnim grobnicama Uas koji je uzrokovala ova epidemija doveo je do pucanja normalnih odnosa unutar zajednice. Gradovi su postali obitavalita duhova. Ljudi su bili previe prestraeni da bi brinuli o bolesnim susjedima. Neki bolesnici i njihova djeca pomrli su od gladi u bogatim dijelovima grada jednostavno zato to im nitko nije pomagao. U izvrsnoj knjizi o ovoj pandemiji naslovljenoj Velika gripa John Barry citira lijenika koji nije uspio pridobiti niti jednog dragovoljca: ini se da ih nita ne dira. Djeca umiru od gladi, a oni se i dalje dre po strani." Situacija se toliko pogorala da su je neki doivjeli kao kataklizmu. U listopadu 1918. ameriki kirurg Victor Vaughan izjavio je: Ako epidemija nastavi eksponencijalno rasti, civilizacija bi u par tjedana jednostavno mogla biti zbrisana s lica zemlje."

Plava smrt
No, moda i stravinija od broja rtava bila je nevjerojatna brzina kojom se bolest irila, kao i njena uasavajua priroda. Nije nimalo nalikovala obinoj gripi. rtve su patile od uasnih bolova i stravinih rebrolomnih napadaja kalja, a koa, oi i ui obilno su im krvarili. Najgore od svega bilo je to to bi potpuno poplavili jer

Uas se iri
Nazivali su je panjolska gripa, ili panjolska Gospa, zbog pogrenog uvjerenja da je izbila u panjolskoj. No, zapravo je neutralna panjolska, u atmosferi tajnovitosti

zavrnih mjeseci Prvog svjetskog rata, bila jedina zemlja spremna priznati da su ljudi poeli umirati. No, Velika gripa nije izbila ni na seoskim imanjima u Junoj Aziji, kako su neki strunjaci dugo tvrdili. Zapravo je prvi put izbila u Fort Funstonu u Kanzasu. U oujku 1918. tamo je od gripe oboljelo 200 vojnika, od kojih je 50 umrlo. Epidemija je izbila na jo par mjesta u SAD-u, poput Detroita, gdje su radnici iz tvornice automobila Ford poslani kui na oporavak. No, sve se stialo nakon kojih mjesec dana i slubenici zdravstva zanemarili su itavu stvar. No, u meuvremenu je virus preao Atlantski ocean. Tamo su trupe jo bile stisnute u prljavtini rovova, to je bilo savreno plodno tlo za irenje gripe. Do rujna je bolest procvala i irila se svijetom poput umskog poara. Premda je panja javnosti bila usmjerena na smrtne sluajeve ratom iznurenih vojnika u Europi, Azija je bila jo tee pogoena. U Aziji se bolest susrela s ljudima na rubu gladi, nakon oskudnog ljeta, zbijenima u nehigijenskim ivotnim uvjetima u vrijeme dolaska monsunskih kia. Prema nedavnim procjenama Nialla Johnsona i Juergena Muellera, ne puno manje od 20 milijuna ljudi umrlo je samo u Indiji, a moda gotovo 10 milijuna u Kini. No, nijedna zemlja nije bila pogoena vie od Irana, gdje je pomrla gotovo etvrtina itavog stanovnitva. Slubenici zdravstva oajniki su i na sve naine pokuavali zaustaviti plimni val smrti. No, nije postojalo cjepivo ni lijek koji bi zaustavili napredak gripe. inilo se da samo osnovne zdravstvene mjere opreza imaju nekakav uinak. U Americi je masovna kampanja

od ljudi traila da svaki put kad izlaze na javna mjesta preko lica nose maske, a oni koji to nisu radili bili su ostracirani. No, sve to su lijenici zapravo mogli uiniti bilo je ekati da se uas iscrpi sam od sebe. Konano, u proljee 1919., nakon est razornih mjeseci, upravo se to i dogodilo - bolest je nestala jednako iznenadno i neobjanjivo kao to se i pojavila. U biti, virus je pobio sve domaine iji imunoloki sustav nije bio dovoljno otporan i vie nije imao koga zaraziti. No, njegovi su se potomci udomaili u tijelima svinja, tako da su tijekom posljednjih 85 godina ovi virusi gripe povremeno znali inficirati ljude, uzrokujui epidemije i pandemije.

Azijska, hongkonka i svinjska gripa


Bolje je imati cjepivo bez epidemije, nego epidemiju bez cjepiva. dr. Edward Kilbourne (1976.) Sjeanja na Veliku gripu poela su blijediti, a razliiti tipovi virusa pritajili su se u tijelima ivotinja poput svinja i ptica. Ljudi su poeli misliti kako je pandemija gripe izuzetak koji se nikad nee ponoviti. Usprkos tome, kada su vojnici ponovo bili stijenjeni u barakama tijekom etrdesetih godina prolog stoljea za vrijeme Drugog svjetskog rata, lijenici su se zabrinuli da bi ovakvi uvjeti mogli uzrokovati novu epidemiju. U SAD-u je osnovana Komisija za gripu pod vodstvom Thomasa Francisa s ciljem pronalaska cjepiva. Uz pomo asistenta Jonasa Salka Francis je razvio prvo cjepivo protiv gripe. Ono ega tada nisu bili svjesni bilo je da e cjepivo biti djelotvorno samo protiv oblika gripe za koju je napravljeno. Francis-Salk cjepivo temeljilo se na blagim oblicima gripe koji su se pojavili tridesetih godina dvadesetog stoljea. Kada je 1947. ekstremna mutaci-

ja (antigensko skretanje, radije no antigenska promjena) virusa H1N1 proizvela novi zarazni tip gripe, cjepivo se pokazalo potpuno neuinkovitim. Nasreu, novi tip virusa H1N1 nije imao ubojitu mo svoga pretka. Iako je zarazio milijune ljudi irom svijeta, umrlo je tek nekoliko osoba. No, od tog trenutka postalo je jasno da cjepiva za gripu moraju biti krojena prema tonom modelu. Iako se puno manje znalo o virusu gripe no to se zna danas, bilo je jasno da virus mutira toliko esto da tvorci cjepiva moraju razviti cjepivo na osnovu najnovijeg tipa virusa. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) uspostavila je istraivaki institut u londonskom Mill Hillu, i laboratoriji iz cijelog svijeta poeli su u London slati uzorke gripe radi identifikacije.

lijenici su u ovom razdoblju ve imali na raspolaganju antibiotike uz iju pomo su mogli lijeiti sekundarne bakterijske infekcije. Usprkos svemu, umrlo je 2 milijuna ljudi irom svijeta. Jedanaest godina kasnije, 1968., pojavio se najnoviji, trei pandemijski tip gripe - novi ptiji HA geni pridruili su se N2 iz 1957. godine, i stvorili virus H3N2. Ova vrsta gripe nazvana je Hongkonka gripa jer je prvo primijeena u Hong Kongu, no vjerojatno je nastala na seoskim imanjima u Guangdongu u Kini. H3N2 virus bio je nevjerojatno zarazan i, poput pandemije iz 1957., brzo se proirio na zapad preko Azije u Europu - ili preletio na drugu stranu svijeta zajedno s avionskim putnicima. Sreom, bio je relativno bezopasan. Stoga veina zapadnjaka nije bila ozbiljno zabrinuta kad se 1976. proulo kako, opet u Kini, postoji opasnost od etvrte pandemije uzrokovane virusom gripe. U Europi je ova gripa pronaena kod svinja, no nije imala znaajnog utjecaja i nije se smatrala pandemijom. Svinjska gripa (kako su je nazvali) u Americi je prouzroila najneugodniju politiku epizodu u karijeri predsjednika Geralda Forda.

Pandemije u Aziji i Hong Kongu


Ipak, zbog relativne blagosti epidemija gripe vlade veine zemalja nisu se osjeale primoranim ozbiljno ulagati u programe cijepljenja. No, preslagivanje gena hemaglutinina (HA) i neuraminidaza (NA), vjerojatno kod svinja u jugoistonoj Kini, stvorilo je 1957. novi oblik virusa nazvan H2N2, koji je bio kombinacija ptijeg i ljudskog virusa. Veina zemalja nije imala cjepivo koje bi moglo pomoi u borbi protiv ovog virusa. Sreom, nova pandemija nazvana azijska gripa nije bila ni priblino smrtonosna poput virusa H1N1 koji je uzrokovao Veliku gripu, a nije izazivala ni cijanozu ni sindrom akutnog respiratornog poremeaja (ARDS). Osim toga,

Fijasko svinjske gripe


Dana 5. veljae 1976. David Lewis, vojni regrut u Fort Dixu, osjeao je umor i slabost. Sljedeeg dana, nakon mara od osam kilometara, onesvijestio se i umro. Uskoro su jo etiri vojnika zavrila u bolnici. Dva tjedna nakon smrti Davida Lewisa lijenici su objavili da je

uzronik smrti bio H 1 N 1 , virus svinjske gripe, navodno identian virusu koji je prouzroio Veliku gripu. Uspanieni predstavnici javnog zdravstva zahtijevali su hitno djelovanje ne bi li se sprijeila velika pandemija. Uvjeren kako e mu to donijeti glasove u predizbornoj utrci, predsjednik Ford pojavio se na televiziji najavljujui hitnu akciju cijepljenja svakog mukarca, ene i djeteta u Sjedinjenim dravama". Dvije godine prije toga farmaceutska tvrtka Wyeth izgubila je parnicu na sudu, optuena zbog uasnih nuspojava cjepiva protiv djeje paralize. Uz to, cjepiva nikad nisu donosila previe novaca farmaceutskim tvrtkama. Predsjednik Ford morao je stoga financijski poduprijeti farmaceute ne bi li ih potaknuo na proizvodnju cjepiva. Program cijepljenja neprestano je bio odlagan i prekidan, a uz to je farmaceutska tvrtka Parke-Davis proizvela nekoliko milijuna doza cjepiva za pogrean tip virusa. U meuvremenu se inilo da od smrti vojnika Davida Lewisa nitko nije dobio svinjsku gripu, a Svjetska zdravstvena organizacija nije zabiljeila nijedan sluaj smrti od gripe nigdje u svijetu. Svemu usprkos, predsjednik Ford odluno je podupirao program cijepljenja i 1. listopada 1976., na dravnom sajmu u Indiani, poelo je cijepljenje protiv svinjske gripe. Deset dana kasnije od rijetkog neurolokog poremeaja zvanog sindrom Guillain-Barrea umrlo je nekoliko starijih osoba koje su tom prilikom primile cjepivo, a njihove smrti bile su povezane s cjepivom koje su primili. Kad je Jimmy Carter pobijedio Forda na izborima, akcija cijepljenja iznenada je zaustavljena. to se tie svinjske gripe, njezina karijera inila se svrenom kao i Fordova.

Mnogima se inilo da je vrijeme pandemije gripe prolo, a vlade i farmaceutske tvrtke izgubile su zanimanje za praenje ove bolesti. Onda se, meutim, 1997. u Hong Kongu dogodilo neto uznemirujue...

H5N1
ini se da je gotovo neznatna mutacija hemaglutinina - razlika u tek tri aminokiseline - omoguila ptijem virusu da otkljua ljudske stanice i zarazi dijete. Robert Webster, iz knjige Mikea Davisa udovite na vratima U oujku 1997. na farmi pored Hong Konga poeli su umirati pilii. Znanstvenici su ovu bolest nazvali Visokopatogena ptija gripa (HPAI - Highly Pathogenic Avian Influenza) - drugim rijeima, stvarno opaka ptija gripa. Rije je o doista gadnoj bolesti u svojoj knjizi Vraja gripa opisuje je Pete Davies: Gadna je to pojava. Virus se iri krvotokom do svakog dijela tijela, inficirajui tkiva i organe. Mozak, eludac, plua i oi poinju krvariti, to dovodi do opeg izljeva krvi. Od kreste do kandi na nogama, ptice se doslovno tope." Znanstvenici su krivcem proglasili virus H5N1 - tip virusa koji je prvi put zabiljeen jo davne 1959. Isti virus doveo je do istke medu engleskim puranima 1991. Vlasti Hong Konga zapeatile su zaraene farme i pobile sve oboljele pilie, nadajui se da su tako rijeili

problem. No, u svibnju te iste godine trogodinji djeak iz Hong Konga doveden je u bolnicu sa simptomima gripe. Njegovi simptomi ubrzo su se stravino pogorali kad je prvo dobio sindrom akutnog dinog poremeaja (ARDS), a zatim i Reyeov sindrom. Nakon toga su mu otkazali jetra i bubrezi, i umro je za manje od tjedan dana. Kad je virus koji ga je ubio poslan u laboratorije Svjetske zdravstvene organizacije irom svijeta, isprva nitko nije mogao otkriti o emu se radi. Istraivai u Rotterdamu odluili su onda testirati virus H 5 N 1 , za koji se do tada mislilo da napada iskljuivo ptice. Rezultati su pokazali kako se radi upravo o njemu.

pokolj svih 1.6 milijuna pilia koliko ih je bilo u Hong Kongu. Bio je to stravian in, no inilo se da djeluje. Neko se vrijeme inilo da je gripa poraena.

Ptija juha
Sljedee ljeto kineske vlasti dozvolile su hongkokim istraivaima da provedu istraivanja u Guangzhou u junoj Kini, odakle je, bili su uvjereni, potekao zlokobni virus. Glavni grad Guangdonga, Guangzhou, jedan je od najbre rastuih urbanih centara na svijetu. Ovdje ve sad ivi 40 milijuna ljudi, na podruju manjem od Los Angelesa. Uskoro bi se itava regija mogla spojiti, stvarajuu najvee urbano podruje koje je svijet ikad vidio, nadmaujui ak i Tokio. S brzom urbanizacijom stigli su i svojstveni joj problemi: zagaenje, prenapuenost i bolesti. Ljudi trebaju hranu i jedu jako puno piletine. Guangzhou ima doista nevjerojatno veliku populaciju pilia koja dosee brojku od 700 milijuna. Stoga ne udi to se znanstvenici boje da bi ovaj grad mogao postati plodno tlo za viruse gripe. Hongkonki istraivai ovdje su pronali apsolutno nevjerojatnu raznolikost virusa gripe - preko 500 razliitih tipova virusa. Jo je vie uznemiravala injenica da su pronalazili ne samo gripu vodenih ptica kod pilia, ve i pileu gripu kod vodenih ptica. Pretpostavljalo se kako patogeni virusi mogu prei s vodenih ptica na pilie, no ne i obrnuto. No, ova izmjeninost sa sigurnou je utvrena prosinca 2002. kada su patke, guske, plamenci i mnoge druge ptice poele umirati od virusa H5N1 u parkovima Hong Konga.

Pronai krivca
Nitko nije mogao shvatiti kako je virus H5N1 uspio zaraziti djeaka. inilo se da to osporava sve teorije koje su strunjaci za gripu gradili godinama. inilo se nemoguim da ptiji virus zarazi ljudsko bie, osim u sluaju dramatine antigenske promjene. No, injenice se nisu mogle poricati. Zabrinuti istraivai pokuali su otkriti kako se djeak zarazio. No, osim to su pronali antitijela kod nekolicine osoba koje su dole u bliski dodir s djeakom, ali nisu oboljeli, nisu mogli pronai nita drugo. Nitko drugi vie nije obolio, pa je sve djelovalo kao nesretan dogaaj. Meutim, u studenom i prosincu 1997. dvije mlade osobe sa slinim simptomima umrle su od virusa H 5 N 1 . Ljudi u Hong Kongu poeli su se brinuti. Tog prosinca, H5N1 je iz sve snage navalio na ogromnu hongkonku populaciju pilia. Vlasti su istom naredile

Hongkonko istraivanje, uz ostale nalaze virusa ptije gripe H9N2, za koji se inilo da je u stanju zaraziti ljude poput H5N1, pokazalo je da geni ubrzano mutiraju, i pojavljuju se novi oblici virusa koji preskau barijeru izmeu vrsta. Nakon to je H5N1 odnio jo nekoliko ljudskih rtava, strunjaci su poeli strahovati da je nova smrtonosna pandemija gripe neizbjena.

Izbijanje epidemije meu piliima


Ako Tajlanani ne jedu tajlandsku piletinu, kako moemo oekivati da e je itko drugi kupovati? Predsjednik Bangkoka, oglas, veljaa 2004. Uvjeti ivota u Guangdongu tjeraju na pretpostavku da je ptija gripa vjerojatno tamo zapoela. No, divlja poput patki i gusaka lete svuda po svijetu i gotovo svugdje se susreu s piliima. Nevjerojatan porast u svjetskoj potranji za piletinom koja se tijekom posljednjih 25 godina gotovo podvostruila zapravo je potakao nain uzgajanja pilia pri kojem se okuplja ogroman broj pilia za potrebe industrijske proizvodnje. U proljee 2002., dok su se strunjaci za gripu koncentrirali na Hong Kong i junu Aziju, deseci milijuna pilia u kalifornijskom Central Valleyu zarazili su se virusom H6N2. iroko podruje oko velikog centra za preradu piletine u Turlocku postalo je arite goleme epidemije koja se proirila po cijelom podruju, stoga prozvanom Trokut zle kobi." Samo to nitko izvana nije za to znao. Prema kasnijem objanjenju Medicinskog

instituta u opem izvjetaju o gripi, Trokut zle kobi" zatakan je od strane rukovoditelja korporacija koji su se bojali da e potranja naglo opasti ukoliko javnost sazna da kupuju zaraeno meso i jaja." Slijedila su izbijanja zaraze u Teksasu, Pennsylvaniji, New Jerseyju, British Columbiji i raznim drugim mjestima. Sljedee godine, dok je svijet bio zaokupljen virusom SARS-a, pilii u nizozemskom gradu Gelderlandu zarazili su se virusom H7N7 od vodene divljai koja se okupljala oko oblinjih kanala. Pilii koji su se mogli slobodno kretati zapravo su prvi skupili bolest. No, ona se brzo proirila u gusto napuenim tvornicama pilia. Pod pritiskom itave Europe nizozemska vlada naredila je ubijanje 30 milijuna pilia - treine svih pilia u Nizozemskoj.

Virus SARS-a
U veljai 2 0 0 3 . , u vrijeme kad su iz Kine ve dolazili izvjetaji o nekoliko smrtnih sluajeva uzrokovanih virusom H 5 N 1 , lijenik iz Guangzhoua stigao je u hongkonki hotel Metropole. Ve je bio zaraen virusom kojeg je uspio prenijeti na esnaestero gostiju s istog kata u hotelu. Meu zaraenim gostima bili su i lanovi avionske posade. U tek nekoliko dana zaraza se proirila svijetom i ljudi su teko obolijevali u Torontu, Frankfurtu, Hanoiu i raznim drugim mjestima. Lijenici su strahovali da je ova smrtonosna bolest zapravo ptija gripa koja je konano stekla sposobnost prenoenja meu ljudima. Zbog

simptoma koje je bolest izazivala, Svjetska zdravstvena organizacija nazvala ju je teki akutni respiratorni sindrom (SARS - Severe Acute Respiratory Syndrome). to god da je bolest bila, sve vie sluajeva oboljelih irom svijeta izazivalo je strah koji je graniio s panikom. to je najgore od svega, bolniko osoblje inilo se iznimno podlonim infekciji. Svjetska zdravstvena organizacija poela je vriti pritisak na Kinu iz koje je zaraza potekla. No, Kinezi nisu poduzimali nita sve dok Svjetska zdravstvena organizacija nije savjetovala izbjegavanje putovanja u Kinu. Tek je onda u Guangdongu pokrenuta masovna javna higijenska kampanja u kojoj je nevjerojatnih 80 milijuna ljudi mobilizirano da iste ulice i kue, a sva sela stavljena su u karantenu. Premda ekstremna, inilo se da kampanja djeluje. inilo se da je irenje SARS-a u Kini zaustavljeno. I na drugim mjestima nastojanja da se virus zaustavi postepeno su raala plodom, i do lipnja je epidemija zaustavljena. Dotad su istraivai ve otkrili da SARS nije virus gripe. Radilo se o korono virusu - vrsti virusa koji uzrokuje obinu prehladu. Otkriveno je da virus potjee od ivotinja iz Guangdonga kao to su cibetka i tvor, koje se koriste u kineskoj medicini. Ironino je to da cibetke navodno brane od gripe. Premda je kriza prola, epizoda sa SARS-om na zastraujui nain je pokazala to bi se moglo dogoditi ukoliko bi smrtonosni oblik ptije gripe ikad stekao sposobnost irenja meu ljudima.

Kriza na Tajlandu
Krajem 2003. slian proces izazvao je jo veu katastrofu na Tajlandu i u Kambodi, ovaj put vezano uz zastraujui virus H 5 N 1 . Ove epidemije stajale su peradarsku industriju velikih novaca, a ini se da je i u ovom sluaju elja da se izbjegne financijska katastrofa, kao u sluaju epidemije u Kaliforniji, uzrokovala opasno odgaanje. Prema izvjetaju asopisa New Scientist od 23. sijenja 2004., kombinacija slubenog zatakavanja i problematinih praksi uzgajanja pilia omoguila je izbijanje najnovije epidemije". Prema ovom izvjetaju, katastrofa je zapoela nespretnim pokuajem seljaka u junoj Kini da potajno cijepe pilie. To je potpomoglo izbijanje izuzetno zaraznog tipa virusa H5N1, nazvanog genotip Z ili GenZ, koji se zatim preko divljih ptica selica ili krijumarene peradi proirio na Tajland i Vijetnam. Kada su u studenom 2003. na Tajlandu poeli umirati pilii, seljaci su pokuali obavijestiti vlasti, no pomo nisu dobili. Jo je vie zabrinjavala injenica da je tvornica za preradu pilia Centaco, u vlasnitvu ogromne tvrtke CP (koje itavu Aziju opskrbljuje proizvodima Kentucky Fried Chickena), zapravo poveavala proizvodnju. U lanku u Le Mondeu novinarka Isabelle Delforge navodi ono to su radnici u tvornici kasnije izjavili za Bangkok Post. Jedan radnik je izjavio: Do studenog smo preraivali oko 90 000 pilia dnevno. No, od studenog do 23. sijenja morali smo ubijati 130 000 pilia dnevno." Drugi radnik je izjavio: Oito se radilo o bolesnim piliima: organi su im bili natekli. Nismo znali o kojoj bolesti je rije, no razumjeli smo da uprava

uri preraditi pilie prije no to se pojavi veterinarska inspekcija. Piletinu smo prestali jesti u listopadu." Sva ova zaraena piletina u golemim koliinama isporuena je na inozemna trita. Tek nakon to je epidemija GenZ-a meu tajlandskim piliima harala preko dva mjeseca, a dva seoska mladia umrla od gripe, tajlandska vlada i CP konano su priznali da neto nije u redu. Glasnogovornik vlade izjavio je za Guardian: Radilo se zapravo o pogrenom tumaenju pravila, a ne o zatakavanju. Najbolja rije za ovo to se dogodilo je zaser". EU-ov povjerenik za zdravstvo David Byrne posjetio je Tajland par dana ranije i reeno mu je da je sve u redu. Kasnije je za tisak izjavio da se osjea osramoeno". EU je istog trena zabranila sav uvoz piletine s Tajlanda. Na Tajlandu je zapoelo masovno ubijanje pilia, no zanimljivo je da su pilii u CP-ovim tvornicama bili poteeni. Do tada se izbijanje ptije gripe i masovno ubijanje ptica proirilo po cijeloj junoj Aziji - u Kambodi, Vijetnamu, Indoneziji, Kini i Hong Kongu. Onda su s Tajlanda stigle vijesti o prvom prelasku virusa s jednog ovjeka na drugog.

Jako puno problema


Kada ujemo da neka vrsta ptije gripe pogaa samo pilie, uasno je lako smetnuti s uma da o njima ovise ivoti proizvoaa pilia - od industrijskih divova poput Tysona do siromanih seljaka u junoj Aziji. Kada se pokolju pilii velike tvrtke u odreenoj zemlji, ta e se tvrtka moda

moi osloniti na vlastite zalihe drugdje u svijetu. No, za mnoge seljake ptija gripa ravna je tragediji. Na seoskim imanjima u bogatijim dijelovima Europe ptija gripa moe unititi plodove ivotnog rada. Za siromane seljake u junoj Aziji uzgoj pilia jedini je nain preivljavanja. Oni toliko strahuju da se nee moi prehranjivati, i esto oajniki ele sprijeiti vlasti da njihove pilie proglase zaraenim i pobiju ih, pa e riskirati vlastite ivote i ivote svoje djece ne bi li prikrili pojavu bolesti. Tuna pria iz J a p a n a ocrtava osoban danak koju plaaju ljudi na svim razinama. Nakon izbijanja ptije gripe u zapadnom Japanu u oujku 2 0 0 4 . , Hajimu Asada (67) i njegova ena Chisako pronaeni su objeeni na drvetu. Gospodin Asada bio je predsjednik male peradarske tvrtke Nosan Asada, koja je bila kritizirana jer je tjedan dana odugovlaila s priznavanjem smrti tisua pilia. Na oprotajnoj poruci je pisalo: Prouzroili smo jako puno problema."

Vrijeme krize?

Ljudi su uzrujani, no bolje je da ugibaju ptice nego da umiremo mi. Uvijek moemo uzgojiti vie. Komentar rumunjskog poljoprivrednika na pokolj peradi, listopad 2005. Dana 28. rujna 2004. tajlandsko ministarstvo zdravstva potvrdilo je da je djevojka, preminula tjedan prije, vjerojatno prvi sluaj prenoenja virusa H5N1 s ovjeka na ovjeka. Iako je 30 ili vie ljudi u junoj Aziji ve bilo preminulo od tog virusa, inilo se da su svi zaraeni bili u kontaktu s pticama. Ovaj je sluaj tako bio prvi znak da se virus moe iriti meu ljudima. Preminula djevojka bila je 26-ogodinja Pranee Thonchan. Pranee je ivjela u selu Ban Srisomboon, tipinom tajlandskom selu u kojem je uzgoj pilia osnovna ivotna djelatnost. U kolovozu 2004. pilii su poeli ugibati, najvjerojatnije od ptije gripe. Potom, kako navode razliiti izvori, ili oajni seljani nisu vlasti obavijestili o izbijanju zaraze, odluni u ouvanju vlastitih sredstava za ivot, ili nemarni vladini dunosnici izvjetaje nisu uzeli u obzir.

Svejedno, Praneeina ki, 11-godinja Sakuntala Premphasri, zarazila se virusom - igrajui se s piliima ili pomaui svojoj obitelji u njihovom istrebljenju. Ubrzo se ozbiljno razboljela, uz sve simptome virusne upale plua. Pranee, koja je radila u tvornici konfekcije u Bangkoku, pozvali su kui gdje je svoju ker nala na samrti. Cijele noi Pranee je bdjela nad malom Sakuntalom koja je preminula idueg jutra. Nedugo zatim Pranee se i sama razboljela, premda su je zdravstveni djelatnici uvjeravali da se radi o iscrpljenosti. Vratila se na posao u Bangkoku i ubrzo kolabirala. Umrla je 20. rujna, tjedan dana nakon kerine smrti. U isto vrijeme Praneeina sestra poela je pokazivati simptome gripe. No, ovaj put, sumnjajui na ptiju gripu, lijenici su zapoeli s tretmanom Tamiflua koji je, sreom, bio uspjean.

ovjeka na ovjeka. Svejedno, ak i da ljudi nisu izravno izloeni prijetnji, postalo je jasno da konstantno obolijevanje ptica postaje znaajan problem. Tjedan nakon Praneeine smrti UN-ova Organizacija za hranu i poljoprivredu (FAO) i Svjetska organizacija za zdravlje ivotinja (WOAH) izdali su zajedniko priopenje opisujui epidemiju ptije gripe u Aziji kao krizu svjetskih razmjera".

Nove rtve
Mnogi zdravstveni strunjaci izrazili su bojazan da je samo pitanje vremena kad e ptija gripa, koja hara meu divljim i domaim pticama, pronai nain da se pone iriti i meu ljudima. Svaki novi sluaj ljudske zaraze podizao je stoga lijenike u stanje visoke pripravnosti dok bi istraivali izvor zaraze. Veina njih zabiljeena je u Vijetnamu. U veljai 2005., naprimjer, mladi Vijetnamac Nguyen Sy Tuan teko se razbolio i odmah se zaputio u hanojsku bolnicu Bach Tai gdje su testovi pokazali da je zaraen virusom H 5 N 1 . ini se daje svojoj obitelji pomagao pri klanju pilia, to je vijetnamska novogodinja tradicija. Nekoliko dana kasnije Sy Tuanova 14-ogodinja sestra primljena je u istu bolnicu, takoer zaraena virusom H5N1 kojeg je najvjerojatnije dobila od njega. Oboje su lijeeni Tamifluom, no inilo se da je za Sy Tuana prekasno. Nekim udom, oboje su ozdravili. Nakon toga Nguyen Duc Tinh, bolniar koji ih je njegovao, takoer je obolio od gripe - i inilo se kako se zarazio od Syje. Sreom, i on se oporavio.

to je to znailo?
Iako je Pranee prvi zabiljeeni sluaj prenoenja virusa H5N1 s ovjeka na ovjeka, zdravstveni djelatnici odluili su umanjiti znaaj njezine smrti. Glasnogovornik Svjetske zdravstvene organizacije na Tajlandu naglasio je da se Pranee zarazila virusom samo kroz vrlo blizak, izravan, tjelesni i dugotrajni kontakt", dodajui: Ovo ne predstavlja znaajnu zdravstvenu prijetnju, pa stoga nema razloga za paniku." Htio je naglasiti kako nije rije o virusu koji je mutirao do te mjere da se moe prenositi s ovjeka na ovjeka; kako je rije tek o izoliranom sluaju zaraze virusom ptije gripe. To je vjerojatno istina, jer je odonda zabiljeena tek nekolicina, ako i toliko, sluajeva prenoenja virusa s

Do ljeta 2005. zabiljeeno je najmanje 60 sluajeva ljudi umrlih od ptije gripe - no moda ih je bilo i mnogo vie meu onima iji uzrok smrti nije mogao biti tono ustanovljen. Ipak, vie nije ustanovljen nijedan sluaj prenoenja virusa s ovjeka na ovjeka. Svejedno, samo irenje zaraze znailo je opasnost i za ivotinje. U listopadu 2005., primjerice, tajlandske vlasti objavile su vijest o smrti 23 zatiena bengalska tigra uginulih od ptije gripe u zoolokom vrtu Sriracha, nakon to su se zarazili konzumacijom sirove piletine. Na isti nain zarazile su se i domae make, kao i mnoge druge divlje ivotinje.

Novi tipovi
Posebno uznemirujua bila je injenica da su se u Vijetnamu, koji se smatrao sreditem epidemije, uz GenZ pojavili i novi tipovi virusa. Uz to, u nekim sluajevima ljudi su prenosili zarazu i bez da bi oboljeli, dok su drugi pokazivali simptome koji se prije nisu povezivali s ptijom gripom, to je rezultiralo krivom dijagnozom. U svibnju 2005. Svjetska zdravstvena organizacija izdala je izvjetaj u kojem je zakljueno: Izgledno je da se obrazac zaraze izmijenio sukladno s mogunou pojave njezinog prijenosa s ovjeka na ovjeka." U meuvremenu ptice selice su ptiju gripu irile po itavom svijetu. Nova arita su se, preko Azije, sve vie pribliavala Zapadu. Konano, u listopadu 2005., ptija gripa pojavila se u Europi. Dana 7. listopada, na seoskom jezeru na delti Dunava, rumunjski ribar pronaao

je mrtvu patku. Istovremeno su lokalni pilii poeli ugibati od bolesti od koje bi im, kako je jedan od vlasnika opisao, glave natekle i prsnule. U roku od samo nekoliko dana irom delte pronaeno je sve vie uginulih ptica. Rumunjske vlasti promptno su izolirale itavo podruje delte i zapoele s istrebljenjem pilia. Nedugo potom, 17. listopada, ptija gripa ustanovljena je na farmi purica u Grkoj. Istom je nastupila zabrana izvoza peradi iz tih zemalja - i ostala na snazi sve do danas. Meutim, ti napori vjerojatno su uzaludni s obzirom da su divlje ptice te koje ire zarazu. Nekoliko dana kasnije zaraza je ustanovljena i kod peradi u Hrvatskoj, da bi potom, 25. listopada, bila pronaena na zapadu Njemake kod uginulih divljih gusaka, kasnije pozitivno testiranih na virus H 5 N 1 . Velika je vjerojatnost da su i ptice u Britaniji ve zaraene.

Opasnost od pandemije

To je zdravstveni neprijatelj broj jedan. Na vrhu je nae liste prioriteta... medijsko izvjetavanje ne podrazumijeva histeriju. Sir Liam Donaldson, ef slube zdravstva Ujedinjenog kraljevstva, u intervjuu za Observer, 16. listopada 2005. H5N1 je jo uvijek tek bolest ptica. Moe prijei s ptice na ovjeka, no ne i dalje. Ipak, neto manje od stotinu ljudi ve je preminulo od tog virusa, a veina njih bila je u vrlo bliskom kontaktu sa zaraenim pticama - bilo u izravnom dodiru s njihovim tjelesnim tekuinama, ili konzumirajui sirovo meso zaraenih ptica. Meutim, nema sumnje da ptija gripa ima razarajue posljedice za ptiju populaciju, kao i za peradarsku industriju. tovie, veina strunjaka smatra da sa svakim novim izbijanjem zaraze raste mogunost da virus mutira u oblik koji se moe iriti medu ljudima. Sve je jasnije koliko ozbiljno vlade i zdravstveni djelatnici poinju shvaati ovu prijetnju. Dana 1. studenog 2005. Sir David Nabarro, UN-ov dunosnik zaduen za pripremanje svijeta na pandemiju, podastro je

dokaze odboru za znanost i tehnologiju Gornjeg doma britanskog parlamenta. On je uvjeren da bez provedbe odreenog koordiniranog plana postoji realna opasnost od potpunog kolapsa u meunarodnoj komunikaciji, jer bi vlade mogle zatvoriti granice u namjeri da sprijee irenje zaraze. Velike multinacionalne kompanije ve su zapoele s izradom vlastitih procjena i planiranja rizika... Smatram ih izrazito zastraujuima. U njima se spominju obustava, tednja, zatvaranje, ograniavanje potronje na mjesec ili dva... njihov udio u dionicama Tamiflua." Nabarro je siguran da e u sluaju izbijanja pandemije kontrolu preuzeti vojska. Neke pandemije su blage, no simptomi koje je H5N1 do sada pokazao upuuju da e u sluaju prijenosa virusa s ovjeka na ovjeka posljedice biti kobne. Procjene smrtnosti virusa bezglavo variraju. Pandemija gripe iz 1918. usmrtila je 2,5% zaraenih. Izgleda da je virus H5N1 do sad usmrtio 50% zaraenih. Smatra se da je razlog ovom visokom postotku smrtnosti to to mnogi koji su preivjeli zarazu nisu bili identificirani kao rtve virusa H 5 N 1 . Drugi pak tvrde da ova brojka ne ukljuuje samo one koji su podlegli virusu H 5 N 1 . Ipak, svi su suglasni u pretpostavci - i to je samo pretpostavka - da je mogue da e 5% zaraenih preminuti. Neki epidemiolozi dre da e ljudski imunitet na virus biti nespreman u tolikoj mjeri da e se njime zaraziti svaka trea osoba. To bi znailo da e se virusom zaraziti 2 milijarde ljudi. Stoga, ukoliko bi stopa smrtnosti bila 5%, moglo bi umrijeti 100 milijuna ljudi. Svjetska zdravstvena organizacija ovakve brojke dri najgorim moguim ishodom, no kako predsjednik te organizacije Klaus Stohr kae:

Nitko ne zna koliko bi ljudi moglo umrijeti u sljedeoj pandemiji gripe... Svi se nabacuju brojkama." Naravno, postoji mogunost da virus H5N1 nikada ne razvije sposobnost irenja meu ljudima. ak i ako razvije tu sposobnost, virus bi mogao biti bezopasniji od blage prehlade. Ili bi se prijenos virusa mogao pokazati toliko tekim da bi se njime, ak i kad bi virus bio opasan, zarazila tek nekolicina ljudi. injenica je da pravu istinu ne zna nitko. No, nove ljudske rtve u junoj Aziji i nekontrolirano irenje virusa meu pticama - do sada nevienim intenzitetom - tjera vlade i zdravstvene strunjake u stanje visoke pripravnosti. Naa obrana protiv zaraze kree se u etiri smjera: nadzor, obuzdavanje irenja, cijepljenje i lijeenje. O njima se raspravlja u narednim poglavljima.

Mjere opreza

U sluaju da virus mutira, svako zatakavanje rezultirat e istinskom ljudskom katastrofom. Alexander Downer, australski ministar vanjskih poslova, 3 1 . listopada 2005. Ukoliko je nalik ostalim virusima gripe, i H5N1 se pone iriti zrakom, ptija gripa irit e se tolikom brzinom da e biti gotovo nemogue zauzdati je. Gripa takoer ima kratko razdoblje inkubacije. Ljudi zaraeni virusom H5N1 pokazuju simptome i poinju iriti virus nakon samo dva dana - za razliku od SARS-a kojem treba deset dana da postane zarazan. Raunalne simulacije pokazuju nain na koji bi se ptija gripa mogla iriti, a zdravstveni djelatnici izraunali su da bi u spreavanju izbijanja pandemije trebali u potpunosti obuzdati irenje zaraze u roku od trideset dana nakon prvog sluaja infekcije. Vjeruju da se nakon trideset dana gripa vie ne bi mogla obuzdati i da bi se vrlo malo moglo uiniti za spreavanje njezinog globalnog irenja. Trideset dana mnogo je krae no to se ini. rtva gripe moe se zaraziti virusom, razboljeti se i nekoliko

dana poslije otii svom lijeniku. Lokalni lijenik ne posumnja odmah na ptiju gripu i jo nekoliko dana je izgubljeno. Napokon, lijenik se odluuje za testiranje na ptiju gripu. alje uzorke na analizu. Rezultati uzoraka poznati su tek nakon nekoliko dana. Konano, lijenik obavjetava zdravstvenu slubu. Tako se izgubi jo nekoliko dana. Napokon, obavijetena je Svjetska zdravstvena organizacija i strunjaci razvijaju plan za suzbijanje irenja gripe - no trideset dana gotovo je prolo.

vi irenje. No, najnovija istraivanja upuuju na to da bi mjere obuzdavanja njezinog irenja djelovale kad bi se provodile zajedno s djelominim cijepljenjem i irokim koritenjem antivirusnih lijekova poput Tamiflua. S obzirom da se toan tip gripe ne moe utvrditi prije njezinog pojavljivanja, gotovo je nemogue unaprijed pripremiti odgovarajue cjepivo za sluaj izbijanja zaraze. Ipak, neki strunjaci vjeruju da bi cjepivo stvoreno na temelju GenZ H5N1 tipa moglo omoguiti barem djelominu zatitu. Jedan od znanstvenika izraunao je da bi se na ovaj nain vjerojatnost obolijevanja smanjila za 30%. Istina, to nije bogznato, no moglo bi se dobiti na vremenu dok bi druge mjere za obuzdavanje irenja zaraze poinjale djelovati. Kao to emo vidjeti u narednom poglavlju, nakon izbijanja pandemije vlade zapadnih zemalja nee moi na vrijeme cijepiti sve svoje graane protiv odreene vrste gripe. Stoga postoji miljenje da bi bilo bolje za cijeli svijet djelovati cjepivima i antivirusnim lijekovima u ve poznatim aritima gripe da bi se njezino irenje obuzdalo i zadralo na lokalnoj razini. ini se da je za vlade zapadnih zemalja u ovom trenutku takvo miljenje nadasve neobino. Vijetnamska vlada trenutno oajniki moli pomo bogatijih nacija za stvaranje zaliha antivirusnih lijekova. Naime, u ovom trenutku vijetnamska vlada raspolae s koliinom lijekova dovoljnom za 60 000 ljudi. Vijetnamski dunosnici smatraju da bi za obuzdavanje irenja zaraze bila potrebna barem 50 puta vea koliina, koju oni jednostavno ne mogu priutiti - pogotovo na pomolu krize zbog koje je u Vijetnamu ve istrijebljeno desetak milijuna pilia.

Nadzor
Zbog ovakvog scenarija razliite svjetske zdravstvene organizacije, kao to je WHO, nastoje kontinuirano pratiti izbijanje zaraze po cijelome svijetu. Na svaku vijest o izbijanju zaraze dolaze znanstvenici, ispituju tip virusa i procjenjuju njegovu sposobnost irenja. Sljedea pandem i a mogla bi zapoeti bilo gdje, iako veina strunjaka smatra da bi se to moglo dogoditi u junoj Aziji. Ptija gripa tamo je ve uzela maha, a siromani ljudi u vrlo su bliskom kontaktu s pticama. Naalost, ak i uz najvee napore vlada nadzor je neujednaen. Rije je veinom o siromanim dravama - pogotovo u sluaju Vijetnama - koje su zbog niske ili nikakve razine potpore bogatijih zemalja preputene same sebi.

Obuzdavanje irenja
U sluaju izbijanja zaraze praenje kretanja i uvoenje karantene vjerojatno ne bi bilo dovoljno da se zausta-

Ukoliko doe do pandemije i ona postane globalna, strunjaci procjenjuju da e zahvatiti svijet u dva ili tri vala. Svaki val mogao bi trajati nekoliko mjeseci u razmacima od etiri mjeseca. Na lokalnoj razini, meutim, svoj vrhunac dosegnut e oko petog tjedna nakon to zahvati to podruje.

sluaju izbijanja pandemije, druge javnozdravstvene i socijalne intervencije mogle bi biti jedine mogue protumjere za usporavanje irenja zaraze. Pranje ruku te ograniavanje putovanja i masovnog okupljanja ljudi koje nije nuno mjere su koje bi mogle usporiti irenje virusa ne bi li se ublaio njegov uinak i kupilo dragocjeno vrijeme."

Mjere na lokalnoj razini


Sve zemlje zapoele su s izradom vlastite strategije djelovanja u sluaju izbijanja pandemije. Bogate zemlje mogle bi se odluiti za opskrbljivanje svojih graana antivirusnim lijekovima kako bi sprijeile irenje zaraze. Velike tvrtke, naravno, predlau da bi to mogle uiniti za svoje zaposlenike. Meutim, ni jedna zemlja nema ni priblino dovoljno takvih lijekova kojima bi zatitila vei broj svojih graana na dui period. Lijekovi djeluju manje od mjesec dana. Pa ako ne doe do pojavljivanja gripe u predvieno vrijeme, lijekovi e biti uzalud potroeni - ak i za one koji su bili dovoljno sretni da ih nabave. Zbog toga je, u srpnju 2005., britanska vlada objavila da e zalihe antivirusnih lijekova, umjesto u svrhu zatite zdravih, koristiti iskljuivo za lijeenje zaraenih. Kako naredno poglavlje pokazuje, problemi postoje i s cjepivima. Tako e se zdravstvene slube u Velikoj Britaniji i drugim zemljama morati osloniti na uobiajene mjere usporavanja irenja zaraze. Kako britanski Nacionalni zavod za zdravstvo (NHS) poruuje: ,,S obzirom na to da e koliina cjepiva i antivirusnih lijekova najvjerojatnije biti ograniena, pogotovo u

to je s cjepivima?

Konana odluka [o tome tko e primiti cjepivo] donijet e se po preporuci JCVI-a i Nacionalnog odbora za pandemiju gripe Ujedinjenog kraljevstva. Nacionalni zavod za zdravstvo, Pandemija gripe: najee postavljana pitanja Kod svake epidemije cjepiva predstavljaju najbolju liniju obrane. Ona vae tijelo izlau mrtvim ili bezopasnim verzijama patogena, pa se imunitet priprema za borbu u sluaju zaraze, generirajui antitijela i bijele krvne stanice. Zahvaljujui masovnom cijepljenju ili imunizaciji, mnoge nekad velike zarazne bolesti poput difterije, djeje paralize, ospica i hripavca danas su rijetka pojava. Velike boginje, naprimjer, iako nekada irom rasprostranjene, danas su gotovo unitene. Kad bi cjepivo protiv pandemije gripe bilo unaprijed dostupno, to bi, nesumnjivo, bio najpouzdaniji nain zatite ljudi i spreavanja irenja zaraze. Godinja cijepljenja protiv gripe pokazala su se vrlo korisnima u smanjivanju opasnosti od obine gripe. Pokazala su se

uinkovitima jer se obina gripa vrlo sporo iri. Tako znanstvenici svako proljee imaju dovoljno vremena istraiti koje e tri vrste gripe te godine najvjerojatnije stvarati probleme. Farmaceutske tvrtke zatim dobivaju odgovarajue tipove virusa i pomou reverzibilne genetike stvaraju zametke virusa. Zametci se tad ubrizgavaju u oploena kokoja jaja snesena u higijenskim uvjetima. Virusi se tamo umnoavaju dok se ne stvori dovoljna koliina koja se kemijski tretira da bi se izolirali antigeni za ubrizgavanje i stimuliranje imunolokog sustava. Cijeli proces traje otprilike est mjeseci i nikako se ne moe skratiti. Neke tvrtke radije eksperimentiraju sa staninim kulturama nego s jajima ne bi li ubrzali proces proizvodnje, no farmaceutske tvrtke ne dobijaju dovoljno potpore za ulaganje u ovu novu tehnologiju. U sluaju obine gripe itav proces je vrlo uspjean jer znanstvenici s velikom sigurnou mogu predvidjeti koje e vrste gripe dominirati nadolazeom zimom. Tako se imunitet pacijenta stimulira da bi stvorio antitijela koja u potpunosti odgovaraju odreenim patogenima gripe i dobio maksimalnu zatitu. Meutim, i u sluaju najvee podudarnosti nijedno cjepivo protiv gripe ne spreava bolest u potpunosti, no svakako smanjuje anse da bolest poprimi ozbiljnije razmjere. Problem s pandemijom gripe jest injenica da nitko nije siguran koja e tono vrsta gripe biti ubojita - sve dok se ne pojavi. Jednom kad se pojavi, prvi e se val zaraze najvjerojatnije proiriti svijetom tolikom brzinom da nee biti vremena za izradu odgovarajueg cjepiva. Za izradu cjepiva bit e potrebna najmanje etiri mje-

seca, a izgledno je da e za takvo to trebati i do osam mjeseci. Stoga je realno oekivati kako nitko nee biti u mogunosti primiti cjepivo protiv prvog vala zaraze. Cjepivo bi moglo biti spremno za drugi val zaraze, meutim pitanje je koliko cjepiva farmaceutske tvrtke mogu proizvesti u danom vremenu. Ove tvrtke zakljuile su da dobit od proizvodnje cjepiva nikad nee nadmaiti dobit od proizvodnje lijekova, pa njihovi proizvodni kapaciteti nisu toliko veliki. Godinje se u cijelom svijetu proizvede jedva 300 milijuna doza cjepiva protiv gripe, od ega veina u Europi, pa tako 95% proizvedenog cjepiva ostaje u Europi i Sjevernoj Americi. ak i kad bi se svi svjetski kapaciteti usmjerili na proizvodnju cjepiva protiv pandemije gripe, moglo bi se zatiti svega 150 milijuna ljudi, jer su svakoj osobi potrebne dvije doze. To, dakako, nikako ne znai da bi farmaceutske tvrtke trebale zaustaviti proizvodnju godinjih cjepiva protiv obine gripe ne bi li se prebacile na proizvodnju pandemijskog cjepiva. S tim u vidu, britanska je vlada u srpnju 2005. odluila riskirati i zapoela stvarati zalihe cjepiva protiv virusa H 5 N 1 . Naime, postoji mogunost da ubojiti virus bude potpuno drugog tipa zbog ega bi takvo cjepivo bilo potpuno beskorisno. Svejedno, zdravstveni strunjaci su odluili da je opravdano oekivati da to bude upravo tip H 5 N 1 . Cjepivo, naravno, nee moi pruiti cjelovitu zatitu s obzirom da nee u potpunosti odgovarati, no moglo bi smanjiti snagu bolesti i sprijeiti vei broj smrtnih sluajeva. Vlada je do sada naruila koliinu cjepiva dovoljnu za milijun ljudi. Meutim, prve doze bit e spremne tek u proljee 2006.

Britanski Nacionalni zavod za zdravstvo priznaje da e cjepiva biti dovoljno samo za izabranu nekolicinu ljudi. Priopeno je sljedee: Zdravstveni djelatnici i najpotrebniji djelatnici ostalih najnunijih slubi imat e prednost pred drugim skupinama da bi se odralo funkcioniranje tih slubi. Nakon to se zalihe poveaju, cjepivo e primiti najugroenije skupine." Tako se ini da e odluku o tome tko e primiti cjepivo donositi neovisno vladino povjerenstvo pod nazivom Zajedniki odbor za cijepljenje i imunizaciju (JCVI).

to je s lijekovima?

U posljednje vrijeme biljeimo velik broj narudbi u veleprodaji, bilo od tvrtki ili od drugih velikih potraivaa koji trenutano nagomilavaju zalihe Tamiflua. Glasnogovornik Rochea za SAD, objanjavajui odluku o obustavi isporuke Tamiflua klijentima privatnog sektora u SAD-u S obzirom na slabu mogunost pravovremenog spreavanja pandemije cjepivima, zdravstveni strunjaci sve nade polau u antivirusne lijekove. Antivirusni lijekovi oni su medikamenti koji uinkovito djeluju protiv virusa. Amantadin je najee koriten lijek protiv gripe, a prodaje se pod imenom Symmetrel. Od 70-ih godina dvadesetog stoljea koristi se za lijeenje tekih oboljenja gripe A-tipa. Amantadin djeluje tako da se pomijea s proteinom virusa, ime slabi njegovo djelovanje nakon prodiranja u stanicu. U zapadnim zemljama amantadin se koristi samo za lijeenje ljudske gripe. Smatra se, meutim, da su

oajni uzgajivai peradi u Kini, odluni da izlijee svoje bolesne pilie - ili ih zatite od bolesti - tretirali perad velikim koliinama amantadina, uz odobrenje kineskog ministarstva poljoprivrede. Time su prekreni meunarodni sporazumi o uzgoju domaih ivotinja. Procjenjuje se da je 2,6 milijarde doza amantadina utroeno na kineske pilie. Veina strunjaka vjeruje da je zbog toga ovaj lijek danas postao potpuno neuinkovit protiv virusa H 5 N 1 , koji je u meuvremenu na njega razvio otpornost. Sad zasigurno imamo problem u sluaju izbijanja pandemije. Amantadin vie ne dolazi u obzir", izjavio je Richard Webby, strunjak za gripu pri klinici St. Jude Children's Research Hospital u Memphisu. Zdravstveni strunjaci vjeruju da gubitak ovog lijeka predstavlja veliki poraz, s obzirom da je lijek bio jeftin i vrlo dostupan. Trenutano postoje samo dva antivirusna lijeka koja se mogu koristiti u lijeenju pri pandemiji gripe - oseltamivir i zanamivir. Oseltamivir se na tritu pojavljuje kao Tamiflu proizvoaa Rochea, a zanamivir kao Relenza koju proizvodi GlaxoSmithKlein. Oba lijeka djeluju drugaije od amantadina. Umjesto da se pomijeaju s virusom pri ulasku u stanicu, oni ga napadaju pri njegovom izlasku. Da bi izali iz stanice, virusi moraju otpustiti neuramine, kemijske tvari pomou kojih ulaze u stanicu. To im omoguava neuraminidaza, enzim smjeten na njihovoj ovojnici. Tamiflu i Relenza djeluju tako da zamjenjuju neuramin slinom kemijskom tvari i tako spreavaju virus da izae iz stanice. Zato ih jo nazivamo i inhibitorima neuraminidaze. Premda su se virusi gripe u Japanu pokazali otpornim na Tamiflu, do sada se taj otpor pokazao vrlo sla-

bim. Veina strunjaka vjeruje da upravo zbog naina njihova djelovanja Tamiflu i Relenza ne bi trebali naii na znaajniji otpor. Drugi pak nisu toliko uvjereni. Znastvenici iz Tokija upozoravaju da su neophodna daljnja istraivanja da bi se ustanovili razlozi otpornosti virusa H5N1 na oseltamivir kod pacijenata lijeenih tim lijekom." Svejedno, Tamiflu i Relenza za svijet su trenutno jedina obrana od pandemije gripe. Tamiflu je ipak daleko poznatiji jer se moe uzimati u obliku tableta, osam do dvanaest njih tjedno. Relenza se pak mora inhalirati. No, problem s Tamifluom je da ga nema dovoljno. Uistinu, grabljenje za ono malo Tamiflua to se moe nai doseglo je razmjere lude pomame. Svjetska zdravstvena organizacija apelirala je na vlade zapadnih zemalja da svoje zalihe Tamiflua poalju u jugoistonu Aziji ne bi li se sprijeilo irenje gripe. No, kako Jocelyn Kaiser kae u asopisu Science: Hoe li te zemlje dobrovoljno poslati svoje dragocjene zalihe za borbu protiv zaraze u tim dalekim krajevima, tek emo vidjeti." Britanska vlada do sada je naruila zalihu od 15 milijuna doza, no iskljuivo za domae potrebe. Sredinom listopada 2005. europske vlade i vlada SAD-a potpisale su s Rocheom, vicarskim farmaceutskim divom, ugovore vrijedne milijardu funti ne bi li se u to veoj mjeri ubrzala proizvodnja Tamiflua. Ipak, proizvodni kapaciteti Rochea zanemarivi su u usporedbi s potranjom. U ovom trenutku mogu proizvesti svega oko 10 milijuna doza godinje - to je kap u moru s obzirom na svjetsku potranju u sluaju izbijanja pandemije. Nedugo zatim, ogroman pritisak izvren je na Roche za ustupanje licence drugim farmaceutskim tvrtkama.

Roche je neko vrijeme odolijevao pritiscima tvrdei da je sam proces proizvodnje vrlo sloen. Konano je Roche popustio pa je indijska farmaceutska kompanija Cipra, kao i ostale tvrtke, dobila licencu za proizvodnju Tamiflua. Bez obzira na ishod straha od pandemije, nema sumnje da je Roche ve ostvario izuzetan profit. Dana 20. listopada 2005. cijena dionica dosegla je najveu razinu u povijesti tvrtke, a prodaja za to tromjeseje bila je etiri milijarde funti vea nego u istom periodu 2004. William Burns, ef farmaceutskog odjela u Rocheu, skoro je sjao od sree dok je davao izjavu: Pratei etiri patke u Rumunjskoj kako donose ptiju gripu, cijela Europa je sila s uma. Mislim da je potpuno nemogue nai kutiju Tamiflua u itavom Parizu." Tamiflu je sada dostupan i preko Interneta, a cijena mu strahovito raste posebno u Italiji i Francuskoj, ali i u Ujedinjenom Kraljevstvu. Bit e zanimljivo vidjeti s kolikim e se oajem ljudi oslanjati na vlastite zalihe ukoliko pandemija uistinu izbije - ili, ukoliko se to ne dogodi, koliko e pojedinci, kompanije i vlada aliti za tolikom koliinom potroenog novca. Trenutano se ne zna kad bi pandemija tono mogla izbiti - i hoe li uope. U ovom dobu vladavine znanosti htjeli bismo da moemo barem predvidjeti, ako ve ne moemo svime upravljati. Naalost, priroda uvijek nae nain da nas uhvati nespremne. Izgledno je da e se ptija gripa nastaviti iriti meu divljim pticama i peradi. Za njih je pandemija ve izbila. Meutim, nikako ne moemo znati hoe li ovaj virus, ili bilo koji drugi virus gripe, ikada razviti onakvu sposob-

nost irenja meu ljudima kakva je bila u ve poznatim nam sluajevima pandemije. Postoji ve dovoljno signala da bi se to moglo dogoditi, i to uskoro. No nita ne moemo tvrditi sa sigurnou. Sa sigurnou ne moemo tvrditi ni da e sve mjere koje poduzimaju vlade, znanstvenici, zdravstveni djelatnici, pa ak i obini ljudi, zaustaviti ubojito irenje zaraze ukoliko do nje doe - no ne moemo tvrditi ni da nee. Jedino to moemo rei jest da vlade cijeloga svijeta opasnost shvaaju dovoljno ozbiljno da troe milijarde funti na lijekove i cjepiva, i da izrauju planove hitnog djelovanja protiv pandemije. Ukoliko do pandemije ne doe, ili se pokae jako blagom, ili se mjere obrane pokau neuinkovitima, sav e uloen novac biti uzalud potroen. Samo e velike farmaceutske tvrtke biti na dobitku. S druge strane, one bi mogle spasiti ovjeanstvo.

to initi u sluaju ptije gripe?


Koga e pogoditi pandemija gripe?
Ukratko, to nitko ne zna. Iako starije osobe, mladi i osobe s respiratornim potekoama spadaju u rizinu skupinu kod obine gripe, ini se da virus H5N1 svoje rtve nalazi meu najotpornijima, odnosno kod mlade populacije - kao to je bilo u sluaju pandemije iz 1918. Sama snaga imuniteta odreene osobe moe prilikom obrane od virusa unititi plua. Meutim, sve dok se ne pokae o kojem se tipu virusa radi, nitko ne zna koja e skupina biti najugroenija. Ne moemo znati ni koliko e se ljudi zaraziti, premda strunjaci nagaaju da bi se taj broj mogao kretati u odnosu 1:3, dok bi omjer smrtnosti mogao biti 1:60.

Kako prepoznati simptome?


Simptomi bi mogli biti slini onima kod jae gripe - groznica, bol u miiima, glavobolja, iscrpljenost,

kaalj i grlobolja. No, do sada je u veini slabijih sluajeva ptije gripe kod ljudi prisutan bio i konjunktivitis. U ozbiljnijim sluajevima, pak, oboljeli su krvarili i imali akutne respiratorne probleme uzrokovane zaepljenjem plua krvlju i tekuinom, zbog reakcije imunolokog sustava. Oboljeli su, takoer, patili od proljeva i povraanja. No, nitko ne moe predvidjeti simptome u sluaju pandemije, s obzirom da oni ovise o tipu virusa. Kod prethodnih tipova ljudi su umirali od posljedica respiratornih problema i oteenja jetre.

Je li potrebno cijepiti se?


Ukoliko spadate u rizinu skupinu u sluaju obine gripe, preporuamo uobiajeno cijepljenje. Tako se neete zatiti od pandemije gripe, ali hoete od zimske gripe koja zasigurno nee nestati pred konkurencijom. Vlada e odluiti koga e se cijepiti protiv pandemije gripe.

Treba li nabaviti Tamiflu?


Ta je odluka u potpunosti vaa, no postoje vrlo jaki argumenti koji se protive nabavci tog lijeka. U svijetu trenutano vlada nestaica Tamiflua i to ga se vie nagomilava, sve ga je manje za one kojima je najpotrebniji. tovie, nepromiljena uporaba moe samo prouzroiti imunost virusa na lijek, to bi imalo katastrofalne posljedice. Tamiflu, takoer, ima ogranien rok trajanja i mogao bi postati neupotrebljiv kad vam zatreba. Uostalom, nikako ne moete znati kad e vam biti potreban. Jo gore, mogli biste se izloiti neeljenim nuspojavama. S druge strane, u sluaju pandemije ovaj lijek mogao bi vam biti jedini spas.

Kako izbjei zarazu?


ini se da e se virus najvjerojatnije iriti kao i obina gripa, zrakom putem kaljanja i kihanja. Stoga postoje osnovne mjere zatite koje moete poduzeti da biste smanjili mogunost hvatanja - i irenja zaraze. Iako su zatitne maske iznenada postale dostupne preko interneta, one vjerojatno nee biti od velike koristi. Bez obzira na to to se ine trivijalnima, ove mjere isplati se poduzeti: U sluaju kaljanja i kihanja prekrijte usta i nos. Higijenske maramice bacite odmah nakon uporabe. Izbjegavajte napuena mjesta i sva putovanja koja nisu neophodna. Iznad svega odravajte higijenu - redovito perite ruke sapunom i vodom. Redovito istite kvake od vrata, radne plohe u kuhinji i sve ostale tvrde povrine koje drugi ljudi redovito dotiu.

Je li sigurno jesti piletinu?


U ovom trenutku veina zemalja, poput Ujedinjenog Kraljevstva, zabranila je uvoz piletine iz zemalja u kojima se pojavila zaraza. Ptija gripa jo nije otkrivena kod britanske peradi, pa bi njihova konzumacija trebala biti

potpuno sigurna. Ipak, ona bi se mogla uskoro pojaviti. Uvijek je opasno jesti sirovu piletinu, a pogotovo sada pametno je biti na veem oprezu. Konzumiranje termiki obraene piletine sigurno je - ak i ako je uvezena iz zemalja u kojima se pojavila zaraza - budui da se kuhanjem virus ubija. Temperatura via od 70C virus ubija u roku od pola sata; temperatura via od 80C virus ubija u samo jednoj minuti. Ipak, svom sirovom piletinom, ukljuujui i smrznuto meso, treba rukovati higijenski. Nakon to se bili u dodiru sa sirovim mesom, odvojite ga od druge hrane i operite ruke. Meso reite iskljuivo na povrinama koje se mogu oprati, a koje kasnije valja dobro isprati.

bali biste izbjegavati mjesta na kojima biste vi ili drugi ljudi mogli doi u blizak dodir s pticama, poput farmi ili trnica ive peradi. Pobrinite se da sa sirovom piletinom i jajima baratate u higijenskim uvjetima. Prije konzumacije uvijek ih termiki obradite. Ukoliko odsjedate u zaraenim podrujima blizu farmi, pogotovo u Vijetnamu, uputno je zatraiti od lijenika da vam prepie antivirusni lijek poput Tamiflua, jer bi u sluaju izbijanja zaraze do njega vjerojatno teko mogli doi. Pri uporabi uvijek slijedite upute lijenika.

Kako se ptija gripa iri na ljude?


Trenutno se ini da samo ljudi u bliskom dodiru sa zaraenim pticama ili peradi mogu dobiti ptiju gripu. Virus se prenosi putem ptijeg izmeta ili izluevina respiratornog sustava. Zabiljeena je svega nekolicina sluajeva prenoenja s ovjeka na ovjeka. U sluaju pandemije, pak, zaraza bi se najvjerojatnije irila zrakom - kaljanjem i kihanjem, preko povrina koje ljudi najee dodiruju i razmjenom tjelesnih tekuina.

Je li sigurno jesti jaja?


Da, pogotovo jaja iz Britanije. No, i ona se moraju termiki obraditi. Ukoliko pripremate jela poput majoneze ili laga, trebali biste provjeriti je li im porijeklo pouzdano. Takoer, ljuska jajeta moe biti kontaminirana ptijim izmetom. Uobiajeno je da se sva jaja prije prodaje operu, no preporuamo dodatan oprez; ljusku jajeta trebali biste oprati, a i vlastite ruke nakon toga.

Razmiljam o putovanju u Aziju. Kako se zatititi od ptije gripe?


I dalje se smatra da postoji malen rizik od zaraze za one koji putuju u zemlje poput Vijetnama ili Tajlanda, u kojima je ptija gripa ve uzela maha. Meutim, tre-

to uiniti ako posumnjate da ste zaraeni ptijom gripom?


Velik broj ljudi trenutno pati od bolesti dinih putova, prehlada ili obine gripe i anse da imate ptiju gripu vrlo su male. Ukoliko ste se nedavno vratili iz Azije i osjeate bilo koji od navedenih simptoma, potraite sa-

vjet lijenika, obavijestite ga/je o svom putovanju, ukljuujui eventualne posjete farmama ili trnicama u Aziji. U suprotnom, posjetite svoga lijenika kao i obino. U sluaju izbijanja pandemije zdravstveni dunosnici objavit e upute o daljnjem postupanju.

M o g u li antibiotici pomoi?
Ne. Antibiotici djeluju samo protiv bakterija, dok je pandemija gripe virusna bolest. Meutim, ukoliko kao posljedicu gripe dobijete upalu plua, lijenik e vam prepisati antibiotike.

Kolika je mogunost izbijanja pandemije?


To je pitanje za milijun eura. Vlasti ve imaju putra na glavi jer se njihova procjena o nadolazeim pandemijama velikih razmjera vie puta pokazala krivom kao u sluaju svinjske kuge u SAD-u 1976. Istina je takva da nita ne moemo tvrditi sa sigurnou. Pandemija gripe moe izbiti ve sutra - a moe se dogoditi i da do nje nikad ne doe. Sve to moemo kazati jest da vei broj strunjaka nego inae tvrdi da bi pandemija mogla izbiti u bliskoj budunosti, premda ne znaju njezine razmjere. Morat emo drati paleve...

Zato se svi panino boje ptije gripe?

O v o je k n j i g a s povodom...
Strah od ptije gripe krui svijetom, pojaava se svake godine, a nekoliko posljednjih mjeseci trese Eurpu. Svi se boje i svi su zabrinuti. Strah raste sa svakom novom vijesti o pojavi virusa u ptica u naoj ili u susjednim zemljama. Ipak, jo ni jedan ovjek u Europi nije obolio od ptije gripe. Je li to najtea bolest? Naravno da nije, ali vie od 50% od 190 do sada oboljelih ljudi u svijetu je umrlo. Svi se osjeaju bespomono. Svjetska zdravstevena organizacija svakodnevno objavljuje biltene i preporuke, daje upute, preporua vladama da se ozbiljno pripreme za sueljavanje s pandemijom influence. Vodei svjetski potitiari u obraanju narodu ne zaobilaze ptiju gripu. Virus ptije gripe, H5N1, ve uzrokuje goleme gospodarske tete i vjerojatno e znatno utjecati na svjetsko trite hrane. Zdravstveni sustavi uurbano se pripremaju za funkcioniranje u izvanredim okolnostima. Spasonosno cjepivo protiv pandemijskog virusa Svjetska zdravstvena

organizacija najavljuje za est mjeseci nakon pojave pandemije. Strahovito dugo vrijeme! Postoje, vjeruje se, uinkoviti antivirusni lijekovi za sprjeavanje bolesti. Proizvodnja je ubrzana, skladite se velike priuve, ali nisu dovoljne. Nijedna drava ne moe osigurati dovoljne koliine tih lijekova za sve svoje graane. to radi Hrvatska? Je li hrvatska veterinarska sluba bila najbra i najbolja u otkrivanju zaraenih ptica? Postoje li u nas planovi i pripreme za pandemiju influence? Jesu li napravljene predbiljebe za cjepivo i antivirusne lijekove? Kakva je situacija sa sezonskom gripom? Odgovor i komentar na ta pitanja slijedi u ovom predgovoru. Brojni drugi zanimljivi podaci, vrlo pouni i struni, a prikazani na razumljiv nain, ine ovu knjigu jedinstvenim i nenadmanim vodiem za svakoga - za obine graane, zdravstvene djelatnike, veterinare, politiare, putnike, zabrinute i lakovjerne.

nejasnoe na koje dananji svijet, odnosno medicina i znanost ne mogu u cijelosti odgovoriti. Virusi influence stalno se mijenjaju! Manje se promjene dogaaju svake 2 do 3 godine, a vee rjee, svakih 10 do 40 godina. Kada se dogode korjenite promjene virusa, odnosno njegovih antigena hemaglutinina (H) i neuraminidaze (N), pojavljuje se vea epidemija, odnosno pandemija. U proteklom stoljeu dogodile su se tri pandemije influence. Najvea i najpogubnija bila je pandemija panjolske gripe 1918. godine (u kojoj je umrlo izmeu 20 i 50 milijuna ljudi). Druga pandemija izbila je 1957. godine (azijska gripa), te konano 1968. pandemija hongkonke gripe. Od te pandemije do sada prolo je punih 37 godina. Pojava ptije gripe pojaava strah, pa se postavlja vrlo aktualno pitanje - je li pojava ptije gripe u ljudi uvod u novu pandemiju? Sve je izvjesnije da e odgovor biti potvrdan. Sada vrlo aktualnu situaciju s gripom u nas i u svijetu odreuju etiri razliite sastavnice toga problema: 1. uobiajena, svakogodinja sezonska pojava gripe, 2. influenca ptica, 3. ptija gripa u ljudi i 4. pojava pandemijskog soja virusa influence. S e z o n s k a gripa. Gripa je zbog brojnih komplikacija teka bolest dinog sustava koja se pojavljuje epidemijski svake godine u zimskim mjesecima. To je akutna, lako prenosiva, kozmopolitska bolest s vrlo brzim i eksplozivnim irenjem. Epidemija izbija naglo, zahvaa 10-30% puanstva, traje oko est tjedana, a onda virus tajanstveno nestaje iz populacije do sljedee godine. U Hrvatskoj se godinje prosjeno registrira 80 do 100 tisua oboljelih.

Ptija g r i p a je bolest ptica a ne Ijudi!


Gripa ili influenca (jedan je izraz iz grkog, a drugi iz latinskog) je vrlo intrigirajua i uvijek aktualna bolest, povijesno vana, vana u sadanjem trenutku, ali i u budunosti, to sve nedoumice i strahove koje donose stalne promjene virusa influence ini posve opravdanima. Gripa je jedina klasina infektivna bolest koja se jo uvijek pojavljuje pandemijski (u cijelom svijetu). Zato je i priskrbila vrlo zanimljiv i slikovit epitet -jedina neukroena poast izprolosti. S virusima influence povezane su brojne

Influenca se najuspjenije suzbija cijepljenjem, koje se zbog stalnih promjena virusa i kratke imunosti mora ponavljati svake godine. Cijepljenje se provodi u listopadu i studenome, nekoliko tjedana, odnosno mjeseci prije mogue pojave bolesti u nas. Procjepljenost puanstva u Hrvatskoj ve je godinama zadovoljavajua. Ove je sezone cijepljeno vie od 550 tisua ljudi. Influenca ptica. Osim u ljudi, karakteristini i za vrstu specifini virusi influence postoje i u raznih ivitinjskih vrsta. Infenca u ptica je odavna poznata bolest uzrokovana brojnim tipovima virusa A. Meutim, ve nekoliko godina u zemljama jugoistine Azije u ptica se pojavljuje vrlo patogeni virus H 5 N 1 , koji uzrokuje teku bolest, odnosno njihovo ugibanje. Taj su virus ptice selice sada prenijele i u vei broj europskih zemalja, ukljuujui i Hrvatsku. Virus H5N1 vrlo je poguban za divlje ptice i perad, a lako se prenosi dodirom i preko izluevina (respiratorni sekret, izmet). Zato je vrlo vana sveobuhvatna zatita peradi na farmama i u privatnom uzgoju u dvoritima. Influenca u ptica uzrokuje velike ekonomske tete. Ptija g r i p a u ljudi. Bolest u ljudi uzrokovana visokopatogenim virusom H5N1 prvi se put pojavila u ljudi u Hong Kongu jo 1997. godine, kada je od 18 oboljelih osoba umrlo njih est. Nakon toga vladalo je relativno dugo zatije, a bolest se ponovo pojavljuje u zemljama jugoistone Azije od prosinca 2003. godine. Poetkom 2006. godine bolest je registrirana u Turskoj i u Iraku. Vano je istaknuti da se time dogodila neuobiajena pojava prijelaza ptijeg virusa na

ljude, odnosno da je probijena karakteristina barijera izmeu vrsta, jer su virusi gripe specifini za pojedine oivotinjske vrste. Bolest se samo incidentalno, izuzetno rijetko i samo zgodimice prenosi s oboljelih ptica na ljude, a do sada nije sa sigurnou dokazan prijenos bolesti s ovjeka na ovjeka. Virus ptije gripe, H 5 N 1 , vrlo je patogen za ljude. Uzrokuje bolest u prethodno zdravih ljudi (medu oboljelima u jugoistonoj Aziji i u Turskoj najvie je bilo djece i adolescenata). Bolest poinje naglo, povienim temperatutom i drugim simptomima koji slie obinoj gripi, ali se vrlo brzo pojavljuju i znakovi zahvaenosti plua, to se oituje kaljem, oteanim disanjem te respiratornom zatajenjem. Smrtnost iznosi oko 50%. To je strana bolest. N o v a p a n d e m i j a . Pojava pandemijskog soja, odnosno nova pandemija gripe, oekuje se ve nekoliko godina, i bez obzira na sadanju aktualnu situaciju s virusom prtije gripe. Kada se dogodi velika promjena virusa influence A, pojavljuje se novi, pandemijski soj, za koji ljudi nemaju otpornost, a ne moe se sprijeiti ni postojeim cjepivom. Na takav pandemijski soj osjetljiva je cjelokupna svjetska populacija. Zbog pojave ptije gripe u ljudi i daljih moguih promjena toga virusa, strahuje se da virus H5N1 daljom adaptacijom i mutacijom moe postati pandemijskim. To e se dogoditi ako se virus adaptira i prilagodi na ovjeka, te postane lako prenosiv, ne samo s ptica na ljude, nego i s ovjeka na ovjeka, poput sada cirkulirajuih tipova humanih virusa. To bi se moglo dogoditi za nekoliko godina i tada bi najvjerojatinije poela pandemija u ko-

lijevci gripe, odnosno u jugoistonoj Aziji, gdje uvijek najprije poinju promjene virusa. No, situacija s promjenama virusa influence nije predvidiva, pa se moe pojaviti i neki drugi pandemijski soj. Pitanje je da li je svijet i danas posve bespomoan u sueljavanju s pandemijom gripe, kao to je bio u prolosti? Hoe li pandemija gripe, kako sada predviaju neki autoriteti, uzeti dva milijuna ili 150 milijuna rtava u svijetu? Ne, nismo posve bespomoni, jer postoje antivirusni lijekovi, mogunost bre proizvodnje i primjene pandemijskog cjepiva, antibiotici i intenzivna medicina za lijeenje komplikacija, a svega toga u prolosti nije bilo. Specifini antivirusni lijekovi (inhibitori neuraminidaze), od kojih je najvaniji oseltamivir (Tamiflu), imaju golemu strateku vanost jer mogu ublaiti prvi pandemijski val. Primjena tih lijekova jedino je orue u obrani od gripe dok ne bude dostupno pandemijsko cjepivo (est mjeseci od pojave pandemije). Svjetska zdravstvena organizacija preporuuje vladama da se opskrbe priuvama antivirusnih lijekova i da se predbiljee za cjepivo protiv pandemijskog soja barem za 10 posto svog puanstva. Antivirusni lijekovi bi se koristili za prevenciju i lijeenje najugroenijih skupina kroninih bolesnika i za zaposlenike u najvitalnijim javnim slubama koji e se trebati baviti s brojnim oboljelima.

demijsko cjepivo, a osigurana je i odreena koliina antivirusnih lijekova. Da, spremni smo! Imamo dobro organiziranu javnozdravstvenu i epidemioloku slubu te vrlo visoku procjepljenost puanstva protiv influence. Dakle, postoji tradicija, znanje i realna procjena opasnosti. Vlada i Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi izradili su protuepidemijski program na nacionalnoj razini. Hrvatska je promptno dijagnosticirala influencu ptica i odmah je prijavila svim nadlenim slubama. Tako je sprijeen prijenos virusa na domau perad. Ipak, nemamo bolnike odjele, odnosno jedinice za striktnu izolaciju bolesnika s opasnim lako prenosivim bolestima meu kojima je i gripa. Svjetski standard danas predvia da se bolesnik s obinom, sezonskom gripom pri hospitalizaciji treba smjestiti u jednokrevetnu sobu, po mogunosti s negativnim tlakom. Mi takve mogunosti nemamo, zato improviziramo, za sada uspjeno!

Je li H r v a t s k a s p r e m n a ?
U skladu s preporukama Svjetske zdravstvene organizacije Hrvatska se suastavno priprema za moguu pandemiju influence. Uinjena je predbiljeba za pan-

Prof. dr. se. Ilija Kuzman, specijalist infektolog, proelnik Odjela za akutne respiratorne infekcije u Klinici za infektivne bolesti Dr. Fran Mihaljevi u Zagrebu i lan Kriznog stoera Republike Hrvatske za obranu od ptije gripe. Profesor infektologije na Medicinskom fakultetu Sveuilita u Zagrebu i Medicinskom fakultetu Sveuilita u Mostaru. Redoviti lan Akademije medicinskih znanosti Hrvatske. Ilija Kuzman